L. H. (19), koji je jutros uhvaćen u Baru, a koji je osuđen zbog ubistva, do momenta kada je uhvaćen izvršio je dvije krađe, a ne jednu, piše Bar info.
On je preksinoć pobjegao iz bolnice u Dobroti i uspio da stigne do Bara. Pritom, građani putem zvaničnih kanala komunikacije nijesu bili obaviješteni da je on u bjekstvu.
U tom gradu prvo je ukrao četiri mobilna telefona, a potom i 300 eura. Ta informacija saopštena je iz policije.
Uhapšen je nakon raspisane nacionalne potrage.
Inače, L.H. je prije dvije godine, tada kao maloljetnik, bježao i iz podgoričkog Centra “Ljubović”, u kojem je bio smješten.
Kada je u pitanju njegovo bjekstvo iz Dobrote, dogodilo se samo dan pošto je tamo prebačen iz UIKS-a, gdje se nalazi na odsluženju kazne.
On služi osam godina zatvora, pošto je prije dvije godine na Vrelima Ribničkim ubio 72-godišnju staricu Fatu Beslimi. Nakon ubistva njeno tijelo je zatrpao otpadom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mladić osuđen za ubistvo stigao do Bara, a građani nijesu bili obaviješteni da je u bjekstvu

Sidrište u Dobroti, smješteno preko puta Fakulteta za pomorstvo u Kotoru, od danas je van upotrebe, a u buduće za potrebe sidrenja brodova koristiće se dvije lokacije u Bokokotorskom zalivu i to u Uvali Kamenarovići i Uvali Orahovac, saopšteno je iz Ministarstva pomorstva.&nbsp;
Izmještanje sidrišta inicirala je Uprava pomorske sigurnosti i upravljanje lukama kako bi se unaprijedila sigurnost plovidbe u zalivu, s obzirom na to da je dosadašnje sidrište ometalo slobodan prolaz plovilima koja uplovljavaju i isplovljavaju iz Luke Kotor ili se kreću tim dijelom.
Kako su rekli iz Ministarstva pomorstva, dosadašnje sidrište u Dobroti svojim položajem onemogućavalo je sigurnu plovidbu za jahte, brodove, motorne čamce i ribarske brodove.
Podsjećamju da je izmještanje sisdrišta sprovedeno na osnovu zaključka Vlade Crne Gore, te u skladu s Aneksom 1 Ugovora o prvenstvenoj koncesiji iz aprila ove godine.&nbsp;
- Odlučeno je da se izmjena primijeni od 1. novembra kako bi se očuvale rezervacije, kredibilitet Luke Kotor i ugled Crne Gore kao turističke destinacije - navedeno je u saopštenju.

Izmješteno sidrište u Dobroti

Iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) saopšteno je da je rekonstruisana ulica u Dobroti danas potpljena.
- Iza odlazeće kotorske vlasti još je jedan propali projekat – i to tek što je završen. Prva ozbiljnija kiša pokazala je koliko je “dobro“ izvedena rekonstrukcija ulice koja vodi prema OŠ "Narodni heroj Savo Ilić" - naveli su oni u reagovanju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FCRD1jDbQnlQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Situacija je, kažu, takva da bi roditeljima i djeci danas najbolje bilo "podijeliti čamce kako bi došli do zgrade".
&nbsp;Oni ukazuju i da su pitanju bili radovi koji su završeni upravo ovog mjeseca.
- Gdje god da su nešto radili - bolje da to nijesu ni počinjali. Slučaj ove ulice samo je jedan u nizu problema koji ostaju iza odlazeće vlasti, a koji će zahtijevati urgentnu sanaciju - zaključili su u kotorskom DPS-u.

DPS Kotor: U “rekonstruisanoj“ ulici u Dobroti jutros je potop, to je još jedan propali projekat odlazeće vlasti

Tri lica su prevezena na ukazivanje pomoći nakon udesa u Dobroti - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
U saobraćajnoj nezgodi su učestvovala dva vozila.
Saobraćaj je u prekidu.

Saobraćajna nezgoda u Dobroti: Tri osobe prevezene na ukazivanje pomoći

Vozač "audija" zadobio je povrede kada se iz za sada nepoznatih razloga oko 21.30 časova njegov automobil prevrnuo na magistralnom putu na brdu Košljun iznad Budve.
Vijestima je rečeno da je vozač ostao zarobljen u havarisanom automobilu, te da su na lice mjesta došli pripadnici Službe zaštite i spasavanja i ekipa Hitne pomoći koji su izvukli povrijeđenog muškarca.
U Službi zaštite i spasavanja kazali da je muškarac zadobio teške povrede, te da su ga jedva izvukli iz havarisanog automobila.
Kako su kazali on je u svjesnom stanju kolima Hitne pomoći transportovan u cetinjsku bolnicu.
Najvjerovatnije je automobil prvo udario u stijenu pored puta, nakon čega je došlo do prevrtanja.

Udes iznad Budve: Automobil se prevrnuo, povrijeđenog vozača izvukli vatrogasci i ljekarska ekipa

Na magistralnom putu Podgorica - Cetinje došlo je do saobraćajne nezgode u blizini Belvedera.
Prema riječima očevidaca sudarili su se Golf 5 i Audi.
Dvojica mladića su ugruvana, dok je ženska osoba povrijeđena i prevezena u hitnu. Sa njom je u vozilu bila maloljetna osoba, koja je prošla bez povreda.
Saobraćaj je u prekidu.

Udes ka Cetinju, saobraćaj u prekidu

Prošlo je punih deset mjeseci od pada nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, pri čemu je poginulo 16 osoba. Ta je tragedija bila okidač za početak masovnih protesta na ulicama srbijanskih gradova koje su pokrenuli studenti i traju sve do danas, a prerasli su u veliku borbu za promjene koje je u Srbiji teško zamisliti dok je na vlasti predsjednik Aleksandar Vučić.
Već mjesecima mnogi u Srbiji zazivaju pad njegova režima koji pokazuje znakove da je uzdrman, ali ne i da mu je kraj na vidiku. Za haos u vlastitom dvorištu Vučić uporno krivi strane faktore među kojima redovno proziva Hrvatsku, a čini se da na međunarodnom planu i dalje vješto balansira između Istoka i Zapada, odnosno Rusije i Kine te Evropske unije.
O situaciji u Srbiji za serijal Jutarnjeg ‘Svijet na prekretnici‘ govorila prof. dr. sc. Dubravka Stojanović, profesorica istorije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, koja se godinama bavi istorijom od 20. vijeka naovamo i procesima demokratizacije Srbije i jugoistočne Evrope, a članica je i brojnih uvaženih međunarodnih organizacija.
Kako biste ukratko opisali trenutnu situaciju u Srbiji s obzirom na prosvjede koji traju već 10 mjeseci i vladajući režim koji im odolijeva?
- Situacija je zaista užasna i veoma opasna. Vlast je sve brutalnija, a nema nikakvog posrednika koji bi pomogao da dođe do pregovora i do izbora. Studenti koji su toliko žrtvovali i izgubili godinu nijesu spremni sada odustati jer bi to bio poraz od kojeg se generacije ne bi oporavile. A mogući posrednici, EU na primjer, šute. To je velika razlika u odnosu na devedesete godine kada su opozicija i pobunjeni građani imali podršku svijeta. Sada toga nema i to ostavlja veoma gorak ukus i veliko razočaranje. Tako da se izlaz ne vidi, a to su uvijek najopasnije situacije jer mogu voditi samo u još veće nasilje.
Mislite li da bi Vučić i njegova vladajuća garnitura uskoro mogli pasti i na koji bi se način to eventualno moglo dogoditi?
- To se nikada ne zna. Nagledali smo se autoritarnih režima, pa i teških diktatura, koje su naizgled pale preko noći. To, naravno, nikada nije preko noći već je uvijek posljedica duge, manje ili više vidljive krize. Za sada režim pokazuje samo da će se silom braniti, ali studenti i građani ne odustaju. Svima je jasno da bismo, kada bi se sada povukli i kada bi protesti prestali, ušli u ogoljenu diktaturu.
Što vam govori činjenica da vlasti u zadnje vrijeme sve više primjenjuju silu kako bi obuzdale protestante na ulicama?
- Oni ne znaju kako na ovo odgovoriti. Studenti su pokrenuli društvo i pridobili ogromno povjerenje. Oni su svojim čvrstim principima i jasnim zahtjevima nastupili kao čista suprotnost korumpiranom režimu i teško je naći odgovor na to, osim gole sile. Kao što je netko još na početku rekao – Vučić se ne može natjecati s ovim klincima koji su odrasli na igricama i koji tako razmišljaju. Uvijek su nekoliko koraka ispred. I to je potpuno novo jer su naše opozicije uvijek bile reaktivne, kaskale su iza vlasti umjesto da one daju ritam. Sada je vlast ta koja samo reagira. A reagiuje na najpogrešnije moguće načine koji onda samo raspiruju dalju borbu.
Je li ispravan dojam da Vučić uživa barem prešutnu podršku Evropske unije, odnosno vodećih ljudi u Briselu koji uglavnom ne kritikuju njegove postupke i autoritarnu vladavinu?
- To je dojam koji mi kao građani imamo. I to jako teško pada. Jer onda ne samo što se ne vidi izlaz, što nema nikoga ko bi pomogao i pregovarao, nego što se to sveukupno doživljava kao jedna teška korumpirana igra u kojoj nema nikakvih principa ni vrijednosti. EU je izgubila i ono malo podrške koju je imala i kod svojih najvećih pristalica. Tako da ovo nije samo kratkoročno razočaranje, već nešto što je trajno promijenilo sliku Evrope i to mi je jako žao. Ona se sada ne vidi kao saveznica za zajedničke vrijednosti nego kao podržavateljica autoritarnog vladara. Žao mi je jer u trenutnoj konstelaciji u svijetu drugih saveznika nema.
Koliko su protestanti na ulicama gradova Srbije homogeni u svojim stavovima i zahtjevima i jesu li iznjedrili neke lidere koji bi mogli postati nova politička snaga u državi koja bi mogla doći na vlast i provesti ideje za koje se protestanti zalažu?
- To je jedan od problema jer se nikada nije ušlo u političku artikulaciju ovog pokreta pa mi i ne znamo koje su to sve političke ideje u njemu. Ono što su studentski zahtjevi jest jasno – odgovornost za pad nadstrešnice, nezavisnost institucija, funkcioniranje sustava, posebno pravosuđa, borba protiv korupcije... To jesu bazični zahtjevi bez kojih ne bi trebalo formirati novu vlast. Ali koji su stavovi ovog širokog pokreta prema konkretnim pitanjima, mi ne znamo. Zato je i bilo veliko razočaranje kod mnogih kada su na protestu za Vidovdan izneseni gotovo isti stavovi s kojima je Milošević došao na vlast prije skoro 40 godina. To je bio vrlo snažan udarac mnogima koji su se nadali da je došlo vrijeme diskontinuiteta. Ali, ostaje nada da to nije stav svih u pokretu, već da se ideje ne diferenciraju da se pokret ne bi raspao. Lidera nema. Takav je pokret od početka i to je jedan od razloga zašto je uspio i privukao toliku podršku. Svima je dosta lidera i to je bilo jako dobro što su studenti do sada ostali kolektiv. Ali, naravno, politika traži lica i jasniju identifikaciju. Tako se ta početna prednost može pretvoriti i u ozbiljnu prepreku ako dođe do izbora.
Kakva je politička alternativa, odnosno opozicija Vučiću i ko bi osim njega u Srbiji eventualno mogao doći na vlast kada bi se uskoro održali prijevremeni izbori?
- Studenti nikako ne žele saradnju s političkim strankama. Smatraju ih jednako korumpiranima kao što je i sastav. Mislim da je to greška jer stranke imaju ne samo iskustva, već i organizaciju, posebno na terenu. Ali, i to je bio jedan od faktora koji im je donio toliku popularnost jer su ljudi zasićeni strankama i njihovim sukobima. Studenti rade na stvaranju liste od 250 uglednih pojedinaca, koliko Skupština ima članova. Ta lista je još uvijek tajna i rekli su da će je obznaniti kada izbori budu raspisani. Ideja je da ugledni pojedinci koji su stručnjaci u svojim područjima budu ti koji će napraviti nekakvu stručnu vlast koja će osnovne stvari u zemlji dovesti u red. Počevši od pravosuđa pa nadalje. A da se onda održe izbori u regularnim uvjetima.
Čini li Vam se da su oni koji žele promjenu vlasti u Srbiji danas u većini ili u manjini?
- Po ispitivanjima javnog mnijenja u koja imam povjerenja, oni su u značajnoj većini. A to se vidi i iz Vučićeva ponašanja jer on valjda dnevno radi ispitivanja javnog mnijenja. Ne bi bio ovoliko nasilan da dobro stoji. I raspisao bi izbore da dobro stoji.
Koliko je ovakvo, rekao bih prilično haotično stanje u Srbiji, posljedica načina na koji vladajuće strukture od početka 90-ih godina do danas tumače istoriju i prezentuju je djeci u školama?
- To je samo doprinijelo opštem haosu i jednom osjećaju beznađa. Više se ne zna ni kako se završio Drugi svjetski rat ni ko je bio pobjednik. Kada tako zbunite društvo, sve postaje moguće jer vrijednosti više nema, nije jasno ni što je dobro, a što nije. To je opasno stanje društvene anomije jer se više nemate za što uhvatiti. Ostaje samo pohlepa.
Iz hrvatske perspektive se čini da se vlasti u Srbiji ponašaju kao da je rat počeo 1995. i ističu egzodus srpskog stanovništva iz Krajine, ali ne i to da je pod vođstvom Slobodana Miloševića Srbija vodila osvajačke ratove u Hrvatskoj i BiH od 1991. godine. Kakvo je Vaše mišljenje o tome?
- Nije čak ni tako. Ovdje, ako pitate ljude za rat, oni kažu da je on bio 1999. Onaj s NATO savezom. Naši najbolji studenti ne znaju da je postojala Republika Srpska Krajina i da je držala trećinu hrvatskog teritorija. A kad to ne znate, onda ni drugo ništa ne možete razumjeti. Demokratske vlasti poslije 2000. godine se nisu usudile ući u ta pitanja, a Vučić je vješto radio na samoviktimizaciji srpske strane, izdvojivši iz devedesetih samo dva događaja kao ključna – Oluju i Bitku na Košarama, na Kosovu. To su dva poraza na kojima se gradi narativ o Srbima kao jedinim žrtvama ratova 90-ih. To je izuzetno opasna pozicija jer u prvom redu potiče na revanš, a uz to društvo drži blokiranim u samosažaljenju. Takvo društvo ne misli na svoju budućnost. Živi u prošlosti.
Što mislite, je li realno da u Srbiji u skorije vrijeme dođe na vlast neko tko bi priznao da je Srbija izgubila rat u Hrvatskoj, ali i ratove koje je vodila u BiH i na Kosovu? I bi li takvo priznanje moglo djelovati katarzično za Srbiju ili bi samo produbilo društvene napetosti?
- Nije važno da neko prizna da je Srbija ratove izgubila, nego da pokrene pitanje što je u njima tražila. Koji je bio program? Cilj? E, kad se to raspravi i kada se od tih ciljeva odustane, to će biti katarza.

Dubravka Stojanović: U Srbiji je užasno, vlast je sve brutalnija, a studenti rade tajnu listu od 250 ljudi; Ratovi 90-ih? Pa znate li što naši najbolji studenti ne znaju?‘

Nova školska godina u Srbiji donijela je otkaze dijelu nastavnog kadra, smjene nekih direktora, ali i optužbe da vlasti na taj način kažnjavaju podršku protestima.
Milica (ime promijenjeno) je inženjerka visokogradnje. Trenutno je na masteru za profesorku tehnike i informatike. Željela bi da dobije stalni posao kao nastavnica. Ta samohrana majka troje djece, kad god stigne, radi i kao dostavljačica za Glovo.
Donedavno je predavala u osnovnoj školi „Stefan Nemanja“ u Nišu, kao tzv. „nenastavni kadar“. U Srbiji nema dovoljno nastavnika tehnike. Zato se i zapošljava nenastavni kadar.
Ali, iako Milica nije jedina koja kao nenastavni kadar radi u toj školi, samo je ona uoči 1. septembra i početka školske godine dobila rješenje o prestanku radnog odnosa. Tvrdi da je razlog to što je njen ranac pun bedževa sa oznakama podrške studentskim protestima u Srbiji. A i ona sama učestvuje na protestima.
- Direktorka i kolege su puno puta bili na mojim časovima i uvijek su bili zadovoljni - kaže Milica za DW.
Krivo joj je što je na njeno mjesto došao kolega koji je na trećoj godini studija, što znači da ni on nije nastavni kadar. Stigao je iz područja školske uprave Vranje, tako da ne bi trebalo da ima prednost u odnosu na nju, koja živi u Nišu.
<h2>Kazna za neposlušnost</h2>
U Nišu nema previše takvih slučajeva, ali ih ima u okolini, posebno u manjim mjestima, poput Doljevca ili Prokuplja. Tamo je Aleksandra Stojanović, profesorska srpskog jezika, takođe dobila rješenje o prestanku radnog odnosa. Ona je otvoreno podržavala studentske proteste, bila uz kolege u štrajku.
Počela je da radi u školi 2012, u godini kada je Srpska napredna stranka (SNS) došla na vlast. Iako radi već toliko dugo radi, nikada nije dobila pun fond časova, a ni stalni posao. Misli da je to zato što se nije učlanila u SNS.
- Svih ovih godina uvijek je neko politički podoban bio ispred mene i njemu je moralo da se ustupi radno mjesto - priča Stojanović. „Svi znaju da se vrši strašan pritisak na nastavnike i ovo je prosto kazna za neposlušnost.“
<h2>Smjene širom Srbije</h2>
Vera Dujaković, direktorka Prve niške gimnazije „Stevan Sremac“, smijenjena je među prvima, i to u sred mandata. Njena škola je u vrijeme protesta obustavila nastavu, a Dujaković je stala u zaštitu đaka i nastavnika. Ministarstvu prosvjete poslala je dopis da će škola nastaviti s radom kada se za to steknu uslovi. To se odnosilo na proteste, ali i na gorući problem njene škola koja je počela da se urušava.
- Imenovana je nova vršiteljka dužnosti direktorke, ne znamo kako. Ne znamo kako je dobila preporuke. Ona je profesorka hemije s nekih 20 odsto fonda časova, ima samo osam godina staža i tek proljetos je stekla uslov da može da bude direktorka - ukazuje Vera Dujaković.
Smijenjena direktorka kaže da deli sudbinu svih koji nisu bili servilni prema režimu. „Smenjeni su svi koji su podvukli crtu ispod koje neće ići“, priča Dujaković za DW. „Mogu za sebe da tvrdim da sam uvek gledala interes đaka i škole.“
Nova direktorka te škole je, kako nezvanično saznaje DW, svim nastavnicima koji su angažovani na određeno vrijeme podijelila rješenja o prestanku radnog odnosa.
<h2>Upozorenje sa fakulteta</h2>
Smjene direktora, otkazi, suspenzije i disciplinski postupci izazvali su nove talase nezadovoljstva.
Ministar prosvjete Srbije Dejan Vuk Stanković (nestranačka ličnost) nije odgovorio na pitanja, ali je za neke druge medije rekao da nema govora o „crnim listama“ i da je, na osnovu nalaza inspekcije, zamijenjeno 25 direktora škola u Srbiji. Ministar Stanković je rekao da ni on, da je direktor, „ne bi produžio ugovor onima koji su opstruirali nastavu“.
Istovremeno, njegovo Ministarstvo zatrpano je otvorenim pismima škola i pojedinih nastavnika. Otvoreno pismo Vladi uputili su i dekani deset fakulteta iz Beograda, Novog Sada, Kragujevca i Niša koji obrazuju nastavni kadar.
Loše stanje u prosvjeti utiče i na fakultete“, kaže Mića Stanković, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i jedan od potpisnika pisma. „Iz godine u godinu smanjuje se broj upisanih i interesovanje za ove studijske grupe, što zbog loših plata kojima stalno jurimo republički prosjek, ali još više zbog lošeg odnosa prema nastavnicima.“
Nije logično, a nije ni ljudski, kaže Stanković, da se ne produže ugovori ljudima koji znaju posao i dugo su u prosvjeti. On strahuje da će sve ovo još više smanjiti broj mladih koji se interesuju za nastavnička zanimanja.
<h2>Kako će se školska godina nastaviti</h2>
Ali nije protiv zakona ako se nastavnicima koji rade na određeno vrijeme ne produži ugovor. „Nažalost“, kaže Gordana Arsić, portparolka Unije Sindikata prosvetnih radnika Srbije u Nišu.
- Kada sindikat institucionalno svojim potpisom i pečatom poziva na štrajk, on svojim radnicima garantuje bezbjednost. Ovdje to nije bio slučaj - kaže ona.
Podsjeća da se taj sindikat prije više od decenije protivio zabrani zapošljavanja u javnom sektoru, koju je uveo SNS. „Znali smo da se uz pomoć tog zakona pravi mašinerija za manipulaciju, i danas dolazimo do toga. Mi nismo smjeli da dozvolimo da takav zakon postoji - kaže za DW.
Iako su, kaže, sindikatima vezane ruke, smatra da „kao pojedinci“ ljudi mogu ponovo krenuti u proteste.
Školska godina je počela, ali pitanje je kako će se nastaviti, ističe Gordana Arsić, portparolka Unije Sindikata prosvjetnih radnika Srbije.

Otkazi u školama u Srbiji: „Ovo je kazna za neposlušnost“

Ismet Krkanović iz Tuzi optužio je policijskog službenika Čedomira Boškovića za, kako navodi, višegodišnji lični progon i zloupotrebu službenog položaja. Tvrdi da mu je Bošković 2023. oduzeo oružje koje je legalno posjedovao, a da mu oružje nije vraćeno ni dvije godine kasnije.&nbsp;
Navodi u izjavi za Portal ETV i da je Bošković od 2023. dao više različtih iskaza o događaju, pa Krkanović traži hitnu reakciju nadležnih institucija, ali i apeluje na predstavnike političkih partija koje zastupaju manjinske narode da se uključe i zaštite građane od, kako kaže, nacionalno i vjerski motivisanog postupanja.
U izjavi za Portal ETV, &nbsp;Krkanović navodi da je sve počelo 27. avgusta 2023. godine.
- Tog jutra, dok sam sa prijateljem krenuo u lov svojim vozilom, zaustavili su me pripadnici Uprave policije, bez znaka "stop" i bez uniformi. Postupanje je bilo krajnje neprofesionalno, a na inicijativu službenika Čedomira Boškovića priveden sam u Centar bezbjednosti. Obaviješten je i javni tužilac, ali nije imao osnova da podigne bilo kakvu prijavu protiv mene – jer sam posjedovao legalnu sačmaricu B kategorije na svoje ime, važeću lovnu dozvolu i jer je tog dana bio lovni dan - kaže Krkanović.
Uprkos tome, tvrdi on, službenik Bošković je pokušao da ga “nagovori da mu prijavljuje ko i kada ide u lov”. Nakon što je to odbio, uslijedila je, kako navodi, represija – oduzimanje oružja i izmjene iskaza koje su uslijedile nakon podnošenja žalbe putem advokata.
- Bošković je više puta mijenjao svoj iskaz. Prvo je tvrdio da sam htio da upotrijebim oružje prema policiji. Drugi put je rekao da navodno nije bio lovni dan. Treći put da je moja puška bila "varlica" čiji se pucanj čuo kilometrima. A u četvrtom iskazu otišao je najdalje – označivši mene kao osobu koja "sjedi sa bezbjednosno interesantnim licima" - navodi on.&nbsp;
Krkanović ističe da su sve te tvrdnje dokumentovane i međusobno kontradiktorne, a da je Upravni sud već poništio spornu odluku i vratio predmet na prvostepeni postupak. Ipak, navodi, Bošković nastavlja da mijenja iskaze i vodi ličnu kampanju protiv njega.
- Dvije godine sam ćutao, vjerujući da će pravda prevladati i da će mi biti vraćeno moje legalno oružje. To se nije desilo. Zbog toga sada javno tražim da se protiv službenika Čedomira Boškovića hitno pokrene disciplinski postupak. Ne tražim nikakvu privilegiju – tražim da se ispita kako je moguće da jedan policijski službenik toliko puta mijenja izjave i pri tome nanosi štetu meni, ali i drugim građanima. Jer, moj slučaj nije usamljen – u Tuzima ima još ljudi koji su doživjeli sličnu nepravdu od istog službenika - kazao je u izjavi za Portal ETV.&nbsp;
U svom obraćanju, Krkanović jasno poručuje da poštuje zakon i da nikada nije imao veze sa kriminalnim strukturama.
- Nikada nijesam sjedio sa kriminalcima, niti bio povezan sa bilo kakvim bezbjednosno interesantnim osobama. Te neistine su teška uvreda, ne samo za mene, već i za moju porodicu. Ja sam čovjek koji je čitav život radio i živio pošteno. Moja porodica je generacijama poznata po čestitosti. Idem putem mog rahmetli đeda, oca i stričeva – putem poštenja i dostojanstva - kazao je Krkanović.
Na kraju, Krkanović šalje jasan apel vrhu vlasti: "Zato se obraćam premijeru, ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije – zaštitite me od nacionalno i vjerski obojenog progona. Moj dosije je čist. Nemam šta da krijem. Neću dozvoliti da me bilo ko nepravedno obilježi i ponizi.”

Ismet Krkanović iz Tuzi optužuje policajca Boškovića za višegodišnji progon: Neću da ćutim više – tražim pravdu

Rekonstukcija Vlade - te dvije riječi stvorile su buru u parlamentarnoj većini. Ali i veliku muku za premijera Milojka Spajića, pa je veliko pitanje da li će se i kada realizovati dokument koji je u drugoj polovini avgusta podijeljen članovima Predsjedništva PES-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180932_7593be1450eeee44c1ae541bcb538668b0158d9ca3cc89b4393ba997435e7cff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904180932_7593be1450eeee44c1ae541bcb538668b0158d9ca3cc89b4393ba997435e7cff" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK PARLAMENTARNE VEĆINE: Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore "> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK PARLAMENTARNE VEĆINE: Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ULOGA ANDRIJE MANDIĆA &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Demokrate Alekse Bečića pokušavaju da podignu ulog i imali su konsultacije sa ključnim čovjekom parlamentarne većine - Andrijom Mandićem. Zaprijetili su da će u slučaju smjene njihovih ljudi - i ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića – poslanički klub Demokrata uskratiti podršku kabinetu Milojka Spajića. &nbsp; Spajićeva Vlada može opstati i bez podrške sedmoro poslanika iz kluba Demokratske Crne Gore, ali samo u slučaju da Mandić da ,,zeleno svjetlo” ostalima iz parlamentarne većine, da svi iz posebnih klubova budu saglasni, ali i da svi poslanici manjinskih stranaka budu glasali za sve odluke izvršne vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180940_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904180940_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="PRITISAK NA PREMIJERA: Trio Demokrata - Šaranović, Bečić i Krapović"> <figcaption>PRITISAK NA PREMIJERA: Trio Demokrata - Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  No, ako bi jedan od dva poslanička kluba partija manje brojnih naroda glasao bio uzdržan i makar dva poslanika iz posebnih klubova - 44. Vlada Crne Gore mogla bi da bude oborena u parlamentu. &nbsp; Da Spajiću bude teže da donese odluku o smjeni ministara iz redova Demokrata, potrudio se lično Aleksa Bečić, potežući, kako se to kaže, bratske veze sa Beogradom. &nbsp; RAZGOVOR BEČIĆA I SELAKOVIĆA Aleksa Bečić je preko Vučićevog čovjeka, Nikole Selakovića, tražio da zvanični Beograd preko svojih kanala obavi pritisak na Spajića da ne ulazi u ozbiljniju rekonstrukciju Vlade. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180936_96fe3b8fbc3d72101dff0b8171139a610affd68027abbc96216520ef07d3be0d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250904180936_96fe3b8fbc3d72101dff0b8171139a610affd68027abbc96216520ef07d3be0d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="VUČIĆEV ČOVJEK: Nikola Selaković, ministar kulture i član Predsjedništva SNS-a"> <figcaption>VUČIĆEV ČOVJEK: Nikola Selaković, ministar kulture i član Predsjedništva SNS-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Bečić se sreo sa Selakovićem 30. avgusta na kongresu Jokovićeve Socijalističke narodne partije i tada je srpskom ministru kulture i članu Predsjedništva Srpske narodne stranke kazao da Demokrate mogu pristati samo na smjenu ministra odbrane Krapovića, ali samo uz obećanje da će mu se naći neko dobro novo mjesto u državnim institucijama. &nbsp; Preko partnerskih službi sadržaj razgovora je evidentiran u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i o svemu je informisan premijer i lider PES-a Milojko Spajić. &nbsp; Informacije o sadržaju razgovora Bečića i Selakovića su uznemirile premijera Spajića, jer se pokazuje da Bečić i Bogdanović neće prezati od svih mogućih poteza, samo da bi sačuvali poziciju unutar bezbjednosnog sektora. &nbsp; Zato je za lidera PES-a od vitalnog značaja da procijeni kako kako će se postaviti u sadašnjoj krizi koalicija ,,Za budućnost Crne Gore” Andrija Mandić. PREBROJAVANJE U PES-U Ali je, za političku budućnost premijera i lidera PES-a najvažnija procjena odnosa snaga – u vrhu PES-a, u poslaničkom klubu ali i u Predsjedništvu PES-a. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180936_f87df80b1a5190a7c6608967111002cc361175b3a873de51ba34a5b27b605123.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250904180936_f87df80b1a5190a7c6608967111002cc361175b3a873de51ba34a5b27b605123" data-rendition-name="original" width="2560" height="1709" loading="lazy" alt="KOLIKO SU SLOŽNI: Predsjedništvo PES-a"> <figcaption>KOLIKO SU SLOŽNI: Predsjedništvo PES-a</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, kada je radna verzija rekonstrukcije Vlade podijeljena u avgustu članovima Predsjedništva PES-a, Spajić je dobio od većine pozitivne signale, ali i upozorenje da sve mora da bude prethodno dogovoreno sa Andrijom Mandićem, zbog njegovog uticaja na poslanike parlamentarne većine, ali i poslanike PES-a. &nbsp; I tu je Spajićev novi problem: ni sam nije siguran na koliku podršku može da računa u vrhu sopstvene stranke. &nbsp; Poslanički klub Pokreta Evropa sad je najveći u parlamentu, broji 20 poslanika. Prema procjenama Milojka Spajića i njegovog savjetnika Branka Krvavca, glasanje najmanje pet poslanika bi bilo vrlo problematično u slučaju nekog sporenja sa koalicijom ,,Za budućnost Crne Gore”, jer su njihovi stavovi bliži srpskom politučkom korpusu koji predstavlja Nova srpska demokratija. &nbsp; Svi ti novi detalji poremetili su Spajićev akcioni plan rekonstrukcije. Na nedavno pitanje ambasadora države kvinte o terminu rekonstrukcije i zahvatu promjena ministara, crnogorski premijer nije imao precizan odgovor. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180940_bec54d7b3482718b5cb1304710fd3d612d754caa6d6e6b1176ebb2f5ca79b068.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250904180940_bec54d7b3482718b5cb1304710fd3d612d754caa6d6e6b1176ebb2f5ca79b068" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="CRNOGORSKA PONUDA NA HRVATSKOM STOLU: Premijetri Spajić i Plenković na Bledu"> <figcaption>CRNOGORSKA PONUDA NA HRVATSKOM STOLU: Premijetri Spajić i Plenković na Bledu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI RASPLET &nbsp; Posljednje informacije iz PES-a ukazuju da je Milojko Spajić tokom nedavnog razgovora sa hrvatskim kolegom Andrejem Plenkovićem izrazio spremnost da se isplati odšteta logorašima iz Morinja, da Crna Gora odustane od skidanja ploče koja je svojevremeno postavljena u vojnom kompleksu u Morinju, ali i da se promijeni ime bazena u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića, jugoslovenskog vaterpolo reprezentativca ali i čuvara u logoru... &nbsp; Istovremeno, kako prenosi dnevni list Vijesti, Spajić je Plenkoviću predložio da pitanje granice i broda ,,Jadran” ostanu otvorene teme za dalje razgovore dvije strane. &nbsp; &nbsp;Prema izvorima Televizije E iz Spajićevog okruženja, premijer je posredno ponudio i porodici Gopčević da će, ako iskažu zahtjev, neki drugi sportski objekat biti preimenovan, a da bazen u Kotoru nosi ime - Gradski bazen. &nbsp; Za sada nema informacija da bi iko iz porodice Gopčević pristao na taj plan. &nbsp; Sve ove informacije govore da je lider PES-a veoma uzdrman i da više nije tako odlučan da sprovede radiukalniju rekonstrukciju Vlade, čak i ako je riječ o izmjenama unutar parlamentarne većine. &nbsp; Da li to znači da će se rekonstrukcija odgoditi za neka bolja vremena, za sada nema pouzdanih pokazatelja. Čini se da će, kada se vrati iz Sjedinjenih Američkih Država, ministar odbrane Dragan Krapović - jedini zasigurno biti rekonstruisan. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Spajićev težak izbor: kako prevazići opstrukcije rekonstrukcije?

Ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića u crnogorskoj prijestonici, u Cetinjskome manastiru 5. septembra 2021. godine je, smatra prof. dr Nebojša Vučinić, jedna od najbrutalnijih zloupotreba slobode vjeroispovijesti i religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva. Prije ravno četiri godine Cetinje je još jednom u svojoj dugoj i slavnoj istoriji bilo meta brutalne represije. Više od hiljadu policajaca opsadiralo je grad, a nešto prije šest sati ujutro počeo je brutalan napad na građanke i građane okupljene u Prijestonici kako bi iskazali miran otpor ustoličenju mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskome manastiru, jednom od temelja Države Crne Gore. Duže od četiri sata zasipani su suzavcem, fleš i šok bombama. Policija je morala da „očisti“ grad kako tokom ustoličenja ne bi do Manastira doprli uzvici: „Nedostojan“. Mićović i patrijarh srpski Porfirije Perić željeli su da čuju plotune u crnogorskoj prijestonici, ali ne svečarske, već plotune ponovo pokorene Crne Gore. Tako je, na silu i sramotu, u „skraćenoj proceduri“, bez pune svečane ceremonije ustoličen nedostojni srpski mitropolit. Umjesto visokih zvanica dočekali su ga u Manastiru „branitelji“ kriminalci naoružani „do zuba“, a na Cetinje je dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore, i u pratnji „specijalaca“ sa dugim cijevima, sakriven iza pancir ćebeta sproveden do crnogorske svetinje. Kako je kukavički stigao, tako je i vraćen u Podgoricu. Sraman i nikada i niđe prije viđen vjerski obred. Proruske i prosrpske vlasti koje su nepunu godinu ranije preuzele crnogorske institucije slavile su „uspjeh“ i pokorno „pložile račune“ vođi iz Beograda Aleksandru Vučiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="suzavac belveder "> <figcaption>BRUTALNA REPRESIJA: Građani zasuti enormnom količinom suzavca(Photo: Portal Analitika )</figcaption> </figure>  <h2>UDRUŽENI ZLOČINAČKI PODUHVAT</h2> A on im je zhvalio još dok je trajala ceremonija ustoličenja, ali i saopštio da je sve držao pod kontrolom, ističući da je „Bezbjednosno-informativna agencija cijelu noć obavještavala rukovodstvo Srbije o situaciji u Crnoj Gori“. Ipak, ni Vučićeva BIA nije pomogla prvoj proruskoj i prosrpskoj Vladi u Crnoj Gori, konstituisanoj poslije izbora u avgustu 2020. godine, da opstane još dugo nakon događaja na Cetinju. Svega pet mjeseci kasnije, u februaru 2022. u parlamentu joj je izglasano nepovjerenje. Nažalost, i sljedeće dvije vlade ostale su u raljama „srpskog svijeta“. - Četiri godine kasnije najmanje smo deset koraka unazad. Velikosrpski nacionalšovinistički projekat, udruženi zločinački poduhvat, kako je to označeno u Haškom tribunalu u nekoliko presuda, je u punom zamahu, i svega smo dva-tri koraka od potpunog ostvarenja njihovog plana - pretvaranja Crne Gore u dio Srbije, odnosno u dio Srbije na moru. Potpuno negiranje crnogorske države, nacije, kulture, identiteta, jezika, crkve – upozorava profesor Univerziteta Crne Gore i bivši sudija Suda za ljudska prava u Strazburu dr Nebojša Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627" data-rendition-name="original" width="987" height="515" loading="lazy" alt="Nebojša Vučinić"> <figcaption>ANTIFAŠISTIČKI, PROEVROPSKI FRONT: Prof dr. Nebojša VučinićTVE</figcaption> </figure>  I on je 5. septembra 2021. bio na Cetinju. Jutro je dočekao na Belvederu. Kaže, opet bi pošao. - I kao Crnogorac i kao građanin antifašističke i evropske orijentacije pošao bih sigurno. To je u skladu sa mojom savješću, moralom, vrijednostima. To je bio legitiman građanski protest protiv zloupotrebe slobode vjeroispovijesti u političke svrhe – ističe on. Za razliku od njega, crnogorske proruske i prosrpske vlasti u cetinjskim protestima, koji su trajali 3, 4. i 5. septembra, vidjele su terorizam i na sve načine pokušali su da kriminalizuju građanski otpor. Prednjačio je tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, kasnije premijer. U dva navrata policija je probala da prinudi Specijalno državno tužilaštvo da podigne optužnicu protiv skoro 30 osoba koje su se našle u njihovoj krivičnoj prijavi. Odbijena je kao neosnovana. Tako je propao pokušaj državnih vlasti da izjednače istinski pokušaj državnog udara na dan izbora u Crnoj Gori 2016. iza kojega je stajala Rusija, uz upotrebu ovdašnjih političkih aktera oličenih u tadašnjem Demokratskom frontu i protest patriotkinja i patriota koji su se u septembru 2021. okupili na Cetinju u namjeri da odbrane dostojanstvo crnogorske prijestonice i jednog od temelja ove države – Cetinjskoga manastira. I profesor Vučinić vjeruje da su nove crnogorske vlasti, čija okosnica je bio upravo Demokratski front, pokušale da na neki način izjednače ova dva događaja. - Podrobnije, vlasti nijesu imale nikakve argumente da ospore legitimitet događaja na Cetinju, na Belvederu, da ospore razloge mirnog građanskog protesta protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u crnogorskom prijestonom gradu, na izvorištu i ishodištu Crne Gore i jesu, na neki način, pokušali da izjednače ovaj, sa događajima iz 2016. godine – smatra Vučinić. <h2>ANKETNI ODBOR „ZABORAVLJEN“</h2> Energija otpora, simbolički nazvanog „belvedesrki protest“, kako se čini četiri godine kasnije, nije iskorišćena. Iako je tokom tri dana protesta na Cetinju izgledalo da će crnogorska opozicija nastaviti udruženo da djeluje i da će pružiti zajednički odgovor proruskim i prosrpskim vlastima u Crnoj Gori to se nije dogodilo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1183" loading="lazy" alt="Joanikije belveder "> <figcaption> NEDOSTOJAN: Mićović dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore (Photo: Rojters/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  - Nije to pitanje samo za opoziciju - zašto se osula ta građanska, suverenistička, evropska energija. To je pitanje i za sve procrnogorske, antifašističke, proevropske snage. Ta energija je trebalo da se pretvori u sinergiju u vidu formiranja jednog strategijskog antifašističkog, crnogorskog, proeevropskog fronta protiv ovoga udruženog zločinačkog poduhvata. Ovdje pogrešno vlada mišljenje da će ovi veliki svjetski geopolitički igrači nekim sporazumima i dogovorima da riješe naše pitanje i da nama ne preostaje ništa drugo nego da čekamo. To je pogrešna strategija, vrlo opasna po očuvanje crnogorske države crnogorske nacije, identiteta. Neophodno je formirati jedan antifašistički, proevropski građanski front – naglašava sagovornik Portala ETV. Od zajedničkog djelovanja svih građanskih snaga u Crnoj Gori, međutim, do danas nema ništa. A crnogorska opozicija nije istrajala ni u zahtjevu da se do kraja istraži djelovanje tadašnje Vlade na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić i utvrde sve nezakonitosti koje su pratile policijsku akciju na Cetinju, ali i o zloupotrebi vojnih helikoptera za transport Mićovića i Perića u crnogorsku prijestonicu. Skupština Crne Gore donijela je 17. avgusta 2022. godine odluku o otvaranju parlamentarne istrage o postupanju Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno odluku o formiranju anketnog odbora koja nikada nije zaživjela. Iz nekog razloga crnogorska opozicija odlučila je da tu inicijativu ne dovede do kraja i Anketni odbor više niko ni ne pominje. - Svi mi treba da pitamo i vlast i opoziciju zašto Anketni odbor nikada nije formiran. Posebno zbog činjenice da do danas nemamo zvaničan odgovor zašto je jedan mirni građanski, legalni i legitimni protest rezultirao prekomjernom primjenom sile od strane policije, posebno upotrebom hemijskih sredstava, ali i fizičkom silom u nekim slučajevima, te uništavanjem imovine učesnika protesta. Sjećate se da su uništeni automobili parkirani na Adžića krivini. Sve to je i danas na političkom i ljudskom obrazu i vlasti i opozicije. Ne vidim da zatašakavnje tih događaja, stavljanje „pod tepih“ je rezultiralo nekim, pa bilo i „trulim“ političkim kompromisima između vlasti i opozicije – ističe Vučinić. <h2>CRNOGORSKI APSURDI</h2> Nepunih godinu poslije cetinjskih protesta Crkva Srbije ispunila je još jednu misiju, još jedan zadatak iz agende „srpskog svijeta“. Tadašnji premijer Dritan Abazović potpisao je 3. avgusta 2022. takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom i predao joj u vlasništvo sakralno naskjeđe Crne Gore, pravoslavne crkve i hramove i svu njihovu imovinu. I ne samo to, Crna Gora i njene instutucije nemaju nikakvih ingerencija u tim objektima. Za razliku od protesta na Cetinju, građanski otpor u ovom slučaju bio je minoran. Sagovornik Portala ETV, međutim, smatra da taj „nedostatak pobune“ nije proizvod rasute energije sa Cetinja i Belvedera. Mnogi građani i građanke, bez obzira na njihovu etičku i vjersku opredijeljenost, dodaje Vučinić, tada nijesu u potpunosti bili svjesni što znači taj takozvani Temeljni ugovor i zato protest nije bio masovan. - Nažalost, od svega je najteže razočarenje u Ustavni sud. Komotno možemo reći i takozvani Ustavni sud. Jer, da ima i slovo S od suda, on bi se i te kako decidirano opredijelio po pitanju takvog Temeljnog ugovora koji Crkvu Srbije u Crnoj Gori stavlja iznad države, iznad Ustava, iznad zakona – ocjenjuje profesor Vučinić. Potpisivanje ovoga akta za našega sagovornika je jedan od „crnogorskih apsurda u 21. vijeku“, koji, kao kaže, „vuku duboke korijene iz 1918. i kasnijih podjela u Crnoj Gori“. - Apsurdno je da je Krivokapić smogao snage da kaže ne - Beogradu i Patrijaršiji i da ne potpiše onakav takozvani ugovor. Kažem - takozvani, jer niti je temeljni, niti je ugovor, zato što je ugovor rezultat saglasnosti volja, a ne nametanja volje jedne strane, drugoj strani. I Krivokapić to nije uradio, a uradio je navodni reformista građanske orijentacije gdin. Abazović – ističe profesor Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belvder "> <figcaption>POD POLICIJSKOM OPSADOM: Na Cetinju bilo angažovano više od 1.000 policajaca (Photo: Novosti/D. Milovanović)</figcaption> </figure>  <h2>PROEVROPSKI GRAĐANSKI FRONT</h2> Borba Crne Gore za opstanak države, nacije, istorije, kulture, identiteta traje još od 1918. godine kada je Srbija aneksirala našu zemlju. Crna Gora je izbrisana sa mape svijeta, ukinuta je Crnogorska pravoslavna crkva, a brutalnim zločinima gušen je svaki otpor. Kako tada, tako i danas ključni akter pokušaja asimilacije nacionalnih Crnogoraca i Crnogorki je Crkva Srbije. Ona je stub velikosrpske agende i glavni ruski proksi na Zapadnom Balkanu. - Imali smo na početku jednu puzajuću velikosrpsku agresiju protiv Crne Gore. Sada imamo galopirajuću agresiju i uvjeren sam da su svega još dva-tri koraka ostala da Crna Gora prestane da postoji, da postanemo dio Srbije na moru - pribojava se profesor Vučinić. Kategoričan je da je jedina šansa – starteški antifašistički, procrnogorski, proevropski front. - Ona užasna scena iz hrama gdje kleče djeca da označe početak nove školske godine najbolji je pokazatelj kuda idemo, to je ispod nivoa srednjeg vijeka. Građani i građanke jednostavno moraju da shvate da niko za njih neće rješavati probleme, da svi moramo da damo puni politički i ljudski doprinos tome da se postigne konsenzus oko formiranja ovog fronta, u protivnom gubimo sve – upozorava Vučinić. Hoće li crnogorska opozicija koja nije imala hrabrosti da istraje u zahtjevima da se dešavanja na Cetinju 3, 4. i 5. septembra 2021. godine istraže do kraja i procesuiraju odgovorni za policijsku represiju, ali i zato što su paravojne formacije tih dana „opsadirale“ Cetinjski manastir i čekale komandu da krenu u obračun sa građankama i građanima okupljenima na protestu, imati snage da opet okupi u jedinstveni front građansku, antifašističku, proevropsku Crnu Goru pokazaće dani pred nama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5" data-rendition-name="original" width="650" height="443" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>ŽENE NA BARIKADI: Belveder (Photo: Dinko Gruhonjić Lupiga.Com)</figcaption> </figure>  <h2>PITANJA BEZ ODGOVORA</h2> Ono što je fakat, ustuknuli su pred kleronacionalističkim vlastima i odustali od Anketnog odbora koji je, pored ostalog, trebalo da pruži odgovore o ulozi tadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića (današnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića) u intenzivnoj pripremi da se protesti na Cetinju predstave kao skup „ekstremista“, „terorista“ i "fašista“ predvođenih tadašnjim šefom države Milom Đukanovićem. Kako se ispostavilo Vukšić je već u avgustu 2021. stavio na mjere tajnoga nadzora Veselin Veljović, tada savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika. Kako smo ranije pisali, prisluškivali su i pratili još nekoliko desetina ljudi – dio uz odobrenje suda, dio bez sudskog naloga, po svom nahođenju. S druge strane omogućili su da razne paraorganizacije pripreme svoj plan „odbrane“ ustoličenja Mićovića i one su se nesmetano naoružavale, a u nekim manastirima i crkvamam prema informacijama iz službi bezbjednosti, napravili su i skladišta oružja. Anketni odbor trebalo je da pruži i odgovore o lažima iz policijske krivične prijave u kojoj se, pored ostalog, pominjao „dron sa kilo eksploziva“ namijenjen za rušenje helikoptera u kojem su bili Mićović i Perić, iako dron niko nije vidio, pisalo je i da je gradom kružio „plavi kombi pun 'molotovljevih koktela'“ pripremljenih za napad na policiju, koji, takođe, niko nije vidio, pa ni policija...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>U SVEGA NEKOLIKO SATI GRAD ZASUT SA VIŠE OD 1.000 PATRONA SUZAVCA, ŠOK I FLEŠ BOMBI: Cetinje 5. septembra 2021.(Photo: Foto: REUTERS/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Kako smo pisali, pominjalo se u policijskoj prijavi i paljenje automobila, iako nijedno vozilo na Cetinju 5. septembra nije zapaljeno, pa oružje, iako nijedan komad oružja nije zaplijenjen… I tako redom, u policijskoj prijavi nizani su događaji koji se nijesu dogodili… Crnogorska javnost ostaće uskraćena i za odgovore koje je trebalo da dobije Anketni odbor - po čijem je nalogu, 5. septembra iza ponoći prekinut komandni lanac i rukovođenje akcijom na Cetinju dodijeljeno pomoćniku direktora Uprave policije Milošu Rakonjcu i njegovom saradniku, jednom od šefova Protivterorističke jedinice Petru Kneževiću, te po čijoj je odluci u čitavu akciju, nezakonito, uključena i Vojska Crne Gore. Ne zna se ni što je bio sadržaj obavezujućeg uputstva koje je tadašnji premijer Krivokapić uputio ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću, a nakon poslijeponoćne posjete, 5. septembra, zgradi Vlade Andrije Mandića i Milana Kneževića, koji su prema informacijama Portala TV E, prenijeli poruku da srpska Bezbjednosno-informativna agencija garantuje lojalnost Rakonjca i Kneževića. Bez odgovora je i pitanje ko je i po čijem nalogu omogućavao nesmetan ulazak i boravak u Crnoj Gori agentima srpske BIA, regrutovao i naoružavao srpske ekstremiste i pripadnike kriminalnih organizacija, dozvolio njihov ulazak i boravak u Cetinjskom manastiru, ali i na još nekoliko lokacija u Crnoj Gori, o čemu smo, takođe, pisali… O saradnji policije i kriminalnih struktura svjedočili su i audio snimci, objelodanjeni 30. aprila 2022. godine, na kojima se čuje Petar Knežević. Kaže: „Ja sam držao nikšićku grupu, bjelopoljsku grupu, beransku grupu, novljansku grupu i barsku grupu. Sve kriminalce na telefon“… Građane i građanke koji su bili na protestu na Cetinju, naziva bagrom?! Do danas niko od odgovornih iz lanca onih koji su služili tuđim interesima u susret 5. septembru 2021. godine i koji su naložili brutalnu policijsku represiju u crnogorskom priejstonom gradu nije procesuiran.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belveder"> <figcaption>L: ČEKAJUĆI JUTRO: Građani ispred policijskog kordona (Photo: Standard )</figcaption> </figure>

Ustoličenje Mićovića jedna od najbrutalnijih zloupotreba religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva

Mada kompanija “Gold Security DOO”, čiji je sadašnji izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata Anđele Vojinović, postoji od 2019. godine, budžetska plaćanja zabilježena su tek od kraja 2023. godine, pokazuje portal „Moj novac“ Instituta Alternativa, koja bilježi sva budžetska plaćanja duže od decenije unazad. Tačnije, prvi ugovor ove kompanije sa Ministarstvom unutrašnjih poslova potpisan je 24. novembra 2023. godine, nepunih mjesec dana nakon što je na mjesto ministra unutrašnjih poslova došao Danilo Šaranović, partijski kolega Anđele Vojinović, pošto je 31. oktobra 2023. u Skupštini Crne Gore izabrana Vlada Milojka Spajića. Portal „Moj novac“ pokazuje da je tokom 2023. i 2024. godine Ministarstvo unutrašnjih poslova 17 puta tranferovalo budžetski novac kompaniji „Gold Security DOO“ za održavanje softvera, a iznosi su se kretali od 300 eura do 28.858,50 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_aab0352f2b7cecd75cf94807c02411ad4269a6845c592583c2d8e7dc780591ec.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904080952_aab0352f2b7cecd75cf94807c02411ad4269a6845c592583c2d8e7dc780591ec" data-rendition-name="original" width="1161" height="620" loading="lazy" alt="Podaci sa portala Moj novac"><figcaption>Podaci sa portala Moj novac(Photo: mojnovac.me)</figcaption></figure>  „Moj novac“ je obračunao da je od decembra 2023. do kraja 2024. godine kompaniji „Gold Security DOO“ iz budžeta isplaćeno ukupno 147.300,49 eura, od čega je samo jedna transakcija, ona u visini 28.858,50 eura, obavljena u 2023. godini, a sve ostale u 2024.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_209aa19f9680c89a847638e5e899add9dd7ccb4f02fd8290a1c669e14d523c64.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904080952_209aa19f9680c89a847638e5e899add9dd7ccb4f02fd8290a1c669e14d523c64" data-rendition-name="original" width="1324" height="623" loading="lazy" alt="Podaci sa portala Moj novac"><figcaption>Podaci sa portala Moj novac(Photo: mojnovac.me)</figcaption></figure>  Više izvora M portala iz MUP-a tvrdi da su najmanje tri ugovora realizovana u formi jednostavnih nabavki, odnosno da su objedinjene nabavke unaprijed podijeljene na više djelova kako bi se izbjegao tenderski postupak. Uvid u ugovore koje je ova kompanija potpisivala sa Ministarstvom unutrašnjih poslova govori da su ih od novembra 2023. do kraja marta 2024. godine potpisivali tadašnja izvršna direktorica „Gold Security DOO“ Tijana Tomić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, a nakon što je 29. marta 2024. godine došao na mjesto novog izvršnog direktora, ugovore sa Šaranovićem je potpisivao Pavle Vojinović, suprug Anđele Vojinović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_6b063b6392a359a4beb2a334b0a6f55cd48087a45878a84a81df470037caf720.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250904080952_6b063b6392a359a4beb2a334b0a6f55cd48087a45878a84a81df470037caf720" data-rendition-name="original" width="1229" height="1536" loading="lazy" alt="Ugovor sa MUP-om"><figcaption>Ugovor sa MUP-om(Photo: M portal)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_b8d123e7d3fdf683728f00b17637f064a0b719de0bcb2d3db87cad24e43b26be.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250904080952_b8d123e7d3fdf683728f00b17637f064a0b719de0bcb2d3db87cad24e43b26be" data-rendition-name="original" width="1229" height="1380" loading="lazy" alt="Ugovor sa MUP-om"><figcaption>Ugovor sa MUP-om(Photo: M portal)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_3872d6274c6757cd731e5e65e2142e360f6ce02a0758489410dc4f5b91b5b4b1.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250904080952_3872d6274c6757cd731e5e65e2142e360f6ce02a0758489410dc4f5b91b5b4b1" data-rendition-name="original" width="1218" height="1435" loading="lazy" alt="Ugovor sa MUP-om"><figcaption>Ugovor sa MUP-om(Photo: M portal)</figcaption></figure>  Pavle Vojinović je u vrijeme dok je Tomić bila izvršna direktorka bio na poziciji rukovodioca tehničkog sektora u „Gold Security DOO“, kako je naveo na svom LinkedIn profilu koji je ugašen juče nakon teksta M portala. Posljednji ugovor koji je Tomić potpisala sa Šaranovićem u „Gold Security DOO“ zaveden je na datum 29. mart 2024. godine, što se poklapa da dolaskom Vojinovića na mjesto izvršnog direktora, a „težina“ tog ugovora iznosila je 116.401 euro.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080956_89203dc85612eef6942dd7be75dd13bc832aff50b5516b07ce48b3705c4912aa.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250904080956_89203dc85612eef6942dd7be75dd13bc832aff50b5516b07ce48b3705c4912aa" data-rendition-name="original" width="1229" height="1453" loading="lazy" alt="Ugovor sa MUP-om"><figcaption>Ugovor sa MUP-om(Photo: M portal)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080956_e3593904a2c094cc5dcaa62255ddcb8be180a4ba62626d1b638fb7d6835766e3.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250904080956_e3593904a2c094cc5dcaa62255ddcb8be180a4ba62626d1b638fb7d6835766e3" data-rendition-name="original" width="1229" height="396" loading="lazy" alt="Podaci "><figcaption>Podaci(Photo: M portal)</figcaption></figure>  Prema portalu „Moj novac“, kompaniji „Gold Security DOO“ je u toku 2023. godine iz budžeta isplaćeno ukupno 28.858 eura preko MUP-a, dok je u 2024. godini taj iznos nekoliko puta veći – čak 118.441 euro. „Gold security DOO“ je sklopila 14 ugovora (jedan kao dio konzorcijuma) tokom 2023. i 2024. godine sa različtim državnim i lokalnim institucijama, među kojima su osim MUP-a i EPCG, Aerodromi Crne Gore, opštine Herceg Novi i Tivat, RTV Nikšić, Monteput... Na čelu svih ovih kompanija i institucija nalaze se kadrovi iz koalicija sa Demokratama ili iz redova samih Demokrata. Većina tih ugovora potpisana je nakon što je na mjesto izvršnog direktora „Gold Security DOO“ došao suprug poslanice Anđele Vojinović, Pavle. Ukupna vrijednost svih individualnih ugovora koje je „Gold Security DOO“ potpisala sa državnim i lokalnim institucijama i kompanijama tokom 2023. i 2024. godine iznosi 615.069 eura, pokazuje portal „Moj novac“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080956_6d6ac2aa6b9369fff8554c185b1c6a28883aef3736fb8c65758e2647e5081b4b.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250904080956_6d6ac2aa6b9369fff8554c185b1c6a28883aef3736fb8c65758e2647e5081b4b" data-rendition-name="original" width="677" height="627" loading="lazy" alt="Podaci sa portala Moj novac"><figcaption>Podaci sa portala Moj novac(Photo: mojnovac.me)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080956_9c1aa66f527d09539f1a5211d059838573fbb5245ce6ee50c0b70c88cc4fa44f.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250904080956_9c1aa66f527d09539f1a5211d059838573fbb5245ce6ee50c0b70c88cc4fa44f" data-rendition-name="original" width="1137" height="366" loading="lazy" alt="Podaci sa portala Moj novac"><figcaption>Podaci sa portala Moj novac(Photo: mojnovac.me)</figcaption></figure>  <a href="https://mportal.me/politika/tender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andjele-vojinovic" target="_blank">M portal je juče objavio da je „Gold Security DOO“ krajem avgusta ove godine dobila još jedan tender Ministarstva unutrašnjih poslova vrijedan 120.000 eura, a da je ta kompanija bila jedina prijavljena.</a> Kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. Prema imovinskom kartonu Anđele Vojinović, njen suprug Pavle upravo u tom periodu napreduje u kompaniji. On je od rukovodioca tehničkog sektora u „Gold security DOO“ u martu 2024. godine napredovao do mjesta izvršnog direktora. To je ujedno godina kada kompanija uvećava poslovne prihode 753.259 eura na čak 2.860.249 eura.

Tag: dobrota