Na inicijativu za dobrovoljna vatrogasna društva, kaže Patricjia Pobrić, podstakli su je sve učestaliji požari u našoj zemlji, koja iz godine u godinu pokazuje koliko su lokalne zajednice ranjive.
- Imali smo sastanak posljednji u junu sa zainteresovanim građanima u Podgorici, iz Danilovgrada, iz Budve, tako da je to bio zadnji sastanak pred sezonu koji smo imali, već želeći da osnujemo ovakva društva. I onda nam se naravno desilo ono što se desilo, ovo nam je sada dalo samo više elana i želje da se pokrenu stvari sa neke mrtve tačke - kaže Pobrić.
Prvi korak biće prijavni formulari u svim opštinama, a zatim formiranje Vajber grupa putem kojih će se građani organizovati i dalje uključivati u obuke i timove.
- Trenutno je već oko 210 ljudi na Viber grupi DVD Podgorica, znači formular je aktivan od juče. Druga najveća grupa je Bar, treća Danilovgrad, pa Žabljak, a ja redom krećem sa otvaranjem Viber grupa sa tim članovima, a onda im šaljem zakonsku regulativu, statut i sve što im je potrebno da počnu osnivati svoje jedinice na lokalnom nivou - pojašnjava Pobrić.
Otvara se i pitanje zakonske regulative – da li dobrovoljni timovi mogu formalno da djeluju i kako se uklapaju u postojeći sistem zaštite i spašavanja.
- Izazov su zakonska rješenja koja nisu najbolja. Trenutno ova društva su NVO i postoji niz problema u ovom zakonu - navodi Pobrić.
Izazovima tu nije kraj.
- Sekundarno je problem zainteresovanost vlasti i resornog ministarstva i direktorata da se angažuju u motivisanju građana i pomoći oko osnivanja datih društava. Treći element bih rekla da je finansijske prirode – odvajanje budžeta, obuka i sve što je potrebno da se društva obuče i opreme - ističe Pobrić.
Inicijativa ostaje otvorena za sve zainteresovane, a poruka je jasna – bezbjednost društva zasniva se na zajedničkoj odgovornosti i solidarnosti građana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pokrenuta inicijativa za osnivanje dobrovoljnih vatrogasnih društava

Legitimna je zabrinutost država članica Evropske unije da bi nove članice mogle destabilizovati Uniju zloupotrebom prava veta i kroz jačanje ruskog uticaja. Ukoliko bi Crna Gora bila percipirana kao neka verzija Srbije – država koja balansira između Zapada i Rusije – to bi moglo imati ozbiljne posljedice po njen evropski put, poručeno je u PROUDCAST-u Centra za građansko obrazovanje (CGO).
O odnosu istorije, politike i nacionalnih mitova, ali i o njihovom uticaju na evropski put Crne Gore, razgovarali su Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja iz Crne Gore, i František Šistek, balkanolog i istoričar iz Češke, sa Željkom Zvicer, saradnicom na programima CGO-a.
Šistek je upozorio da je, iako je knjigu Istorija Crne Gore završio „happy end-om“, odnosno članstvom Crne Gore u NATO-u, od 2020. godine istorijski revizionizam ponovo snažno prisutan. Kako je ocijenio, dugo je djelovalo da je Crna Gora sačuvala multietnički sklad i pragmatičan odnos prema prošlosti, bez odbacivanja antifašističkog nasljeđa, ali da danas istorijske teme dominiraju javnim prostorom. Posebno je istakao ulogu Srpske pravoslavne crkve, koju vidi kao jednog od ključnih aktera tog procesa, podsjećajući da je njen uticaj građen postepeno još od krize socijalističkog sistema.
Prema njegovim riječima, Crna Gora nije pronašla ravnotežu između kritičkog suočavanja s prošlošću i njene dnevno-političke instrumentalizacije. Revizionizam se, kako je naveo, odnosi i na Drugi svjetski rat i na ratove devedesetih, čije su negativne strane dugo potiskivane, što se danas, smatra Šistek, „obija o glavu“ crnogorskom društvu.
Dina Bajramspahić je ukazala da Crna Gora formalno bilježi napredak u procesu evropskih integracija i da je ove godine dobila najpozitivniji izvještaj Evropske komisije do sada, ali da suštinske reforme izostaju. Posebno je istakla klaster 1 – osnove, naglašavajući da, i pored visoke formalne ocjene, ključni problemi i dalje opstaju, te da kvalitativni pomaci ne prate fazu pregovora u kojoj se Crna Gora nalazi.
Ona je upozorila da istorijski revizionizam direktno ugrožava vladavinu prava i društvenu koheziju, jer proizvodi osjećaj građana drugog reda, te da se ne radi samo o prošlosti, već o problemima koji i danas oblikuju društvenu realnost.
Govoreći o iskustvima Evropske unije, Šistek je podsjetio da članstvo samo po sebi ne garantuje rješavanje dubokih društvenih podjela, navodeći primjere Hrvatske, Mađarske i drugih država u kojima su nacionalizam i revizionizam i dalje snažni. Kako je ocijenio, ključno je da se ti procesi ne preliju u destabilizaciju društva, a zabrinjava ga što je talas revizionizma u Crnoj Gori veoma snažan.
Bajramspahić je kazala da je EU, poučena negativnim iskustvima pojedinih članica, pooštrila kriterijume za proširenje, jer su neke države iskoristile ekonomske benefite članstva, dok je kvalitet demokratije ostao upitan. Zbog toga, smatra ona, među državama članicama postoji skepsa da bi nove članice mogle izazvati tektonske poremećaje i svrstati se uz tzv. „nestašne države“ koje često destabilizuju Uniju i pokazuju slabiju solidarnost.
Šistek je ocijenio da je takva zabrinutost legitimna, naročito imajući u vidu pravo veta i iskustva sa državama koje su, kako je rekao, postale „trojanski konji“ unutar EU. U tom kontekstu, upozorio je da bi percepcija Crne Gore kao zemlje između Zapada i Rusije mogla imati ozbiljne posljedice po njen evropski put.
Komentarišući ideju ograničenog prava glasa za nove članice, Bajramspahić je kazala da takav model ne podržava, ali ga vidi kao pokušaj Evropske komisije da umiri strahove država članica i prizna krhkost institucija u zemljama kandidatima. Šistek je zaključio da bi takva rješenja bila diskriminatorna, ali i refleksija prethodnih iskustava EU sa državama koje su, nakon pristupanja, zloupotrebljavale mehanizme odlučivanja.

CGO: Ako Crna Gora bude percipirana kao „verzija Srbije“, mogla bi ugroziti evropski put

Protiv J.B. (28) iz Berana biće podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, nakon što je policija u vozilu kojim je upravljao pronašla lovačku pušku i 11 komada municije.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Berane postupali su u okviru planskih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje ilegalnog posjedovanja oružja, te su, na osnovu operativnih informacija, izvršili kontrolu vozila.
Prilikom pregleda vozila pronađeni su lovačka puška i municija, nakon čega je o događaju obaviješten nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama. Tužilac je naložio da se oduzeto oružje i municija upute na odgovarajuća vještačenja, a da se nakon toga protiv J.B. podnese krivična prijava.
Iz Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ poručuju da policija nastavlja sa planskim i pojačanim aktivnostima usmjerenim na suzbijanje zloupotrebe oružja i nasilja, u skladu sa nacionalnim prioritetima Uprave policije, sa ciljem očuvanja stabilnog bezbjednosnog ambijenta u državi.

Berane: Krivična prijava zbog nedozvoljenog držanja oružja

Povratak dragocjene arhivske građe crnogorske provenijencije iz Beča u Crnu Goru, nakon više od jednog vijeka, predstavlja jedan od najznačajnijih iskoraka u oblasti zaštite kulturne i istorijske baštine države u savremenom periodu, saopšteno je iz NVO „Grupa građana BU2“.
Kako navode iz ove NVO, riječ je o arhivskoj građi nastaloj pretežno u periodu od 1906. do 1916. godine, iz vremena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, koja je nakon 1916. godine i Prvog svjetskog rata izmještena van zemlje i decenijama čuvana u Beču. Povratkom ove dokumentacije, ističu, ispravljena je višedecenijska nepravda i vraćeni su originalni izvori koji svjedoče o kontinuitetu crnogorske državnosti, njenoj institucionalnoj organizaciji i političkom životu u jednom od ključnih istorijskih perioda.
U Crnu Goru vraćena je arhivska građa od izuzetne državne i istorijske vrijednosti, koja obuhvata fondove Crnogorske narodne skupštine, Ministarstva vojnog, Ministarstva unutrašnjih djela, kao i brojnih uprava, sudova i drugih organa tadašnje crnogorske države. Ovi dokumenti, prema navodima BU2, predstavljaju nezamjenjiv izvor za proučavanje političkog, pravnog, administrativnog i društvenog razvoja Crne Gore uoči i tokom Prvog svjetskog rata.
Iz NVO „Grupa građana BU2“ posebno ističu da je ovaj složen i višegodišnji proces realizovan zahvaljujući stručnom, sistematskom i odgovornom radu Državnog arhiva Crne Gore, pod rukovodstvom direktora Danila Mrvaljevića. Njegova profesionalna posvećenost očuvanju nacionalne arhivske baštine, kao i dosljedno zastupanje interesa Crne Gore u međunarodnom arhivskom kontekstu, imali su ključnu ulogu u uspješnom povratku ove izuzetno vrijedne građe.
Kako navode iz BU2, ovakvi rezultati potvrđuju značaj snažnih i profesionalnih institucija, ali i pojedinaca koji svojim znanjem, istrajnošću i odgovornim pristupom daju konkretan doprinos zaštiti državne i kulturne baštine. Povratak arhivske građe iz Beča omogućava domaćim istoričarima, istraživačima i obrazovnim institucijama neposredan pristup originalnim izvorima, čime se stvaraju uslovi za nova naučna istraživanja, kvalitetnije obrazovne programe i snaženje kulture pamćenja u Crnoj Gori.
Iz ove nevladine organizacije pozvali su nadležne institucije da nastave sa pružanjem podrške aktivnostima usmjerenim ka zaštiti i vraćanju kulturne i istorijske baštine Crne Gore, kao i da prepoznaju i afirmišu stručan i odgovoran rad u ovoj oblasti, u interesu države i društva u cjelini.

BU2: Povratak arhivske građe iz Beča važan doprinos zaštiti crnogorske državne baštine

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je saopštio da će, ako gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu ne počne do 31. decembra i ako EU produži rok, otići sa te funkcije.
ujović je to kazao u emisiji Boje jutra na TV Vijesti.
“Pregovori su nešto čemu uvijek treba dati šansu, ako nam je želja da riješimo problem, a ne da fingiramo pregovore”, kazao je prvi čovjek Podgorice.
Rekao je da je Glavni grad “satjeran uz zid” i da ne može djelovati u pravcu izmjene lokacije.
Osvrnuo se i na nedavni lokalni referendum u Zeti, na kojem su se građani izjasnili da nisu za gradnju postrojenja u Botunu.
“Nalazimo se u modu slavljenja poraza. Imali ste referendum u Zeti i slavlje. Čekajte, šta slavimo? Slavimo to što se neće graditi postrojenje koje će prečišćavati otpadne vode, koje će pomoći Zeti, Podgorici, Crnoj Gori. Slavimo to što se neće sanirati bazeni crvenog mulja, što će Podgorica bankrotirati…”, kaže gradonačelnik Podgorice.
Ponovio je da to postrojenje nije zagađivač.
“Ne moraju ti ljudi vjerovati meni ni nikome, dovoljno je da obiđemo postrojenja u Evropi, Njemačkoj i da se uvjerimo da li je to ista tehnologija i da li daje rezultate”, ističe Mujović.
Rekao je da se Vlada jasno izjasnila i da mu je dala podršku u “najtežim, odsudnim vremenima”. “Niko nije dobio ovakve garancije kao mještani Botuna”.
“Sve to što je Vlada definisala kao preporuke za Glavni grad, spremni smo da odluke Skupštine Glavnog grada pretočimo u realnost i obaveze”, navodi on.
Pozvao je političke subjekte, “odnosno politički subjekt koji je protiv gradnje kolektora”, da djeluju u Skupštini Crne Gore na izmjene Zakona o zaštite životne sredine, da se “zakonom obavežemo na sve ono što postoji u zaključcima Vlade”.
On je predložio da se, pored ostalog, tim izmjenama zakona “definiše odštetni zahtjev ako se bilo kome ugrožava životna sredina”.
“Taj ko ugrožava, opština, bilo ko, taj subjekt, treba da plati. Spreman sam, jasno poručujem, pozivam gospodina Kneževića, neka podnese amandman za izmjenu zakona, a ja znam da će lista partija koju sam predvodio u Podgorici to podržati, smatram i ostale članice vladajuće većine. Mislim da moramo dati sa tog aspekta puni doprinos i dati garancije ljudima čije povjerenje je narušeno, sve je to apsolutno opravdano”, poručuje Mujović.
Ocijenio je da Evropska unija “nikad snažnije” nije stala uz neki projekat i podržala ga.
“A znate koliko je EU stroga kad su u pitanju ekološki standardi, vladavina prava, odnosno ugroženost ljudskih prava. Siguran sam da nas ne bi podržavali, da na bilo koji način derogiramo bilo koga”, kaže on.
Upitan za eventualno uključenje Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, Mujović je rekao da je pristalica da “svi rade i da svako podnese svoje parče odgovornosti.”

Mujović: Ako gradnja kolektora ne počne do 31. decembra i EU ne produži rok napuštam funkciju

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Aman, gospođo Pavličić

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

Viši sud u Podgorici ostao je pri ranijem stavu da je nedozvoljen prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora biznismenu Ranku Uboviću, potvrdila je Televiziji E &nbsp;savjetnica za medije Višeg suda .
Vukmirović je saopštila da je Veselinu Kovačeviću pritvor produžen za dva mjeseca, ali da je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Advokat Zoran Piperović, branilac Ranka Ubovića, u izjavi za Televiziju E kazao je da su žalbe Tužilaštva i branilaca bile bespredmetne, jer je pritvor već pravosnažno ukinut.
– Pravno je sve jasno. Pritvor Uboviću i Vladanu Ivanoviću je ukinut, što znači da ne postoji pravni osnov za njegovo produženje – kazao je Piperović.
On je istakao da mu je neshvatljivo da se raspravlja o produženju pritvora koji je ukinut pravosnažnom odlukom Višeg suda.
– Što da se produži? Protiv koga da se produži? Ljudi su napolju 15–16 dana po odluci Višeg suda i sada raspravljamo, nakon 15 dana od ukidanja pritvora, da li ga treba produžiti. Molim vas. Suvislije bi bilo pitanje da li pravosnažno ukinut pritvor može ponovo da „vaskrsne“, nego da govorimo o njegovom produženju – naveo je Piperović.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo žalilo se Apelacionom sudu na rješenje o ukidanju pritvora Uboviću i Ivanoviću. Piperović upozorava da je za pravni sistem opasno ukoliko sud ranga Apelacionog uvažava žalbe i vraća predmet Višem sudu sa instrukcijama da produži pritvor koji je već ukinut.
– Ta odluka je pravosnažna. Ako je žalba odbačena kao nedozvoljena, odnosno bespredmetna, onda ne postoji predmet. Bespredmetne su i žalbe branilaca i žalbe tužilaca, jer je pravna stvar već raspravljena. U realnom životu više ne postoji događaj koji implicira pritvorske osnove – kazao je Piperović.
On je otvorio i pitanje institucionalne odgovornosti.
– Da li će predsjednica Vrhovnog suda tražiti objašnjenje od predsjednice Apelacionog suda kako se može produžiti pritvor koji je ukinut? Posebno pritvor na čije je ukidanje izjavljena žalba, a zatim odbačena bez pravne pouke. Onda odjednom dobijemo odluku Apelacionog suda da se žalbe uvažavaju i određuje novi pritvorski osnov. To je prosto nemoguće – rekao je Piperović, dodajući da se, kako smatra, radi o „mrzovolji prema nekim ljudima“, bez jasnog objašnjenja.
Da su žalbe, kako tužilaštva tako i odbrane, bespredmetne jer se ne može produžiti nešto što je ukinuto, ranije je upozoravao i advokat Stefan Jovanović.
– Ne možete produžiti nešto što ne postoji. Ako je pritvor pravosnažno ukinut, jedino moguće i zakonito rješenje je da se sve žalbe odbace – i SDT-a i odbrane – jer se one odnose na produženje pritvora koji više ne postoji – kazao je Jovanović.
Protiv današnjeg rješenja Višeg suda, žalba Apelacionom sudu može se izjaviti u roku od tri dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 86.9038%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjovanovic-i-pravo-i-obaveza-tuzilastva-da-kada-prestanu-razlozi-za-trajanje-trazi-ukidanje-pritvora-zalba-sdt-a-bespredmetna%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: dobrovoljno-vatrogasno-drustvo

Pokrenuta inicijativa za osnivanje dobrovoljnih vatrogasnih društava

CGO: Ako Crna Gora bude percipirana kao „verzija Srbije“, mogla bi ugroziti evropski put

Berane: Krivična prijava zbog nedozvoljenog držanja oružja

BU2: Povratak arhivske građe iz Beča važan doprinos zaštiti crnogorske državne baštine

Mujović: Ako gradnja kolektora ne počne do 31. decembra i EU ne produži rok napuštam funkciju

PRATITE TVe UŽIVO