Manifestacija kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO, koja se tokom protekle decenije profilisala kao jedno od najznačajnijih mjesta susreta savremenog pozorišnog stvaralaštva u Crnoj Gori i regionu, održaće se od 17. do 26. novembra u sali DODEST KIC-a „Budo Tomović“, sa početkom u 20 sati.
Jubilarno, deseto izdanje festivala otvoriće predstava „Kako postati žena kojoj se sve prašta“ u izvođenju Milice Šćepanović, po tekstu Mirjane Ojdanić, 17. novembra. Komad na duhovit i kritički način govori o površnim vrijednostima i besmislu savremenog društva.
Drugog dana, 18. novembra, publika će moći da pogleda tragikomičnu dramu „Bajbok“, inspirisanu motivima Mrožekove drame „Emigranti“, u kojoj igraju Tatjana Kecman i Ana Lečić.
Treće večeri, 19. novembra, biće izvedena snažna drama „Gidionov čvor“ u produkciji Pozorišta mladih Sarajevo, koja pokreće teme odgovornosti, slobode izražavanja i odnosa roditelja, djece i škole.
Koprodukcijsko ostvarenje Gradskog pozorišta Podgorica i Makedonskog narodnog teatra, predstava „Lov na vepra“, po tekstu Marije Sarap i u režiji Nataše Poplavske, na programu je 20. novembra, a bavi se slobodom žene i društvenim predrasudama.
Dan kasnije, 21. novembra, publika će gledati „Audijenciju“ Vaclava Havela – duhovitu i potresnu priču o slobodi pojedinca u represivnom sistemu, u izvođenju Gradskog pozorišta Podgorica i NU CEMOI.
Zagrebački Teatar Rugantino 22. novembra donosi poetsku dramu „Kronika seoske ljubavi“ o dvoje usamljenih ljudi koji traže novi smisao u tišini sela. Tekst je napisao Ivan Vidić, režiju potpisuje Dario Hajraček, a u glavnim ulogama su Gordana Gadžić i Sreten Mokrović.
Predstava „Ljubaf“, o prijateljstvu i ponovnom otkrivanju ljubavi, sa Elizabetom Đorevskom, Branislavom Zeremskim i Dubravkom Jovanovićem, biće izvedena 23. novembra.
Kultna komedija „Ženski razgovori“ po tekstu Duška Radovića, koja već tri decenije oduševljava publiku širom regiona, na programu je 24. novembra. Glume Svetlana Ceca Bojković, Vesna Čipčić i Milan Caci Mihailović.
Takmičarski dio festivala zatvoriće 25. novembra predstava „Pluća“ Nikšićkog pozorišta, savremena drama o ljubavi, roditeljstvu i moralnim dilemama današnjice, u kojoj igraju Maja Stojanović i Stevan Vuković.
Završno veče, 26. novembra, biće posvećeno nagrađenima, a publika će imati priliku da pogleda antikabare „Džentlmen“ Obrada Nenezića u izvođenju Jovana Dabovića i Slobodanke Bobane Dabović Đurić.
Tradicionalne nagrade „Sat kula“ biće dodijeljene za najbolju predstavu, najbolju mušku i žensku ulogu, kao i za glumačku bravuru. Odluke će donijeti žiri u sastavu: Zoran Rakočević (predsjednik), Draško Đurović i Omar Bajramspahić.
Manifestacija MAKADO i ove godine ostaje vjerno mjesto susreta autora, glumaca i reditelja koji njeguju autentičnost izraza, umjetnost dijaloga i intimni kontakt s publikom, čuvajući duh pozorišta u njegovom najizvornijem obliku.
Ulaznice po cijeni od 5 eura mogu se kupiti svakog radnog dana na biletarnici KIC-a od 9 do 20 sati.
Informacije i rezervacije dostupne su na broj telefona 020 664 237.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Deset dana vrhunskih kamernih predstava u sali DODEST

Kulturno-informativni centar "Budo Tomović" organizuje audiciju za prijem novih članova u DODEST-ovu pozorišnu radionicu glume.
Testiranje zainteresovanih kandidata biće organizovano 19. i 20. septembra, u KIC-u, sa početkom u 19 sati.&nbsp;
- Audicija je namijenjena mladima - srednjoškolcima i studentima, a u svom radu Pozorišna radionica primjenjivaće kao i svih prethodnih godina najsavremenije pozorišne metode - saopšteno je iz KIC-a "Budo Tomović".
Pozorišnu radionicu vodiće afirmisani i nagrađivani dramski umjetnik Sejfo Seferović.&nbsp;

1250x600

1084x550

Večeras i sjutra audicija za prijem novih članova u DODEST-ovu pozorišnu radionicu glume

Gospodine predsjedniče Skupštine Mandiću, parlamentarci, podnesite inicijativu da kao država osudimo genocid nad Palestincima i Palestinom. Premijeru Spajiću donesite proglas i zaustavite, spasite obraz Crne Gore - poručila je Mirjana Kuljak ispred &nbsp;Kulturno-informativnog centra Budo Tomović (KIC) u Podgorici gdje je započeo performans otpora u organizaciji Pokreta solidarnosti sa Palestinom zbog manifestacije ,,Dani izraelskog filma’’ koji će se prikazivati naredna tri dana. Crna Gora, kako je podvukla, ima obraz - ali to nije mogla da pokaže jer oni kontrolišu medije i političke inicijative.&nbsp; - Zahtijevamo od vas da donesete proglas kojim se osuđuje Izrael - jasna je Kuljak. Obraća se, kako je rekla, kao nekadašnja političarka, član parlamenta i liberalka. - Jer na ovakve patnje i stradanja u Palestini vlasti koje su bile i ove sad su ćutale, sarađivale i sada dolaizmo da političari ne predstavljaju vlast građana, oni ne osjećaju bol i empatiju. Puštaju da ovo prođe neprimijećeno od strane državnog medija. Gdje je Javni servis, gdje su Vijesti? Da se zalaufuju mediji - litije bi bile male koliko bi građana izašlo - ocijenila je Kuljak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FpzZHzKvDXyg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je dodala i da mediji drže ključ da se ne vidi koliko je građana uz Palestnice. - Sram vas bilo - poručila je Kuljak okrenuvši se ka KIC-u. Njen govor ispratili su povici okupljenih "Free Palestine"; "Sloboda, mir, pravda Palestini". Kuljak je podsjetila na to čije ime nosi Kulturno-informativni centar "Budo Tomović". - Znate li čije ime nosi Budo Tomović? Znate li kakva su se djeca ovdje podizala? Vi ovdje stajete na stranu istorije koje treba da se stidite, fašističke i ubilačke. Ne znam kako ćete spavati večeras - kazala je Kuljak.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526190540_d2fda314e3f7e949724b010a7daa2b7f76d0b80f875b623708672b012c5cc7c9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250526190540_d2fda314e3f7e949724b010a7daa2b7f76d0b80f875b623708672b012c5cc7c9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dok granate padaju "> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526190544_31716b926307b76a17c7d13a8b98e2d81b8101ae1adc3ea01c3136ca9ca958e4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250526190544_31716b926307b76a17c7d13a8b98e2d81b8101ae1adc3ea01c3136ca9ca958e4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Palestina skup"> </figure>  Okupljeni uzvikuju "Ubice"! - Trebalo je danas da im kažete ne. Ja neću da pustim Vas da vršite promociju propagande koja ubija Palestince, slobodan narod - poručila je Kuljak ambasadorki Izraela - pošto ove projekcije KIC Budo Tomović organizuje u partnerstvu sa Ambasadom Izraela u Beogradu. Sa zvučnika se čuje plač palestinske djece.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526190552_29b471ce99197736330a040b8e19f23c04323ba5b65fe746ad10523a682e1d6a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250526190552_29b471ce99197736330a040b8e19f23c04323ba5b65fe746ad10523a682e1d6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Palestina skup"> </figure>  Denis Mekić iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom poziva okupljene da one koji ulaze na projekciju filma isprate kricima i bolom koju svaki dan gledamo. - Stop genocidu, stop ubijanju palestinske djece. Sa ovog mjesta ćemo uputiti jasnu poruku svima koji su odgovorni za ovakvu manifestaciju. Svi koji budu prilazili u Dodest zaslužuju urlik naš. Svaki naš urlik je urlik palestinakog djeteta - kazao je Mekić.&nbsp; On je dodao da Crna Gora nije na strani zločinca - nego na strani palestinske djece. "Sloboda, mir, pravda Palestini" uzvikuju okupljeni u glas, kao i "Od rijeke do mora sloboda Palestini". - Bojkot ovakvog skupa će pokazati na čijoj strani je Crna Gora. A mi ćemo zahtijevati od nadležnih da ne produbljuju saradnju za izraelskim zločinačkim režimom - rekao je Mekic dok okupljeni uzvikuju "ua" onima koji ulaze na projekciju filma. On je rekao da se saosjećaju sa svakim palestinskim djetetom koje je gladno.&nbsp; - 17.000 beba je ugroženo zbog sprečavanja humanitarne pomoći - ukazao je Mekić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526200512_ccdff4b1eab9ac3241de3a57768e39f92e981a918aa316ff58dc1a52e5ff6270.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250526200512_ccdff4b1eab9ac3241de3a57768e39f92e981a918aa316ff58dc1a52e5ff6270" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Razglas"> </figure>  Mekić je zamolio da okupljeni ostanu kod KIC-a do kraja filma. Okupljeni su se podijelili na tri strane - glavni ulaz, kod sale Dodest, ali ih ima i sa zadnje strane zgrade KIC-a. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FWt-7Mx91WLU%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Oni će ispred KIC-a, kako su najavili, biti i naredna tri dana koliko traju projekcije izraelskih filmova. U Pokretu za solidarnost sa Palestinom su izričiti da se iza navodne promocije ,,ljubavi, braka i porodice’’, krije pokušaj kulturnog pranja genocida, brutalnog uništavanja palestinskog naroda koje traje pred očima cijelog svijeta. - Dok gledamo kako izraelske bombe ruše domove, bolnice i škole u Gazi, dok se ubijaju hiljade djece i izgladnjuje čitav narod, u našem glavnom gradu se prikazuju filmovi zemlje koja taj genocid i zločine sprovodi - ocijenili su u Pokretu solidarnosti sa Palestinom u najavi performansa. Zato su pozvali sve građane i građanke da bojkotuju projekcije ovih filmova, te da se pridruže njihovim performansima, kako danas, tako i naredna dva dana u 19.30 sati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526200528_e720b30f274610158ef78bd7e77b5aab1a9afe9e43b44bb0e5018796de135a2b.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250526200528_e720b30f274610158ef78bd7e77b5aab1a9afe9e43b44bb0e5018796de135a2b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Zadnji ulaz KIC-a"> </figure>  &nbsp;U objavi na društvenim mrežama su ranije poručili da je ovaj performans mirna akcija otpora, ali i snažna poruka da će Crna Gora bojkotovati Izrael u svim oblastima, sve dok ne zaustavi svoj genocid i zločine nad palestinskim narodom, uključujući masovno ubijanje i izgladnjivanje palestinske djece. - Pozivamo sve koji žele da učestvuju da ponesu pištaljke, poruke, transparente, kefije, zastave i ostale simbole otpora - naveli su u objavi. Ne postoji, podvlače u Pokretu solidarnosti sa Palestinom, neutralnost dok traje genocid. - Svako ćutanje i nedjelovanje je saučesništvo - jasni su oni. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FGT-mnhqj7ts&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

(FOTO/VIDEO) Kuljak: Mandiću, Spajiću spasite obraz Crne Gore, podnesite inicijativu da kao država osudimo genocid nad Palestincima; Mekić: Naši preci su uvijek bili na strani antifašizma

Projekcija filma "Čuvari formule", održaće se večeras, u 20 sati u sali Dodest KIC-a "Budo Tomović".
Projekcija filma organizuje se u susret 10. Internacionalnom sajmu knjiga, Podgorica 2024. - Grad koji diše knjigama".
Film “Čuvari formule”, inspirisan je romanom "Slučaj Vinča" kojeg je prije nekoliko godina napisao književnik i doktor Goran Milošinović, u režiji Dragana Bjelogrlića. “Čuvari formule” prati grupu naučnika u Institutu Vinča, koja u jeku hladnoratovske krize sprovodi tajni projekat koji predvodi profesor Dragoslav Popović.
Ulaz na projekciju je slobodan.

“Čuvari formule” večeras u sali Dodesta

Aleksa Bigović je izabran za direktora Preokreta.
- Bigović je jedan od osnivača Pokreta Preokret, stručnjak je iz oblasti IT-a i preduzetnik na polju IT industrije sa međunarodnom iskustvom - navode u saopštenju iz Preokreta.
On će u narednom periodu raditi na snaženju logističkih i organizacionih elemenata kako bi Preokret mogao realizovati dvije osnovne aktivnosti.
- To je komunikacija sa građanima, te pomoć i asistencija u procesuiranju njihovih zahtjeva pred institucijama, ali i u pripremi političkih promotvinih aktivnosti - dodaje se.&nbsp;
Oni su pojasnili da je direktor Preokreta odgovoran za materijalno i finansijsko poslovanje, te raspolaganje imovinom.

Bigović novi direktor Preokreta

U Budilniku na Televiziji E govorimo o položaju osoba koje se bave seksualnim radom – koliko su vidljive u sistemu, kakva su njihova prava i sa kakvim se izazovima suočavaju u društvu?&nbsp;
Razgovaramo i zbog čega je govor mržnje prema ženama koje se bave javnim poslom sve prisutniji naročito na društvenim mrežama i u političkom diskursu, te kakve posljedice ima takva retorika? &nbsp;
U fokusu su i ekonomska pitanja – koliku i kakvu podršku Zavod za zapošljavanje pruža preduzetnicima i da li su postojeće mjere dovoljne za razvoj malog biznisa i otvaranje novih radnih mjesta.&nbsp;
Pitamo hoće li Opština Ulcinj usvojiti budžet za narednu godinu u iznosu od 23 miliona eura i šta taj dokument znači za razvoj grada?&nbsp;
Donosimo i odgovor na pitanja - koliko otpada se dnevno proizvede u Glavnom gradu i da li postoje održiva rješenja za taj problem?&nbsp;

U "Budilniku": Zbog čega je govor mržnje prema ženama koje se bave javnim poslom sve prisutniji

Podgorica je pokazala da je otvoren grad, i grad koji razmišlja o svojoj djeci i da bez obzira na razlike koje postoje jednako volimo svako dijete i jednako brinemo o svakom djetetu, jer svako dijete ima iste snove. Da bi njihovi snovi postali stvarnost naša je odgovornost da se brinemo, pokažemo pažnju, empatiju i da omogućimo svoj djeci jednake šanse, bez obzira odakle dolaze i u kakvim uslovima žive, da njihova srca kucaju s radošću, kazala je dr Jelena Borovinić Bojović, predsjednica Skupštine Glavnog grada, otvarajući manifestaciju "Srce za djecu 2025". Stefan Vešović, sekretar Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada kazao je da se trude da pruže svoj djeci jednake šanse i pozvao sve ljude dobre volje da se uključe u humanitarnu akciju koja i dalje traje. Sredstva se, kako je rekao, prikupljaju za veoma važnje ciljeve. - Prikupljamo sredstva za Dječju bolnicu i svu djecu u stanju socijalne potrebe. Pokažimo da je Podgorica grad sa srcem - kazao je Vešović. Predsjednik Skupštine Unije poslodavaca Crne Gore, Slaviša Šćekić, obećao je da će crnogorska privreda još više brinuti o djeci. - Svi smo ovdje s ciljem da djeci damo prioritet. Tu sam da se izvinim što nismo mnogo više uradili za svu djecu, što oni koji odlučuju nisu učinili mnogo više, i tu sam da obećam u ime privrede da ćemo stalno i konstantno raditi još više i vršiti pritisak na sve koji odlučuju da djeci damo više, da niko ne bude bez vrtića, bez knjiga, bez patika, a svjesni smo da ima i toga - kazao je Šćekić. Kako je navedeno u saopštenju, direktorica manifestacije Srce za djecu, Vesna Radojevič, kazala je da nijedno dijete ne smije biti samo, i da jedino društvo koje brine o svojoj djeci ima svijetlu budućnost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251221161240_cb409ad2373d728b635f6a641955ee037641310fa8c6885b46885b4a8a341902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251221161240_cb409ad2373d728b635f6a641955ee037641310fa8c6885b46885b4a8a341902" data-rendition-name="original" width="1114" height="733" loading="lazy" alt="Srce za djecu"></figure>  Kompanija M:tel uručila je poklone najboljim đacima iz teških uslova i obezbijedila poklone za 30 najboljih, mobilne telefone sa godišnjim paketima, dok su troje najboljih od najboljih učenika dobili godišnje stipendije koje su obezbijedile kompamije NELT, Alter Modus i Double L. Privrednici su donirali i novogodišnje paketiće za najmlađe, a akcija prikupljanja sredstava za kupovinu ultrazvučnog aparata za Dječju bolnicu se nastavlja. Manifestaciju pod sloganom "Da snovi rastu" je organizovao Glavni grad u partnerstvu sa Institutom Montenegro Education, i udruženjima poslodavaca Unijom poslodavaca, Privrednom komorom, Asocijacijom menadžera i Savjetom stranih investitora, a pokrovitelji su bili kompanija M:tel i Razvojna banka Crne Gore. Cilj manifestacije je, kako su rekli organizatori, uvezivanje svih segmenata društva oko teme o kojoj ne može biti spora - brige o djeci. Djecu su ispred sportskih saveza - fudbalskog, košarkaškog, rukometnog i odbojkašog, pozdravili poznati crnogorski sportisti i reprezentativci i poručili im da se šampioni ne rađaju, već stvaraju, radom, strpljenjem i odlučnošću da se ne odustane, i da ne odustaju od svojih snova. Djeca i roditelji uživali su u bogatom programu u kojem su učestvovali Kulturno umjetničko društvo Mladost, Plesni klub Sonrisa, mali solisti D:Mola, Animatori, Šanta Panta.

Borovinić - Bojović: Naša je odgovornost da svoj djeci damo jednake šanse

Ove nedjelje u emisiji Vikend popodne na Televiziji E donosimo zanimljive teme za opušten kraj sedmice.&nbsp;
Na početku govorimo o tome kako biramo partnera i šta zapravo utiče na naše emotivne odluke.
Kroz razgovor sa psihološkinjom pokušaćemo da damo odgovore na česta pitanja o ljubavi i partnerskim odnosima.&nbsp;
Zatim rezimiramo utiske sa trenerom borilačkih vještina nakon uzbudljive noći borbi u Podgorici i saznajemo kako je protekao ovaj sportski spektakl.&nbsp;
U nastavku pričamo sa aktivistkinjom o njenom predanom radu na zaštiti životinja i važnosti humanosti u društvu.&nbsp;
Za sam kraj, Sandra Manojlović sprema ukusne recepte koji će vam uljepšati vikend.
Vidimo se kao i svakog vikenda u 17 sati.&nbsp;

U emisiji "Vikend popodne" o ljubavi, sportu, humanosti i dobroj hrani

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Tag: dodest