<p>Manifestacija kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO, koja se tokom protekle decenije profilisala kao jedno od najznačajnijih mjesta susreta savremenog pozorišnog stvaralaštva u Crnoj Gori i regionu, održaće se od 17. do 26. novembra u sali DODEST KIC-a „Budo Tomović“, sa početkom u 20 sati.</p>
<p>Jubilarno, deseto izdanje festivala otvoriće predstava „Kako postati žena kojoj se sve prašta“ u izvođenju Milice Šćepanović, po tekstu Mirjane Ojdanić, 17. novembra. Komad na duhovit i kritički način govori o površnim vrijednostima i besmislu savremenog društva.</p>
<p>Drugog dana, 18. novembra, publika će moći da pogleda tragikomičnu dramu „Bajbok“, inspirisanu motivima Mrožekove drame „Emigranti“, u kojoj igraju Tatjana Kecman i Ana Lečić.</p>
<p>Treće večeri, 19. novembra, biće izvedena snažna drama „Gidionov čvor“ u produkciji Pozorišta mladih Sarajevo, koja pokreće teme odgovornosti, slobode izražavanja i odnosa roditelja, djece i škole.</p>
<p>Koprodukcijsko ostvarenje Gradskog pozorišta Podgorica i Makedonskog narodnog teatra, predstava „Lov na vepra“, po tekstu Marije Sarap i u režiji Nataše Poplavske, na programu je 20. novembra, a bavi se slobodom žene i društvenim predrasudama.</p>
<p>Dan kasnije, 21. novembra, publika će gledati „Audijenciju“ Vaclava Havela – duhovitu i potresnu priču o slobodi pojedinca u represivnom sistemu, u izvođenju Gradskog pozorišta Podgorica i NU CEMOI.</p>
<p>Zagrebački Teatar Rugantino 22. novembra donosi poetsku dramu „Kronika seoske ljubavi“ o dvoje usamljenih ljudi koji traže novi smisao u tišini sela. Tekst je napisao Ivan Vidić, režiju potpisuje Dario Hajraček, a u glavnim ulogama su Gordana Gadžić i Sreten Mokrović.</p>
<p>Predstava „Ljubaf“, o prijateljstvu i ponovnom otkrivanju ljubavi, sa Elizabetom Đorevskom, Branislavom Zeremskim i Dubravkom Jovanovićem, biće izvedena 23. novembra.</p>
<p>Kultna komedija „Ženski razgovori“ po tekstu Duška Radovića, koja već tri decenije oduševljava publiku širom regiona, na programu je 24. novembra. Glume Svetlana Ceca Bojković, Vesna Čipčić i Milan Caci Mihailović.</p>
<p>Takmičarski dio festivala zatvoriće 25. novembra predstava „Pluća“ Nikšićkog pozorišta, savremena drama o ljubavi, roditeljstvu i moralnim dilemama današnjice, u kojoj igraju Maja Stojanović i Stevan Vuković.</p>
<p>Završno veče, 26. novembra, biće posvećeno nagrađenima, a publika će imati priliku da pogleda antikabare „Džentlmen“ Obrada Nenezića u izvođenju Jovana Dabovića i Slobodanke Bobane Dabović Đurić.</p>
<p>Tradicionalne nagrade „Sat kula“ biće dodijeljene za najbolju predstavu, najbolju mušku i žensku ulogu, kao i za glumačku bravuru. Odluke će donijeti žiri u sastavu: Zoran Rakočević (predsjednik), Draško Đurović i Omar Bajramspahić.</p>
<p>Manifestacija MAKADO i ove godine ostaje vjerno mjesto susreta autora, glumaca i reditelja koji njeguju autentičnost izraza, umjetnost dijaloga i intimni kontakt s publikom, čuvajući duh pozorišta u njegovom najizvornijem obliku.</p>
<p>Ulaznice po cijeni od 5 eura mogu se kupiti svakog radnog dana na biletarnici KIC-a od 9 do 20 sati.</p>
<p>Informacije i rezervacije dostupne su na broj telefona 020 664 237.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Deset dana vrhunskih kamernih predstava u sali DODEST

<p>Kulturno-informativni centar "Budo Tomović" organizuje audiciju za prijem novih članova u DODEST-ovu pozorišnu radionicu glume.</p>
<p>Testiranje zainteresovanih kandidata biće organizovano 19. i 20. septembra, u KIC-u, sa početkom u 19 sati.&nbsp;</p>
<p>- Audicija je namijenjena mladima - srednjoškolcima i studentima, a u svom radu Pozorišna radionica primjenjivaće kao i svih prethodnih godina najsavremenije pozorišne metode - saopšteno je iz KIC-a "Budo Tomović".</p>
<p>Pozorišnu radionicu vodiće afirmisani i nagrađivani dramski umjetnik<b> Sejfo Seferović</b>.&nbsp;</p>

1250x600

1084x550

Večeras i sjutra audicija za prijem novih članova u DODEST-ovu pozorišnu radionicu glume

<p>Gospodine predsjedniče Skupštine Mandiću, parlamentarci, podnesite inicijativu da kao država osudimo genocid nad Palestincima i Palestinom. Premijeru Spajiću donesite proglas i zaustavite, spasite obraz Crne Gore - poručila je Mirjana Kuljak ispred &nbsp;Kulturno-informativnog centra Budo Tomović (KIC) u Podgorici gdje je započeo performans otpora u organizaciji Pokreta solidarnosti sa Palestinom zbog manifestacije ,,Dani izraelskog filma’’ koji će se prikazivati naredna tri dana.</p> <p>Crna Gora, kako je podvukla, ima obraz - ali to nije mogla da pokaže jer oni kontrolišu medije i političke inicijative.&nbsp;</p> <p>- Zahtijevamo od vas da donesete proglas kojim se osuđuje Izrael - jasna je Kuljak.</p> <p>Obraća se, kako je rekla, kao nekadašnja političarka, član parlamenta i liberalka.</p> <p>- Jer na ovakve patnje i stradanja u Palestini vlasti koje su bile i ove sad su ćutale, sarađivale i sada dolaizmo da političari ne predstavljaju vlast građana, oni ne osjećaju bol i empatiju. Puštaju da ovo prođe neprimijećeno od strane državnog medija. Gdje je Javni servis, gdje su Vijesti? Da se zalaufuju mediji - litije bi bile male koliko bi građana izašlo - ocijenila je Kuljak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FpzZHzKvDXyg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Ona je dodala i da mediji drže ključ da se ne vidi koliko je građana uz Palestnice.</p> <p>- Sram vas bilo - poručila je Kuljak okrenuvši se ka KIC-u.</p> <p>Njen govor ispratili su povici okupljenih "Free Palestine"; "Sloboda, mir, pravda Palestini".</p> <p>Kuljak je podsjetila na to čije ime nosi Kulturno-informativni centar "Budo Tomović".</p> <p>- Znate li čije ime nosi Budo Tomović? Znate li kakva su se djeca ovdje podizala? Vi ovdje stajete na stranu istorije koje treba da se stidite, fašističke i ubilačke. Ne znam kako ćete spavati večeras - kazala je Kuljak.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526190540_d2fda314e3f7e949724b010a7daa2b7f76d0b80f875b623708672b012c5cc7c9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250526190540_d2fda314e3f7e949724b010a7daa2b7f76d0b80f875b623708672b012c5cc7c9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dok granate padaju "> </figure>  <p><br/></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526190544_31716b926307b76a17c7d13a8b98e2d81b8101ae1adc3ea01c3136ca9ca958e4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250526190544_31716b926307b76a17c7d13a8b98e2d81b8101ae1adc3ea01c3136ca9ca958e4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Palestina skup"> </figure>  <p>Okupljeni uzvikuju "Ubice"!</p> <p>- Trebalo je danas da im kažete ne. Ja neću da pustim Vas da vršite promociju propagande koja ubija Palestince, slobodan narod - poručila je Kuljak ambasadorki Izraela - pošto ove projekcije KIC Budo Tomović organizuje u partnerstvu sa Ambasadom Izraela u Beogradu.</p> <p>Sa zvučnika se čuje plač palestinske djece.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526190552_29b471ce99197736330a040b8e19f23c04323ba5b65fe746ad10523a682e1d6a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250526190552_29b471ce99197736330a040b8e19f23c04323ba5b65fe746ad10523a682e1d6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Palestina skup"> </figure>  <p>Denis Mekić iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom poziva okupljene da one koji ulaze na projekciju filma isprate kricima i bolom koju svaki dan gledamo.</p> <p>- Stop genocidu, stop ubijanju palestinske djece. Sa ovog mjesta ćemo uputiti jasnu poruku svima koji su odgovorni za ovakvu manifestaciju. Svi koji budu prilazili u Dodest zaslužuju urlik naš. Svaki naš urlik je urlik palestinakog djeteta - kazao je Mekić.&nbsp;</p> <p>On je dodao da Crna Gora nije na strani zločinca - nego na strani palestinske djece.</p> <p>"Sloboda, mir, pravda Palestini" uzvikuju okupljeni u glas, kao i "Od rijeke do mora sloboda Palestini".</p> <p>- Bojkot ovakvog skupa će pokazati na čijoj strani je Crna Gora. A mi ćemo zahtijevati od nadležnih da ne produbljuju saradnju za izraelskim zločinačkim režimom - rekao je Mekic dok okupljeni uzvikuju "ua" onima koji ulaze na projekciju filma.</p> <p>On je rekao da se saosjećaju sa svakim palestinskim djetetom koje je gladno.&nbsp;</p> <p>- 17.000 beba je ugroženo zbog sprečavanja humanitarne pomoći - ukazao je Mekić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526200512_ccdff4b1eab9ac3241de3a57768e39f92e981a918aa316ff58dc1a52e5ff6270.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250526200512_ccdff4b1eab9ac3241de3a57768e39f92e981a918aa316ff58dc1a52e5ff6270" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Razglas"> </figure>  <p>Mekić je zamolio da okupljeni ostanu kod KIC-a do kraja filma. Okupljeni su se podijelili na tri strane - glavni ulaz, kod sale Dodest, ali ih ima i sa zadnje strane zgrade KIC-a.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FWt-7Mx91WLU%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Oni će ispred KIC-a, kako su najavili, biti i naredna tri dana koliko traju projekcije izraelskih filmova.</p> <p>U Pokretu za solidarnost sa Palestinom su izričiti da se iza navodne promocije ,,ljubavi, braka i porodice’’, krije pokušaj kulturnog pranja genocida, brutalnog uništavanja palestinskog naroda koje traje pred očima cijelog svijeta.</p> <p>- Dok gledamo kako izraelske bombe ruše domove, bolnice i škole u Gazi, dok se ubijaju hiljade djece i izgladnjuje čitav narod, u našem glavnom gradu se prikazuju filmovi zemlje koja taj genocid i zločine sprovodi - ocijenili su u Pokretu solidarnosti sa Palestinom u najavi performansa.</p> <p>Zato su pozvali sve građane i građanke da bojkotuju projekcije ovih filmova, te da se pridruže njihovim performansima, kako danas, tako i naredna dva dana u 19.30 sati.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526200528_e720b30f274610158ef78bd7e77b5aab1a9afe9e43b44bb0e5018796de135a2b.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250526200528_e720b30f274610158ef78bd7e77b5aab1a9afe9e43b44bb0e5018796de135a2b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Zadnji ulaz KIC-a"> </figure>  <p>&nbsp;U objavi na društvenim mrežama su ranije poručili da je ovaj performans mirna akcija otpora, ali i snažna poruka da će Crna Gora bojkotovati Izrael u svim oblastima, sve dok ne zaustavi svoj genocid i zločine nad palestinskim narodom, uključujući masovno ubijanje i izgladnjivanje palestinske djece.</p> <p>- Pozivamo sve koji žele da učestvuju da ponesu pištaljke, poruke, transparente, kefije, zastave i ostale simbole otpora - naveli su u objavi.</p> <p>Ne postoji, podvlače u Pokretu solidarnosti sa Palestinom, neutralnost dok traje genocid.</p> <p>- Svako ćutanje i nedjelovanje je saučesništvo - jasni su oni.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FGT-mnhqj7ts&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

(FOTO/VIDEO) Kuljak: Mandiću, Spajiću spasite obraz Crne Gore, podnesite inicijativu da kao država osudimo genocid nad Palestincima; Mekić: Naši preci su uvijek bili na strani antifašizma

<p>Projekcija filma "Čuvari formule", održaće se večeras, u 20 sati u sali Dodest KIC-a "Budo Tomović".</p>
<p>Projekcija filma organizuje se u susret 10. Internacionalnom sajmu knjiga, Podgorica 2024. - Grad koji diše knjigama".</p>
<p>Film “Čuvari formule”, inspirisan je romanom "Slučaj Vinča" kojeg je prije nekoliko godina napisao književnik i doktor Goran Milošinović, u režiji Dragana Bjelogrlića. “Čuvari formule” prati grupu naučnika u Institutu Vinča, koja u jeku hladnoratovske krize sprovodi tajni projekat koji predvodi profesor Dragoslav Popović.</p>
<p>Ulaz na projekciju je slobodan.</p>

“Čuvari formule” večeras u sali Dodesta

<p>Vrijednost dolara u odnosu na korpu valuta ove sedmice je na svjetskim je tržištima znatno pala, jer ulagači vjeruju da će američka centralna banka u decembru dodatno smanjiti ključne kamatne stope.</p>
<p>Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je ove sedmice 0,7 odsto na 99,47 bodova. Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,7 odsto, pa je kurs eura dostigao 1,1595 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;</p>
<p>Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 0,15 odsto na 156,15 JPY.</p>
<p>Nakon snažnog rasta prethodne sedmice, pri čemu je dostigao najviši nivo u pet i po mjeseci, dolarov indeks je ove sedmice znatno pao. To je posljedica uvjerenja ulagača da će Fed u decembru dodatno smanjiti kamatne stope 0,25 procentnih bodova, kao što je učinio u septembru i oktobru.</p>
<p>Još nedavno šanse da će Fed to učiniti iznosile su samo oko 40 odsto, ali ove sedmice su porasle na 85 odsto.</p>
<p>Naime, ove sedmice objavljeni podaci ukazuju na usporavanje rasta američke privrede, pa su neki čelnici Feda poručili da su spremni dodatno da smanje kamate, jer je rizik od slabljenja tržišta rada veći od rizika od inflacije.</p>
<p>Kurs eura ojačao je u odnosu na dolar, jer će se, ako Fed smanji kamate, smanjiti razlika između kamatnih stopa u SAD-u i eurozoni.</p>
<p>Dolar je oslabio i prema jenu, jer ulagači ne žele da riskiraju, s obzirom na to da su nakon nedavnog jačanja dolara japanske vlasti zaprijetile intervencijom ako se nastave velike oscilacije kursa i spekulacije usmjerene na slabljenje japanske valute.</p>
<p>Pad kursa dolara prema jenu s najvišeg nivoa u deset mjeseci posljedica je procjena da bi japanska centralna banka mogla povećati kamatne stope jer inflacija u Japanu raste.</p>

Dolar pao u odnosu na korpu valuta

<p>Ne postoji poreska stopa, artikal ili režijska usluga koja nije drastično poskupjela, do nivoa da sindikalnu potrošačku korpu više ne mogu da podmire ni dvije prosječne plate - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić reagujući na izjavu poslanice Pokreta Evropa sad (PES) Jelene Nedović da bi on i lider te partije Danijel Živković „ako se vrate na vlast od penzionera kupili svom šefu još jedan sat“.</p>
<p>Anđušić je ocijenio da iz njene izjave nije jasno što je željela da kaže, ali da pretpostavlja da se aludirala na uzimanje novca iz penzija.</p>
<p>- Ako je na to mislila, moram je obavijestiti da je to nemoguće. Ona i njene kolege iz Vlade i parlamenta već su penzionerima i drugim kategorijama društva uzeli sve što je moglo da se uzme - istakao je Anđušić.</p>
<p>On je prenio i komentar jednog penzionera, kao ilustraciju sve težih uslova života.</p>
<p>- Od kad ste mi povećali penziju na 450 eura, mogu da kupim 90 kilograma mesa, u odnosu na prije 2020, kada sam mogao da kupim 100 - citirao je on.</p>
<p>Anđušić poručuje da bi rado podržao i restriktivne mjere prema javnim funkcionerima, „ako bi to doprinijelo opismenjavanju ljudi koji vode ovakvu ekonomsku politiku i smanjilo sramotu i muku kojoj svjedočimo“.</p>
<p>U nastavku reagovanja, osvrnuo se i na političku prošlost poslanice PES-a.</p>
<p>- Ispostavilo se da je koleginica Nedović bila uz DPS upravo u periodu koji sada opisuje kao vrijeme najgore socijalne politike - zaključio je Anđušić.</p>

Anđušić poručio Nedović: Vlast je već iscrpila penzionere, nema im više što uzeti

<p>Gost 67. emisije „Ne pričam ti o tome“ bio je Isak Šabanović, pjevač iz Bijelog Polja.</p>
<p>Bilo je riječi o počecima njegovog bavljenja muzikom, kako je bilo odrastati u muzičkoj familiji i kako je kroz rad u hotelima, kafanama i klubovima sticao iskustvo za veliku scenu, usput završavajući fakultet.&nbsp;</p>
<p>Pričao je i o uticaju jugoslovenskih rok grupa na njegov način pjevanja, ulasku u „Grand“ vode i izlasku iz njih, turnejama, ali i o uvijek prisutnoj tremi sa kojom se bori bez prekida.</p>
<p>Najavio je i prvi album koji se snima u Sarajevu i Zagrebu.<br/>
<br/>
Nedjelja, 21 sat, urednik i voditelj Željko Milović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FkVppdZj8JKc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Ne pričam ti o tome“ na TV E u 21 sat: Gost Isak Šabanović

<p>U više hrvatskih gradova danas su održani protestni marševi pod zajedničkim sloganom „Ujedinjeni protiv fašizma“, kao odgovor na, kako organizatori navode, sve primjetnije nasilje, prijetnje i porast govora mržnje u društvu. Na jednom od tih skupova vidna je bila i parola „ustaše, četnici, zajedno ste bježali“ crnogorskih navijača kojom su na nedavnom meču naše reprezentacije sa Hrvatskom odgovorili na fašističko skandiranje.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fna-sovinisticko-skandiranje-hrvatskih-navijaca-domaci-odgovorili-ustase-i-cetnici-zajedno-ste-bjezali&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Današnji centralni skup održan je u Zagrebu, gdje su se okupljeni građani i građanke okupili kod Glavnog kolodvora, kod Spomenika žrtvama holokausta i ustaškog režima, odakle je kolona krenula prema Trgu bana Jelačića.</p>
<p>Organizatori ističu da je cilj marša pokazati zajednički otpor društvenim pojavama koje, kako poručuju, pokušavaju normalizovati mržnju, netrpeljivost i istorijski revizionizam.</p>
<p>- Ne želimo da prijetnje, zabrane i nasilje postanu pravilo. Na to odgovaramo solidarnošću i antifašističkim jedinstvom - navodi se u njihovom saopštenju.</p>
<p>Protestni marševi održani su i u Rijeci, Puli i Zadru, a inicijativa okuplja brojne organizacije civilnog društva, aktiviste i građane koji smatraju da je nužno javno reagovati na rast ekstremizma.</p>
<p>Tokom skupa u Zagrebu bila je angažovana pojačana policijska zaštita, a okupljanje je proteklo mirno, uz nekoliko hiljada učesnika koji su, kako javljaju mediji, poslali snažnu poruku o značaju antifašističkih vrijednosti i borbe protiv diskriminacije u savremenom društvu.</p>

Na AF skupovima u Hrvatskoj poruka crnogorskih navijača „ustaše, četnici zajedno ste bježali“

<p>Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. </p> <p>Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara.</p> <h2><b>MANTIJE I MITOMANIJE</b></h2> <p>Poslanici SNP-a <b>Bogdan Božović</b> i <b>Slađana Kaluđerović</b> podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara <b>Dima Vujovića</b> „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. </p> <p>Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije <b>Slobodana Miloševića</b> iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine.</p> <p>Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore.</p> <h2><b>KRFSKA DEKLARACIJA</b></h2> <p>Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici <b>Todor Božović</b> i <b>Jovan Ðonović </b>predlažu <b>Pašiću</b> kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu <b>Ljubomiru Davidoviću</b>, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  <p>„Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g)</p> <p>Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je <b>Svetozar Tomić</b>, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili <b>Petar Kosović</b>, državljanin Srbije i <b>Janko Spasojević</b> i <b>Milosav Raičević</b>, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom <b>Dragutina Milutinovića</b>, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! </p> <p>„Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande <b>Živojina Mišića</b> upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori <b>Milutinoviću</b>, 19. 11. 1918. godine.</p> <h2><b>LAŽNA SKUPŠTINA</b></h2> <p>Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. </p> <p>Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj <b>Nikola</b> je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru <b>Herbertu Vivijenu</b>, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.<span></span></figcaption></figure>  <p>Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. </p> <p>Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora <b>Anri D' Osmana</b>, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.<span></span></figcaption></figure>  <p> </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić<span></span></figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

<p><b>Ranko Radonjić</b>, advokat bivšeg vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije <b>Dejana Kneževića</b>, saopštio je nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se njegovom branjeniku, pored ostalog, na teret stavlja falsifikovanje službene isprave koje se odnosi na skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru <b>Veljku Belivuku</b> i <b>Marku Miljkoviću</b>. No, advokat je decidan da Knežević u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka.</p>
<p>- Cijeli predmet je formiran povodom ukidanja zabrane Belivuku i Miljkoviću, a Knežević je u tom trenutku obavljao funkciju koja nema veze, niti dodirnih tačaka sa tim - niti je u tom trenutku formalno ili neformalno bio uključen u donošenje odluke - rekao je advokat.</p>
<p>Istakao je da je Knežević obrazložio da je tu samu informaciju nije on pripremao.</p>
<p>- Već ljudi koji se bave tim poslom u određenom sektoru opšteg kriminaliteta, a da je on bio dužan kao pomoćnik direktora policije samo da stavi faksimil i proslijedi dalje tužilaštvu. Jednostavno je proslijedio informaciju koju su pripremili službenici - naveo je Radonjić u izjavi za medije.</p>
<p>Njemu se na teret stavlja stvaranje kriminalne ogranizacije koju su navodno stvorili <b>Zoran Lazović</b>, <b>Milivoje Katnić</b>, <b>Saša Čađenović</b>, a čiji su članovi bili <b>Petar Lazović</b> i druga lica, kao i nedozvoljeno držanje oružja.</p>
<p>Knežević je, kaže Radonjić, iznio detaljnu odbranu i osvrnuo se na svako pitanje - kako tužioca, tako i njega kao branioca i do detalja iznio svoja saznanja.</p>
<p>- Tokom jučerašnjeg pretresa stana u kojem živi, a koji je u vlasništvu njegovog pokojnog oca, pronađeno je, čini mi se, devet komada municije među municijom koja ne odgovara kalibru za koji posjeduje dozvolu, mislim da ima i privatni i službeni pištolj - rekao je Kneževićev advokat.</p>
<p>Knežević je negirao je da je počinio sva tri krivična djela.</p>
<p>On je danas saslušan pred tužiocem <b>Jovanom Vukotićem</b> koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.6585%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fknezevicu-zadrzavanje-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Knežević i nekadašnji rukovodilac Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije <b>Milorad Žižić </b>uhapšeni su juče po nalogu SDT-a.</p>

Radonjić: Knežević nema veze sa skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka

<p>Bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižić nakon saslušanja u SDT-u određeno je zadržavanje do 72 sata.</p>
<p>On je pred tužiocem Jovanom Vukotićem kategorično negirao navode iz naredbe za sprovođenje istrage kazala je za Portal ETV njegova advokatica Mubera Kurpejović.</p>
<p>On je, prema njenim riječima, više od tri sata iznosio odbranu i ukazao ko je sve procesuiran od osoba i kriminlnih klanova, koje sve predmete su realizovali.</p>
<p>- Tokom više od tri sata iznošenja odbrane Žižić je ukazivao na ono što je njegov tim, odnosno Odsjek na čijem je čelu bio radio u spornom periodu, koje su rezultate postigli, koliko su članova kriminalnih grupa pricesuirali, koliko je prijava dobilo sudski epilog - kazala je Kurpejović.</p>
<p>Ona je saopštila da se njenom branjeniku stavlja na teret jedno krivično djelo - članstvo u kriminalnoj organizaciji.</p>
<p>Ona je dodala da je u pitanju grupa u kojoj su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradonjic-i-knezevica-terete-za-skidanje-zabrane-belivuku-i-miljkovicu-u-tom-trenutku-nije-obavljao-funkciju-koja-sa-tim-ima-bilo-kakvih-dodirnih-tacaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kurpejović: Žižić u više od tri sata odbrane predočio ko je sve procesuiran dok je bio na čelu Odsjeka

<p>Predsjednik Višeg suda u Podgorici, <b>Zoran Radović</b> nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;</p>
<p>Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu <b>Andrija Mandić</b>, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.</p>
<p>"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a <b>Dejan Đurović</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Poslanik NSD-a <b>Milan Lekić</b> kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:</p>
<p>"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.</p>
<p>"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p><b>Bogdan Božović</b> iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.</p>
<p>"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.</p>

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Tag: dodest