Manifestacija kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO, koja se tokom protekle decenije profilisala kao jedno od najznačajnijih mjesta susreta savremenog pozorišnog stvaralaštva u Crnoj Gori i regionu, održaće se od 17. do 26. novembra u sali DODEST KIC-a „Budo Tomović“, sa početkom u 20 sati.
Jubilarno, deseto izdanje festivala otvoriće predstava „Kako postati žena kojoj se sve prašta“ u izvođenju Milice Šćepanović, po tekstu Mirjane Ojdanić, 17. novembra. Komad na duhovit i kritički način govori o površnim vrijednostima i besmislu savremenog društva.
Drugog dana, 18. novembra, publika će moći da pogleda tragikomičnu dramu „Bajbok“, inspirisanu motivima Mrožekove drame „Emigranti“, u kojoj igraju Tatjana Kecman i Ana Lečić.
Treće večeri, 19. novembra, biće izvedena snažna drama „Gidionov čvor“ u produkciji Pozorišta mladih Sarajevo, koja pokreće teme odgovornosti, slobode izražavanja i odnosa roditelja, djece i škole.
Koprodukcijsko ostvarenje Gradskog pozorišta Podgorica i Makedonskog narodnog teatra, predstava „Lov na vepra“, po tekstu Marije Sarap i u režiji Nataše Poplavske, na programu je 20. novembra, a bavi se slobodom žene i društvenim predrasudama.
Dan kasnije, 21. novembra, publika će gledati „Audijenciju“ Vaclava Havela – duhovitu i potresnu priču o slobodi pojedinca u represivnom sistemu, u izvođenju Gradskog pozorišta Podgorica i NU CEMOI.
Zagrebački Teatar Rugantino 22. novembra donosi poetsku dramu „Kronika seoske ljubavi“ o dvoje usamljenih ljudi koji traže novi smisao u tišini sela. Tekst je napisao Ivan Vidić, režiju potpisuje Dario Hajraček, a u glavnim ulogama su Gordana Gadžić i Sreten Mokrović.
Predstava „Ljubaf“, o prijateljstvu i ponovnom otkrivanju ljubavi, sa Elizabetom Đorevskom, Branislavom Zeremskim i Dubravkom Jovanovićem, biće izvedena 23. novembra.
Kultna komedija „Ženski razgovori“ po tekstu Duška Radovića, koja već tri decenije oduševljava publiku širom regiona, na programu je 24. novembra. Glume Svetlana Ceca Bojković, Vesna Čipčić i Milan Caci Mihailović.
Takmičarski dio festivala zatvoriće 25. novembra predstava „Pluća“ Nikšićkog pozorišta, savremena drama o ljubavi, roditeljstvu i moralnim dilemama današnjice, u kojoj igraju Maja Stojanović i Stevan Vuković.
Završno veče, 26. novembra, biće posvećeno nagrađenima, a publika će imati priliku da pogleda antikabare „Džentlmen“ Obrada Nenezića u izvođenju Jovana Dabovića i Slobodanke Bobane Dabović Đurić.
Tradicionalne nagrade „Sat kula“ biće dodijeljene za najbolju predstavu, najbolju mušku i žensku ulogu, kao i za glumačku bravuru. Odluke će donijeti žiri u sastavu: Zoran Rakočević (predsjednik), Draško Đurović i Omar Bajramspahić.
Manifestacija MAKADO i ove godine ostaje vjerno mjesto susreta autora, glumaca i reditelja koji njeguju autentičnost izraza, umjetnost dijaloga i intimni kontakt s publikom, čuvajući duh pozorišta u njegovom najizvornijem obliku.
Ulaznice po cijeni od 5 eura mogu se kupiti svakog radnog dana na biletarnici KIC-a od 9 do 20 sati.
Informacije i rezervacije dostupne su na broj telefona 020 664 237.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Deset dana vrhunskih kamernih predstava u sali DODEST

Kulturno-informativni centar "Budo Tomović" organizuje audiciju za prijem novih članova u DODEST-ovu pozorišnu radionicu glume.
Testiranje zainteresovanih kandidata biće organizovano 19. i 20. septembra, u KIC-u, sa početkom u 19 sati.&nbsp;
- Audicija je namijenjena mladima - srednjoškolcima i studentima, a u svom radu Pozorišna radionica primjenjivaće kao i svih prethodnih godina najsavremenije pozorišne metode - saopšteno je iz KIC-a "Budo Tomović".
Pozorišnu radionicu vodiće afirmisani i nagrađivani dramski umjetnik Sejfo Seferović.&nbsp;

1250x600

1084x550

Večeras i sjutra audicija za prijem novih članova u DODEST-ovu pozorišnu radionicu glume

Gospodine predsjedniče Skupštine Mandiću, parlamentarci, podnesite inicijativu da kao država osudimo genocid nad Palestincima i Palestinom. Premijeru Spajiću donesite proglas i zaustavite, spasite obraz Crne Gore - poručila je Mirjana Kuljak ispred &nbsp;Kulturno-informativnog centra Budo Tomović (KIC) u Podgorici gdje je započeo performans otpora u organizaciji Pokreta solidarnosti sa Palestinom zbog manifestacije ,,Dani izraelskog filma’’ koji će se prikazivati naredna tri dana. Crna Gora, kako je podvukla, ima obraz - ali to nije mogla da pokaže jer oni kontrolišu medije i političke inicijative.&nbsp; - Zahtijevamo od vas da donesete proglas kojim se osuđuje Izrael - jasna je Kuljak. Obraća se, kako je rekla, kao nekadašnja političarka, član parlamenta i liberalka. - Jer na ovakve patnje i stradanja u Palestini vlasti koje su bile i ove sad su ćutale, sarađivale i sada dolaizmo da političari ne predstavljaju vlast građana, oni ne osjećaju bol i empatiju. Puštaju da ovo prođe neprimijećeno od strane državnog medija. Gdje je Javni servis, gdje su Vijesti? Da se zalaufuju mediji - litije bi bile male koliko bi građana izašlo - ocijenila je Kuljak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FpzZHzKvDXyg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je dodala i da mediji drže ključ da se ne vidi koliko je građana uz Palestnice. - Sram vas bilo - poručila je Kuljak okrenuvši se ka KIC-u. Njen govor ispratili su povici okupljenih "Free Palestine"; "Sloboda, mir, pravda Palestini". Kuljak je podsjetila na to čije ime nosi Kulturno-informativni centar "Budo Tomović". - Znate li čije ime nosi Budo Tomović? Znate li kakva su se djeca ovdje podizala? Vi ovdje stajete na stranu istorije koje treba da se stidite, fašističke i ubilačke. Ne znam kako ćete spavati večeras - kazala je Kuljak.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526190540_d2fda314e3f7e949724b010a7daa2b7f76d0b80f875b623708672b012c5cc7c9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250526190540_d2fda314e3f7e949724b010a7daa2b7f76d0b80f875b623708672b012c5cc7c9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dok granate padaju "> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526190544_31716b926307b76a17c7d13a8b98e2d81b8101ae1adc3ea01c3136ca9ca958e4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250526190544_31716b926307b76a17c7d13a8b98e2d81b8101ae1adc3ea01c3136ca9ca958e4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Palestina skup"> </figure>  Okupljeni uzvikuju "Ubice"! - Trebalo je danas da im kažete ne. Ja neću da pustim Vas da vršite promociju propagande koja ubija Palestince, slobodan narod - poručila je Kuljak ambasadorki Izraela - pošto ove projekcije KIC Budo Tomović organizuje u partnerstvu sa Ambasadom Izraela u Beogradu. Sa zvučnika se čuje plač palestinske djece.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526190552_29b471ce99197736330a040b8e19f23c04323ba5b65fe746ad10523a682e1d6a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250526190552_29b471ce99197736330a040b8e19f23c04323ba5b65fe746ad10523a682e1d6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Palestina skup"> </figure>  Denis Mekić iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom poziva okupljene da one koji ulaze na projekciju filma isprate kricima i bolom koju svaki dan gledamo. - Stop genocidu, stop ubijanju palestinske djece. Sa ovog mjesta ćemo uputiti jasnu poruku svima koji su odgovorni za ovakvu manifestaciju. Svi koji budu prilazili u Dodest zaslužuju urlik naš. Svaki naš urlik je urlik palestinakog djeteta - kazao je Mekić.&nbsp; On je dodao da Crna Gora nije na strani zločinca - nego na strani palestinske djece. "Sloboda, mir, pravda Palestini" uzvikuju okupljeni u glas, kao i "Od rijeke do mora sloboda Palestini". - Bojkot ovakvog skupa će pokazati na čijoj strani je Crna Gora. A mi ćemo zahtijevati od nadležnih da ne produbljuju saradnju za izraelskim zločinačkim režimom - rekao je Mekic dok okupljeni uzvikuju "ua" onima koji ulaze na projekciju filma. On je rekao da se saosjećaju sa svakim palestinskim djetetom koje je gladno.&nbsp; - 17.000 beba je ugroženo zbog sprečavanja humanitarne pomoći - ukazao je Mekić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526200512_ccdff4b1eab9ac3241de3a57768e39f92e981a918aa316ff58dc1a52e5ff6270.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250526200512_ccdff4b1eab9ac3241de3a57768e39f92e981a918aa316ff58dc1a52e5ff6270" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Razglas"> </figure>  Mekić je zamolio da okupljeni ostanu kod KIC-a do kraja filma. Okupljeni su se podijelili na tri strane - glavni ulaz, kod sale Dodest, ali ih ima i sa zadnje strane zgrade KIC-a. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FWt-7Mx91WLU%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Oni će ispred KIC-a, kako su najavili, biti i naredna tri dana koliko traju projekcije izraelskih filmova. U Pokretu za solidarnost sa Palestinom su izričiti da se iza navodne promocije ,,ljubavi, braka i porodice’’, krije pokušaj kulturnog pranja genocida, brutalnog uništavanja palestinskog naroda koje traje pred očima cijelog svijeta. - Dok gledamo kako izraelske bombe ruše domove, bolnice i škole u Gazi, dok se ubijaju hiljade djece i izgladnjuje čitav narod, u našem glavnom gradu se prikazuju filmovi zemlje koja taj genocid i zločine sprovodi - ocijenili su u Pokretu solidarnosti sa Palestinom u najavi performansa. Zato su pozvali sve građane i građanke da bojkotuju projekcije ovih filmova, te da se pridruže njihovim performansima, kako danas, tako i naredna dva dana u 19.30 sati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526200528_e720b30f274610158ef78bd7e77b5aab1a9afe9e43b44bb0e5018796de135a2b.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250526200528_e720b30f274610158ef78bd7e77b5aab1a9afe9e43b44bb0e5018796de135a2b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Zadnji ulaz KIC-a"> </figure>  &nbsp;U objavi na društvenim mrežama su ranije poručili da je ovaj performans mirna akcija otpora, ali i snažna poruka da će Crna Gora bojkotovati Izrael u svim oblastima, sve dok ne zaustavi svoj genocid i zločine nad palestinskim narodom, uključujući masovno ubijanje i izgladnjivanje palestinske djece. - Pozivamo sve koji žele da učestvuju da ponesu pištaljke, poruke, transparente, kefije, zastave i ostale simbole otpora - naveli su u objavi. Ne postoji, podvlače u Pokretu solidarnosti sa Palestinom, neutralnost dok traje genocid. - Svako ćutanje i nedjelovanje je saučesništvo - jasni su oni. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FGT-mnhqj7ts&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

(FOTO/VIDEO) Kuljak: Mandiću, Spajiću spasite obraz Crne Gore, podnesite inicijativu da kao država osudimo genocid nad Palestincima; Mekić: Naši preci su uvijek bili na strani antifašizma

Projekcija filma "Čuvari formule", održaće se večeras, u 20 sati u sali Dodest KIC-a "Budo Tomović".
Projekcija filma organizuje se u susret 10. Internacionalnom sajmu knjiga, Podgorica 2024. - Grad koji diše knjigama".
Film “Čuvari formule”, inspirisan je romanom "Slučaj Vinča" kojeg je prije nekoliko godina napisao književnik i doktor Goran Milošinović, u režiji Dragana Bjelogrlića. “Čuvari formule” prati grupu naučnika u Institutu Vinča, koja u jeku hladnoratovske krize sprovodi tajni projekat koji predvodi profesor Dragoslav Popović.
Ulaz na projekciju je slobodan.

“Čuvari formule” večeras u sali Dodesta

Na obilježavanju godišnjice Pljevaljske bitke, održanoj danas na Stražici, predsjednik UBNOR-a Cetinje i član Glavnog odbora SUBNOR-a Crne Gore Borislav Pravilović poručio je da je obaveza savremenog Crnogorca da čuva istinu o antifašističkoj borbi i žrtvi generacija koje su se borile za slobodu.
Pravilović je kazao da je velika čast govoriti „ispred svjetionika slobode“, mjesta koje, kako je istakao, simbolizuje hrabrost i istrajnost generacija koje su branile ideale savremene Crne Gore.
<h2>Podsjećanje na heroizam iz 1941.</h2>
Pravilović je naglasio da je Pljevaljska bitka bila jedna od najvećih i najznačajnijih partizanskih operacija na Balkanu tokom 1941. godine, prva velika bitka nakon 13. jula i Košćela, koja je najavila teške dane za Crnu Goru i narode tadašnje Jugoslavije.
U napadu na italijanski garnizon u Pljevljima, 1. decembra 1941, učestvovalo je oko 4.000 boraca Narodnooslobodilačkog pokreta. Snage su bile raspoređene u devet bataljona – Lovćenski, Jezersko-šaranski, Uskočko-drobnjački, Komski, Zetski, kao i bataljoni Peko Pavlović, Bijeli Pavle, Bajo Pivljanin i 18. oktobar. Sa njima su se, kako je podsjetio, borile i bjelopoljska, mileševska i pljevaljska četa.
Kako je istakao, tom prilikom život je izgubilo 238 boraca, dok je 270 ranjeno. U danima koji su uslijedili, okupator je strijeljao još 159 nedužnih civila Pljevaljskog sreza. Čak 106 učesnika te bitke kasnije je proglašeno narodnim herojima.
- Pljevaljska bitka ostaje jedan od najčistijih primjera kako se hrabrošću i ponosom brani sloboda i rodna gruda - rekao je Pravilović.
<h2>Očuvanje antifašističkog nasljeđa</h2>
Pravilović je poručio da je današnje društvo dužno da čuva sjećanje na partizane, patriote i proletere Pljevaljske bitke.
- Da uporno i jasno podsjećamona veličinu njihove žrtvei čistotu njihove ideje, kako bismo nadahnuli nove generacije u vremenukada su nam hrabrost , razum i principijelnostpotrebniji nego ikad. Vrijednostiza koje su se borili-pravda, sloboda i antifašizam –vrijednosti su koje moramo prenositi i čuvati - poručio je on.
Ujedno, kako je dodao, dužnost je naša da u vremenu podjelai dezinformacija budemo glas razuma i jedinstva.&nbsp;
- Da budemo oni koji spajaju, a ne oni koji dijele. Samo društvo koje poštuje svoju prošlost može graditi sigurnu i pravednu budućnost - poručio je Pravilović.
U ime cetinjskog UBNOR-a posebno je odao počast 82 Cetinjana koji su položili živote na ovom mjestu, za bolje sjutra naše i generacija koje dolaze.
<h2>Poruka onima koji relativizuju istoriju</h2>
U govoru se oštro usprotivio pokušajima istorijskog revizionizma.
- Poručujemo svima koji pokušavajuda prekrajaju istoriju, izjednačavaju žrtve i zločince, antifašiste i fašiste, svima koji pod izgovorom „pomirenja“ pokušavaju da dignu spomenike koljačima i krvnicima našeg naroda – da antifašizam nema alternativu.I da ćemo učiniti sve što je u našoj moći da sačuvamo građanski karakter Crne Gore i njen evropski i euroatlantski put. Slava i hvala učesnicima Pljevaljske bitke. Slava i hvala svim poginulim borcima! Da je vječna Crna Gora! - zakljuio je Pravilović.

UBNOR Cetinje na obilježavanju godišnjice Pljevljske bitke; Pravilović: Antifašizam nema alternativu

Rad Termoelektrane (TE) Pljevlja privremeno je obustavljen zbog izazova u funkcionisanju sistema za transport šljake, dijela opreme ugrađene u okviru ekološke rekonstrukcije i modernizacije postrojenja, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG).
- Ovaj tehnološki segment realizovala je kineska kompanija DEC (konzorcijum DEC/BEMAX/BBSOLAR), angažovana kao izvođač radova na projektu - navodi se u saopštenju.
Na osnovu uočenih odstupanja u radu sistema, od kompanije DEC zatražena je hitna i sveobuhvatna provjera, kako bi se precizno utvrdio uzrok problema i preduzeli svi neophodni korektivni zahvati.&nbsp;
- Očekujemo da izvođač u najkraćem roku obezbijedi potpunu funkcionalnost i stabilnost opreme, u skladu sa preuzetim ugovornim obavezama - rekli su iz EPCG.
Nakon otklanjanja utvrđenih nedostataka i potvrde ispravnosti sistema, TE Pljevlja biće ponovo uključena u režim testnog rada.
TE je u nedjelju puštena u pogon nakon kompleksnih, višemjesečnih radova na završnoj fazi ekološke rekonstrukcije i modernizacije, čiji je cilj usklađivanje poslovanja sa savremenim evropskim standardima zaštite životne sredine i produženje radnog vijeka postrojenja.

Nastavak kontrole kvaliteta u TE Pljevlja radi osiguranja stabilnog i sigurnog rada

Zaštita digitalnih prava postaje sve važnija tema u vremenu ubrzane digitalizacije i rastućih online rizika. Projekti podržani kroz konkurs doprinose stvaranju informisanijeg i angažovanijeg društva, kao i jačanju kapaciteta civilnog sektora, poručeno je tokom potpisivanja ugovora sa sedam nevladinih organizacija čiji su projekti podržani u okviru programa „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: crnogorski digitalni štit (MDS)”, koji realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa SHARE fondacijom i u saradnji sa Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO. - Kroz podršku ovim projektima jača se društvena otpornost na online zloupotrebe, unapređuju se digitalne vještine građana i građanki i osnažuju organizacije koje doprinose stvaranju sigurnijeg i inkluzivnijeg digitalnog prostora. Važno je da se na ovaj način širi mreža aktera koji mogu efikasno odgovoriti na izazove digitalizacije - istakla je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. Miodrag Vujović, generalni sekretar Organizacije KOD, čiji je projekat podržan, naglasio je da je to dio odgovara na sve prisutniji problem organizovanih digitalnih kampanja koje targetiraju civilno društvo, novinare, aktiviste i pojedince koji zastupaju demokratske vrijednosti i imaju kritički odnos prema vlastima. - Kroz negativne narative, dezinformacije i govor mržnje, ovi akteri se sve češće etiketiraju kao ‘strani agenti’ ili ‘izdajnici’, čime se sistematski potkopava njihov ugled i stvara klima zastrašivanja. Posljedice su ozbiljne - autocenzura, urušavanje javnog dijaloga i slabljenje temelja pluralizma i slobode izražavanja - naveo je Vujović. Predsjednik Sindikata medija Crne Gore, Radomir Kračković, istakao je važnost podrške mladim medijskim profesionalcima, koji najbrže usvajaju nove tehnologije i mogu pokrenuti promjene u redakcijskim praksama, a na čemu ima fokus i projekat Sindikata.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201161216_f6c07369abcd3f2a130e4def2603ec2647e2435d0caf947d9e71c7b88aab4d3e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201161216_f6c07369abcd3f2a130e4def2603ec2647e2435d0caf947d9e71c7b88aab4d3e" data-rendition-name="original" width="1110" height="1118" loading="lazy" alt="Sa događaja"><figcaption>Sa događaja(Photo: CGO)</figcaption></figure>  - U okviru projekta sprovešćemo i prvo istraživanje u Crnoj Gori o tome kako novinari koriste i doživljavaju generativnu vještačku inteligenciju, čime se popunjava značajna praznina u trenutku kada uredništva još nemaju razvijene politike za korišćenje novih tehnologija. Nalazi će biti osnova za obuku u oblastima digitalne bezbjednosti, autorskih prava, zaštite podataka i relevantne evropske regulative. Kroz njihove autorske sadržaje, rezultati i preporuke biće dodatno približeni i široj javnosti - objasnio je on. Sa ukupno 111.594,22 eura podržano je sedam projekata: „Digitalna bezbjednost za veću finansijsku inkluziju mladih“, koji sprovodi Centar za ekonomske i evropske studije (CEES), „Klik za sigurnost mladih na sjeveru“, koji će sprovoditi Multimedijal Montenegro, zatim „Digitalni kompas – medijski radnici/e između medijske pismenosti, AI i DSA/DMA“, koji sprovodi Sindikat medija Crne Gore (SMCG), „ThinkCritical. Zašto smeta kritička misao? Kritičko mišljenje pod pritiskom antidemokratskog online okruženja“, koji će voditi Organizacija KOD, „Pravom kroz digitalnu galaksiju: Siguran klik je tvoj virtuelni štit“, koji će realizovati Alumni akademija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, „Digitalna (de)konstrukcija laži“, koji sprovodi Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR), kao i „Kind Online“, u organizaciji NVO Prima.

Zajedničkim naporima ka bezbjednijem i odgovornijem digitalnom društvu

Suđenje Milošu Medenici koji se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji član je, prema stavu SDT-a, bila njegova majka - bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba danas je u Višem sudu trajalo nešto više od dvadeset minuta i advokati su iznijeli izjašnjenja na prijedloge tužilaca za dopunu dokaznog postupka.
Advokati Stefan Jovanović i Bojan Korać saopštili su da se protive provođenju skaj poruka za koje tužioci tvrde da je razmjenjivao bivši policajac Darko Lalović sa Milošem Medenicom.
Jovanović, koji zastupa Medenicu, kazao je da ništa inkriminišuće nema za njegovog branjenika ali da je protiv toga da se taj dokaz provodi.
Advokat Korać ukazao je sudskom vijeću, kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević, da se nakon tri i po godine dostavlja "dokaz za Lalovića".
Ročište je bilo zakazano za 14.00 ali je ročište počelo u 14.45 jer je član vijeća bio na drugom suđenju. Nakon isteka radnog vremena branilac Vesene Medenice, advokat Zdravko Begović rekao je da ima porodičnu obavezu i da više ne može da prisustvuje ročištu.
On je naveo da ukoliko njegova branjenica smatra da neko drugi od advokata može da je zastupa da je on saglasan sa tim.
Medenica je na to rekla da s obzirom da je njen drugi advokat Zdenko Tomanović odsutan da smatra da njenog branioca niko ne može zamijeniti.
Advokat Begović je kazao da će napustiti sudnicu na što je sutkinja Kovačević rekla da će ga kazniti. Stav njegovih kolega je bio da to ne treba da radi, da će se i oni solidarisati sa njim ukoliko se to desi. Ukazali su i da je u postupku ostalo samo izjašnjenje vještaka i završne riječi.
Nakon kratke polemike i razmjene argumenata sutkinja Kovačević je odustala od kažnjavanja advokata Begovića.
Vesna Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica. Na optužnici osim Medenica je još petnaest osoba.
Bivši sudija je ispričao da je odluku u korist Carina&nbsp;
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoč ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Suđenje se nastavlja sjutra.

Sutkinja namjeravala da kazni advokata Begovića, svi advokati htjeli da napuste suđenje

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Bivši vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejan Knežević i nekadašnji šef Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorad Žižić privedeni su u 19.30 na saslušanje u Viši sud.
Na saslušanje je, prema informacijama Portala ETV, priveden i policijski službenik Aleksandar Bošković.
Njih će saslušati sutkinja za istrage Suzana Mugoša koja će odlučiti o zahtjevu SDT-a koje je tražilo pritvor za Kneževića, Žižića i Boškovića.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak, po nalogu SDT-a, zbog sumnje da su navodno bili članovi grupe, koju je prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović.
Knežević i Žižić negirali su pred specijalnim tužiocem Jovanom Vukotićem navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
Osim Žižića i Kneževića u subotu tokom noći uhapšen je i policijski funkcioner Aleksandar Bošković.

Knežević, Žižić i Bošković privedeni na saslušanje u Viši sud

U razgovoru za Portal ETV, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, iznosi procjenu aktuelnih političkih prilika u zemlji, tvrdeći da se sve jasnije nazire kraj vladavine Aleksandra Vučića.&nbsp;
Njena analiza ukazuje na duboku krizu legitimiteta, rastuće nepovjerenje unutar državnih struktura i promjene u međunarodnim odnosima, što, prema njenim riječima, označava ulazak Srbije u period političkog preokreta.
Biserko za Portal ETV kaže da se sve jasnije nazire politički kraj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Mislim da on ide kraju, koliko će to trajati teško je reći. U zemlji je u velikoj mjeri izgubio legitimitet, kao i u svijetu. Nije spreman za izbore jer nema većinu. Činjenica da smjenjuje ključne ljude u policiji i da želi preuzeti kontrolu nad vojskom ukazuje na to da nema povjerenja u vlastito okruženje - navodi ona.
Biserko ukazuje da mnogi osjećaju kraj i ne žele učestvovati u njegovoj sve nasilnijoj politici.&nbsp;
- U panici smjenjuje ljude ukoliko su podržali studente ili pokazali simpatije prema protestima. Ne stoji dobro ni kod Trumpa, ni kod Putina, što se najbolje vidi na slučaju NIS-a - navodi.
Prema njenim riječima, EU je sve nepovjerljivija, ali još želi zadržati Srbiju na evropskom putu.&nbsp;
- Studenti su otrijeznili društvo poslije 40 godina šovinizma i populizma. Taj proces će trajati godinama, ali povratka na staro više nema - kazala je Biserko za Portal ETV.&nbsp;

Tag: dodest