Manifestacija kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO, koja se tokom protekle decenije profilisala kao jedno od najznačajnijih mjesta susreta savremenog pozorišnog stvaralaštva u Crnoj Gori i regionu, održaće se od 17. do 26. novembra u sali DODEST KIC-a „Budo Tomović“, sa početkom u 20 sati.
Jubilarno, deseto izdanje festivala otvoriće predstava „Kako postati žena kojoj se sve prašta“ u izvođenju Milice Šćepanović, po tekstu Mirjane Ojdanić, 17. novembra. Komad na duhovit i kritički način govori o površnim vrijednostima i besmislu savremenog društva.
Drugog dana, 18. novembra, publika će moći da pogleda tragikomičnu dramu „Bajbok“, inspirisanu motivima Mrožekove drame „Emigranti“, u kojoj igraju Tatjana Kecman i Ana Lečić.
Treće večeri, 19. novembra, biće izvedena snažna drama „Gidionov čvor“ u produkciji Pozorišta mladih Sarajevo, koja pokreće teme odgovornosti, slobode izražavanja i odnosa roditelja, djece i škole.
Koprodukcijsko ostvarenje Gradskog pozorišta Podgorica i Makedonskog narodnog teatra, predstava „Lov na vepra“, po tekstu Marije Sarap i u režiji Nataše Poplavske, na programu je 20. novembra, a bavi se slobodom žene i društvenim predrasudama.
Dan kasnije, 21. novembra, publika će gledati „Audijenciju“ Vaclava Havela – duhovitu i potresnu priču o slobodi pojedinca u represivnom sistemu, u izvođenju Gradskog pozorišta Podgorica i NU CEMOI.
Zagrebački Teatar Rugantino 22. novembra donosi poetsku dramu „Kronika seoske ljubavi“ o dvoje usamljenih ljudi koji traže novi smisao u tišini sela. Tekst je napisao Ivan Vidić, režiju potpisuje Dario Hajraček, a u glavnim ulogama su Gordana Gadžić i Sreten Mokrović.
Predstava „Ljubaf“, o prijateljstvu i ponovnom otkrivanju ljubavi, sa Elizabetom Đorevskom, Branislavom Zeremskim i Dubravkom Jovanovićem, biće izvedena 23. novembra.
Kultna komedija „Ženski razgovori“ po tekstu Duška Radovića, koja već tri decenije oduševljava publiku širom regiona, na programu je 24. novembra. Glume Svetlana Ceca Bojković, Vesna Čipčić i Milan Caci Mihailović.
Takmičarski dio festivala zatvoriće 25. novembra predstava „Pluća“ Nikšićkog pozorišta, savremena drama o ljubavi, roditeljstvu i moralnim dilemama današnjice, u kojoj igraju Maja Stojanović i Stevan Vuković.
Završno veče, 26. novembra, biće posvećeno nagrađenima, a publika će imati priliku da pogleda antikabare „Džentlmen“ Obrada Nenezića u izvođenju Jovana Dabovića i Slobodanke Bobane Dabović Đurić.
Tradicionalne nagrade „Sat kula“ biće dodijeljene za najbolju predstavu, najbolju mušku i žensku ulogu, kao i za glumačku bravuru. Odluke će donijeti žiri u sastavu: Zoran Rakočević (predsjednik), Draško Đurović i Omar Bajramspahić.
Manifestacija MAKADO i ove godine ostaje vjerno mjesto susreta autora, glumaca i reditelja koji njeguju autentičnost izraza, umjetnost dijaloga i intimni kontakt s publikom, čuvajući duh pozorišta u njegovom najizvornijem obliku.
Ulaznice po cijeni od 5 eura mogu se kupiti svakog radnog dana na biletarnici KIC-a od 9 do 20 sati.
Informacije i rezervacije dostupne su na broj telefona 020 664 237.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Deset dana vrhunskih kamernih predstava u sali DODEST

Kulturno-informativni centar "Budo Tomović" organizuje audiciju za prijem novih članova u DODEST-ovu pozorišnu radionicu glume.
Testiranje zainteresovanih kandidata biće organizovano 19. i 20. septembra, u KIC-u, sa početkom u 19 sati.&nbsp;
- Audicija je namijenjena mladima - srednjoškolcima i studentima, a u svom radu Pozorišna radionica primjenjivaće kao i svih prethodnih godina najsavremenije pozorišne metode - saopšteno je iz KIC-a "Budo Tomović".
Pozorišnu radionicu vodiće afirmisani i nagrađivani dramski umjetnik Sejfo Seferović.&nbsp;

1250x600

1084x550

Večeras i sjutra audicija za prijem novih članova u DODEST-ovu pozorišnu radionicu glume

Gospodine predsjedniče Skupštine Mandiću, parlamentarci, podnesite inicijativu da kao država osudimo genocid nad Palestincima i Palestinom. Premijeru Spajiću donesite proglas i zaustavite, spasite obraz Crne Gore - poručila je Mirjana Kuljak ispred &nbsp;Kulturno-informativnog centra Budo Tomović (KIC) u Podgorici gdje je započeo performans otpora u organizaciji Pokreta solidarnosti sa Palestinom zbog manifestacije ,,Dani izraelskog filma’’ koji će se prikazivati naredna tri dana. Crna Gora, kako je podvukla, ima obraz - ali to nije mogla da pokaže jer oni kontrolišu medije i političke inicijative.&nbsp; - Zahtijevamo od vas da donesete proglas kojim se osuđuje Izrael - jasna je Kuljak. Obraća se, kako je rekla, kao nekadašnja političarka, član parlamenta i liberalka. - Jer na ovakve patnje i stradanja u Palestini vlasti koje su bile i ove sad su ćutale, sarađivale i sada dolaizmo da političari ne predstavljaju vlast građana, oni ne osjećaju bol i empatiju. Puštaju da ovo prođe neprimijećeno od strane državnog medija. Gdje je Javni servis, gdje su Vijesti? Da se zalaufuju mediji - litije bi bile male koliko bi građana izašlo - ocijenila je Kuljak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FpzZHzKvDXyg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je dodala i da mediji drže ključ da se ne vidi koliko je građana uz Palestnice. - Sram vas bilo - poručila je Kuljak okrenuvši se ka KIC-u. Njen govor ispratili su povici okupljenih "Free Palestine"; "Sloboda, mir, pravda Palestini". Kuljak je podsjetila na to čije ime nosi Kulturno-informativni centar "Budo Tomović". - Znate li čije ime nosi Budo Tomović? Znate li kakva su se djeca ovdje podizala? Vi ovdje stajete na stranu istorije koje treba da se stidite, fašističke i ubilačke. Ne znam kako ćete spavati večeras - kazala je Kuljak.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526190540_d2fda314e3f7e949724b010a7daa2b7f76d0b80f875b623708672b012c5cc7c9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250526190540_d2fda314e3f7e949724b010a7daa2b7f76d0b80f875b623708672b012c5cc7c9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dok granate padaju "> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526190544_31716b926307b76a17c7d13a8b98e2d81b8101ae1adc3ea01c3136ca9ca958e4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250526190544_31716b926307b76a17c7d13a8b98e2d81b8101ae1adc3ea01c3136ca9ca958e4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Palestina skup"> </figure>  Okupljeni uzvikuju "Ubice"! - Trebalo je danas da im kažete ne. Ja neću da pustim Vas da vršite promociju propagande koja ubija Palestince, slobodan narod - poručila je Kuljak ambasadorki Izraela - pošto ove projekcije KIC Budo Tomović organizuje u partnerstvu sa Ambasadom Izraela u Beogradu. Sa zvučnika se čuje plač palestinske djece.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526190552_29b471ce99197736330a040b8e19f23c04323ba5b65fe746ad10523a682e1d6a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250526190552_29b471ce99197736330a040b8e19f23c04323ba5b65fe746ad10523a682e1d6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Palestina skup"> </figure>  Denis Mekić iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom poziva okupljene da one koji ulaze na projekciju filma isprate kricima i bolom koju svaki dan gledamo. - Stop genocidu, stop ubijanju palestinske djece. Sa ovog mjesta ćemo uputiti jasnu poruku svima koji su odgovorni za ovakvu manifestaciju. Svi koji budu prilazili u Dodest zaslužuju urlik naš. Svaki naš urlik je urlik palestinakog djeteta - kazao je Mekić.&nbsp; On je dodao da Crna Gora nije na strani zločinca - nego na strani palestinske djece. "Sloboda, mir, pravda Palestini" uzvikuju okupljeni u glas, kao i "Od rijeke do mora sloboda Palestini". - Bojkot ovakvog skupa će pokazati na čijoj strani je Crna Gora. A mi ćemo zahtijevati od nadležnih da ne produbljuju saradnju za izraelskim zločinačkim režimom - rekao je Mekic dok okupljeni uzvikuju "ua" onima koji ulaze na projekciju filma. On je rekao da se saosjećaju sa svakim palestinskim djetetom koje je gladno.&nbsp; - 17.000 beba je ugroženo zbog sprečavanja humanitarne pomoći - ukazao je Mekić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526200512_ccdff4b1eab9ac3241de3a57768e39f92e981a918aa316ff58dc1a52e5ff6270.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250526200512_ccdff4b1eab9ac3241de3a57768e39f92e981a918aa316ff58dc1a52e5ff6270" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Razglas"> </figure>  Mekić je zamolio da okupljeni ostanu kod KIC-a do kraja filma. Okupljeni su se podijelili na tri strane - glavni ulaz, kod sale Dodest, ali ih ima i sa zadnje strane zgrade KIC-a. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FWt-7Mx91WLU%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Oni će ispred KIC-a, kako su najavili, biti i naredna tri dana koliko traju projekcije izraelskih filmova. U Pokretu za solidarnost sa Palestinom su izričiti da se iza navodne promocije ,,ljubavi, braka i porodice’’, krije pokušaj kulturnog pranja genocida, brutalnog uništavanja palestinskog naroda koje traje pred očima cijelog svijeta. - Dok gledamo kako izraelske bombe ruše domove, bolnice i škole u Gazi, dok se ubijaju hiljade djece i izgladnjuje čitav narod, u našem glavnom gradu se prikazuju filmovi zemlje koja taj genocid i zločine sprovodi - ocijenili su u Pokretu solidarnosti sa Palestinom u najavi performansa. Zato su pozvali sve građane i građanke da bojkotuju projekcije ovih filmova, te da se pridruže njihovim performansima, kako danas, tako i naredna dva dana u 19.30 sati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526200528_e720b30f274610158ef78bd7e77b5aab1a9afe9e43b44bb0e5018796de135a2b.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250526200528_e720b30f274610158ef78bd7e77b5aab1a9afe9e43b44bb0e5018796de135a2b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Zadnji ulaz KIC-a"> </figure>  &nbsp;U objavi na društvenim mrežama su ranije poručili da je ovaj performans mirna akcija otpora, ali i snažna poruka da će Crna Gora bojkotovati Izrael u svim oblastima, sve dok ne zaustavi svoj genocid i zločine nad palestinskim narodom, uključujući masovno ubijanje i izgladnjivanje palestinske djece. - Pozivamo sve koji žele da učestvuju da ponesu pištaljke, poruke, transparente, kefije, zastave i ostale simbole otpora - naveli su u objavi. Ne postoji, podvlače u Pokretu solidarnosti sa Palestinom, neutralnost dok traje genocid. - Svako ćutanje i nedjelovanje je saučesništvo - jasni su oni. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FGT-mnhqj7ts&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

(FOTO/VIDEO) Kuljak: Mandiću, Spajiću spasite obraz Crne Gore, podnesite inicijativu da kao država osudimo genocid nad Palestincima; Mekić: Naši preci su uvijek bili na strani antifašizma

Projekcija filma "Čuvari formule", održaće se večeras, u 20 sati u sali Dodest KIC-a "Budo Tomović".
Projekcija filma organizuje se u susret 10. Internacionalnom sajmu knjiga, Podgorica 2024. - Grad koji diše knjigama".
Film “Čuvari formule”, inspirisan je romanom "Slučaj Vinča" kojeg je prije nekoliko godina napisao književnik i doktor Goran Milošinović, u režiji Dragana Bjelogrlića. “Čuvari formule” prati grupu naučnika u Institutu Vinča, koja u jeku hladnoratovske krize sprovodi tajni projekat koji predvodi profesor Dragoslav Popović.
Ulaz na projekciju je slobodan.

“Čuvari formule” večeras u sali Dodesta

Više od 50.000 ljudi prisustvovalo je sahrani Seifa el Islama Gadafija, sina ubijenog bivšeg libijskog lidera Moamera Gadafija.
Lokalni izvori procjenjuju da je sahrani prisustvovalo više od 50.000 ljudi, koji su mahali zelenim zastavama povezanim sa bivšim libijskim režimom, prenio je "Figaro".
Seif el Islam je sahranjen na istom groblju u gradu Beni Valid, južno od Tripolija kao i njegov brat Hamis Gadafi.
Prema navodima libijskih medija, 53-godišnji Gadafi je ubijen u utorak, 3. februara, kada su ga napala četvorica maskiranih muškaraca.
Kako se navodi, nadzorne kamere u njegovoj rezidenciji bile su onesposobljene prije napada, prenosi Tanjug.
Seif el Islam Gadafi je pre pada režima 2011. godine bio smatran potencijalnim nasljednikom svog oca i pokušavao je da izgradi imidž umjerenog reformatora, koji je narušen na početku pobune kada je zaprijetio krvoprolićem, navedeno je.

Više od 50.000 ljudi prisustvovalo sahrani Gadafijevog sina

Nije svaki zločin krvav. Ne sadrže svi oni fizičku bol, mučenje i smrt. Nisu svakom zločincu ruke krvave. Ne, ali su proklete. Baš oni koji svoje zločine čine u rukavicama, bijelim košuljama i frakovima su mnogo gori od ovih drugih, jer njihov zločin nije prema pojedincu ili grupi, već prema generaciji i generacijama koje dolaze – to je zločin protiv kulture.
Naiđoh prije neki dan na istinski nadahnuto recitovanje Novaka Adžića, pjesme koja u sebi osim neopisive boli sadrži i poduke koje bi svi trebali učiti i ponavljati. Uči nas o zločincima, o izdajnicima, ali i o onima kojima je dato da brane ovu slobodu koja nam je poklonjena. 
„... Zar ćeš moći slušati mirno 
Nepobjedni lave stari, 
Kad te budu robom zvali 
Jučer turski izmećari? 
Il te tvoja prošlost slavna 
Tako brzo ostavila? 
Il je hrabrost opjevana 
 Izmišljena priča bila...
... Neka oko sokolovo 
Smrt raznosi tankom puškom. 
Nek krv onu staru svjetlost 
Dade našoj novoj zori 
Da se ovaj poklič ori 
U slobodnoj Crnoj Gori” – Sekula Drljević
Ali ođe danas se ne radi o stvarnom roblju. Ovo su robovi mentaliteta, robovi kulture, znanja, duše. I uvijek robovi ličnosti i istine. Oni su u svojim perifernim životima zarobljeni u cjeloživotnim ulogama nekog drugog, stranog, ne svog i ne sebe. Robovi tuđina u svijetu globalnih interesa koji često nesvjesno, zaneseni i zatrčani za onom šargarepom na štapu, zakorače bespovratno u tuđe, u svijet koji nije njihov i koji ih ne voli, i u svijet đe ih oni nekada njihovi preziru – u svijet izdajnika.
Danas, na sreću, nema više živih lomača na kojima je, poput familije Petra Zvicera, zapaljena cijela jedna porodica jer im otac i đed nije htio spuštiti glavu, pokloniti se okupatoru i pljunuti na svoju davno datu zakletvu. Nema, ali se moramo pitati ima li onih kojima je ta žrtva ostavljena na nauk i nezaborav.
Ovih dana smo imali mogućnost da gledamo kako se neki kvazi istoričari na srpskom javnom servisu utrkuju ko će jače i lažljivije pljunuti na nas. Nije prvi put. Neće, bojim se, biti ni potonji, ali ovoga puta se desilo nešto posve novo... Nego, krenimo prvo od toga šta za nas, braću svoju, srpsku Spartu, kolijevku Nemanjinu, 23. izbornu jedinicu, južnu srpsku pokrajinu i tako dalje, i tako dalje, kažu...&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKonteZanovic%2Fstatus%2F2019334369731834062%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2019334369731834062%7Ctwgr%5E93356f5fed182f3bb75bb619ecab274bb854839d%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Gospoda su ustvrdila, pozivajući se na neke nepostojeće tekstove i ličnosti i izvrnute fragmente poslanica crnogorskih vladika, sljedeće: Crnogorci nisu imali osjećaj pravde i pravičnosti. Njihove tri osnovne odlike koje ih karakterišu, odnosno tri idola kojima se klanjaju su: preljubništvo, srebroljublje i otimačina. Dalje, simpatični gospodini kažu, dok se ekranom vrte AI generisani rukopisi, kako među Crnogorcima nema mjesta za poštenog i dobrog čovjeka.
Dakle, ukratko da ne citiram sve jer nije baš da papir može sve da istrpi, gospoda tvrde da su Crnogorci, i to baš oni stari koji im priskočiše na Mojkovac i Bregalnicu, preljubnička ološ, plaćenici, silovatelji i propalice. 
Ne pomenuše nijednom da li su im dedovima kojima je obezbijeđena odstupnica za Albaniju i kasnije Grčku na Mojkovcu, čime se sačuvala srpska, a uništila crnogorska vojska, tražene kakve pare? Da li su im ti nevaspitani srebroljupci tog studenog januara 1916. zaiskali kakvu paru za prolazak, ti nepošteni otimači i silovatelji? Jesu li im šta pričali dedovi o tome?
Ovako lijepo ni Gebels nije zborio o Jevrejima. Nije, jer iako je bio iskonski zločinac, imao je makar zrno njemačke kulture u sebi.
Vi biste sada očekivali da na ovo reaguje naša diplomatija. Pa realno, kada će ako ne sada jer ovo nije bilo na nekom Informeru, Happy-ju ili Trećem oku, već na državnom javnom servisu u prime time-u. I reagovali su. Ne Ervin Ibrahimović, otkako je DNP izašao iz Vlade, ne može da se odbrani od rođaka koji zovu za posao. Ne ni Maida Gorčević jer ni ona nije imala vremena ili je, kao i premijer, u inozemstvu. Reagovao je treći nam ministar zadužen za diplomatske odnose Crne Gore, Filip Ivanović. I to tako što je bio integralni dio te emisije.&nbsp;
Tako je, ministar Ivanović je dao nemjerljiv doprinos toj divnoj emisiji iz kulture tako što je između ovih izliva mržnje, fašizma i bljuvotina prema njegovoj državi, on pomalo „pljuckao” dajući političkim idiotima legitimitet za ono šta rade. Pa umjesto da diplomatskim sredstvima reaguje na ovaj gnusni sadržaj, on je odlučio da mu da puni doprinos tako što će i on ponešto „lijepo” reći o sebi i svojima.&nbsp;
Iskreno se nadam da su ga platili za ovaj uradak i time dokazali, makar u tom jednom/jadnom primjeru, da smo srebroljupci. Za supruge i đevojke ne brinite, tu zaista ne bi trebalo da bude problema.
Dok nam Crnu Goru, njenu kulturu i istoriju, brane ovakvi poput ministra Ivanovića, u zemlji nam kulturno blago, arhivsku građu, artefakte i ostavštinu predaka kradu i prekrajaju agenti u crkvenim mantijama. I sve ovo pod pokroviteljstvom prijestonog nam grada, čiji čelnici bi da budu velji Crnogorci na državnom (na kojem se nizašta ne pitaju) i korisne posrbice na lokalnom nivou đe im mandat čuvaju URA i Demokrate.
I sve ovo u mjesecu u kojem bi, da ima đe Crnogoraca, obilježili 534 godine od kako smo, dok smo, kako kažu, odmarali od fukarluka, krađe tuđih žena i otimačine, štampali prvu knjigu kod Južnih Slovena.
Opkoljeni sa tri carstva, egzistencijalno ugroženi i u nemaštini, Crnogorci su štampali knjige. Četiristo godina kasnije, 1893, opet uprkos ratovima i neposrednoj opasnosti, Crna Gora i njen suveren slave taj datum jer znaju da je on bitniji od ma čega drugoga. Znaju da je kultura iznad svega i da samo ona može sačuvati i uzdići jedan narod. Slaveći tih 400 godina, knjaz Nikola je na Cetinje pozvao tadašnju diplomatsku, novinarsku i kulturnu elitu Evrope. Čitajte i dobro zapamtite šta su tada pisali o nama. Zapamtite i dobro uporedite sa ovim ponorom u kojem se danas nalazimo.&nbsp;
Čitaj i ti, ministre Ivanoviću, možda ti bude što valjalo kada sljedeći put budeš pozvan da gostuješ u nekoj emisiji radnog naslova: „Pljuni na Crnogorce”!
"Delegati iz Londona, Pariza, Beča, Rima i Petrograda doputovali su brodovima u Kotor. Odatle su, baš onim cik-cak putem, na konjima i u kočijama kretali uz planinu. Za mnoge profesore sa Oxforda ili Sorbone, to je bio prvi put da vide takav krš, a s vrha Lovćena su gledali Jadran kao na dlanu. U dvorani Zetskog doma bila su izložena prva izdanja Oktoiha iz 1494. godine. Naučnici su satima sa lupama pregledali kvalitet štampe, ne vjerujući da je to nastalo u planinskom manastiru dok je ostatak Balkana padao pod Osmanlije. 
Predstavnici najstarijih evropskih univerziteta držali su govore na latinskom, nazivajući Crnu Goru „bastionom hrišćanske kulture“.
Kralj (tada knjaz) Nikola je priredio banket za stotine zvanica. Kažu da je tadašnji izaslanik sa Oxforda rekao da je došao da vidi „divlja plemena", a da je našao „najstariju gospodu Evrope“.&nbsp;
Londonski The Times (Britanija) 
„Postoji nešto gotovo nadrealno u činjenici da jedna mala planinska kneževina, koja je provela vjekove u neprekidnom ratu za opstanak, slavi četiri vijeka pismenosti. Dok su veće i bogatije nacije u 15. vijeku još uvijek oklijevale pred Gutenbergovim izumom, Crnogorci su u svojim nepristupačnim gudurama već štampali knjige. To je narod koji je topovsku đulad topio da bi izlio slova“.&nbsp;
Le Figaro (Francuska) 
„Cetinje je ovih dana prijestonica svjetske inteligencije. Nevjerovatan je prizor vidjeti profesore sa Sorbone kako koračaju pored CRNOGORSKIH GORŠTAKA koji nose jatagane o pojasu, a u džepu primjerak 'Gorskog vijenca'. Ova proslava je dokazala da Crna Gora nije samo 'Sparta Balkana', već i njegova Atina“.&nbsp;
Neue Freie Presse (Austrougarska) 
„Možemo osporavati njihove političke težnje, ali ne možemo osporiti njihovu kulturnu baštinu. Izložba inkunabula na Cetinju pokazuje da su CRNOGORCI POSJEDOVALI NIVO CIVILIZACIJE KOJI JE BIO DALEKO ISPRED NJIHOVIH SUSJEDA, pa čak i nekih zapadnih naroda u to mračno doba 1494. godine".&nbsp;
Golos (Rusija) 
„Crna Gora je upalila svjetlo prosvjete na istoku Evrope u trenutku kada se činilo da će sve prekriti otomanska tmina. Njihova štamparija nije bila samo tehnički pogon, već duhovna tvrđava koja je ostala neosvojena“.
Mnogi američki listovi su prenijeli vijest sa naglaskom na paradoks: 
„Najmanja država u Evropi drži lekciju iz istorije cijelom svijetu. Proslava na Cetinju podsjeća nas da sloboda i kultura idu ruku pod ruku. Narod koji je znao da štampa knjige dok se borio za goli život, zaslužuje vječno divljenje civilizovanog svijeta.“ (Preuzeto sa stanice Vuci gorski)

Pljuvanje uvis

Rukometašice OTP Group Budućnosti igraće danas u Audi areni protiv Đera utakmicu 12. kola.&nbsp;
Zvanični prvak Evrope lider je grupe A sa 20 bodova i želi da zadrži tu poziciju do kraja grupne faze.
U dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda i poraz.
Budućnost tri kola prije kraja grupne faze ima tri boda i samo teoretske šanse da osvoji šesto mjesto u grupi i izbori plasman u nokaut fazu elitnog takmičenja.
Prvi međusobni duel u Podgorici pripao je Đeru 36:20 (18:6).
Utakmica u Đeru počeće u 18 sati.

Liga šampiona u rukometu: Budućnost gost Đeru

Potreba usaglašavanja odredbi ranijeg Zakona o privrednim društvima iz 2020. godine sa direktivama EU, posebno sa Direktivom 2009/102EU Evropskog parlamenta i Savjeta od 16. septembra 2009. godine u oblasti privrednog prava o društvima sa ograničenom odgovornošću sa jednim članom (jednočlano d.o.o.) trebao je dovede do pojednostavljivanja funkcionisanja ovog oblika privrednog društva. 
Donošenjem novog Zakona o privrednim društvima, u avgustu 2025. godine, uglavnom su implementirane odredbe navedene Direktive, uz izvjesne „nespretnosti“ zakonodavca u normiranju pojedinih odredbi, tako da je novo zakonsko rješenje, u cjelini, dobilo „zeleno svijetlo“ EK. Međutim ...
<h2>Država u problemu</h2>
Zakon o privrednim društvima (skr. ZoPD) koji je ustav realnog sektora i koji se u drugim sistemima naziva i zakon o trgovačkim društvima odnosi se na sva privredna društva bez obzira na vrstu vlasničkog kapitala, tako da se primjenjuje i na privredna društva čiji je osnivač/vlasnik država ili jedinice lokalne samouprave, koja su dužna da svoje statute i ogranizaciju usaglase sa novim Zakonom do 31. marta tekuće godine.
Privredna društva u realnom sektoru su, manje više, već od dana usvajanja Zakona (6. avgusta 2025) godine započela aktivnosti i relativno spremna dočekala stupanje na snagu ovog Zakona 01. 01. 2026. godine. 
Dakle, bez obzira na određeni stepen mogućih „nejasnoća“ u ovom Zakonu, realni sektor će iskorisiti priliku da kroz izmjene postojećih statuta dodatno uredi svoju normativnu unutrašnju uređenost i organizaciju saglasno i nekim drugim zakonima kao što su to Zakon o klasifikaciji djelatnosti, Zakon o računovodstvu ili Zakon o reviziji.
Međutim... privredna društva, u prvom redu jednočlana društva sa ograničenom odgovornošću čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, kod kojih, saglasno čl. 405 stav 3 ZoPD, „jedan član d.o.o. ima ovlašćenja skupštine društva“, što u prevodu znači – skupština opštine, već sada očito ne mogu ispuniti obavezu iz čl. 630, koji nalaže da su „dužni da usklade organizaciju i poslovanje sa ovim Zakonom i izvrše registraciju u CRPS, u roku od tri mjeseca od dana početka primjene ovog zakona“ – dakle do 31. marta.
Upozorenja dijela stručne i akademske zajednice, te samih zaposlenih u ovim društvima, kao i dijela gradonačelnika, nažalost, do sada nije rezultirao „intervencijom“ predlagača (Vlade) i zakonodonosioca (Skupštine).
<h2>Društva „bez“ skupštine </h2>
U prvom redu, uočljivo je da se nedovoljno razumije „priroda“ privrednih društava u „državnom vlasništvu“, posebno onih čiji je osnivač opština u dijelu rada/nadležnosti skupštine. Za razliku od realnog sektora koji nema problem „političkog odlučivanja“, ova jednočlana društva nemaju „svoje“ skupštine kao društva u realnom sektoru gdje je to jedan član - vlasnik društva. Kod njih skupštinu društva „obnaša“ jedan član vlasnik – opština, a u ime ovog vlasnika skupština opštine.
Da se laičkoj javnosti bliže objasni - sve nadležnosti skupštine društva obavlja skupština opštine. I tu nastaje problem. Zapravo, ne bi smio da nastane problem i problem nije u Zakonu o privrednim društvima već u ograničenjima koja postavljaju drugi zakoni u pravnom sistemu.
U konačnom i sve da ova privredna društva, na današnji dan, imaju „završene“ statute (izrađene saglasno ZoPD) potrebne su (minimum) dvije sjednice skupština opština da se prvo usvoji statut, a zatim, nakon njegovog stupanja na snagu, opet na skupštini opštine, izaberu organi društva, saglasno članu 38 Zakona o lokalnoj samoupravi. 
Nažalost, ovdje se mora napomenuti da insistiranje Udruženja pravnika Crne Gore, u saradnji sa Privrednom komorom, da se donese poseban Zakon o upravljanju privrednim društvima u većinskom vlasništvu države (opština), saopšteno još februara 2025. godine na „Danima privrednog prava u PK“, te da se isti istovremeno donese sa Zakonom o privrednim društvima i Zakonom o CRPS, očito nije imalo dovoljno efekta, tako da se ovo zakonsko rješenje još uvijek samo „priprema“.
<h2>Odgovor na problem</h2>
Država na „zakonodavni problem“ u primjeni već donijetih zakona do sada je uvijek odgovarala – odlaganjem primjene. 
Tipičan primjer je Zakon o računovodstvu u javnom sektoru, zakonu koji je donijet još 2019. godine i na koji se više puta intervenisalo amandmanski na način da je odlagana njegova primjena, pa se tako „intervenisalo 2021. i 2013. da bi, prema sada važećoj odredbi, njegova primjena trebala da počne od 01. 01. 2027. godine.
I pored činjenjenice da je straučna i akademska zajednica upozoravala da, između ostalog „nije ni proradio softver za vođenje jedinstvene evidencije državne imovine“ ovaj zakon „egzistira“ na „standby“, sa procjenom ovog autora da se može očekivati novo „amandmasnko djelovanje“ u pravcu daljeg odlaganja njegove primjene. Za one kojima je bliža materija budžeta i budžetskog prava samo napomena da danom početka primjene ovog zakona prestaju da važe odredbe čl. 62 do 70 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti koje se odnose na računovodstvo i završni račun budžeta.
Dakle, ovo je samo jedan od primjera na koji način država reaguje kada se “zaleti” u zakonodavnoj aktivnosti i “ukoči” u primjeni istih. 
Bez obzira što bi se sa pravom mogao tražiti krivac za probleme u primjeni ZoPD, sada je najvažnije vrlo brzo i ozbiljno shvatiti obim problema koji imaju privredna društva čiji su osnivači opštine i koja “moraju” biti usklađena do 31. marta, što je sada, za većinu njih skoro nemoguće. 
Treba li napomenuti da su to privredna društva koja pružaju usluge snabdijevanja vodom, deponovanja otpada, održavanja gradske čistoće, upravljanja gradskim saobraćajem, javnom rasvjetom, parking usluga, tržnice i pijace itd – dakle društva od posebnog interesa za građane i funkcionisanje lokalnih zajednica!
Pritom treba naglasiti da nije problem do njih, niti do onih koji nastoje da im pomognu da izvrše zakonsku obavezu, već u “olako obećanoj brzini”.
Dodatan problem čini i činjenica da EK ni najmanje blagonaklono neće gledati na to da je država “omanula” i to kod subjekata čiji je ona vlasnik, pa zato ni Vlada ni Skupština ne reaguju. 
Međutim… “što se grbo rodi vrijeme ne ispravi”, kako kaže Bogišić, pa stoga predlagač i zakonopisac moraju povući hitno dva poteza. 
<h2>Dva poteza</h2>
Prvo, mora se intervenisati na čl. 630 ZoPD i za ova društva produžiti rok do roka u kome se uobičajeno održavaju redovne skupštine društava u realnom sektoru (30.06).
Drugi korak, sagledati cjelinu pravnog sistema, jer na privredna društva u 100% ili većinskom vlasništvu države pored bazičnog Zakona o privrednim društvima, primjenjuju se i odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi, Zakona o komunalnoj djelatnosti, odredba člana 24 stav 4 Zakona o radu… itd.
Naravno da je ovo prilika da se ponovo citira Bogišić sa čuvenom zakonjačkom (pravničkom) izrekom iz Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru iz 1888. godine: “Ko samo riječi zakonske znade, taj još zakona ne zna, dok mu ne shvati razum i smisao”. 
Nažalost, predlagač i zakonopisac “mrtvijem snom spavaju”, uvijek spremni da slave (privremeno) zatvaranje pregovaračkih poglavlja, a kada zakon stupi na snagu da odgovornost prenesu na one koji “moraju” da ga primjene. 
U konačnom, biće vrlo neprijatno objašnjavati EK zašto se odlaže primjena dijela zakona, ali kada se to već uradilo u oktobru 2025. godine (za potrebe interesa “pojedinca”) kada je amandmanski mijenjan u avgustu iste godine usvojeni ZoPD, zašto sada, kada “nužda” nalaže se isto ne bi ponovilo? 
Stoga, ostaje samo da vidimo ko će prvi da “proguta žabu”.

Tag: dodest