Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog da prihvati ruske uslove za okončanje rata u Ukrajini.
Kako piše Financial Times, na sastanku u Bijeloj kući u petak Tramp je Zelenskog upozorio da je predsjednik Vladimir Putin prijetio da će „uništiti“ Ukrajinu ako se ona ne povinuje tim uslovima.
Tokom sastanka, Tramp je insistirao da Zelenski preda cijeli Donbas Rusiji, više puta ponavljajući teze koje je ruski predsjednik iznio u njihovom razgovoru dan ranije, naveo je Financial Times, pozivajući se na osobe upoznate s razgovorom.
Ukrajina je na kraju uspjela da ubijedi Trampa da podrži zamrzavanje trenutnih linija fronta, navodi FT.
Tramp je nakon sastanka rekao da bi obje strane trebalo da zaustave rat na liniji fronta.
Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev Reutersa za komentar o izvještaju Financial Timesa.
Zelenski je stigao u Bijelu kuću u petak tražeći oružje za nastavak borbe, ali se sastao s američkim predsjednikom koji je djelovao više zainteresovano za posredovanje u mirovnom sporazumu, piše Reuters.
U razgovoru s Trampom u četvrtak, Putin je ponudio neka manja područja dvaju južnih regiona – Hersona i Zaporožja – u zamjenu za mnogo veće dijelove Donbasa koji su sada pod ukrajinskom kontrolom, dodaje se u izvještaju Financial Timesa.
To je manje od njegovog prvobitnog zahtjeva iz 2024. godine, da Kijev ustupi cijeli Donbas, plus Herson i Zaporožje na jugu – područje od gotovo 20.000 kvadratnih kilometara.
Portparol Zelenskog još uvijek nije odgovorio na upit Reutersa da li je Tramp vršio pritisak na Zelenskog da prihvati mir pod ruskim uslovima.
Tramp i Putin su se u četvrtak saglasili da održe drugi samit o ratu u Ukrajini u naredne dvije sedmice, vjerovatno u Budimpešti, nakon sastanka 15. avgusta na Aljasci koji nije donio nikakav napredak. 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tramp pozvao Zelenskog da sklopi dogovor s Putinom ili „rizikuje da se suoči s uništenjem“

Austrijska narodna partija (OVP) objavila je danas da je postigla sporazum sa socijaldemokratama i liberalima o formiranju vlade, poslije neuspjeha pregovora koje je vodila ekstremnodesničarska partija pobjednica na septembarskim izborima.
U saopštenju te konzervativne partije, navedeno je da su se sa Socijaldemokratskom paritjom lijevog centra i liberalnom partijom Neos dogovorili koaliciono delovanje poslije pet mjeseci mukotrpnih pregovora, najdužeg postizbornog perioda bez vlade u Austriji od Drugog svjetskog rata.
Austrijski političari su oborili rekord od 129 dana za formiranje nove vlade koji je datirao iz 1962. godine. Očekuje se da će lider Narodne partije Kristijan Štoker biti novi kancelar.
Ovo je bio drugi pokušaj tri vodeće partije da formiraju vladu bez ekstremne desnice, antiimigracione i euroskeptične Slobdarske partije koja je na austrijskim izborima 29. septembra prvi put izašla kao najjača politička snaga.
Njihov pokušaj je propao početkom januara kada je ostavku dao tadašnji konzervativni kancelar Karl Nehamer, a predsjednik Austrije je pozvao lidera Slobodarske partije Herberta Kikla da formira novu vladu.
Kiklov pokušaj da formira koaliciju sa Narodnom partijom koja je bila druga na septembarskim izhborima, propao je uz uzajamna optuživanja 1. februara.

Postignut dogovor o formiranju proevropske vlade u Austriji

Dio radnika Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) je postigao dogovor sa Ministarstvom saobraćaja, po kojem će se mijenjati aneksi ugovora o radu, zaposleni koji su dobili otkaze vratiti na radna mjesta, a naredne nedjelje će pregovarati i o većim platama, nezvanično saznaju Vijesti od izvora u ovoj državnoj kompaniji.
Na sastanku ministarke saobraćaja Maje Vukićević sa predstavnicima sindikata Željezničkog prevoza i Unije slobodnih sindikata danas je konstatovano da je potrebno zajedničkim djelovanjem definisati dalje korake kako bi se u spostavio redovan željeznički prevoz, posebno imajući u vidu da se radi o usluzi od javnog interesa-
- Ministarstvo saobraćaja i Željeznički prevoz, moraju dalje reagovati u cilju normalizovanja redovnih željezničkih linija, istovremeno vodeći računa o bezbjednosti željezničkog saobraćaja i zaštiti putnika, ali i o Željezničkom prevozu Crne Gore, kompaniji u državnom vlasništvu - saopšteno je ranije danas iz Ministarstva saobraćaja.
Predstavnik Jedinstvenog sindikata ŽPCG Miroslav Babović, nakon razgovora sa Vukićević je kazao da su imali konstruktivan, ali i težak i dug razgovor.
- I sa jedne i sa druge strane je postojala volja da se problem prevaziđe i da nastavi željeznički prevoz da funkcioniše kako je funkcionisao. Napravili smo zajedničko saopštenje sa ministarstvom, ali vam u ovom momentu ne mogu reći šta su prijedlozi, šta su dogovori, dok to ne dogovorimo sa zaposlenima. Da li su uslovi prihvatljivi ili nisu - kazao je Babović.
Aneksi ugovora o radu su radnicima ŽPCG, ponuđeni nakon što je resor saobraćaja uputio inspekciju u tu firmu, koja je utvrdila da njihovi radnici paralelno rade iste poslove u toj i drugim kompanijama. Izmjenama ugovora bi se to zabranilo.
Do sada su tri radnika ostala bez posla zbog nepotpisivanja ovih aneksa a rok za potpisivanje je istekao za još 43 mašinovođe i pregledača kola, koji vjeruju da će biti otpušteni.
Radnici su na konferenciji za medije, juče istakli da žele povlačenje aneksa i poništenje otkaza, jer će u suprotnom tražiti ostavke izvršne direktorke ŽPCG Dragane Lukšić i Odbora direktora. Promet vozova je danima u zastoju, a Lukšić je prekjuče kazala da su probleme izazvali radnici koji vozove uklanjaju sa šina zbog sitnih kvarova i traže veće plate.
Radnici su više puta demantovali tvrdnje da oni stoje iza opstrukcija u željeznici.

Otpušteni se vraćaju na posao, aneksi se mijenjaju, sljedeće sedmice o većim platama

Rektor Državnog univerziteta za sport iz Tirane, Agron Kasa i predsjednik Crnogorske sportske akademije (CSA) Duško Bjelica, na radnom sastanku u Tirani dogovorili su konkretne korake o daljoj saradnji. 
 
Iz CSA saopšteno je da je na stastanku razmatrana mogućnost da Državni univerzitet sporta iz Tirane bude jedan od partnera u organizaciji međunarodne naučne konferenciju pod nazivom Sport, fizička aktivnost i zdravlje - savremene perspektive. 
 
Rektor Kasa predložio je da narednih dana potpišu protokol o saradnji i svim pojedinačnim oblicima daljeg djelovanja. 
 
Inače, partneri CSA u organizaciji te manifestacije već su fakulteti iz Ljubljane, Osijeka, Zagreba, Mostara, kao i Crnogorski olimpijski komitet. 
 
Bjelica, jedan od urednika međunarodno priznatih naučnih časopisa Sport mont i Montenegrin 
Jurnal of Sports Science and Medicine, najavio je da će u njima biti objavljivani radovi naučnika i iz Albanije.

Postignut dogovor o naučnoj saradnji

Ako dođe do dogovora tražićemo da se poštuju politički principi. Spremni smo i za nove izbore, ako do njih dođe - poručio je nosilac liste Demokratske partije socijalista (DPS) na izborima u Podgorici Nermin Abdić.
On je, gostujući u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, rekao da je na podgoričkim izborima antivladina priča dobila 55 odsto podrške građana.
- Ovom gradu su što prije potrebne promjene - podvukao je Abdić.
Nositeljka liste Grad svih nas Jelena Borovinić Bojović &nbsp;optimistična je da će doći do dogovora, a portparol Demokrata Mitar Paunović je kazao da vjeruje u dogovor ukoliko se budu poštovali demokratski principi.
Nosilac liste Evropskog saveza, Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (SD) takođe vjeruje da će doći do dogovora oko formiranja vlasti.
- Siguran sam da bi sve koji bi doveli do novih izbora građani kaznili - dodao je on.
Mugoša je poručio i da su se odazvali pozivu DPS-a, kao što bi se odazvali i pozivu drugih.

1250x600

1084x550

Abdić: Ako bude dogovora tražićemo da se poštuju principi, spremni smo i za nove izbore dođe li do njih

Američko Ministarstvo finansija produžilo je danas dozvolu za transakcije sa Lukoilom do 28. februara, navodi se u dokumentu Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država.
SAD su produžile svoju licencu za rad sa ruskom kompanijom Lukoil i njenim podružnicama za prodaju Lukoil International GmbH do 28. februara 2026. godine, navodi se u dokumentu Ministarstva finansija SAD, prenose RIA Novosti.
- Osim kako je predviđeno u stavu (d)... sve transakcije zabranjene Izvršnom naredbom (EO) 14024, koje su uobičajeno slučajne i neophodne za pregovore i izvršenje ugovora sa kompanijom Lukoil Oil, javnim akcionarskim društvom ili bilo kojim od njenih filijala za prodaju, raspolaganje ili prenos Lukoil International GmbH ("LIG") ili bilo kog entiteta u kojem LIG direktno ili indirektno posjeduje 50 odsto ili više svog udjela u kapitalu, pojedinačno ili zajedno... su dozvoljene do 12.01 časova po istočnom standardnom vremenu 28. februara 2026. godine - navodi se u dokumentu.
Ministarstvo finansija SAD je 22. oktobra uvelo sankcije protiv Lukoila i njegovih podružnica u kojima posjeduje udio veći od 50 odsto.
SAD su potom produžile licencu za poslovanje sa Lukoilom i njegovim podružnicama za prodaju Lukoil International GmbH do 17. januara 2026. godine.

Ministarstvo finansija SAD produžilo ovlašćenje za transakcije sa Lukoilom

Vršiteljka dužnosti predsjednice Venecuele Delsi Rodrigez danas je najavila da će vlast nastaviti da oslobađa zatvorenike iz doba dok je vladao svrgnuti predsjednik Nikolas Maduro.
Rodrigez koja je od 2018. godine bila potpredsjednica Venecuele, rukovodila je zloglasnom obavještajnom službom i naftnom industrijom.
Na prvoj konferenciji za novinare pošto su SAD zarobile i odvele Madura, ona je danas rekla novinarima u Predsjedničkoj palati da je proces oslobađanja zatvorenika počeo za vrijeme vladavine Madura i da „još nije okončan“.
- Taj proces ostaje otvoren - dodala je napomenuvši da oslobađanje zatvorenika znači da Venecuela „počinje novi politički put koji omogućava razumijevanje za razlike, kao i političku i ideološku raznovrsnost“.
Rodrigez (56), bivša advokatica, položila je zakletvu kao prelazna predsjednica dva dana pošto je američka vojska po komandi predsjednika SAD Donalda Trampa otela Madura iz njegovog utvrđenog kompleksa. Potom je Tramp izjavio da će SAD upravljati Venecuelom.
Njena današnja izjava očito se odnosi na zatvorenike za koje organizacije za ljudska pravu kažu da su iza rešetaka iz političkih razloga.
Vodeća venecuelanska organizacija za prava zatvorenika „Foro Penal“ kaže da je 68 političkih zatvorenika oslobođeno otkako je vlast, sada pod kontrolom Rodrigez, obećala da će pustiti „značajan broj“.
To se tumači kao nastojanje da se udovolji zahtjevima Vašingtona.
Tramp je u svom prvom predsjedničkom mandatu od 2017. do 2021. godine stavio Rodrigez na listu sankcionisanih osoba zbog kršenja ljudskih prava. Sada, međutim, računa upravo na nju za obezbjeđivanje američke kontrole nad izvozom venecuelanske nafte.
Ako se ne bude povinovala, zaprijetio joj je „situacijom gorom od one u kojoj je Maduro“ koji je u zatvoru u Njujorku, optužen za „narko-terorizam“.
Dok sarađuje s Rodrigez, Tramp je gurnuo u stranu predvodnicu venecuelanske opozicije Mariju Korinu Mačado koja je dobila Nobelovu nagradu za mir boreći se za povratak demokratije u Venecuelu.
Tramp i Mačado imaće ipak sjutra sastanak u Bijeloj kući.

Rodrigez obećala nastavak oslobađanja političkih zatvorenika u Venecueli

Saudijska Arabija obavijestila je Iran da neće dozvoliti korišćenje svog vazdušnog prostora ili teritorije za bilo kakve napade na Islamsku Republiku, potvrdila su za agenciju AFP dva izvora bliska saudijskoj vladi.
Ova diplomatska poruka dolazi u trenutku visokih tenzija, dok Vašington prijeti Teheranu mogućim vojnim udarima kao odgovor na gušenje antivladinih protesta, a Iran najavljuje odmazdu protiv američkih vojnih ciljeva u slučaju napada.
Uprkos tome što Sjedinjene Američke Države posjeduju značajne vojne resurse u Zalivu, uključujući i one stacionirane u Saudijskoj Arabiji, Rijad se odlučio na potez deeskalacije prema svom regionalnom rivalu.
- Saudijska Arabija je direktno obavijestila Teheran da neće biti dio bilo kakve vojne akcije poduzete protiv njega, te da se njena teritorija i vazdušni prostor neće koristiti u tu svrhu - izjavio je za AFP izvor blizak saudijskoj vojsci.
Drugi izvor, blizak vladi u Rijadu, potvrdio je da je ova poruka službeno prenesena iranskim vlastima.
Ovakav stav Saudijske Arabije uslijedio je nakon oštrih upozorenja američkog predsjednika Donalda Trampa. On je u utorak izjavio da će Sjedinjene Države "reagovati snažno" ukoliko iranske vlasti počnu s pogubljenjima demonstranata koji su ustali protiv vlade.
- Preduzećemo vrlo snažne akcije ako učine takvo što - rekao je Tramp u intervjuu za SiBiEs njuz (CBS News), odgovarajući na pitanje o mogućim vješanjima.
U video isječku objavljenom onlajn, Tramp je dodao: "Kada počnu ubijati hiljade ljudi, a sada mi govorite o vješanjima, vidjećemo kako će se to završiti po njih".
Tokom posjete proizvodnom pogonu u Mičigenu, Tramp je ponovio poruku koju je ranije objavio na društvenim mrežama, tvrdeći da je "pomoć na putu" za iranske demonstrante, iako nije precizirao o kakvoj vrsti pomoći se radi. Takođe je istakao da su brojke o žrtvama u Iranu i dalje nejasne.
Napetost se osjeti širom regije. Ranije je Katar saopštio da je povlačenje dijela osoblja iz vazdušne baze Al Udeid odgovor na "trenutne regionalne tenzije".
U saopštenju Međunarodnog ureda za medije Katara navodi se da zemlja "nastavlja sprovoditi sve potrebne mjere kako bi zaštitila sigurnost svojih građana i stanovnika kao glavni prioritet", te da su u toku koraci za osiguranje zaštite kritične infrastrukture i vojnih objekata.

Saudijci službeno obavijestili Teheran: Nećemo dozvoliti korišćenje naše teritorije za napad na Iran

Kina je u srijedu objavila najveći trgovinski suficit ikada zabilježen na svijetu, čak i uz prilagodbu inflacije, dok je cunami izvoza prošle godine preplavio tržišta širom svijeta.
Kineski suficit, vrijednost robe i usluga koje je prodala u inostranstvu u odnosu na uvoz, dosegao je 1,19 biliona dolara, što je povećanje od 20 odsto u odnosu na 2024. godinu, prema podacima koje je objavila Opšta carinska uprava Kine.
Broj je već premašio jedan bilion dolara do novembra. Suficit zemlje i dalje raste: samo u decembru kineski je suficit dostigao 114,14 milijardi dolara, podstaknut naglim porastom izvoza u Evropsku uniju, Afriku, Latinsku Ameriku i jugoistočnu Aziju.
Bio je to treći najveći mjesečni suficit u istoriji, odmah iza januara i juna prošle godine.
Ogroman trgovinski suficit za cijelu godinu ostvaren je uprkos naporima predsjednika SAD Donalda Trampa da upotrijebi carine kako bi obuzdao kineske fabrike.
Carine su smanjile kineski trgovinski suficit sa Sjedinjenim Američkim Državama za 22 odsto prošle godine.
Kineske fabrike povećale su, ipak, prodaju u druge regije, u mnogim slučajevima zaobilazeći američke tarife slanjem robe u Sjedinjene Američke Države preko jugoistočne Azije i drugih regija, prenosi Njujork tajms (New York Times).

Tag: dogovor