Turske vlasti privele su u Ankari dugogodišnjeg dopisnika njemačke međunarodne televizije Dojče Vele (DW) Alikana Uludaga, optužujući ga za "širenje obmanjujućih informacija" i "vrijeđanje predsjednika", objavio je danas Rojters.
Kako je saopštila Kancelarija glavnog javnog tužioca u Istanbulu, Uludag je priveden na osnovu nekih njegovih objava na društvenoj mreži iks (X), a istraga je pokrenuta po službenoj dužnosti. On je prebačen u Istanbul, gdje bi danas trebalo biti saslušan pred tužiocem.
Televizija Dojče Vele je potvrdila da je njihov dopisnik, koji radi za njih više godina i poznat je kao istraživački novinar, uhapšen u Ankari pred članovima porodice. Oko 30 policajaca izvršilo je hapšenje, pretres stana i oduzimanje IT opreme.
Optužbe se, prema Dojče veleu, odnose na objavu na mreži Iks (X) od prije oko godinu i po u kojoj je kritikovao mjere turske vlade koje su, prema njegovom mišljenju, dovele do oslobađanja osumnjičenih pripadnika Islamske države, uz optužbe za korupciju.
Direktorica Dojče velea Barbara Masing nazvala je optužbe neutemeljenim i zatražila hitno oslobađanje kolege, ističući da je hapšenje "namjerni akt zastrašivanja", koji pokazuje stepen pritiska na slobodu štampe u Turskoj.
Međunarodne organizacije za slobodu medija, poput Reportera bez granica (RSF), osudile su hapšenje, navodeći da je riječ o dijelu šireg procesa sudskog uznemiravanja ozbiljnih novinara u Turskoj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Turske vlasti privele dopisnika Dojče velea: Optužuju ga za širenje obmanjujućih informacija i vrijeđanje predsjednika

Srbija ima ozbiljne probleme zbog ekonomskog sporazuma sa Rusijom iz 2008. kada je svoju finansijski teško pogođenu državnu naftnu kompaniju NIS (Naftna industrija Srbije) prodala državnom ruskom naftnom koncernu Gazprom Njeft, piše Dojče vele.
Srbija se nadala ne samo ekonomskim, kako se navodi, već i političkim koristima, prije svega ruskoj podršci u konfliktu oko Kosova.
Danas Gazprom Njeft, zajedno sa Gazpromom, posjeduje oko 56 procenata udjela u NIS-u, pa je tako je srpska naftna kompanija početkom ove godine postala dio paketa sankcija SAD protiv ruskog energetskog sektora.
<h2>Hrvatski JANAF obustavio isporuke</h2>
To što je najvažniji srpski naftni koncern pogođen, predstavlja svojevrsnu geopolitičku sudbinu, izjavila je ministarka energetike Srbije, Dubravka Đedović Handanović, prenosi ovaj medij. 
 
„Sankcije nijesu uvedene zbog Srbije, niti zbog srpske vlade. U posljednjem trenutku svog mandata, američki predsjednik Džo Bajden ih je uveo protiv Rusije i njenog energetskog sektora. Za nas je energetski snabdjevač NIS izuzetno važan i od egzistencijalnog značaja. Kao zemlja smo pogođeni time što dvije velike sile vode svoje ratove", rekla je Đedović Handanović, prenio je Dojče vele.
U SAD je ubrzo potom predsjednik postao Donald Tramp, i tada su kod sankcija uvedeni izuzeci za NIS, kako snabdijevanje energijom u Srbiji ne bi bilo ugroženo. Ali od 9. oktobra je tome kraj. Više nema izuzetaka, NIS je sada zaista pod sankcijama i posljedice su već vidljive. 
 
pošto Srbija proizvodi manje od četvrtine svojih potreba za sirovom naftom, NIS uglavnom dobija sirovu naftu iz zemalja poput Kazahstana, Azerbejdžana ili Nigerije. Ona se tankerima doprema u Hrvatsku i tamo se ubacuje u naftovod ka Srbiji. Nakon što su američke sankcije stupile na snagu, hrvatska kompanija JANAF je obustavila isporuke NIS-u.
<h2>Optužbe na račun srpske vlade</h2>
Iz opozicije u Srbiji stižu kritike. Ekonomski ekspert socijaldemokratske opozicione stranke SSP, Dušan Nikezić, smatra, kako navodi ovaj medij, da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije učinio ništa protiv zavisnosti od Rusije, a već dugo je bilo jasno da će SAD jednog dana ozbiljno uvesti sankcije. 
 
- Čudi me neodgovoran pristup vlade ovom problemu. Sada nam ministarka energetike kaže da smo samo čekali, da vidimo li uprava NIS-a ima neki plan - kaže Nikezić, a prenosi DW. 
 
Vučić je imao nekoliko prilika da razgovara o ovom pitanju sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. „Rezultat je da je Putin rekao: 'I vama ćemo isključiti gas.'"
<h2>Ugovor o gasu produžen samo do kraja godine</h2>
U maju je istekao desetogodišnji ugovor o gasu sa ruskim Gazpromom. Taj ugovor je sa ruske strane produžen samo do kraja godine, a sada se u Srbiji spekuliše da Rusija time želi da izvrši pritisak na Srbiju - kako se NIS ne bi vratio u državno vlasništvo. 
 
Tome je protivrječio ruski ambasador u Srbiji, Aleksandar Bocan-Harčenko.
- Nećemo obustaviti snabdijevanje gasom u Srbiji. Nastavićemo, po najboljim cijenama - rekao je on.
<h2>Povratak vlasništva Srbiji?</h2>
Prije nekoliko dana predsjednik Vučić je o NIS-u razgovaro na sastanku sa predsjednikom upravnog odbora ruske kompanije Gazprom Njeft, Aleksandrom Djukovim i sa zamjenikom ruskog ministra energetike, Pavelom Sorokinom. Što će tačno biti rješenje, nije rečeno, ali Vučić je obećao građanima Srbije da neće biti energetske krize. 
 
Srpski mediji tvrde da su iz više izvora saznali, kako piše ovaj medij, da srpska država planira da otkupi dio udjela u NIS-u, kako ruski državni koncerni više ne bi bili većinski vlasnici. Ako se situacija Rusije na međunarodnom planu jednog dana „normalizuje", kupljeni udjeli bi se mogli ponovo prodati Rusiji - navodno je to plan, piše DW.
Za sada u Srbiji nema nestašice energije. Ali neki građani se već brinu da će ponovo morati da kupuju benzin u flašama i kanisterima, kao tokom ratnih devedesetih.

DW: Srbija se nadala ekonomskim i političkim koristima od Rusije, a sada ima probleme zbog sankcija NIS-u

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uhapsili su tri osobe zbog sumnje da su sredinom februara u naselju Gornja Gorica brutalno pretukle jednog muškarca, vezale ga i nožem mu nanijele teške tjelesne povrede, pokušavajući da ga prinude da vrati 5.000 eura na ime navodnog duga.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, zbog sumnje da su počinili krivično djelo teška tjelesna povreda u sticaju sa krivičnim djelom samovlašće, uhapšeni su M.M. (25) i B.M. (35), dok je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška tjelesna povreda putem pomaganja uhapšen S.R.
Prema sumnjama policije, osumnjičeni su 13. februara 2026. godine oštećenog odvezli na nepoznatu lokaciju u Gornjoj Gorici. Nakon izlaska iz vozila, kojim je upravljao M.M., B.M. je počeo da zadaje udarce pesnicama u predjelu glave oštećenog. Kada je pokušao da se odbrani, S.R. i M.M. su mu prišli, oborili ga na zemlju i onemogućili da pruži otpor.
B.M. je potom oštećenom vezao ruke trakom, a zatim mu oštricom noža zadao više posjekotina u predjelu desne ruke. Ljekar specijalista konstatovao je teške tjelesne povrede.
Kako se sumnja, B.M. i M.M. su, upotrebom sile i prijetnje, pokušavali da primoraju oštećenog da M.M. vrati 5.000 eura, na ime prethodne pozajmice od 1.800 eura, u namjeri da pribave pravo za koje su smatrali da im pripada.
Osumnjičenima je, nakon saslušanja kod postupajućeg tužioca, određeno zadržavanje do 72 sata.

Brutalna naplata duga u Podgorici: Tukli, vezali i nožem povrijedili sugrađanina

U novoj epizodi podkasta Mreže za evropske politike MASTER gošća je Andrea Nikolić, Miss Crne Gore. Sa moderatorkom Katarinom Radović razgovarala je o tome kako titula može biti platforma za društvene promjene i motivaciju mladih. Andrea ističe da priznanje nije samo čast — već prilika da se njen glas čuje, da pokrene inicijative i inspiriše druge da vjeruju u sebe.
Posebno naglašava potrebu za više prostora za mlade u medijima i većom podrškom u obrazovanju — ne samo formalnom, već i neformalnom, koje podstiče kritičko razmišljanje i slobodu izražavanja. Ova epizoda je snažan poziv mladima da budu vidljivi, hrabri i aktivni u društvu, te da se izbore za svoje mjesto i prilike.
Nakon ove epizode biće prikazana i epizoda u kojoj gostuje Đorđe Stojović, crnogorski preduzetnik i pilot. Govorio je o tome kako su putovanja i otvorenost prema novim iskustvima oblikovali njegov profesionalni put, kako balansira između pilotske karijere i vođenja sopstvenog biznisa, te koje poruke upućuje mladima da prepoznaju svoje potencijale i hrabro kreiraju prilike.
Njegova priča podsjeća da autentičan glas može daleko odjeknuti — ali samo ako imamo hrabrosti da ga pustimo u svijet. Putovanja, susreti s različitim kulturama i stalna želja za ličnim rastom oblikovali su ga u lidera koji vjeruje da promjena počinje onog trenutka kada odlučimo da krenemo.
Epizode možete pogledati danas u programu Televizija E od 14h40.
Podkast se realizuje u okviru MASTER projekta „Moć generacije“, koji je finansiran od strane Ministarstva sporta i mladih.

Danas na TVE: Priče o prilikama i promjenama - Stojović i Nikolić u MASTER podkastu

Centar za ženska prava (CŽP) pozdravio je usvajanje Prijedloga zakona o Vladi, koji sadrži amandmane ove organizacije u dijelu rodne zastupljenosti. 
Centar za ženska prava u kontinuitetu ukazuje na potrebu da se političko učešće žena izuzme iz dnevno-političkih kalkulacija i kratkoročnih partijskih interesa, te da se obezbijede jasni, obavezujući mehanizmi za postizanje rodne ravnopravnosti u izvršnoj vlasti. 
- Ohrabruje prihvatanje prijedloga koji smo istakli već prilikom same najave izrade Zakona o Vladi, kojim smo tražili da se novim zakonom propiše obaveza da najmanje 40 odsto članova Vlade budu iz reda manje zastupljenog pola - navedeno je u saopštenju Centra za ženska prava.
Podsjećaju da je prihvaćen prijedlog da najmanje jedan potpredsjednik Vlade, u slučajevima kada ih ima više od dva, mora biti iz reda manje zastupljenog pola. 
- Ovi prijedlozi su značajno unaprijedili inicijalni Nacrt zakona iz 2022. godine, koji je mandatara obavezivao tek da „vodi računa o ravnopravnosti polova“, ostavljajući političkim elitama širok prostor da proizvoljno tumače i određuju nivo ravnopravnosti koji „zadovoljava“ političke interese partija - navedeno je u saopštenju.
U Centru za ženska prava poručuju da žele da ove zakonske izmjene doprinesu da učešće žena u donošenju odluka postane mjerljiv standard demokratske odgovornosti, a ne simbolična statistika. 
Centar za ženska prava zahvalio se svim pojedincima i pojedinkama u političkom životu koji su podržali naše zahtjeve, a koji su tokom 2024. godine dodatno formalizovani kroz Zajedničku poziciju Centra za ženska prava i Ministarstva ljudskih i manjinskih prava o potrebi unapređenja političkog učešća žena. 
Očekuju od Skupštine Crne Gore da usvoji ovakav Preijdlog zakona koji je u skladu sa obavezujućim zaključcima UN CEDAW Komiteta, koji u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori ukazuje na zabrinjavajuće nisku zastupljenost žena u izvršnoj vlasti. 
- Iako pomenute izmjene Zakona o Vladi doprinose prevazilaženju značajne strukturne prepreke ka političkom učešću žena, pred nama i dalje ostaju sistemski izazovi - prije svega patrijarhalni diskriminatorni stavovi koji se prelivaju u javni diskurs i aktuelno političko liderstvo. Njihovo prevazilaženje je ključni preduslov da se „obezbijedi puno i efektivno učešće žena i jednake šanse za vođstvo na svim nivoima odlučivanja u političkom i javnom životu“, kako naglašava CEDAW Komitet - zaključeno je u saopštenju.

CŽP: Prijedlog zakona o Vladi - od “vođenja računa o rodnoj ravnopravnosti” do zakonske norme

Dvadeset dana nijesmo pokretali asfaltnu bazu zbog kiše i ukoliko se loš vremenski period nastavi postoji mogućnost da zakasnimo sa završetkom Bratonožićku i Pipersku ulice, saopštio je za "<a href="https://www.dan.co.me/podgoricom/putevi-20-dana-nisu-pokretali-postrojenje-za-proizvodnju-asfalta-kisa-zaustavila-asfaltnu-bazu-5338326">Dan</a>" Radoš Zečević, direktor Puteva.
Zečević navodi da je završetak rekonstrukcije ove dvije saorbaćajnice planiran za kraje februara. Obnova Bratonožićke ulice koštaće Glavni grad 97.000, a Piperske 215.000 eura.
– Asfaltna baza nije radila čitav ovaj kišni period i čekamo lijepo vrijeme da je upalimo da bi nastavili sa radovima. Proizvodnja asfalta ne može da se odvija po kiši jer je pijesak otkriven pa se napuni vode. Prvi sunčani dan poslije kiše mora da se osuši frakcija, pa da naredni dan radi baza. U suprotnom bi oštetilo postrojenje – saopštio je Zečević.
Zečević navodi da su se zbog obilnih padavina po gradu otvorile rupe.
– Situacija je u gradu loša. Ekipe su sipale grebani asfalt da koliko toliko saniramo štetu dok se stvore uslovi da se to asfaltira. Krenuli smo da prvo završimo rupe po centru grada pa ćemo vidjeti. Gledamo u nebo i čekamo da počnemo da radimo – rekao je Zečević.
Direktor Puteva navodi da će od ponedjeljka krenuti sa sanacijom puta ka parceli na kojoj je planirana gradnja kamenoloma u Kučima. On je naveo da su završili parking za autobuse koji će uskoro biti ograđen.&nbsp;

Putevi 20 dana nijesu pokretali postrojenje za proizvodnju asfalta: Kiša zaustavila asfaltnu bazu

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Završni radovi u toku od Tivta do Carevića, kašnjenje zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i velikog obima dodatnih radova

Tag: dojce-vele