Dio zaposlenih u Šibensko-kninskoj županiji žali se na ozbiljne probleme na poslu zbog ljekara iz Irana koji, prema njihovim riječima, ne govori dovoljno dobro hrvatski i insistira na komunikaciji sa pacijentima na engleskom jeziku. Ljekar je ovog mjeseca prebačen na hitnu pomoć u Drnišu, nakon što je prethodno radio u Šibeniku i Primoštenu, javlja RTL, prenosi Danas.
„Prevodim sve intervencije. Čovjek nam je doveo sina na inhalaciju, radi u školi i shvatio je da ljekar koristi njegov jezik. Rekao mu je: ‘Možemo da komuniciramo na engleskom’, što nije očekivao. Onda je uključio ChatGPT da se ne osramoti potpuno“, rekao je za RTL izvor iz hitne pomoći u Drnišu, ogorčen situacijom sa svojim novim kolegom, prenio je Index.hr.
Medicinu je diplomirao u Splitu na engleskom jeziku
Prema više izvora, ljekar govori pomalo hrvatski, dovoljno za osnovnu komunikaciju, ali često insistira na engleskom jeziku kada komunicira sa pacijentima. To je, tvrde, ozbiljan problem u dinamičnom okruženju hitne pomoći, posebno u ruralnim područjima sa starijim stanovništvom koje ne govori strane jezike.
„Zamislite da dođete u selo gdje živi jedna ili dvije osobe od devedeset godina i pitate ih nešto na engleskom“, rekao je izvor.
Kako RTL saznaje, ljekar je u Hrvatskoj oko deset godina. Diplomirao je medicinu u Splitu na engleskom jeziku. Radio je u Šibeniku, odakle je zbog tegoba prebačen u Primošten, a početkom decembra je prebačen u Drniš.
„Niko ne može reći da nije imao vremena da nauči hrvatski. U međuvremenu se oženio hrvatskom ljekarkom koja radi u Šibensko-kninskom zavodu. U Šibeniku su medicinske sestre često obavljale njegov posao umjesto njega jer odbija da govori hrvatski. Ljudi su protestovali, pa je prebačen u Primošten“, rekao je za RTL izvor koji je želio da ostane anoniman, napominjuć da se obratio svojim pretpostavljenima povodom situacije.
Izvor: Ne mislim da je loš doktor
Navodi da se dešavalo da doktor radi smjenu sa medicinskom sestrom i vozačem koji nisu govorili engleski.
„Bio je to šou-program. On govori engleski, a ovo dvoje hrvatski. Pošto su se i ljudi u Primoštenu zasitili, završio je na hitnom prijemu u Drnišu“, tvrdi izvor.
Ističe da nema lični problem sa ljekarom, ali ima problem sa činjenicom da pored posla mora da prevodi i preuzima neke od medicinskih zadataka.
„Zanima me da li ima diplomu i sertifikat iz hrvatskog jezika. Ako ga ima, onda je to vjerovatno poklon. Ne mislim da je loš ljekar, ali ne možete sebi priuštiti ovako nešto kada radite u hitnoj pomoći“, rekao je izvor.
Dodaje da je jasno stavio do znanja da neće raditi kao ljekar.
„Neću biti simultani prevodilac. Ako se, ne daj Bože, nešto desi, krivica će pasti na mene. Ja nisam plaćeni ljekar, on jeste“, naglasio je, napominjući da pomaganje nije problem, ali da mora postojati granica.
Tvrdi i da ljekar ne nosi službenu Motorolu i da je za manje od dvije nedjelje nekoliko puta zakasnio na posao. Prema njegovim riječima, ljekar je takođe pohađao obaveznu ambulantnu obuku, ali navodno nije razumio hrvatski i njegova supruga je došla da mu prevodi, i uprkos tome, dobio je dozvolu za rad jer je manjak ljekara.
Medicinska sestra: I mi smo morali da radimo dio njegovog posla
Slična iskustva doživjeli su zaposleni u Šibeniku. Medicinska sestra iz Šibenika potvrdila je za RTL da su tamo morali da prevode za ljekara i da obavljaju dio njegovog posla. Ona kaže da to nije bio jedini takav slučaj i da je bilo i stranih ljekara koji nisu znali ni engleski.
„Kada dođete na saobraćajnu nesreću ili neku drugu veću nesreću, pacijentu je neprijatno vidjeti da ljekar ne zna jezik. Smatram da bi trebalo da imamo ljekare koji znaju hrvatski, a ne da medicinska sestra u većini slučajeva bude prevodilac, medicinska sestra i ljekar“, rekla je.
Navodi da komunicira sa ljekarom na engleskom jeziku kako bi smanjila napetost, ali upozorava da on jedva može da sastavi dvije ili tri jednostavne rečenice na hrvatskom, što smatra nedovoljnim za rad u hitnoj pomoći.
Zavod za hitnu medicinu: Ima sertifikat škole stranih jezika
Direktor Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, Tomislav Jukić, rekao je za RTL da ljekar posjeduje sertifikat o znanju hrvatskog jezika i da Zavod nije primio nikakve žalbe od pacijenata ili zaposlenih, osim jednog zaposlenog.
„Ako nam predoče sertifikat o znanju jezika i tokom razgovora vidimo da mogu da komuniciraju i razumiju struku, nema problema“, rekao je Jukić.
Na pitanje da li je lično razgovarao sa ljekarom na hrvatskom, odgovorio je da nije.
Nakon dodatnih upita, iz Zavoda su rekli da ljekar ima odobrenje Hrvatskog ljekarskog zbora i sertifikat škole stranih jezika NIKA za znanje hrvatskog jezika na nivou B2 prema Zajedničkom evropskom okviru za jezike.
Hrvatska se suočava sa manjkom ljekara
Ministarstvo zdravlja je takođe potvrdilo za RTL da je zatražilo izjavu od Instituta i da ljekar ispunjava sve uslove za obavljanje medicinske prakse, uključujući i poznavanje hrvatskog jezika, kao i da nisu primljene zvanične žalbe.
Istovremeno, Hrvatska se suočava sa velikim nedostatkom ljekara. Prema podacima Hrvatske ljekarske komore, Hrvatskoj nedostaju stotine ljekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a više od 1.200 ljekara je napustilo zemlju u periodu od 2013. do 2024. godine.
Stručne institucije naglašavaju da strani ljekari moraju poznavati hrvatski jezik na nivou koji omogućava bezbjednu i nesmetanu komunikaciju sa pacijentima. Iako Komora ne sprovodi dodatne jezičke testove nakon izdavanja sertifikata nivoa B2, poslodavci imaju mogućnost da upute ljekara na dodatno testiranje ako smatraju da jezičke vještine nisu dovoljne za posao koji obavlja.
<ul>
 <li>0sh</li>
</ul>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Dalmaciji pobuna zbog ljekara iz Irana: Odbija da govori hrvatski

Simptomi Q groznice su povišena tjelesna temperatura, umor, malaksalost, bolovi u mišićima i zglobovima, gubitak na težini, tako da dosta ljudi prođe asimptomatski i bolest često bude blaga do umjerena, sa veoma rijetkim težim oblicima bolesti - kazao je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, specijalista epidemiologije dr Marijan Bakić iz Instituta za javno zdravlje.
U Crnoj Gori je od početka ove godine registrovano sedam slučajeva obolijevanja od Q groznice, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje uz podsjećanje da su prošle godine zabilježena 23 slučaja ove bolesti.
Q groznica je infektivna bolest iz grupe zonskih bolesti koju izaziva intracelularna bakterija koja je otporna u spoljnoj sredini, kaže Bakić, zove se coxiella &nbsp;burnetii.
- Kad kažem da je iz grupe zoonskih bolesti to znači da se prenose sa životinja na ljude. Q groznica je prvenstveno bolest domaćih i divljih životinja, ali mogu da obole i ljudi. Bakterija se prenosti direktnim i indirektnim kontaktom sa zaraženih životinja, njihovih proizvoda i kontaminiranih materijala, najčešće je taj prenos preko aerosola, udisanjem zagađene prašine, zagađene izlučevinama &nbsp;životinja, fekalijama, urinom i tečnostima prilikom porođaja - rekao je Bakić.
Svi registrovani slučajevi oboljelih ljudi od Q groznice su bili u kontaktu sa životinjama, kaže Bakić, a simptomi Q groznice su veoma slični simptomima gripa i prehlade.
- Otprilike između 50 i 60 odsto inficiranih ljudi je asimptomatsko, što znači da se oni otkriju jedino kada dođu da odrade neka laboratorijske pretrage zbog nekih drugih oboljenja, pa serološkim analizama se otkrije prisustvo bakterije coxiella burnetii -istakao je Baković.
Institut za javno zdravlje Crne Gore zajedno sa higijensko epidemiološkim službama koje rade pri domovima zdravlja, kaže Bakić, vrši pojačan nadzor nad oboljelim od Q groznice i njihovim familijama.
- Edukacija oboljelih i njihovih ukućana, epidemiološko istraživanje, kao i &nbsp;dobra saradnju sa veterinarskim sektorom i sektorom za bezbjednost hrane, komunikacija sa medijima, komunikacija sa zdravstvenim službama, pravljenje edukativnih materijala koji se distribuiraju oboljelima i ljudima koji se bave uzgojem stoke, tako da su obuhvaćeni svi i svi su obaviješteni o mjerama prevencije - zaključio je Bakić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F865Q5OiwR4k%3Fsi%3DQJ7PTMgtmuHyA-Ip&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bakić: Svi oboljeli od Q groznice bili su u kontaktu sa životinjama

Ministarke kulture i medija Tamara Vujović osudila je prijetnje i uvrede koje je dokzor Vladimir Peruničić uputio novinarki Gradske Televizije Magdaleni Čelanović i poručila da posebno zabrinjava što ovo dolazi od osobe čija je misija zaštita života i dostojanstva svakog građanina.
- Javno osuđujem ovakav napad na dostojanstvo novinarske profesije - &nbsp;poručila je ona dodajući da je Peruničić narušio ugled profesije koju predstavlja.
Takvo ponašanje, kako je podvukla, nije samo da je uznemirujuće - već dodatno urušava povjerenje javnosti u institucije koje bi morale biti primjer profesionalizma, humanosti i odgovornosti.
Vujović je pozdravila brzu reakciju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) koji je pokrenuo postupak utvrđivanja odgovornosti zaposlenog - jasno ističući da su prijetnje usmjerene prema medijskim poslenicima udar na slobodu izražavanja i temelje demokratskog uređenja društva.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkccg-neodgovornost-pojedinca-ne-smije-ugroziti-posvecenost-zdravstvenih-radnika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Klinički centar je najavio da će u odnosu na zaposlenog sprovesti sve raspoložive mehanizme za utvrđivanje etičke i profesionalne odgovornosti, kako bi se u propisanim postupcima ista razmotrila, a sve u cilju procjene njegove profesionalne sposobnosti za dalji rad u ustanovi - ukazala je Vujović.
Mreža za borbu protiv govora mržnje, koju će, prema njenim riječima, uskoro osnovati, imaće zadatak da javno identifikuje i osudi pojedince koji svojim djelovanjem narušavaju temelje vrijednosti našeg društva.
- Vjerujem da će jasno i odlučno reagovanje ove mreže biti snažna poruka svima koji su skloni prijetnjama, uvredama i nasilju da takvo ponašanje neće proći neopaženo i da će biti osuđeno od strane cijelog društva - zaključila je Vujović.

Vujović: Posebno brine što je Čelanović napao ljekar - osoba čija je misija zaštita života

Današnji napad na kolegu predstavlja krajnji momenat da država odlučno stane u zaštitu zdravstvenih radnika, koji svakodnevno strahuju za sopstveni život pokušavajući da brinu o zdravlju i životima građana - poručio je ministar zdravlja Vojislav Šimun.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmuskarac-uhapsen-u-pljevljima-nakon-sto-je-nozem-povrijedio-doktora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je apelovao na Ministarstvo pravde da što prije postupi po inicijativi koju je predložio krajem jula na sjednici Vlade, a koja se odnosi na uvođenje posebnog krivičnog djela napada na lica koja obavljaju zdravstvenu djelatnost kroz izmjene i dopune Krivičnog zakonika Crne Gore.
- Upućujem molbu i Ministarstvu unutrašnjih poslova, da razmotre opciju da se određeni dio ljudstva rasporedi ustanovama zdravstvene zaštite koje nažalost, sve cesce postaju poligon za izražavanje agresije i nasilničkog ponašanja tamo gdje treba da vlada solidarnost i empatija - naveo je Šimun.
S obzirom da se Projekat fizičko - tehničkog obezbjeđenja odnedavno sprovodi u Zavodu za Hitnu medicinsku pomoć u saradnji sa Upravom policije, u najkraćem roku će, kaže, sa menadžerima zdravstvenih ustanova istražiti opciju da se ovakav sistem zaštite uspostavi u svim zdravstvenim ustanovama kao jedna od mjera zaštite ljekara i medicinskog osoblja na radnom mjestu.

Šimun: Pokušaj ubistva ljekara na radnom mjestu predstavlja posljednji alarm za cjelokupno društvo

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: doktor