Razvoj doktorskih studija medicine od suštinskog je značaja za unapređenje zdravstvenog sistema Crne Gore – kroz jačanje domaćih istraživačkih kapaciteta, povezivanje nauke i kliničke prakse i usmjeravanje kadrova ka stvarnim potrebama društva. 
Upravo tim temama bila je posvećena tribina „Doktorske studije medicine. Trendovi. Šta je potrebno Crnoj Gori?“, održana u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
Na ovu temu govorili su ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun, te profesori Medicinskog fakulteta prof. dr Mileta Golubović i prof. dr Milica Martinović, dok je moderatorka bila dr Branka Bošnjak, savjetnica rektora UCG za strateške politike i održivi razvoj.
- Zdravstveni sistem Crne Gore ne može da se razvija bez snažne domaće nauke. Doktorske studije medicine moraju da budu orijentisane ka realnim problemima našeg društva – od hroničnih nezaraznih bolesti do mentalnog zdravlja i onkoloških terapija — kazao je Šimun.
Moderatorka tribine, dr Branka Bošnjak, savjetnica rektora UCG za strateške politike i održivi razvoj, istakla je da su doktorske studije medicine ključne za razvoj zdravstvene politike, inovacije u dijagnostici i liječenju, kao i za stvaranje kvalitetnog akademskog kadra.
Šimun se saglasio i naglasio važnost pomjeranja fokusa zdravstvene politike: „Ministarstvo zdravlja mijenja paradigmu – sa liječenja ka prevenciji. Naše zdravstvene politike moraju biti zasnovane na istraživanjima, a doktorske studije su mjesto gdje takva istraživanja nastaju.“
Dodao je da istraživanja treba da budu usmjerena na ono što najviše opterećuje naš zdravstveni sistem:
- Srčana oboljenja, hipertenzija, maligne bolesti, mentalno zdravlje – to su oblasti gdje nam je potrebna nova znanja, koja mogu da nastanu upravo na doktorskim studijama. To je put ka efikasnijem, pravednijem i savremenijem sistemu zdravstvene zaštite kazao je Šimun. 
Ministar je posebno istakao značaj modernih tehnologija i digitalizacije u razvoju zdravstvenog sistema:
- Digitalna medicina više nije budućnost – to je sadašnjost. Vještačka inteligencija, automatizacija analiza, digitalni kartoni... sve su to alati koji mogu pomoći menadžerima zdravstva da nadoknade manjak kadra i unaprijede dostupnost usluga. Na doktorandima je da istraže kako ih možemo najbolje primijeniti u crnogorskom kontekstu - naglasio je Šimun. 
Na pitanje o sistemskoj podršci studentima doktorskih studija, ministar Šimun je poručio da bez jasne strategije razvoja doktorskih studija, nema ni napretka zdravstvene politike. 
- Ministarstvo je spremno da podrži istraživanja koja odgovaraju prioritetima države, ali i da jača institucionalnu saradnju sa univerzitetima, kako bi se obezbijedila strukturalna i finansijska podrška doktorandima - zaključio je Šimun. 
Prof. dr Mileta Golubović podsjetio je da doktorske studije na Medicinskom fakultetu u Podgorici postoje od 2006/07. godine, dok su od 2017. akreditovani zasebni doktorski programi za medicinu, stomatologiju i farmaciju. 
Od 2017. godine licencom je dozvoljen upis: 10 studenata na medicini, pet na stomatologiji i pet na farmaciji.
- U posljednje tri godine evidentan je izuzetan porast odbranjenih disertacija, što implicira da se u tom periodu kvalitetnije pristupalo ovom obliku studija. Upravo iz tog razloga, neophodan je sistematičan i studiozan pristup, koji će biti u skladu sa savremenim razvojnim tendencijama medicinske nauke, kao i kreiranju prosperiteta sveukupnog zdravstvenog sistema u Crnoj Gori - kazao je Golubović.
Prof. dr Milica Martinović istakla je da se doktorske studije medicine u svijetu ubrzano razvijaju i postaju sve više usmjerene ka liderstvu, multidisciplinarnosti i snažnijem povezivanju bazičnih istraživanja sa kliničkom praksom.
- U našoj zemlji potrebno je nastaviti sa radom na dodatnom unapređivanju uslova za naučnoistraživački rad, daljem usklađivanju programa doktorskih studija sa međunarodnim standardima, što će podstaći već uočeni porast efikasnosti studiranja. Istraživački i postdiplomski programi na medicinskim fakultetima imaju jednu od ključnih uloga u oblikovanju budućnosti zdravstvene zaštite i medicinskog obrazovanja - kazala je Martinović.
Diskusiju su obogatila i pitanja publike. Na kraju je zaključeno da je za uspješan razvoj doktorskih studija medicine neophodna sinergija nauke i kliničke prakse, strateška saradnja između Univerziteta i Ministarstva zdravlja, te osmišljavanje novih, društveno relevantnih i međunarodno konkurentnih modula.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Razvoj doktorskih studija od značaja za unapređenje zdravstvenog sistema

Poziv za sufinasiranje doktorskih i postdoktorskih programa, koji je objavljen u okviru Marija Sklodovska Kiri akcija, otvoren je do 24. juna - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI). 
 
Iz MPNI su rekli da je to vodeći program Evropske unije (EU) za finansiranje doktorskih i postdoktorskih studija istraživača. 
 
- COFUND šema u okviru Marija Sklodovska Kiri akcija usmjerena je na sufinansiranje novih ili postojećih doktorskih programa i postdoktorskih šema stipendiranja u zemljama EU ili zemljama pridruženim programu Horizont Evropa - istakli su oni. 
 
COFUND akcija, kako su naveli iz MPNI, omogućava sufinansiranje doktorskih programa, koji nude aktivnosti obuke istraživača usmjerene na razvoj i širenje vještina i kompetencija doktoranada, kako bi rezultirali dodjeljivanjem diplome doktorskih studija. 
 
Oni su kazali da COFUND akcija omogućava sufinasiranje i postdoktorskih programa, putem kojih se finansiraju individualne napredne istraživačke obuke za postdoktorande i obezbjeđuju stipendije za razvoj karijere. 
 
- Programi treba da ponude obuku za razvoj ključnih prenosivih vještina i kompetencija zajedničkih za sve oblasti, da podstiču inovacije i preduzetništvo, kao i da provomišu i nagrađuju praktikovanje otvorene nauke - navodi se u saopštenju. 
 
Predloženi programi, kako su rekli iz Ministarstva, mogu obuhvatati bilo koju istraživačku disciplinu (pristup bottom-up). 
 
Oni su kazali da fokus može biti i na disciplinama koje su povezane sa nacionalnim, ili regionalnim strategijama istraživanja i inovacija za pametnu specijalizaciju. 
 
Iz MPNI su naveli da se, pored obavezne međunarodne mobilnosti, preporučuje da se u programe uključe elementi intersektorske mobilnosti i interdisciplinarnosti. 
 
- Istraživači treba da slobodno odaberu temu istraživanja i odgovarajuću organizaciju koja će ih ugostiti, u skladu sa svojim individualnim potrebama - naglasili su u MPNI. 
 
Kako se navodi, programi koji se finansiraju moraće uzeti u obzir i važne aspekte kao što su otvorena nauka, komunikacija i disiminacija rezultata, preduzetništo, rodno ravnopravnost, etiku, visokokvalitetni nadzor kao i angažovanje zajednice. 
 
Iz MPNI su rekli da se putem COFUND akcija pokrivaju fiksni iznos ekvivalentan minimalnoj plati istraživača, dodatak za dugoročno odsustvo i dodatak za posebne potrebe, ukoliko je primjenjivo. 
 
Poziv je, kako su naveli, otvoren do 24. juna ove godine. 
 
- Kandidati koji žele da se prijave za doktorske i postdoktorske pozicije u okviru COFUND akcije treba da se prijave na projekte finansirane kroz COFUND pretragom otvorenih radnih mjesta koja se oglašavaju na međunarodnom nivou, uključujući i na portalu EURAXESS (<a href="https://euraxess.ec.europa.eu/jobs">https://euraxess.ec.europa.eu/jobs</a>) - dodaju u MPNI.
Više detalja o samom pozivu i uslovima prijavljivanja može se naći na linku COFUND - Marie Skłodowska-Curie Actions, putem kojeg se i podnosi projektna prijava.

Objavljen poziv za sufinansiranje doktorskih i postdoktorskih programa

Univerzitet Crne Gore objavio je<a href="https://www.ucg.ac.me/skladiste/blog_10/objava_188943/fajlovi/Konkurs%20za%20upis%20na%20dr%20studije%202024-25%20-%20II%20upisni%20rok.pdf"> konkurs za upis na doktorske studije</a> u drugom upisnom roku za 63 slobodna mjesta. Konkurs je objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta.
Prijave sa potrebnom dokumentacijom podnose se 2. i 3. decembra (do 14 sati) organizacionim jedinicama Univerziteta. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore.
Slobodna mjesta za upis su raspoloživa na sljedećim fakultetima: Biotehnički fakultet (5), Elektrotehnički fakultet (13), Fakultet za sport i fizičko vaspitanje (7), Filološki fakultet (5), Medicinski fakultet (3), Filozofski fakultet (1), Građevinski fakultet (7), Mašinski fakultet (4), Metalurško-tehnološki fakultet (4), Pomorski fakultet (4), Prirodno-matematički fakultet (1) i Institut za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije (9).
- Na studijski program Održivi razvoj mogu konkurisati kandidati koji su prethodne nivoe studija završili u oblastima prirodnih i tehničkih nauka. Postupak rangiranja kandidata sprovodi Komisija za doktorske studije na organizacionim jedinicama Univerziteta - saopšteno je iz UCG-a.
Pravo upisa imaju kandidati koji: posjeduju diplomu magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti (najmanje 300 ECTS kredita); posjeduju aktivno znanje jednog svjetskog jezika na nivou B2; te koji su prethodno završili odgovarajuće studije i dostave dokaze o ispunjavanju uslova. Stranac se može upisati na studijski program doktorskih studija pod istim uslovima kao i crnogorski državljanin, uz prethodno priznavanje inostrane obrazovne isprave ranije završenog ciklusa/stepena/nivoa studija, koja je uslov za upis.

Za doktorske studije 63 slobodna mjesta

Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore danas je raspisao konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini. Konkurs je objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.
Prijava sa odgovarajućim dokazima se podnosi organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra, do 14 sati. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka.
- Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10, Filološki fakultet), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15) - saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.
Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita.
Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.
Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta.
Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra, a početak nastave je 4. novembar.

Naredna dva dana upis na doktorske studije UCG

Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore (UCG) raspisaće u ponedjeljak, 14. oktobra, konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini, kojim je predviđeno 126 mjesta.
Konkurs će, kako je saopšteno iz Univerziteta Crne Gore, biti objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.
- Prijava sa odgovarajućim dokazima se podnosi organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra 2024. godine, do 14.00 sati. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka - navode iz UCG.
Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15).
- Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita - ističu u UCG.
Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je, napominju, podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.
Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta. Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra 2024. godine. Početak nastave je 4. novembar 2024. godine.

Konkurs za upis na doktorske studije biće raspisan u ponedjeljak

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore (UCG) donio je Odluku kojom je na doktorskim studijama, u ovoj studijskoj godini, predviđeno 126 mjesta, na 16 fakulteta. 
 
Kako su rekli iz UCG-a, odluka je donijeta na osnovu predloga Odbora za doktorske studije i Senata Univerziteta. 
 
Na Medicinskom fakultetu predviđeno je 20 mjesta za upis na doktorske studije, a na Elektrotehničkom fakultetu i Centru za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije po 15. 
 
Po deset mjesta predviđeno je za Građevinski fakultet, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje i Fililiški. 
 
Na Filizofskom fakultetu za doktorande ima osam mjesta, na Pomorskom šest, a po pet mjesta je predviđeno za Biotehnički, Mašinski i Ekonomski fakultet. 
 
Doktorske studije na Metalurško-tehnološkom i Pravnom fakultetu moći će da upišu po četiri studenta, a na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo, Prirodno-matematičkom i Fakultetu političkih nauka po tri. 
 
Iz UCG su rekli da je donijeta odluka da školarina za studente doktorskih studija upisanih u studijsku 2023/2024. godinu ostaje na nivou prošlogodišnje i iznosi 750 eura po semestru. 
 
- Studenti koji su već platili naknadu za studiranje, stekli 180 ECTS kredita i položili sve ispite, oslobođeni su plaćanja dodatnih naknada prilikom regulisanja statusa za naredne faze studija - navedeno je u saopštenju. 
 
Iz UCG-a su istakli da ta odluka predstavlja važan korak u unapređenju doktorskih studija na Univerzitetu, a njena realizacija biće sprovedena putem Centra za doktorske studije.

1250x600

Na doktorskim studijama 126 mjesta

Budvanska policija je u policijskoj potjeri sustigla i privela državljane Republike Turske – aktere događaja koji je Policiji prijavljen kao otmica, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp; Iz UP dodaju da su građani Odjeljenju bezbjednosti Budva, oko 12.30 časova, prijavili da je u Dositejevoj ulici u Budvi nekoliko lica nasilno ubacilo jedno lice u vozilo „Mercedes“ S klase, podgoričkih registarkih oznaka, te da se vozilo potom velikom brzinom udaljilo ka Kotoru. - Policijski službenici su odmah krenuli u potjeru za ovim vozilom, gdje ga je Interventna jedinica sustigla kod tunela Mogren, gdje je vozač vozila, kada je shvatio da će biti uhvaćeni, naglo dao gas i krenuo da pretiče kolonu vozila, kojom prilikom je izazvao saobraćajnu nezgodu ostvarivši kontakt sa tri vozila, nakon čega je ovo vozilo sletjelo sa puta u mjestu Poljice - navode iz UP.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008131036_62627434d7dcf08886be3c42a6b1d0ab26e4b98001f16e20ac4cb5c40c06ae41.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251008131036_62627434d7dcf08886be3c42a6b1d0ab26e4b98001f16e20ac4cb5c40c06ae41" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Otmica "> </figure>  Prema saopštenju, vozač je uspio da izađe iz vozila i da uđe u drugo vozilo i udalji se sa lica mjesta, dok su policijski službenici u vozilu „Mercedes“, koje je sletjelo sa puta, zatekla suvozača i lice koje je nasilno ubačeno u vozilo. - Građani su ponovo reagovali i Policiji dojavili da je vozač „Mercedesa“ ušao u vozilo „Peugeot“, te da se vozilo velikom brzinom udaljilo ka Budvi. Policija je sustigla i zaustavila navedeno vozilo, u kojem su se nalazila tri lica – navedeno lice i još dva lica, od kojih je jedno lice imalo dokumenta dok ih dva lica nisu posjedovala - dodaje se u saopštenju.&nbsp; Sve osobe su državljani Republike Turske.&nbsp; - Lica su dovedena u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Budva. O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru i Viši državni tužilac u Podgorici. Policijsko postupanje na utvrđivanju svih činjenica je u toku - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Budva: Policija privela državljane Turske zbog prijavljenog pokušaja otmice

Šefica francuske ekstremne desnice Marin le Pen upozorila je danas da će njena stranka Nacionalno okupljanje blokirati svaku novu vladu i ponovo predložila predsjedniku Emanuelu Makronu da raspusti Parlament ili da podnese ostavku.
- Sve ću cenzurisati. Sada prestanite. Šale su dovoljno trajale- rekla je Marin le Pen.
Ona je dodala da bi "veličina, čast i moral opravdali da Emanuel Makron razmisli vrlo ozbiljno o raspuštanju (Parlamenta) ili čak o svojoj ostavci".
Premijer Francuske Sebastijen Lekorni podnio je prije dva dana ostavku predsjedniku Emanuelu Makronu, dan pošto je objavio sastav svoje nove vlade i manje od mjesec dana od imenovanja na tu funkciju, ubacujući Francusku u period političke neizvjesnosti.
Lekorni, imenovan 9. septembra, bio je na meti kritika protivnika i stranaka desnice, nakon što je u nedjelju uveče predstavio dio svoje vlade, treće za godinu dana.
Poslije Lekornijeve ostavke na francuskom je predsjedniku da odluči da li da imenuje novog premijera, ili da raspusti parlament.

Francuska: Marin le Pen upozorila da će blokirati svaku novu vladu

U organizaciji Ministarstva turizma Crne Gore i Organizacije za industrijski razvoj Ujedinjenih nacija (UNIDO), danas je u Podgorici održana radionica u okviru projekta „Supporting the transition to Tourism Industry 4.0 in Montenegro driven by digital technologies“, posvećena primjeni digitalnih inovacija u oblasti kulturnog nasljeđa, s posebnim fokusom na 3D digitalizaciju i digitalno pripovijedanje.
Cilj projekta je jačanje tehnoloških kapaciteta i konkurentnosti Crne Gore kroz uvođenje savremenih digitalnih tehnologija u turizam i kulturu, uz podršku Vlade Republike Slovenije i realizaciju kroz UNIDO.
Ovaj događaj, kako je ocijenjeno, označava početak nove faze digitalne transformacije kulturnog turizma u Crnoj Gori.
Na početku radionice, prisutne je pozdravio državni sekretar u Ministarstvu turizma Petar Drašković, koji je ukazao na važnost digitalizacije u razvoju savremenog turizma.
“Pandemija COVID-19 promijenila je način na koji putujemo i doživljavamo destinacije. Tada se digitalizacija nametnula kao jedini logičan odgovor na izazove koje smo svi osjećali. Danas, nekoliko godina kasnije, digitalna transformacija više nije opcija – ona je neophodnost i ključ budućeg razvoja našeg turističkog sektora. Projekat ‘Podrška tranziciji ka turističkoj industriji 4.0’, koji realizujemo sa UNIDO-om i uz podršku Republike Slovenije, otvara vrata novim mogućnostima za digitalizaciju turizma i kulturne baštine – temelja našeg identiteta i autentičnosti naše ponude,” poručio je Drašković.
Podsjetio je da je projekat finansiran donacijom Republike Slovenije, te da omogućava primjenu savremenih tehnologija – poput 3D skeniranja, virtuelne stvarnosti i digitalnog pripovijedanja – u kreiranju jedinstvenih turističkih iskustava.
“Ovo nije samo projekat, već početak jedne nove faze – spajanja tehnologije i tradicije, inovacija i kulture, lokalnih zajednica i međunarodnih partnera. Kroz razvoj kulturnog turizma, želimo da stvorimo cjelogodišnji turistički proizvod, angažujemo nove generacije stručnjaka i omogućimo lokalnim zajednicama da kroz digitalne alate valorizuju i zaštite svoju baštinu,” dodao je Drašković.
U video poruci prisutnima se obratio Faruh Alimđanov, predstavnik UNIDO-a, koji je istakao značaj inovacija i partnerstva u oblasti turizma.
“Crna Gora je jedinstvena zemlja čija se populacija uveća gotovo sedam puta tokom sezone. Uvjereni smo da bismo, inspirisani primjerima iz Slovenije, mogli pomoći Crnoj Gori u primjeni alata proširene realnosti za održive turističke aktivnosti širom zemlje. Vjerujemo da AI i drugi digitalni alati mogu biti ključ za razvoj konkurentnih i pametnih biznisa koji će kreirati nova radna mjesta i prihode, ne samo u urbanim, već i u ruralnim sredinama,” naveo je Alimđanov.
Oliver Autrid, koordinator projekta iz UNIDO-a, kazao je da ovaj projekat ima višestruki značaj – ne samo za turizam i tehnologiju, već i za edukaciju mladih generacija i očuvanje kulturnog nasljeđa.
“Vidjeli smo mnogo lijepih mjesta u Crnoj Gori, i uvjeren sam da će ovaj projekat doprinijeti privlačenju novih turista i stvaranju otpornijeg, inovativnijeg i održivijeg turizma. Zadovoljstvo nam je što učestvujemo u stvaranju ekosistema znanja i tehnologije koji će trajno ostati među mladima,” rekao je Autrid.
Nakon zvaničnih obraćanja, održana je radionica slovenačke visokotehnološke kompanije Arctur, nosioca nagrađivane inicijative Turizam 4.0. Učesnici iz lokalnih turističkih organizacija, turističke privrede i akademske zajednice imali su priliku da se upoznaju s primjerima dobre prakse i ostvare konkretnu razmjenu iskustava.
Posebno je istaknut i panel o izgradnji ekosistema digitalnog kulturnog nasljeđa u Crnoj Gori, na kojem su razmatrani modeli integracije digitalnih alata u upravljanje kulturnim nasljeđem i turizmom, uloga lokalnih institucija, malih biznisa i kreativnog sektora, te saradnja javnog i privatnog sektora u stvaranju održivog i konkurentnog modela kulturnog turizma.

Drašković: Nova faza digitalne transformacije kulturnog turizma u Crnoj Gori

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da je američki predsjednik Donald Tramp zatražio od Turske da pomogne u ubjeđivanju Hamasa da podrži njegov plan za okončanje rata u Gazi, te da Ankara već radi na objašnjavanju toj organizaciji šta bi trebalo da se uradi.
Ranije danas, Hamas je saopštio da je dostavio listu izraelskih talaca i palestinskih zatvorenika koji bi bili oslobođeni u okviru razmjene, uz ocjenu da je optimističan u vezi sa pregovorima u Egiptu o Trampovom planu.
Turska, koja podržava plan i učestvuje u pregovorima u Egiptu, istovremeno je jedan od najglasnijih kritičara izraelske ofanzive, koju naziva genocidom. Ankara je obustavila svu trgovinu s Izraelom, pozvala na međunarodne sankcije protiv izraelske vlade i ponovo istakla da rješenje mora biti zasnovano na dvije države.
Govoreći novinarima tokom leta iz Azerbejdžana, Erdogan je rekao da su turski zvaničnici danas učestvovali u pregovorima u Šarm el-Šeiku, te da je Tramp od njega lično tražio da ubijedi Hamas da prihvati predlog.
"U stalnom smo kontaktu s Hamasom tokom čitavog procesa. I sada smo u komunikaciji s njima - rekao je Erdogan, prema transkriptu izjave iz njegove kancelarije.
„Objašnjavamo im koji je najprikladniji put i šta je potrebno da bi Palestina sa odlučnošću krenula naprijed.“
„Tokom naše posjete Americi i u posljednjem telefonskom razgovoru objasnili smo gospodinu Trampu kako bi se moglo doći do rješenja u Palestini“, dodao je, podsjećajući na posjetu Bijeloj kući prošlog mjeseca.
„On je izričito tražio da razgovaramo s Hamasom i pokušamo ih ubijediti. Odmah smo se povezali sa našim sagovornicima po tom pitanju.“
Erdogan je naveo da je šef turske obavještajne službe Ibrahim Kalin, koji je učestvovao u prethodnoj rundi pregovora u Dohi, sada uključen u razgovore u Egiptu.
Na pitanje o mogućem slanju turskih trupa u Gazu nakon rata i o načinu obezbjeđivanja sigurnosti u toj enklavi, Erdogan je kazao da su pregovori u Šarm el-Šeiku ključni za detaljnu raspravu o tim temama, ali da je sada prioritet potpuno primirje, nesmetana dostava humanitarne pomoći i obnova Gaze.
Dodao je da je Ankara spremna da doprinese svim naporima u poslijeratnoj obnovi, naglasivši da Gaza mora biti dio palestinske države i da njom treba da upravljaju sami Palestinci.

Erdogan tvrdi da je Tramp tražio od Turske da ubijedi Hamas da prihvati plan za rješenje sukoba u Gazi

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: doktorske-studije