Rusija je spremna pravno obavezujućim dokumentom potvrditi da nema namjeru da napadne nijednu članicu Evropske unije (EU) niti Sjevernoatlantskog saveza (NATO). To je u ponedjeljak izjavio zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov.
- Sigurno nemamo planove da napadnemo zemlje EU i NATO. Rusija ne teži agresivnim ciljevima za koje neki tvrde da ih želi - rekao je Rjabkov, podsjećajući na raniju izjavu predsjednika Vladimira Putina prema kojoj je Rusija "čak spremna da to pravno dokumentuje, kada je riječ o mogućem rješenju sadašnje krize na osnovu principa jednake i nedjeljive sigurnosti".
Prema riječima zamjenika ruskog šefa diplomatije, rizik od konfrontacije između Rusije i NATO-a i dalje postoji, uprkos, kako je naveo, "uravnoteženijoj politici" Sjedinjenih Američkih Država, zbog neprijateljskih poteza evropskih zemalja.
- Čak i uz uravnoteženiji pristup Vašingtona prema Rusiji, rizici od konfrontacije između Rusije i NATO-a ostaju značajni zbog nedovoljnih i neprijateljskih koraka evropskih zemalja - rekao je Rjabkov.
Ruski diplomata je dodao da su evropske države započele masovno naoružavanje zbog navodne prijetnje iz Moskve.
- Iako to može zvučati divlje, predvojnu psihozu zlonamjerno podstiču pozivi, citiram gotovo doslovno, "da se pripreme za veliki rat, sličan onome u kojem su se borili naši djedovi" - izjavio je Rjabkov.
Smatra da većina na Zapadu nije za saradnju s Rusijom.
- Međutim, vrlo malo ljudi u Evropi, mislim na zemlje EU i evropske saveznike u NATO-u, spremno je da gradi takvu sigurnosnu arhitekturu, ne protiv Rusije, već zajedno s našom zemljom - dodao je Rjabkov, ističući da bi iz takvog scenarija "kolektivni Zapad samo profitirao".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rusi žele da dokažu da ne spremaju rat protiv EU i NATO-a, nude i dokumente

Prošlo je dvadeset godina otkako je policija Floride prvi put istražila finansijera Džefrija Epstina zbog seksualnog zlostavljanja maloljetnih djevojčica; šest godina otkako je izvršio samoubistvo u zatvoru nakon hapšenja po federalnim optužbama za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije; i više od godinu dana otkako je Donald Tramp rekao da „neće imati problem“ sa objavljivanjem dosijea FBI-ja o počiniocu.
Kako je primijetio demokratski političar Ro Kana, objavljivanje dosijea „bilo je suština Trampovog obećanja… Njegova centralna tema bila je da je američka korumpirana elita izdala zaboravljene Amerikance“.
Pitanje nije samo šta su Epstinovi saradnici uradili, već i šta su znali, a šta nisu uradili. Ne radi se samo o njihovom sopstvenom ponašanju, već o bilo kakvom znanju ili sumnji na njegove zločine i spremnosti da ih previde, navodi se u uvodniku Gardijana.
Ipak, baza Maga i dalje čeka. Tramp je rekao da „nije imao pojma“ o Epstinovim zločinima. U srijedu su pitanja ponovo pokrenuta objavljivanjem imejlova od strane demokrata u kojima je Epstin opisao Trampa kao „onog psa koji nije lajao“, dodajući da je „(ime žrtve zacrtano) provodila sate u mojoj kući sa njim“.
Republikanci su rekli da je žrtva bila pokojna Virdžinija Đufre, koja je advokatima rekla da „ne mislim da je Donald Tramp učestvovao u bilo čemu“.
Odvojeno, Epstin je napisao da je „naravno da je znao za djevojke jer je tražio od Žislen (Maksvel) da prestane“ i da je „Tramp znao za to“, ali „nikada nije dobio masažu“.
Tramp, koji je uveo i legitimizovao politiku zavjere i zagovaranje emocija iznad činjenica, napada ovo pitanje kao „prevaru“.
Upravo oni ljudi koji su podstakli pristalice Mage da nastave sa ovom pričom – poput Keša Patela, sadašnjeg šefa FBI-ja – naglo su promijenili mišljenje ove godine bez adekvatnog objašnjenja.
Republikanci su objavili hiljade dokumenata kao odgovor na imejlove koje su objavili demokrate. Ali Tramp se suočava sa zahtjevom obije stranke za potpuno objavljivanje dosijea, a članovi krajnje desnice Mage pridružili su se demokratama.
Republikanci su prošle nedjelje pretrpjeli poraz na lokalnim izborima, a rejting Trampa je najniži u ovom mandatu. Kraj najdužeg zatvaranja vlade u istoriji – nakon što je nekoliko demokrata popustilo u srijedu – donio je olakšanje Bijeloj kući, ali otvara put za glasanje o objavljivanju dosijea, koje se očekuje sledeće nedjelje.
Tramp se otresao problema koji bi okončali svaku drugu političku karijeru – uključujući uspješnu građansku tužbu E. Džin Kerol protiv njega za seksualno zlostavljanje (koju ponovo traži od Vrhovnog suda da odbaci) i dvadesetak optužbi za seksualni napad, koje on poriče.
Potpuno objavljivanje dokumenata bi mu možda moglo pomoći – sporo curenje informacija održavalo je skandal u toku i učinilo da izgleda, s pravom ili ne, kao da administracija ima nešto gore da sakrije.
Za bazu Maga, koju su ranije rasplamsale jezive i lažne tvrdnje „Picagejta“ o pedofilskom lancu povezanom sa demokratskom političkom elitom, ovo ostaje goruće pitanje.
Njihove tvrdnje o Epstinovom krugu ponekad su bile stranačke, dokazivo pogrešne i antisemitske.
Ipak, teško je poreći da mlinovi pravde obično melju sporije kada su u pitanju bogati i dobro povezani, i da su moćne ličnosti koje su imale koristi od veze sa Epstnom, poput Endrua Mauntbatena-Vindzora i Pitera Mendelsona, nastojale da izbjegnu kontrolu i minimiziraju svoje veze.
Bila je potrebna hrabrost žrtava i uporno izvještavanje da se Epstain pozove na odgovornost, a trebalo je i previše vremena. Potpunije obračunavanje njegovih saradnika – iz cijelog političkog spektra – kasni.

1250x600

1084x550

„Potpuno objavljivanje fajlova bi možda pomoglo Trampu“: Gardijan o slučaju Epstin

Građani i danas čekaju u dugim redovima ispred područne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici kako bi zamijenili lične karte.
Danas je krajnji rok da se zamijene lična dokumenta, jer od sjutra, 1. oktobra, stare isprave više neće važiti.&nbsp;
Televizija E pitala je građane kako se osjećaju čekajući u dugim redovima, ali i zašto se čekao zadnji dan da se završe dokumenta.
"Zato što smo takav narod i vazda dugo čekamo. Čekam negdje od 15 do 6", rekao je jedan mladić.
"Zašto nisam došao na vrijeme? Zato što sam lijen. Da sam bio prije jedno 2,3 mjeseca kada je ljeto bilo i niko nije bio tu, 100 puta sam prolazio, sad evo čekam zadnji dan. Nemam što drugo", iskreno je rekao drugi sugrađanin.
"Isti đavo, kao prvi kao zadnji dan. Glavno da se izvadi, duže će mi trajati", prokomentarisao je kroz osmijeh jedan građanin.
"Moja greška, neažurnost. Država nije kriva, upozoravala je na vrijeme. I sve tako, u 5 do 12", rekao je za TV E stariji gospodin.
U prilogu možete pogledati anketu sa građanima ispred MUP-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMDE0B4lkqzY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO - "Zašto nisam došao na vrijeme? Jer sam lijen": Šta kažu građani koji čekaju za lične karte ispred MUP-a

Ministarstvo odbrane nema podatke da li je čelni čovjek tog resora, ministar Dragan Krapović, &nbsp;tokom 2024. boravio službeno u Srbiji, i odbija zahtjev za slobodan pristup informacijama, navodi se u dokumentu MO u koji je Portal ETV imao uvid.&nbsp; Ovaj podatak budi ozbiljnu sumnju u djelovanje MO, ali i upućuje na smišljeno prikrivanje informacija od strane Ministarstva odbrane, a kako bi se zaštitio ministar Krapović.&nbsp; Ministarstvo odbrane Crne Gore odbilo je zahtjev za slobodan pristup informacijama koji se odnosio na službena putovanja ministra Dragana Krapovića u Republiku Srbiju, u periodu od 1. januara do 1. novembra 2024. godine. &nbsp; Zahtjev je podnijela nevladina organizacija MANS, 4. decembra 2024. godine, tražeći kopije akata koji sadrže informacije o službenim putovanjima, kao i sve putne naloge koji se odnose na ta kretanja. Međutim, Ministarstvo je zahtjev odbacilo bez oklijevanja, uz sljedeće obrazloženje: “U periodu od 1.1.2024. do 1.11.2024. godine ministar odbrane Dragan Krapović nije imao službenih putovanja u Republiku Srbiju. Ministarstvo ne posjeduje informacije niti putne naloge za službena putovanja u navedenu državu.” U dodatnom obrazloženju Ministarstvo se poziva na član 30, stav 5 Zakona o slobodnom pristupu informacijama – navodeći da je zahtjev odbijen jer organ nije u posjedu traženih dokumenata.&nbsp; Sumnje rastu: Da li je bio u Srbiji – a niko to ne smije da zabilježi? Prema nezvaničnim, ali dobro upućenim izvorima, postoje indicije da je ministar Krapović tokom februara 2024. godine boravio upravo u Srbiji.&nbsp; Ono što izaziva sumnju je odbijanje Ministarstva osbrane za slaobodan pristup informacijama.&nbsp; Da li je ministar putovao mimo službenih procedura? Da li su ti troškovi pokriveni iz državnog budžeta? Ko i zbog čega pokušava da sakrije informacije o njegovim kretanjima? Zabrinjava i to što ovakav institucionalni odgovor ne samo da ignoriše pravo građana i civilnog sektora na informacije, već i potencijalno ukazuje na zloupotrebu položaja i pokušaj prikrivanja činjenica od javnosti. <h2>PRIJETNJE MEDIJIMA</h2> U jeku ovih kontroverzi, ministar Krapović je u javnom obraćanju prije nekoliko večeri otvoreno napao medije – konkretno Portal i Televiziju E – nazivajući izvještaje o njegovoj mogućoj smjeni “naručenim”, navodno od strane “mafije, DPS-a i inostranih faktora”. No, više od same retorike, uznemirava izrečena prijetnja: “Doći ćemo ne samo do njih, već i do svih drugih medija koji prenose spinove”, izjavio je Krapović, aludirajući na planirane čistke unutar sistema u režiji njegovih Demokrata. U jednoj demokratskoj državi, ovakav jezik – i ovakva poruka – predstavljaju ozbiljan udar na slobodu medija i nezavisno novinarstvo. <h2>Službenim vozilima na odmor</h2> Kako je zimus pisao Portal ETV, &nbsp;ministar odbrane Crne Gore Krapović sa porodicom je bio na odmoru, prvo u Srbiji, potom u poznatom zimskom centru Alta Badia u Italiji. U pratnji porodice ministra su i vojni policajci, čak i u mondenskom italijanskom &nbsp;skijalištu.&nbsp; Portal ETV je objavio 15.januara da je, &nbsp;dan nakon vanredne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost povodom masakra na Cetinju, ministar odbrane jotišao za Beograd, čime je počeo petnaestodnevni godišnji odmor. Tako Krapović nije prisustvovao komemoraciji u Vladinom domu u Prijestonici - baš kao što su tog dana na Cetinju izostali potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ali i svi poslanici Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  &nbsp;

Miraš Dušević

Šta to krije ministar Krapović?

Priredio: Vladimir Jovanović 
CRKVA SRBIJE od 8. novembra 1929. interno (na „domaćem terenu”) tvrdi je Srpska pravoslavna crkva (SPC). Naredio kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević. U toj godini objave njegove diktature („šestojanuarske”) on i propisao i potpisao Zakon o Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
No, svejedno, nije za posljedicu imalo izmjenu u jedino validnom „rodnom listu”, do dana današnjega — a to je svešteni diptih Vaseljenske Majke-Crkve. Od kada je 1879. za Crkvu u Srbiji, prvi put ikada, izdat tomos o autokefaliji, ona se kanonski nepromijenjeno imenuje: - Pravoslavna Crkva Srbije. Jurisdikcija joj je novim vaseljenskim tomosom iz 1922. teritorijalno proširena na granice tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Nadimak nije ime. Umjetničko ime na primjer nekoga od holivudskih glumaca nije i njegovo „kršteno” ime. A čak i kada Njemačku nazivamo po Njemcima (navdno „nijemi”, ne razumiju nas Slovene), ili u potpuno drukčijoj, engleskoj inačici Germany, Germans - to neće promijeniti da se zemlja i nacija izvorno zovu: Deutschland, Deutsche; etc.
Slično sa Crkvom Srbije - da joj kanonski naziv nije SPC moguće je provjeriti na bezbroj načina.
Uzmimo nazive pomjesnih crkava i naslove titula njihovih poglavara meritorno zapisane u protokolima i aktima SVETOGA I VELIKOGA SABORA PRAVOSLAVNE CRKVE — koji je od 17. do 26. juna 2016. održan u zdanju Pravoslavne akademije u Kolimvariju na Kritu (Republika Grčka). Pod omoforom Vaseljenske Majke-Crkve, tada je, nota bene, održan sinaksis najvećega dijela pomjesnih pravoslavnih crkava.
U to vrijeme je 14 kanonskih jursdikcija. Njih 10 imalo delegacije na Kritu. I to: patrijaršije Vaseljenska, Aleksandrijska, Jerusalimska; te crkve Srbije, Rumunije, Kipra, Grčke, Poljske, Albanije, Čeških zemalja i Slovačke.
Ovaj Sveti i Veliki Sabor, decenijama pripreman, trebalo je da postane VIII Vaseljenski Sabor, tj. prvi od godine 787. kada je održan VII Vaseljenski Sabor. No to se nije desilo, jer četiri jurisdikcije - patrijaršije Antiohijska i Rusije, te crkve Bugarske i Gruzije - premda su učestvovale u višedecenijskim predsaborskim sesijama, svaka iz svojih razloga nijesu poslale delegacije na Krit, etc.
Pa ipak, Kritski sabor je usvojio sljedećih osam dokumenata: - Enciklika Svetoga i Velikoga Sabora Pravoslavne Crkve; - Poruka Svetoga i Velikoga Sabora Pravoslavne Crkve; - Značaj posta i njegovo poštovanje danas; - Odnosi Pravoslavne Crkve prema ostatku hrišćanskoga svijeta; - Autonomija i način proglašenja; - Pravoslavna dijaspora; - Tajna braka i prepreke; - Misija Pravoslavne Crkve u savremenome svijetu.
Iz protokola Kritskoga sabora, te iz usvojenih dokumenata, provjerljivi su tačni, identični po sadržaju iz sveštenoga diptiha Vaseljenske Majke-Crkve nazivi svake od pomjesnih jurusdikcija. To uključuje kanonski naziv za Crkvu Srbije, takođe i za titulu njezina poglavara koji je ujedno predśedavajući sinoda i arhijerejskoga sabora u Beogradu.
Na Kritski sabor u junu 2016. i Crkva Srbije, dakle, imala je delegaciju - predvođenu tadašnjim patrijarhom Irinejem Gavrilovićem, sa još 24 eparhijskih arhijereja. A među njima i mitropolit crnogorsko-primorski AMFILOHIJE RADOVIĆ, kao i JOANIKIJE MIĆOVIĆ, episkop budimljansko-nikšićki; bili i PORFIRIJE PERIĆ, ondašnji mitopolit zagrebačko-ljubljanski, duhovnik mu IRINEJ bački BULOVIĆ…
Usvojeni od svih prisustvujućih crkvenih delegacija saborski dokumenti, po sadržaju isti, na tri jezika: grčkome, engleskome, francuskome. U tim saborskim aktima, čiji su tekstovi pažljivo oblikovani i usaglašavani decenijama na predsaborskim sesijama, nije moguće pronaći naziv Srpska pravoslavna crkva (ili akronim SPC); niti kraće Srpska crkva (grč. Σερβική Εκκλησία, eng. Serbian Church, fra. Église serbe). Nego isključivo: - Crkva Srbije.
Amfilohije je svakako znao šta se i sa kakvim naslovima i statusima potpisuje na Kritskome saboru - on je govorio grčki, jer se krajem 1960-ih zamonašio i rukopoložio za grčkoga sveštenika u Grčkoj, tamo i doktorirao; znao je i makar osnove francuskoga, jer je par godina bio predavač na bogoslovskome institutu u Parizu. I Perić bi morao znati grčki, jer u njegovoj biografiji navode da je u Grčkoj doktorirao. Svakako obojica shvtaju engleski makar toliko da npr. Church of Serbia nije moguće prevesti kao Srpska pravoslavna crkva. Ali za Mićovića, koji je nesvršeni beogradski student filozofije, nijesmo sugurni da je sada bez „alibija” tj. da je razumio šta potpisuje na Kritu prije devet godina…
U sve tri verzije (grčkoj, engleskoj, francuskoj) svih osam dokumenata Svetoga i Velikoga Sabora Pravoslavne Crkve - zajedno sa potpisima poglavarâ Vaseljenske, Aleksandrijske i Jerusalimske patrijaršije, te crkava Rumunije, Kipra, Grčke, Poljske, Albanije, Čeških zemalja i Slovačke - i svojeručni su potpisi Gavrilovića, poglavara Crkve Srbije, sa jednom te istom titulom ✝ IRINEJ OD SRBIJE: 
- grčki, ✝ σ Σερβιας Ειρηναίος
- engleski, ✝ Irinej of Serbia
- francuski, ✝ Irénée de Serbie.
Takođe identično u grčkoj, engleskoj i francuskoj verziji dokumenata Svetoga i Velikoga Sabora, pomenuti Gavrilović, Amfilohije, Mićović, Perić, Bulović i ostali, zvanično su DELEGACIJA CRKVE SRBIJE:
- grčki, Αντιπροσωπεία Εκκλησίας Σερβίας — ili — Αντιπροσωπεια τησ Εκκλησιασ Σερβιασ εισ την αγιαν και Μεγαλην Συνοδον
- engleski, Delegation of the Church of Serbia
- francuski, Délégation de l'Église de Serbie.
A da svakome bude dostupno za provjeru, objavljujem linkove na zvanični sajt Sinodalne Biblijsko-bogoslovske komisije Moskovske patrijaršije (theolcom.ru) sa faksimilom Enciklike Svetoga i Velikoga Sabora Pravoslavne Crkve – u redosljedu prvoga od usvojenih dokumenta sa vlastoručnim potpisima svih 10 poglavara prisustvujućih pomjesnih crkava i popisom članova delegacija, uključujući IRINEJA OD SRBIJE i DELEGACIJU CRKVE SRBIJE:
<a href="http://theolcom.ru/images/2016/2.%CE%95%CE%B3%CE%BA%CF%85%CE%BA%CE%BB%CE%B9%CE%BF%CF%82_%CF%84%CE%B7%CF%82_%CE%91%CE%B3%CE%B9%CE%B1%CF%82_%CE%BA%CE%B1%CE%B9_%CE%9C%CE%B5%CE%B3%CE%B1%CE%BB%CE%B7%CF%82_%CE%A3%CF%85%CE%BD%CE%BF%CE%B4%CE%BF%CF%85_%CF%84%CE%B7%CF%82_%CE%9F%CF%81%CE%B8%CE%BF%CE%B4%CE%BF%CE%BE%CE%BF%CF%85_%CE%95%CE%BA%CE%BA%CE%BB%CE%B7%CF%83%CE%B9%CE%B1%CF%82.pdf">- u grčkoj verziji</a>
<a href="http://theolcom.ru/images/2016/2.Encyclical_of_the_Holy_and_Great_Council_of_the_Orthodox_Church.pdf" target="_blank">- u engleskoj verziji</a>
<a href="http://theolcom.ru/images/2016/2.Encyclique.pdf" target="_blank">- u francuskoj verziji</a>
Takođe, sa istoga, zvaničnoga sajta Sinodalne Biblijsko-bogoslovske komisije Moskovske patrijaršije, evo i linkova na trojezične faksimile još jednoga od dokumenata Svetoga i Velikoga Sabora Pravoslavne Crkve - Značaj posta i njegovo poštovanje danas. Tu možete pronaći da, među ostalima, AMFILOHIJE i MIĆOVIĆ, kao i PORFIRIJE PERIĆ vlastoručnim potpisima svjedoče da jesu članovi DELEGACIJE CRKVE SRBIJE:
<a href="http://theolcom.ru/images/2016/8.%CE%97_%CF%83%CF%80%CE%BF%CF%85%CE%B4%CE%B1%CE%B9%CE%BF%CF%84%CE%B7%CF%82_%CF%84%CE%B7%CF%82_%CE%BD%CE%B7%CF%83%CF%84%CE%B5%CE%B9%CE%B1%CF%82_%CE%BA%CE%B1%CE%B9_%CE%B7_%CF%84%CE%B7%CF%81%CE%B7%CF%83%CE%B9%CF%82_%CE%B1%CF%85%CF%84%CE%B7%CF%82_%CF%83%CF%85%CE%BC%CE%B5%CF%81%CE%BF%CE%BD.pdf" target="_blank">- u grčkoj verziji</a>
<a href="http://theolcom.ru/images/2016/8.The_Importance_of_Fasting_and_its_Observance_Today.pdf" target="_blank">- u engleskoj verziji</a>
<a href="http://theolcom.ru/images/2016/8.l'importance_du_je%C3%BBne_et_son_observance_aujourd'hui.pdf" target="_blank">- u francuskoj verziji</a>

Mi jesmo Crkva Srbije – potpisima svjedoče Amfilohije, Mićović, Porfirije… (dokumenti)

Vlada Crne Gore na današnjoj hitnoj elektronskoj sjednici zadužila je ministra regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernada Suljevića da Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) dostavi dokumentaciju o gradnji hotela „Crowne Plaza“ u Kolašinu - nezvanično je potvrđeno Portalu ETV.
To je urađeno jer je investitor „Magnum Development“, kako tvrde u Vladi, dostavio lažnu garanciju od dva i po miliona eura od italijanske banke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fu-toku-hitna-elektronska-sjednica-vlade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
„Magnum Development“ i hotelska grupacija „IHG“ su 6. juna prošle godine potpisali ugovor kojim su se obavezali da će do 30. oktobra 2024. godine izgraditi hotel u Kolašinu pod nazivom „Crowne Plaza“ - a koji je trebalo da bude fokusiran na zdravstveni turizam. Hotel je projektovan na 105 smještajnih jedinica (201 ležaj različitog tipa i površine), a predračunska vrijednost investicije iznosila je 13,3 miliona eura.
Pošto plan još nije realizovan, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja prije 10 dana je, preko ambasade Crne Gore u Italiji, pokrenulo proceduru naplate za tu bankarsku garanciju koju je dala italijanska banka ,,Credit Agricole".
Vlada je investitoru još u septembru tražila da dostavi novi biznis i dinamički plan, kao i novu bankarsku garanciju imajući u vidu da projekat izgradnje hotela neće biti završen u skladu sa prethodnim biznis planom prema kojem je i uvršten na listu razvojnih projekat, a sve u okviru projekta ekonomskog državljanstva.

Anja Ivanović

Vlada zadužila Suljevića da SDT-u dostavi dokumenta o gradnji „Crowne Plaza“ u Kolašinu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, komentarisao je proteste koji se proteklih dana dešavaju na ulicama Irana &nbsp;i poručio da tamošnji narod želi slobodu i da je Amrika spremna da pomogne.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 882px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 33.0612%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fstorage-dev.medialib.dev%2Fmedia%2Fantenam%2F2026%2F01%2F10%2F1768077439r4m7inyqtstklgeb.png&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Iran želi slobodu, možda kao nikada prije. Sjedinjene Američke Države su spremne da pomognu- napisao je Tramp na svojoj mreži Truth Social.

Tramp: Amerika je spremna da pomogne Iranu, narod tamo želi slobodu

Stotine ljudi koje su se proteklih dana protestvovalo u Iranu ispričale su za CNN o masovnim okupljanjima i brutalnom nasilju na ulicama Teherana, pri čemu je jedna žena navela da je vidjela „tijela naslagana jedno na drugo“ u bolnici.
Žena u svojim šezdesetim godinama i muškarac od 70 godina opisali su kako su ljudi svih uzrasta izlazili na ulice iranske prijestolnice u četvrtak i petak. Međutim, u petak naveče sigurnosne snage naoružane vojnim puškama ubile su „mnogo ljudi“, rekli su, tražeći da ostanu anonimni zbog sigurnosnih razloga.
Protesti, koji su počeli 28. decembra kao demonstracije u teheranskim bazarima zbog visoke inflacije, proširili su se na više od 100 gradova, predstavljajući najveći izazov za iranski režim u posljednjih nekoliko godina. Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je u subotu da Sjedinjene Američke Države podržavaju narod Irana, nakon što je predsjednik Donald Tramp u petak ponovio prijetnju napadom na Iran ukoliko sigurnosne snage ubiju demonstrante.
Dajući rijetki uvid u tok protesta usred skoro potpunog isključenja interneta, demonstranti u drugom dijelu Teherana rekli su CNN-u da su pomogli muškarcu u svojim šezdesetim godinama koji je teško povrijeđen tokom represije. On je imao oko 40 gelera u nogama i slomljenu ruku. Pokušali su da mu obezbijede medicinsku pomoć u više bolnica, ali je, kako kažu, situacija bila „potpuno haotična“.
Drugi protestanti opisali su masovne skupove kao „nevjerovatno lijepe i pune nade“, naglašavajući ogromnu podršku koju su vidjeli među građanima.
Govoreći na televiziji, vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, u petak naveče promijenio je atmosferu, a represija je postala izuzetno nasilna, rekli su demonstranti.&nbsp;
- Nažalost, možda ćemo morati da prihvatimo realnost da ovaj režim neće sam odustati bez spoljnog pritiska- rekao je jedan učesnik protesta.
Prema podacima američke Agencije za ljudska prava (HRANA), u proteklih 13 dana protesta najmanje 65 ljudi je poginulo, a više od 2.300 uhapšeno širom zemlje. Zbog isključenja interneta stvarni broj žrtava mogao bi biti mnogo veći. HRANA je zabilježila proteste na 512 lokacija u 180 gradova, navodeći da je među poginulima 50 demonstranata, 14 pripadnika snaga sigurnosti i jedan „civil povezan s vlašću“.
Ljekar iz iranskog grada Nejšabur rekao je za CNN da su iranske vlasti koristile „vojne puške“ kako bi ubile „najmanje 30 ljudi“, uključujući i djecu. „Petogodišnje dijete je pogođeno dok je bilo u majčinim rukama“, naveo je ljekar.
U iranskom okrugu Baharestan, blizu Teherana, lokalne vlasti saopštile su da je 100 osoba uhapšeno zbog narušavanja javnog reda i vođenja „nereda“.
Jedan stanovnik Teherana rekao je CNN-u da je gotovo potpun prekid interneta, umjesto da spriječi proteste, zapravo doveo do većeg okupljanja građana. „Isključenje interneta se pokazalo kontraproduktivnim. Dosada i frustracija izmamile su još više ljudi na ulice. Ljudi svih uzrasta – muškarci, žene i djeca – učestvuju, skandiraju s prozora i okupljaju se u velikim grupama“, naveo je 47-godišnji muškarac, tražeći da ostane anoniman.
On je dodao da građani čekaju mrak da bi izašli na ulice u većim gradovima, te da se protesti šire „nezaustavljivim zamahom“.
Iako su protesti inicijalno pokrenuti zbog inflacije, cijene osnovnih životnih namirnica poput jaja i mlijeka nastavile su da rastu. Šef iranske vojske, Amir Hatami, pozvao je narod na „budnost, jedinstvo i nacionalnu koheziju“ kako bi se spriječilo ostvarivanje „zlih namjera neprijatelja“.
Hamnei je, uprkos isključenju interneta, koristio platformu X da kritikuje protestante kao „grupu ljudi sklonih uništavanju“ i ponovo kritikuje Trampa.
Ekspert za internet Dag Medori izjavio je da je, i pored isključenja komunikacija, Iran „tehnički povezan s internetom“ i da vlasti mogu kontrolisati ko ima pristup.
&nbsp;- Postoji mali protok podataka, vjerovatno samo za osobe visokog profila koje su održale konekciju- rekao je Medori.

Teheran: Nasilje nad demonstrantima koji i dalje izlaze na ulice se pojačava, letovi iz grada obustavljeni

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao resor nadležan za oblast zaštite životne sredine, pažljivo prati situaciju nastalu usljed obilnih padavina koje su posljednjih dana dovele do povećanja vodostaja Skadarskog jezera i potencijalne ugroženosti životne sredine i domaćinstava u priobalnom području.
- Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, kao i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, nad čijim radom MERS vrši nadzor, vrše kontinuiran monitoring terena i kretanje vodostaja- kaže se u saopštenju. 
 
Službe zaštite i spašavanja Nacionalnog parka "Skadarsko jezero” dežurne su 24 časa dnevno i nalaze se na terenu, gdje redovno obilaze ugrožena područja i pružaju podršku lokalnom stanovništvu. U funkciji je i dežurni kontakt-telefon koji građani mogu koristiti u slučaju prijetnje od poplava i potrebe za evakuacijom. 
 
- Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju vrši mjerenja vodostaja više puta dnevno i podatke, zajedno sa meteorološkim biltenima, redovno dostavlja Operativno-komunikacionom centru Ministarstva unutrašnjih poslova (OKC MUP) i medijima. Sve informacije se objavljuju i na zvaničnom sajtu Zavoda, kako bi bile dostupne javnosti. U vanrednim okolnostima, poput ovih, informacije se pripremaju i objavljuju u skladu sa egzaktnim podacima prikupljenim sa terena- kaže se u saopštenju. 
 
Komunikacija sa svim nadležnim službama, uključujući OKC MUP-a, odvija se neprekidno, s ciljem pravovremenog reagovanja i zaštite ljudi, imovine i prirodnih vrijednosti. 
 
- Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera nastaviće da pažljivo prati razvoj situacije i, u saradnji sa svim nadležnim institucijama, preduzimaće potrebne mjere, u skladu sa propisanim nadležnostima, kako bi se rizici sveli na minimum. Naš prioritet je zaštita građana, njihove imovine, poljoprivrednih površina i prirode, uz punu spremnost da pružimo svu potrebnu pomoć kako bi ove vremenske nepogode prošle sa što manjim posljedicama- kaže se u saopštenju. 
 
MERS je u redovnoj komunikaciji sa Ministarstvom životne sredine Albanije, s ciljem savjesnog praćenja situacije i koordinisanog djelovanja u oblastima životne sredine dvije susjedne zemlje.

MERS prati porast vodostaja Skadarskog jezera

Stotine ljudi učestvovalo je u protestima u švedskoj prijestolnici Stokholmu, izražavajući nezadovoljstvo zbog američke vojne akcije u Venecueli i obnovljenih izraelskih napada na Pojas Gaze, javlja Anadolu.&nbsp;
Protest je održan na trgu Odenplan, a organizovale su ga brojne organizacije civilnog društva. Učesnici su optužili Izrael za kršenje primirja koje je stupilo na snagu 10. oktobra 2025. godine, nakon što su ponovo započeti napadi na Gazu.&nbsp;
Takođe su kritikovali Sjedinjene Američke Države zbog vojne intervencije u Venecueli i pritvaranja predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silie Flores. Demonstranti su pozvali Izrael da zaustavi vojne operacije u Gazi i zatražili oslobađanje Madura i njegove supruge.&nbsp;
Govoreći za Anadolu, švedska aktivistkinja Sigrun Meder rekla je da je cilj protesta osuditi, kako je navela, genocidne postupke Izraela u Gazi, ali i nezakonito pritvaranje venecuelanskog rukovodstva. Prema njenim riječima, uprkos tvrdnjama o primirju, nasilje u Gazi se nastavlja.&nbsp;
- Dok svjedočimo ovom užasnom genocidu koji se odvija pred našim očima u Palestini, vidimo kako se bombardovanja nastavljaju i mnogi ljudi su ubijeni- rekla je Meder, ističući da međunarodno pravo često nije poštovano u aktuelnim sukobima, ali da demonstranti „brane međunarodno pravo, demokratiju i ljudska prava“.&nbsp;
Sjedinjene Američke Države izvele su vojnu operaciju u Venecueli 3. januara, tokom koje su zarobljeni Maduro i Flores. Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će njegova administracija upravljati Venecuelom i njenim naftnim resursima tokom prelaznog perioda. Maduro i Flores potom su prebačeni u Njujork gdje su imali prvo sudsko ročište po optužbama za drogu i oružje, a izjasnili su se da nisu krivi po svim tačkama optužnice.&nbsp;

Tag: dokumenta