Rusija je spremna pravno obavezujućim dokumentom potvrditi da nema namjeru da napadne nijednu članicu Evropske unije (EU) niti Sjevernoatlantskog saveza (NATO). To je u ponedjeljak izjavio zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov.
- Sigurno nemamo planove da napadnemo zemlje EU i NATO. Rusija ne teži agresivnim ciljevima za koje neki tvrde da ih želi - rekao je Rjabkov, podsjećajući na raniju izjavu predsjednika Vladimira Putina prema kojoj je Rusija "čak spremna da to pravno dokumentuje, kada je riječ o mogućem rješenju sadašnje krize na osnovu principa jednake i nedjeljive sigurnosti".
Prema riječima zamjenika ruskog šefa diplomatije, rizik od konfrontacije između Rusije i NATO-a i dalje postoji, uprkos, kako je naveo, "uravnoteženijoj politici" Sjedinjenih Američkih Država, zbog neprijateljskih poteza evropskih zemalja.
- Čak i uz uravnoteženiji pristup Vašingtona prema Rusiji, rizici od konfrontacije između Rusije i NATO-a ostaju značajni zbog nedovoljnih i neprijateljskih koraka evropskih zemalja - rekao je Rjabkov.
Ruski diplomata je dodao da su evropske države započele masovno naoružavanje zbog navodne prijetnje iz Moskve.
- Iako to može zvučati divlje, predvojnu psihozu zlonamjerno podstiču pozivi, citiram gotovo doslovno, "da se pripreme za veliki rat, sličan onome u kojem su se borili naši djedovi" - izjavio je Rjabkov.
Smatra da većina na Zapadu nije za saradnju s Rusijom.
- Međutim, vrlo malo ljudi u Evropi, mislim na zemlje EU i evropske saveznike u NATO-u, spremno je da gradi takvu sigurnosnu arhitekturu, ne protiv Rusije, već zajedno s našom zemljom - dodao je Rjabkov, ističući da bi iz takvog scenarija "kolektivni Zapad samo profitirao".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rusi žele da dokažu da ne spremaju rat protiv EU i NATO-a, nude i dokumente

Prošlo je dvadeset godina otkako je policija Floride prvi put istražila finansijera Džefrija Epstina zbog seksualnog zlostavljanja maloljetnih djevojčica; šest godina otkako je izvršio samoubistvo u zatvoru nakon hapšenja po federalnim optužbama za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije; i više od godinu dana otkako je Donald Tramp rekao da „neće imati problem“ sa objavljivanjem dosijea FBI-ja o počiniocu.
Kako je primijetio demokratski političar Ro Kana, objavljivanje dosijea „bilo je suština Trampovog obećanja… Njegova centralna tema bila je da je američka korumpirana elita izdala zaboravljene Amerikance“.
Pitanje nije samo šta su Epstinovi saradnici uradili, već i šta su znali, a šta nisu uradili. Ne radi se samo o njihovom sopstvenom ponašanju, već o bilo kakvom znanju ili sumnji na njegove zločine i spremnosti da ih previde, navodi se u uvodniku Gardijana.
Ipak, baza Maga i dalje čeka. Tramp je rekao da „nije imao pojma“ o Epstinovim zločinima. U srijedu su pitanja ponovo pokrenuta objavljivanjem imejlova od strane demokrata u kojima je Epstin opisao Trampa kao „onog psa koji nije lajao“, dodajući da je „(ime žrtve zacrtano) provodila sate u mojoj kući sa njim“.
Republikanci su rekli da je žrtva bila pokojna Virdžinija Đufre, koja je advokatima rekla da „ne mislim da je Donald Tramp učestvovao u bilo čemu“.
Odvojeno, Epstin je napisao da je „naravno da je znao za djevojke jer je tražio od Žislen (Maksvel) da prestane“ i da je „Tramp znao za to“, ali „nikada nije dobio masažu“.
Tramp, koji je uveo i legitimizovao politiku zavjere i zagovaranje emocija iznad činjenica, napada ovo pitanje kao „prevaru“.
Upravo oni ljudi koji su podstakli pristalice Mage da nastave sa ovom pričom – poput Keša Patela, sadašnjeg šefa FBI-ja – naglo su promijenili mišljenje ove godine bez adekvatnog objašnjenja.
Republikanci su objavili hiljade dokumenata kao odgovor na imejlove koje su objavili demokrate. Ali Tramp se suočava sa zahtjevom obije stranke za potpuno objavljivanje dosijea, a članovi krajnje desnice Mage pridružili su se demokratama.
Republikanci su prošle nedjelje pretrpjeli poraz na lokalnim izborima, a rejting Trampa je najniži u ovom mandatu. Kraj najdužeg zatvaranja vlade u istoriji – nakon što je nekoliko demokrata popustilo u srijedu – donio je olakšanje Bijeloj kući, ali otvara put za glasanje o objavljivanju dosijea, koje se očekuje sledeće nedjelje.
Tramp se otresao problema koji bi okončali svaku drugu političku karijeru – uključujući uspješnu građansku tužbu E. Džin Kerol protiv njega za seksualno zlostavljanje (koju ponovo traži od Vrhovnog suda da odbaci) i dvadesetak optužbi za seksualni napad, koje on poriče.
Potpuno objavljivanje dokumenata bi mu možda moglo pomoći – sporo curenje informacija održavalo je skandal u toku i učinilo da izgleda, s pravom ili ne, kao da administracija ima nešto gore da sakrije.
Za bazu Maga, koju su ranije rasplamsale jezive i lažne tvrdnje „Picagejta“ o pedofilskom lancu povezanom sa demokratskom političkom elitom, ovo ostaje goruće pitanje.
Njihove tvrdnje o Epstinovom krugu ponekad su bile stranačke, dokazivo pogrešne i antisemitske.
Ipak, teško je poreći da mlinovi pravde obično melju sporije kada su u pitanju bogati i dobro povezani, i da su moćne ličnosti koje su imale koristi od veze sa Epstnom, poput Endrua Mauntbatena-Vindzora i Pitera Mendelsona, nastojale da izbjegnu kontrolu i minimiziraju svoje veze.
Bila je potrebna hrabrost žrtava i uporno izvještavanje da se Epstain pozove na odgovornost, a trebalo je i previše vremena. Potpunije obračunavanje njegovih saradnika – iz cijelog političkog spektra – kasni.

1250x600

1084x550

„Potpuno objavljivanje fajlova bi možda pomoglo Trampu“: Gardijan o slučaju Epstin

Građani i danas čekaju u dugim redovima ispred područne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici kako bi zamijenili lične karte.
Danas je krajnji rok da se zamijene lična dokumenta, jer od sjutra, 1. oktobra, stare isprave više neće važiti.&nbsp;
Televizija E pitala je građane kako se osjećaju čekajući u dugim redovima, ali i zašto se čekao zadnji dan da se završe dokumenta.
"Zato što smo takav narod i vazda dugo čekamo. Čekam negdje od 15 do 6", rekao je jedan mladić.
"Zašto nisam došao na vrijeme? Zato što sam lijen. Da sam bio prije jedno 2,3 mjeseca kada je ljeto bilo i niko nije bio tu, 100 puta sam prolazio, sad evo čekam zadnji dan. Nemam što drugo", iskreno je rekao drugi sugrađanin.
"Isti đavo, kao prvi kao zadnji dan. Glavno da se izvadi, duže će mi trajati", prokomentarisao je kroz osmijeh jedan građanin.
"Moja greška, neažurnost. Država nije kriva, upozoravala je na vrijeme. I sve tako, u 5 do 12", rekao je za TV E stariji gospodin.
U prilogu možete pogledati anketu sa građanima ispred MUP-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMDE0B4lkqzY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO - "Zašto nisam došao na vrijeme? Jer sam lijen": Šta kažu građani koji čekaju za lične karte ispred MUP-a

Ministarstvo odbrane nema podatke da li je čelni čovjek tog resora, ministar Dragan Krapović, &nbsp;tokom 2024. boravio službeno u Srbiji, i odbija zahtjev za slobodan pristup informacijama, navodi se u dokumentu MO u koji je Portal ETV imao uvid.&nbsp; Ovaj podatak budi ozbiljnu sumnju u djelovanje MO, ali i upućuje na smišljeno prikrivanje informacija od strane Ministarstva odbrane, a kako bi se zaštitio ministar Krapović.&nbsp; Ministarstvo odbrane Crne Gore odbilo je zahtjev za slobodan pristup informacijama koji se odnosio na službena putovanja ministra Dragana Krapovića u Republiku Srbiju, u periodu od 1. januara do 1. novembra 2024. godine. &nbsp; Zahtjev je podnijela nevladina organizacija MANS, 4. decembra 2024. godine, tražeći kopije akata koji sadrže informacije o službenim putovanjima, kao i sve putne naloge koji se odnose na ta kretanja. Međutim, Ministarstvo je zahtjev odbacilo bez oklijevanja, uz sljedeće obrazloženje: “U periodu od 1.1.2024. do 1.11.2024. godine ministar odbrane Dragan Krapović nije imao službenih putovanja u Republiku Srbiju. Ministarstvo ne posjeduje informacije niti putne naloge za službena putovanja u navedenu državu.” U dodatnom obrazloženju Ministarstvo se poziva na član 30, stav 5 Zakona o slobodnom pristupu informacijama – navodeći da je zahtjev odbijen jer organ nije u posjedu traženih dokumenata.&nbsp; Sumnje rastu: Da li je bio u Srbiji – a niko to ne smije da zabilježi? Prema nezvaničnim, ali dobro upućenim izvorima, postoje indicije da je ministar Krapović tokom februara 2024. godine boravio upravo u Srbiji.&nbsp; Ono što izaziva sumnju je odbijanje Ministarstva osbrane za slaobodan pristup informacijama.&nbsp; Da li je ministar putovao mimo službenih procedura? Da li su ti troškovi pokriveni iz državnog budžeta? Ko i zbog čega pokušava da sakrije informacije o njegovim kretanjima? Zabrinjava i to što ovakav institucionalni odgovor ne samo da ignoriše pravo građana i civilnog sektora na informacije, već i potencijalno ukazuje na zloupotrebu položaja i pokušaj prikrivanja činjenica od javnosti. <h2>PRIJETNJE MEDIJIMA</h2> U jeku ovih kontroverzi, ministar Krapović je u javnom obraćanju prije nekoliko večeri otvoreno napao medije – konkretno Portal i Televiziju E – nazivajući izvještaje o njegovoj mogućoj smjeni “naručenim”, navodno od strane “mafije, DPS-a i inostranih faktora”. No, više od same retorike, uznemirava izrečena prijetnja: “Doći ćemo ne samo do njih, već i do svih drugih medija koji prenose spinove”, izjavio je Krapović, aludirajući na planirane čistke unutar sistema u režiji njegovih Demokrata. U jednoj demokratskoj državi, ovakav jezik – i ovakva poruka – predstavljaju ozbiljan udar na slobodu medija i nezavisno novinarstvo. <h2>Službenim vozilima na odmor</h2> Kako je zimus pisao Portal ETV, &nbsp;ministar odbrane Crne Gore Krapović sa porodicom je bio na odmoru, prvo u Srbiji, potom u poznatom zimskom centru Alta Badia u Italiji. U pratnji porodice ministra su i vojni policajci, čak i u mondenskom italijanskom &nbsp;skijalištu.&nbsp; Portal ETV je objavio 15.januara da je, &nbsp;dan nakon vanredne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost povodom masakra na Cetinju, ministar odbrane jotišao za Beograd, čime je počeo petnaestodnevni godišnji odmor. Tako Krapović nije prisustvovao komemoraciji u Vladinom domu u Prijestonici - baš kao što su tog dana na Cetinju izostali potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ali i svi poslanici Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  &nbsp;

Miraš Dušević

Šta to krije ministar Krapović?

Priredio: Vladimir Jovanović 
CRKVA SRBIJE od 8. novembra 1929. interno (na „domaćem terenu”) tvrdi je Srpska pravoslavna crkva (SPC). Naredio kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević. U toj godini objave njegove diktature („šestojanuarske”) on i propisao i potpisao Zakon o Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
No, svejedno, nije za posljedicu imalo izmjenu u jedino validnom „rodnom listu”, do dana današnjega — a to je svešteni diptih Vaseljenske Majke-Crkve. Od kada je 1879. za Crkvu u Srbiji, prvi put ikada, izdat tomos o autokefaliji, ona se kanonski nepromijenjeno imenuje: - Pravoslavna Crkva Srbije. Jurisdikcija joj je novim vaseljenskim tomosom iz 1922. teritorijalno proširena na granice tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Nadimak nije ime. Umjetničko ime na primjer nekoga od holivudskih glumaca nije i njegovo „kršteno” ime. A čak i kada Njemačku nazivamo po Njemcima (navdno „nijemi”, ne razumiju nas Slovene), ili u potpuno drukčijoj, engleskoj inačici Germany, Germans - to neće promijeniti da se zemlja i nacija izvorno zovu: Deutschland, Deutsche; etc.
Slično sa Crkvom Srbije - da joj kanonski naziv nije SPC moguće je provjeriti na bezbroj načina.
Uzmimo nazive pomjesnih crkava i naslove titula njihovih poglavara meritorno zapisane u protokolima i aktima SVETOGA I VELIKOGA SABORA PRAVOSLAVNE CRKVE — koji je od 17. do 26. juna 2016. održan u zdanju Pravoslavne akademije u Kolimvariju na Kritu (Republika Grčka). Pod omoforom Vaseljenske Majke-Crkve, tada je, nota bene, održan sinaksis najvećega dijela pomjesnih pravoslavnih crkava.
U to vrijeme je 14 kanonskih jursdikcija. Njih 10 imalo delegacije na Kritu. I to: patrijaršije Vaseljenska, Aleksandrijska, Jerusalimska; te crkve Srbije, Rumunije, Kipra, Grčke, Poljske, Albanije, Čeških zemalja i Slovačke.
Ovaj Sveti i Veliki Sabor, decenijama pripreman, trebalo je da postane VIII Vaseljenski Sabor, tj. prvi od godine 787. kada je održan VII Vaseljenski Sabor. No to se nije desilo, jer četiri jurisdikcije - patrijaršije Antiohijska i Rusije, te crkve Bugarske i Gruzije - premda su učestvovale u višedecenijskim predsaborskim sesijama, svaka iz svojih razloga nijesu poslale delegacije na Krit, etc.
Pa ipak, Kritski sabor je usvojio sljedećih osam dokumenata: - Enciklika Svetoga i Velikoga Sabora Pravoslavne Crkve; - Poruka Svetoga i Velikoga Sabora Pravoslavne Crkve; - Značaj posta i njegovo poštovanje danas; - Odnosi Pravoslavne Crkve prema ostatku hrišćanskoga svijeta; - Autonomija i način proglašenja; - Pravoslavna dijaspora; - Tajna braka i prepreke; - Misija Pravoslavne Crkve u savremenome svijetu.
Iz protokola Kritskoga sabora, te iz usvojenih dokumenata, provjerljivi su tačni, identični po sadržaju iz sveštenoga diptiha Vaseljenske Majke-Crkve nazivi svake od pomjesnih jurusdikcija. To uključuje kanonski naziv za Crkvu Srbije, takođe i za titulu njezina poglavara koji je ujedno predśedavajući sinoda i arhijerejskoga sabora u Beogradu.
Na Kritski sabor u junu 2016. i Crkva Srbije, dakle, imala je delegaciju - predvođenu tadašnjim patrijarhom Irinejem Gavrilovićem, sa još 24 eparhijskih arhijereja. A među njima i mitropolit crnogorsko-primorski AMFILOHIJE RADOVIĆ, kao i JOANIKIJE MIĆOVIĆ, episkop budimljansko-nikšićki; bili i PORFIRIJE PERIĆ, ondašnji mitopolit zagrebačko-ljubljanski, duhovnik mu IRINEJ bački BULOVIĆ…
Usvojeni od svih prisustvujućih crkvenih delegacija saborski dokumenti, po sadržaju isti, na tri jezika: grčkome, engleskome, francuskome. U tim saborskim aktima, čiji su tekstovi pažljivo oblikovani i usaglašavani decenijama na predsaborskim sesijama, nije moguće pronaći naziv Srpska pravoslavna crkva (ili akronim SPC); niti kraće Srpska crkva (grč. Σερβική Εκκλησία, eng. Serbian Church, fra. Église serbe). Nego isključivo: - Crkva Srbije.
Amfilohije je svakako znao šta se i sa kakvim naslovima i statusima potpisuje na Kritskome saboru - on je govorio grčki, jer se krajem 1960-ih zamonašio i rukopoložio za grčkoga sveštenika u Grčkoj, tamo i doktorirao; znao je i makar osnove francuskoga, jer je par godina bio predavač na bogoslovskome institutu u Parizu. I Perić bi morao znati grčki, jer u njegovoj biografiji navode da je u Grčkoj doktorirao. Svakako obojica shvtaju engleski makar toliko da npr. Church of Serbia nije moguće prevesti kao Srpska pravoslavna crkva. Ali za Mićovića, koji je nesvršeni beogradski student filozofije, nijesmo sugurni da je sada bez „alibija” tj. da je razumio šta potpisuje na Kritu prije devet godina…
U sve tri verzije (grčkoj, engleskoj, francuskoj) svih osam dokumenata Svetoga i Velikoga Sabora Pravoslavne Crkve - zajedno sa potpisima poglavarâ Vaseljenske, Aleksandrijske i Jerusalimske patrijaršije, te crkava Rumunije, Kipra, Grčke, Poljske, Albanije, Čeških zemalja i Slovačke - i svojeručni su potpisi Gavrilovića, poglavara Crkve Srbije, sa jednom te istom titulom ✝ IRINEJ OD SRBIJE: 
- grčki, ✝ σ Σερβιας Ειρηναίος
- engleski, ✝ Irinej of Serbia
- francuski, ✝ Irénée de Serbie.
Takođe identično u grčkoj, engleskoj i francuskoj verziji dokumenata Svetoga i Velikoga Sabora, pomenuti Gavrilović, Amfilohije, Mićović, Perić, Bulović i ostali, zvanično su DELEGACIJA CRKVE SRBIJE:
- grčki, Αντιπροσωπεία Εκκλησίας Σερβίας — ili — Αντιπροσωπεια τησ Εκκλησιασ Σερβιασ εισ την αγιαν και Μεγαλην Συνοδον
- engleski, Delegation of the Church of Serbia
- francuski, Délégation de l'Église de Serbie.
A da svakome bude dostupno za provjeru, objavljujem linkove na zvanični sajt Sinodalne Biblijsko-bogoslovske komisije Moskovske patrijaršije (theolcom.ru) sa faksimilom Enciklike Svetoga i Velikoga Sabora Pravoslavne Crkve – u redosljedu prvoga od usvojenih dokumenta sa vlastoručnim potpisima svih 10 poglavara prisustvujućih pomjesnih crkava i popisom članova delegacija, uključujući IRINEJA OD SRBIJE i DELEGACIJU CRKVE SRBIJE:
<a href="http://theolcom.ru/images/2016/2.%CE%95%CE%B3%CE%BA%CF%85%CE%BA%CE%BB%CE%B9%CE%BF%CF%82_%CF%84%CE%B7%CF%82_%CE%91%CE%B3%CE%B9%CE%B1%CF%82_%CE%BA%CE%B1%CE%B9_%CE%9C%CE%B5%CE%B3%CE%B1%CE%BB%CE%B7%CF%82_%CE%A3%CF%85%CE%BD%CE%BF%CE%B4%CE%BF%CF%85_%CF%84%CE%B7%CF%82_%CE%9F%CF%81%CE%B8%CE%BF%CE%B4%CE%BF%CE%BE%CE%BF%CF%85_%CE%95%CE%BA%CE%BA%CE%BB%CE%B7%CF%83%CE%B9%CE%B1%CF%82.pdf">- u grčkoj verziji</a>
<a href="http://theolcom.ru/images/2016/2.Encyclical_of_the_Holy_and_Great_Council_of_the_Orthodox_Church.pdf" target="_blank">- u engleskoj verziji</a>
<a href="http://theolcom.ru/images/2016/2.Encyclique.pdf" target="_blank">- u francuskoj verziji</a>
Takođe, sa istoga, zvaničnoga sajta Sinodalne Biblijsko-bogoslovske komisije Moskovske patrijaršije, evo i linkova na trojezične faksimile još jednoga od dokumenata Svetoga i Velikoga Sabora Pravoslavne Crkve - Značaj posta i njegovo poštovanje danas. Tu možete pronaći da, među ostalima, AMFILOHIJE i MIĆOVIĆ, kao i PORFIRIJE PERIĆ vlastoručnim potpisima svjedoče da jesu članovi DELEGACIJE CRKVE SRBIJE:
<a href="http://theolcom.ru/images/2016/8.%CE%97_%CF%83%CF%80%CE%BF%CF%85%CE%B4%CE%B1%CE%B9%CE%BF%CF%84%CE%B7%CF%82_%CF%84%CE%B7%CF%82_%CE%BD%CE%B7%CF%83%CF%84%CE%B5%CE%B9%CE%B1%CF%82_%CE%BA%CE%B1%CE%B9_%CE%B7_%CF%84%CE%B7%CF%81%CE%B7%CF%83%CE%B9%CF%82_%CE%B1%CF%85%CF%84%CE%B7%CF%82_%CF%83%CF%85%CE%BC%CE%B5%CF%81%CE%BF%CE%BD.pdf" target="_blank">- u grčkoj verziji</a>
<a href="http://theolcom.ru/images/2016/8.The_Importance_of_Fasting_and_its_Observance_Today.pdf" target="_blank">- u engleskoj verziji</a>
<a href="http://theolcom.ru/images/2016/8.l'importance_du_je%C3%BBne_et_son_observance_aujourd'hui.pdf" target="_blank">- u francuskoj verziji</a>

Mi jesmo Crkva Srbije – potpisima svjedoče Amfilohije, Mićović, Porfirije… (dokumenti)

Vlada Crne Gore na današnjoj hitnoj elektronskoj sjednici zadužila je ministra regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernada Suljevića da Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) dostavi dokumentaciju o gradnji hotela „Crowne Plaza“ u Kolašinu - nezvanično je potvrđeno Portalu ETV.
To je urađeno jer je investitor „Magnum Development“, kako tvrde u Vladi, dostavio lažnu garanciju od dva i po miliona eura od italijanske banke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fu-toku-hitna-elektronska-sjednica-vlade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
„Magnum Development“ i hotelska grupacija „IHG“ su 6. juna prošle godine potpisali ugovor kojim su se obavezali da će do 30. oktobra 2024. godine izgraditi hotel u Kolašinu pod nazivom „Crowne Plaza“ - a koji je trebalo da bude fokusiran na zdravstveni turizam. Hotel je projektovan na 105 smještajnih jedinica (201 ležaj različitog tipa i površine), a predračunska vrijednost investicije iznosila je 13,3 miliona eura.
Pošto plan još nije realizovan, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja prije 10 dana je, preko ambasade Crne Gore u Italiji, pokrenulo proceduru naplate za tu bankarsku garanciju koju je dala italijanska banka ,,Credit Agricole".
Vlada je investitoru još u septembru tražila da dostavi novi biznis i dinamički plan, kao i novu bankarsku garanciju imajući u vidu da projekat izgradnje hotela neće biti završen u skladu sa prethodnim biznis planom prema kojem je i uvršten na listu razvojnih projekat, a sve u okviru projekta ekonomskog državljanstva.

Anja Ivanović

Vlada zadužila Suljevića da SDT-u dostavi dokumenta o gradnji „Crowne Plaza“ u Kolašinu

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

I drugog dana vikenda u okviru 14. kola Prve A lige, favoriti nisu dozvolili iznenađenja - Primorje i Jedinstvo ostvarili su pobjede u gostima, kao i Dečić u derbiju začelja nad Vukovima Zeta.
Primorje nastavlja sezonu za pamćenje, sa svega dva poraza u ligi do sada, u derbijima od jedinstva i Sutjeske. Nakon poraza u Nikšiću, Novljani su vezali četiri pobjede, posljednju u gostima nad Teodom 103:95. Bokeljski derbi donio je igru na mahove, pa su Tivćani prvu četvrtinu odigrali bolje (30:22), da bi Primorje odgovorilo u drugoj (32:18), za vođstvo na poluvremenu 54:48. U nastavku se ponovo igralo u egalu, Teodo je uspijevao da dođe do vođstva tri puta tokom treće četvrtine, a u četvrtoj su imali neriješen rezultat posljednji put na 7 minuta do kraja, nakon čega Primorje kontroliše vođstvo i uvećava ga dovoljno da izbjegne neizvjesnu završnicu.
Aleksandar Danilović bio je najbolji kod gostiju sa 26 poena i 9 skokova, vanja gazibegović je postigao 23 poena, a Nikola Rakočević 20, dok je Ognjen Mićović zabilježio čak 15 asistencija. U ekipi Teoda Džejden Tarner je bio najefikasniji sa 20 poena.
Jedinstvo je nastavilo da u stopu prati Novljane, sa svega jednim porazom više (kao i Sutjeska, kojoj je četvrti poraz u sezoni od SC Derbija, a ti rezultati se ne računaju u konačnoj tabeli). Bjelopoljski tim slavio je na gostovanju Ibru 93:85. U Rožajama je viđeno ujednačeno prvo poluvrijeme u kojem su i jedni i drugi bili napadački raspoloženi, pa je na odmoru bilo 50:52. U trećoj četvrtini Jedinstvo je uspjelo da ode na dvocifrenu prednost, koju je zadržalo do kraja treće četvrtine (78:65), a u posljednjoj su sve riješili kada su otišli na 21 poen prednosti (89:68), na više od 6 minuta do kraja.
Milan Lužajić je bio najefikasniji kod Bjelopoljaca sa 27 poena, a nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević postigao je 21 i imao 10 skokova. U ekipi Ibra najefikasniji je bio nekadašnji igrač Jedinstva, Nenad Vuković sa 26 poena.
U posljednjem meču dana, u derbiju začelja, Dečić je kao gost savladao ekipu Vukova Zete 101:95 i tako se izjednačio sa Zećanima na tabeli sa po 4 pobjede, s tim što Vukovi imaju utakmicu manje. Igrao se danas ujednačen meč do sredine druge četvrtine, kada nakon rezultata 34:34 gosti parcijalno prave 16:4 za 12 poena razlike, ali domaći do odmora to spuštaju na 4 razlike (51:55). U nastavku je Dečić uspio ponovo da ode na plus 10, ali i Vukovi da na kratko preokrenu u posljednjoj četvrtini, da bi u završnici gosti bili sigurniji i došli do važne pobjede.
Znalo se da će Dečiću prijati povratak Marka Koljevića sa 3x3 turneje, a lider Tuzana je to potvrdio ubacivši 25 poena uz 7 asistencija, dok je kod domaćih Luka Kovačević postigao 24 poena uz 8 skokova.

Tag: dokumenta