Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo je 26. januara da je u nedjelju na svom sajtu objavilo preostalu dokumentaciju u okviru postupka koji vodi za pad nadstrešnice sa novosadske Željezničke stanice 1. novembra, kada je poginulo 15 osoba, a dvije su teško povrijeđene.
- Više javno tužilaštvo u Novom Sadu obavještava javnost da je, zaključno sa 26. januarom 2025. godine, postavljanjem dokumenta pod nazivom "Preostala dokumentacija 3. dio", stavilo na uvid cjelokupnu dokumentaciju sa kojom raspolože, kao i informacije prikupljene tokom predistražnog i istražnog postupka vođenog pred Višim javnim tužilaštvom u Novom Sadu, kao i druge dokaze kojima se potkrepljuje opravdana sumnja da su optužena lica izvršila krivična djela koja im se stavljaju na teret - navodi se u saopštenju.
Tužilaštvo navodi da je dokumentacija objavljena iz opravdanog interesa javnosti, te da je "izuzeta medicinska dokumentacija koja uključuje fotografije, snimke i zapisnike koji se tiču preminulih i povrijeđenih".
Nakon pritiska javnosti i zahtjeva studenata u blokadi, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je polovinom decembra 2024. najavio objavljivanje dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice.
Dio dokumentacije sukcesivno je objavljivan na sajtu Vlade Srbije, nakon čega su studenti u blokadi i predstavnici stručne javnosti u više navrata ukazali da ona nije kompletna.
Dio dokumentacije je nakon toga, krajem decembra, objavljen na sajtu Vlade, kao i na sajtu Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu.
Međutim, i nakon toga su studenti u blokadi i predstavnici struke nastavili da insistiraju na tome da u objavljenim spisima nedostaje ključna dokumentacija neophodna za utvrđivanje krivične odgovornosti lica koja su rukovodila rekonstrukcijom Željezničke stanice i bila na njoj angažovana.
Oni su u saopštenju ukazali da cilj njihovog zahtjeva nije samo da se dokumentacija učini dostupnom javnosti, već da se podstakne tužilaštvo da je u okviru svog sistema funkcionisanja pregleda, a da nakon toga preduzme zakonom predviđene korake.
U padu betonske nadstrešnice na rekonstruisanoj Željezničkoj stanici poginulo je 15, a teško povrijeđeno dvije osobe.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je povodom pada nadstrešnice u tom gradu 30. decembra podiglo optužnicu protiv 13 ljudi.
Među optuženima su bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i njegova pomoćnica Anita Dimoski, kao i bivša direktorka javnog preduzeća "Infrastrukture željeznice Srbije" Jelena Tanasković.
U pritvoru je 10 optuženih, Vesić je na slobodi, dok su Tanasković i Dimoski u kućnom pritvoru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tužilaštvo u Novom Sadu objavilo "preostalu dokumentaciju" o padu nadstrešnice

Premijer Srbije Miloš Vučević najavio je danas da će vrlo brzo na sajtu Vlade Srbije biti objavljena dodatna dokumentacija sa kojom se raspolaže u vezi sa padom nadstrešnice u Novom Sadu.
Vučević je podsjetio da je na sajtu dostupno oko 600 linkova prema dokumentaciji sa nekoliko hiljada stranica, a da su poslije saopštenja Građevisnkog fakulteta razgovarali sa predsjednikom Republike o tome da treba da budu objavljeni dodatni dokumenti.
- Vrlo brzo ćemo ono s čime Vlada, Ministarstvo građevinarstva i Infrastrukture željeznica raspolažu objaviti na sajtu vlade - rekao je Vučević za Tanjug.
Vučević je dodao da ništa nije sakriveno niti uništeno.
- Nema šta da se krije. Kako je rekao predsjednik juče, tako će biti urađeno u vrlo kratkom vremenu - rekao je Vučević.

1084x550

Vučević: Uskoro objavljivanje dodatne dokumentacije o padu nadstrešnice

Vlada Srbije saopštila je na današnjoj sjednici odluku da Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u naredna 24 sata "učini javno dostupnim dokumentaciju koja se tiču mogućeg izvršenja krivičnog djela uslijed obrušavanja nadstrešnice na staničnoj zgradi u Novom Sadu, dana 1. novembra 2024. godine".
U padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu je poginulo 15 ljudi, dok se dvoje teško ranjenih, više od mjesec dana kasnije, i dalje bori za život. Stanica je svečano otvorena u julu nakon trogodišnje rekonstrukcije.
U saopštenju od 12. decembra se dodaje da je Vlada na istoj sjednici donijela odluku da se iznos sredstava za materijalne troškove visokoškolskih ustanova utvrđen Zakonom o budžetu Srbije za 2025. godinu uveća za 20 odsto u odnosu na iznos sredstava utvrđen Zakonom o budžetu Arbije za 2024. godinu.
Odluka Vlade dolazi manje od 24 sata nakon što je predsednik Srbije 11. decembra u obraćanju medijima u zgradi Predsjedništva u Beogradu najavio ove poteze.
Dok se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obraćao medijima, ispred zgrade Predsjedništva protestovao je jedan broj studenata koji blokira fakultete insistirajući na ispunjenju zahtjeva, među kojima su objavljivanje cjelokupne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu i veća izdvajanja za materijalne troškove visokoškolskih ustanova.
Blokade visokoškolskih ustanova traju od kraja novembra nakon napada na studente tokom protesta zbog nesreće na Željezničkoj stanici u Novom Sadu. Više od 40 fakulteta i viših škola u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu i Subotici se priključilo blokadama.
Predstavnici vlasti osuđuju blokade i proteste.

Vlada Srbije donijela odluku da se objavi dokumentacija u vezi sa padom nadstrešnice u Novom Sadu

Vlada Crne Gore je 1. juna 2023. godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću.
Državna revizorska institucija je prilikom revizije ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.
U obrazloženju Vlade je bilo navedeno da je novac dodijeljen jer Crkva Svetog Vasilija u Nikšiću ujedno ima i status kulturnog dobra pod državnom zaštitom.
- Ulaganje je krajnje neophodno, radi očuvanja ovog izuzetnog dobra naše kulturne baštine i ujedno moralna obaveza... - navodi se u odluci kojom se zadužuje Ministarstvo finansija da uplati novac na račun Eparhije budimljansko-nikšićke Srpske pravoslavne crkve.
Moralna obaveza Vlade da očuva kulturnu baštinu ovom odlukom nije definisala i obavezu Eparhije da izvještava o tome kako se novac troši, niti je Vlada poštovala svoju obavezu da sagleda svu neophodnu dokumentaciju, kako je navedeno u izvještaju DRI.
U konačnom izvještaju Državne revizorske institucije o reviziji Prijedloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2023. godinu piše da je Ministarstvo pravde tek 1. 7. 2024. godine dostavilo na uvid dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostali iznos (od 160.000) utrošiti u narednom periodu.
- Navedene isplate nijesu izvršene u skladu sa tačkom 3 Pravilnika o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora – ističe se u izvještaju DRI.
Revizori ističu da isplata nije izvršena u skladu sa pravilnikom i uputstvom o radu državnog trezora kojim je definisano ovjeravanje i odobravanje plaćanja od strane potrošačkih jedinica.
- Vlada i resorna ministarstva su dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora – ističe se u izvještaju.
U situacijama kada nije obezbijeđena propratna dokumentacija, u prijedlogu zaključka treba navesti okvirni iznos za koji se traži saglasnost, a isplatu izvršiti nakon što resorno ministarstvo potvrdi Ministarstvu finansija opravdanost isplate na bazi relevantne dokumentacije, preporučili su iz DRI.
<h2>Procvat od 2017. godine</h2>
Eparhija Budimljansko nikšićka je, prema podacima portala Moj novac Instituta Alternativa, od 31. januara 2011. godine do danas dobila gotovo dva miliona eura iz budžeta, preciznije 1.992.206,52 eura.
Od tog novca je 936.000 opisano kao „ostali transferi institucijama“, 360.000 je iz Ministarstva pravde po odlukama Vlade. Pod stavkom transferi političkim partijama i udruženjima iz budžeta je Eparhija za to vrijeme dobila 236.195.83, pod „ostalo“ se vodi 148.897,97 eura. Transferi institucijama kulture i sporta iznose 99.000, za stručno osposobljavanje invalidnih lica 81.124,65, a za javni rad 31.920 eura. Iz budžeta je od 2011. godine ovoj Eparhiji pod stavkom subvencije poslodavcima za zapošljavanje lica sa invaliditetom uplaćeno 29.806,97, a transferi ostalim institucijama, po odlukama vlade 24.344,82...
Navedene su i subvencije za prozvodnju, transferi političkim partijama, strankama i udruženjima, subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, odluke komisije za budžet pomoć pravnim licima, ostale usluge, vodovodi, konsultantske usluge.
Na grafikonu sajta Moj novac primjetno je da je Eparhija najviše novca dobila 2023. godine - 458.395,03 eura.
Rast iznosa koji ta Eparhija dobija iz budžeta počinje od 2017. godine kada je za njene potrebe izdvojeno 109.946,48 eura, a naredne 2018. godine 261.876,45. Oko 312. 000 je dobila 2019. godine, a 2020. je uslijedio značajan pad – svega 74.222 eura.
Već naredne 2021. godine Vlada je bila izdašnija pa je ovom ogranku SPC namijenila 303.577 eura. Trend je nastavljen i 2022, kada je iz budžeta Eparhiji dato nešto preko 253.000.
Ovu godinu završava primanjima iz budžeta sa 84.000 eura koliko je trenutno prikazano na portalu Instituta Alternativa Moj novac.
To su znatno veći izdaci države za Srpsku pravoslavnu crkvu, u odnosu na prethodne godine, koje prati portal. Od 2011. godine do 2017, iznosi su bili znatno skromniji.
Tako je Eparhija 2011. godine primila nešto preko 26.000 eura, 2012. je dobila iz budžeta svega 9.442 eura, a naredne 2013. godine 13.278. Država je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj za 2014. godinu izdvojila 24,920, naredne 2015. godine je dobila 28,962. Tokom 2016. godine joj je dato 30.910 eura.
<h2>Neregulisano finansiranje</h2>
U godini 2023, kada je dato 200.000 eura Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, Vlada je dala i 900.000 eura za srednju vjersku školu „Sveti Sava“, i 800.000 eura za Medresu „Mehmed Fatih“. Vjerske škole se finansiraju od 2019. godine, a nakon nalaza DRI da su novac dobijale nezakonito, Centar za građansko obrazovanje je podnio krivičnu prijavu, pa se sada time bavi i Specijalno državno tužilaštvo.
DRI je nedavno u izvještaju o finansiranju vjerskih zajednica navela podatak da je od 2019. do 2023. godine iz budžeta Crne Gore, po više osnova, uplaćeno 8,75 miliona eura na račune svih vjerskih zajednica i to: za finansiranje vjerskih zajednica 1,97 miliona eura, za finansiranje srednjih vjerskih škola 4,9 miliona eura i po drugim osnovama 1,87 miliona eura.
Predmetna sredstva su uplaćena na račune sedamnaest vjerskih zajednica koje su upisane u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica i dvije srednje vjerske škole.
DRI je tada utvrdila da nije uspostavljen odgovarajući normativni okvir koji reguliše finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore.
- Postojeći normativni okvir koji je u primjeni ne obezbjeđuje u dovoljnoj mjeri predvidljivost i pravednost u regulisanoj oblasti. Finansiranje srednjih vjerskih škola vršeno je na način koji nije u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju - saopštio je DRI.
Na osnovu Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, finansirane su vjerske zajednice u periodu 2019-2023, u ukupnom iznosu od 1,97 miliona eura.
U periodu 2021-2023, vjerske organizacije su finansirane iz budžeta Crne Gore na osnovu Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Iznos sredstava kojima se finansiraju vjerske zajednice određivao se na osnovu diskrecionih odluka resornog ministra, jer nijesu utvrđeni odgovarajući kriterijumi na osnovu kojih se vrši odobravanje sredstava i procjena potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja.
Kolegijum DRI je, saglasno sprovedenoj reviziji i utvrđenom činjeničnom stanju, izradio preporuke tako da je Ministarstvu pravde preporučeno da inicira donošenje normativnog okvira kojim će se regulisati finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, a posebno u dijelu propisivanja kriterijuma za odobravanje i procjenu potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja sredstava, kao i način praćenja i izvještavanja o namjenskoj upotrebi javnih sredstava za finansiranje vjerskih zajednica.
 
&nbsp;

Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 220.000 eura, bez dokumentacije i obaveze da pravda trošenje

Protiv N.C. (66) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je kao investitor u Plužinama od 2020. do 2023. godine izgradio tri objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
To je saopšteno iz Uprave policije.
Prijavu protiv njega su podnijeli službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, Odjeljenja bezbjednosti Nikšić i Stanice policije Plužine - u saradnji sa Urbanističko-građevinskom inspekcijom.

Krivična prijava osumnjičenom da je u Plužinama izgradio tri objekta bez prijave i dokumentacije

Potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković najavio je da će podnijeti krivičnu prijavu protiv poslanika Demokrata Momčila Lekovića zbog, kako tvrdi, lažnog prijavljivanja i narušavanja ličnog i profesionalnog ugleda.
Reakcija Vukovića uslijedila je nakon Lekovićevog saopštenja, u kojem je naveo da je glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću dostavio informaciju o sumnji da je Vuković, dok je obavljao funkciju gradonačelnika Podgorice, učestvovao u zloupotrebama koje su navodno dovele do milionske štete po gradski budžet i preduzeće „Putevi“.
- Zbog današnjeg prizemnog napada na moj lični i profesionalni ugled, očito motivisanog pokušajem spašavanja njegovog raspadajućeg političkog subjekta u susret izborima u Nikšiću, protiv poslanika Momčila Lekovića podnijeću krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje - naveo je Vuković, pozivajući se na relevantne odredbe Krivičnog zakonika.
U svom obraćanju, Leković je istakao da postoji osnovana sumnja da su Vuković, bivši gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan, nekadašnji direktor „Puteva“ Radenko Bulatović i bivša sekretarka u Glavnom gradu Lazarela Kalezić, zaključivanjem nezakonitih ugovora 2020. godine, oštetili preduzeće „Putevi“ d.o.o. Podgorica i sam Glavni grad.
Prema njegovim navodima, ova &nbsp;grupa je radovima na putnom pravcu Barjamovica – Bandići – Komani pričinila materijalnu štetu, dok je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, kako tvrdi Leković, time pribavljena imovinska korist u iznosu od gotovo 250 hiljada eura.

Vuković najavio krivičnu prijavu protiv Lekovića: "Prizemni napad uoči izbora u Nikšiću"

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u januaru je iznosio 56,32 miliona EUR, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 34,51 milion EUR, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG). 
 
 Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva, u januaru je iznosio 21,81 milion EUR, što je 62,86 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. 
 
 - Ukupan priliv stranih direktnih investicija manji je 34,49 odsto u odnosu na uporedni period - navodi se u Biltenu. 
 
 Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 12,61 milion EUR, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 21,9 miliona. 
 
 Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 38,2 miliona EUR, što čini 67,83 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 30,05 miliona EUR, a u preduzeća i banke 8,15 miliona EUR. 
 
 Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 17,42 miliona EUR, što je 45,4 odsto manje nego u januaru prošle godine. Preostalih 1,25 odsto se odnosilo na ostala ulaganja.

Neto strane direktne investicije u januaru 62,86% manje nego prošle godine

Američki predsjednik Donald Tramp otpustio je generala Timotija Hauga sa mjesta direktora Nacionalne agencije za bezbjednost (NSA), tvrde dva zvaničnika upoznata sa odlukom, a Demokrate iz Kongresa su osudile uklanjanje nestranačkog zvaničnika sa vrhovne bezbjednosne pozicije.
Haug, general Vazduhoplovstva koji je takođe šef Američke sajber komande, otpušten je zajedno sa Vendi Nobl, njegovom zamjenicom u NSA.
- General Haug je služio našoj zemlji u uniformi, sa čašću i odlikovanjem, više od 30 godina. U vrijeme kada se Sjedinjene Države suočavaju sa neviđenim sajber prijetnjama, kao što je sajber napad Slani Tajfun iz Kine tako jasno naglasio, kako njegovo otpuštanje čini Amerikance sigurnijim? - izjavio je senator Mark Varner, potpredsjednik Odbora za obavještajne poslove Senata.
Slani Tajfun je bio veliki kineski hakerski incident koji su zakonodavci nazvali najvećim telekomunikacionim hakovanjem u istoriji SAD.
Medijske kuće, uključujući Vašington Post, izvijestile su o otpuštanju kasno sinoć, navodeći sadašnje i bivše američke zvaničnike, koji su rekli da ne znaju razlog za Haugovo otpuštanje ili premještanje Nobl.
Nobl je premještena na posao u kancelariji Podsekretara odbrane za obavještajne poslove Pentagona, navodi Post. NSA je dio Ministarstva odbrane SAD.
Zamjenik Američke sajber komande Vilijam Hartman imenovan je za vršioca dužnosti direktora NSA, a Šila Tomas, koja je bila izvršna direktorka u NSA, imenovana je za vršioca dužnosti zamjenika, navodi list.
Pentagon i Bijela kuća nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar. Tramp je rekao da želi da njegova administracija bude popunjena onima koji podržavaju njegove stavove.
- Uvijek ćemo otpustiti ljude – ljude koje ne volimo ili ljude koji iskorištavaju, ili ljude koji možda imaju lojalnosti prema nekom drugom - rekao je novinarima u avionu Air Force One u četvrtak.
<h2>Haug nije bio na Signal četu</h2>
Predstavnik Demokrata iz Konektikata, Džim Hajms, koji je rangirani član Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma, takođe je izdao saopštenje osuđujući otpuštanje i tražeći objašnjenje.
- Poznajem generala Hauga kao poštenog i direktnog lidera koji je slijedio zakon i stavljao nacionalnu bezbjednost na prvo mjesto – bojim se da su upravo te osobine mogle dovesti do njegovog otpuštanja u ovoj Administraciji - rekao je Hajms.
Mark Varner, demokrata iz Virdžinije, primijetio je da, za razliku od nekih drugih vrhovnih zvaničnika Trampove administracije, Haug nije bio na diskusiji o vojnim planovima na komercijalnoj aplikaciji za razmjenu poruka Signal, u koju je slučajno bio uključen novinar.
- Takođe je zapanjujuće da bi predsjednik Tramp otpustio nestranačkog, iskusnog lidera Nacionalne agencije za bezbjednost, dok još uvijek ne poziva na odgovornost nijednog člana svog tima za curenje povjerljivih informacija na komercijalnoj aplikaciji za razmjenu poruka - rekao je Varner u svom saopštenju.
Tramp je otpustio više visokih zvaničnika u američkim agencijama i instalirao lojaliste od početka svog drugog mandata 20. januara.
Ilon Mask, koji predvodi napore Trampove administracije da smanji i pojednostavi radnu snagu savezne vlade, posjetio je NSA prošlog mjeseca kako bi se sastao sa Haugom.
NSA je jedna od vodećih obavještajnih agencija Sjedinjenih Država i koristi vrhunsku, specijalizovanu tehnologiju i sisteme za prikupljanje i analizu obavještajnih podataka. Američka sajber komanda izvodi i ofanzivne i defanzivne operacije i nadgleda mreže Ministarstva odbrane.

Tramp otpustio direktora NSA

Građani Cetinja su i danas su blokirali magistralni put Cetinje - Podgorica, u mjestu Kruševo ždrijelo.&nbsp;
Ove mirne blokade više od mjesec svakodnevno organizuju građani koji traže odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora zbog tragedije na Cetinju u kojoj je Aco Martinović ubio 13 ljudi.
Okupljanja počinju simbolično u 17.26 sati - u vrijeme kad se desio tragidčni događaj, i traju sat.

Cetinjani i danas blokirali Kruševo ždrijelo

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Tag: dokumentacija