Dokumentarni film „Čovjek lavina“ posvećen legendarnom bubnjaru Dragoljubu Đuričiću, premijerno će u Podgorici biti prikazan u srijedu, 29. oktobra, u sali DODEST, sa početkom u 20 sati. Projekciju filma realizujemo u saradnji sa Mrežom kinoprikazivača Crne Gore.
Režiju za film koji je nastao u produkciji Montenegro Max Filma potpisuje Slobodanka Radun, a scenario Jasmina Karajlović.
Filmski portret Dragoljuba Đuričića, jednog od najboljih muzičara i bubnjara bivše Jugoslavije, otkriva priču o rok sceni Crne Gore i njenim počecima tokom 60-ih, kao i razvoju i rastu rok kulture na Balkanu tokom 70-ih i 80-ih godina. Đuričič, ponositi Crnogorac rođen u Cucama, malom cetinjskom selu, djetinjstvo i tinejdžerske dane provodi u Herceg Novom.&nbsp;
Nakon preseljenja u Beograd njegova karijera počinje da se razvija vrtoglavom brzinom. Svirao je sa najznačajnijim bendovima svog vremena u regionu. Nekoliko godina provodi u Skoplju, kao bubnjar poznate rok grupe „Leb i sol”. Inovacijama u muzičkom pristupu Đuričić dovodi bubnjeve u centar muzičkog performansa formirajući prvi balkanski perkusionistički orkestar „Balkansku lavinu“. Čovjek velikih ideja i raskošnog talenta ostavio je značajno nasljeđe mnogim svojim učenicima, ali i generacijama bubnjara koji dolaze.
- Veliko nam je zadovoljstvo što će u Podgorici biti upriličena specijalna projekcija dokumentarnog ostvarenja „Čovjek lavina“, u okviru koje će publika biti u prilici da utiske o filmu sumira sa rediteljkom Slobodankom Radun, kao i producentkinjom Jasminom Karajlović - saopšteno je iz KIC-a "Budo Tomović".
Ulaz je slobodan.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Čovjek lavina: U srijedu premijera dokumentarnog filma posvećenom Dragoljubu Đuričiću

Pamflet istorijskog revizionizma, poluistina, prećutkivanja, propagandnog falsifikovanja, u formatu dokumentarnog filma o 13. julu, kojim se normalizuje velikosrpska mitologija, osvanuo je sredinom jula na Jutjub kanalu prosrpske Demokratske narodne partije (DNP), a premijerno je prikazan na Adria Televiziji.
Neskriveni i ključni cilj lažnih istorijskih konstrukcija u ovom uratku jesu otvorena delegitimizacija crnogorske borbe za obnovu državnosti, osporavanje autentičnosti antifašističkog ustanka iz 1941. godine, ali i da se zatomi istina o okupaciji Crne Gore 1918. godine Podgoričkom skupštinom i nametne narativ da su Crnogorci zapravo Srbi koji treba da se vrate sebi.
<h2>TAJNI PODACI O AUTORSTVU</h2>
Transparentnih podataka o režiji, produkciji i autorstvu nema, ali je mnogo toga jasno - a prije svega da je film u javnost plasiran u jeku sve intenzivnije revizije istorije u Crnoj Gori i dok politička vladajuća struja koristi svaki mogući alat - od institucionalne moći do medijske propagande - kako bi poništila crnogorski istorijski i identitetski kontinuitet.
Film od samog početka ne krije da ima političko-revizionističku agendu pošto naratorka u prvim minutima govori o tome da „Crna Gora ima dvije zastave, himne, dva imena, dva pravca ali i dvije istorije“ - tako otvoreno afirmišući „istoriju“ napisanu iz velikosrpskog ugla.
To nije samo ulazna tačka u pokušaj da se gledaoci ubijede da su „dvije istorije“ ravnopravne - da se ne radi o sukobu činjenica i političkoj propagandi, nego i priznanje da autori filma, ko god oni bili, ne prihvataju zvaničnu, međunarodno priznatu i utemeljenu istoriju Crne Gore.
<h2>KLJUČNA ZAMJENA TEZA</h2>
Tako se, pored ostalog, italijanska okupacija iz 1941. godine koristi kao zgodan izgovor da se prikriju mnogo dublji i trajniji ožiljci - poput onih iz 1918. kada je Crna Gora anektirana, a Karađorđevićima omogućeno da pod maskom „volje srpskog naroda“ sebi pripoje novu teritoriju - da bi Srbija, proširena Crnom Gorom i Makedonijom, tvorila kraljevinu tri naroda - Srba, Hrvata i Slovenaca.
Tada su srpski agenti poslati u Podgoricu, proglašeni „velikom narodnom skupštinom“ i, uz prismotru srpske žandarmerije, izglasali brisanje države Crne Gore - odnosno rezoluciju koju je srpska vlast napisala na Krfu, a kojom se okupacija Crne Gore prihvata proglašenjem pripojenja Srbiji.
U tom trenutku je postojala redovna crnogorska narodna skupština, i to po tadašnjem ustavu jedina koja je mogla raspolagati sudbinom ove države, ali desilo se što se desilo.
Uslijedio je Božićni ustanak, spaljivanje hiljada crnogorskih domova, progon komita, ubijanje onih koji su bili vjerni crnogorstvu i državnoj slobodi. Dvadesetak godina kasnije, a pošto je narod bio za to da zajednica bude organizovana tako da sve zemlje budu slobodne i ravnopravne - a što su srpski politčari odbijali, desio se Petrovdanski sabor na kojem su federalisti, na čelu sa Sekulom Drljevićem, uz Italijane proglasili nezavisnost.
No, ovako posloženih fakata u DNP-ovom i Adrijinom uratku nema. Oni, bez bilo kakvog detaljisanja, konstatuju da je u tom periodu Crna Gora bila dio Zetske banovine, što prati i dalje navođenje da je parola crnogorskih komunista bila „srpstvo, slovenstvo, sloboda“ ili, kako naratorka kaže: „tadašnje rukovodstvo crnogorskih komunista je sebe i te kako smatralo Srbima. Čak i oni koji su se nacionalno izjašnjavali kao Crnogorci nijesu na srpstvo gledali kao na nešto što je strano, nametnuto ili neprijateljsko“.
Sve to vodi do njihove suštine - tvrdnje da je „ustanak 13. jula 1941. bio borba za zajedničku jugoslovensku državu“, odnosno, po njihovom poimanju, za crnogorsko zajedništvo sa Srbijom, a da je deklaracija donijeta 12. jula bila težnja ka separatizmu koja je idućeg dana dobila odgovor.
Ovo je ključna zamjena teza jer je ustanak 13. jula, prije svega, bio antifašistička odbrana dostojanastva naroda koji nije zaboravio ni Podgoričku skupštinu, niti prihvatio ideju da mu se ponovo o sudbini odlučuje „odozgo“. Crna Gora se borila za slobodu - od fašizma i hegemonije, zato je jasno da se plasiranjem narativa o trinaestojulskom ustanku kroz prizmu „jugoslovenskog patriotizma“, a ne i crnogorskog otpora dugotrajnoj fašisitčkoj manipulaciji identitetom, pokušava zbrisati srpska prljava uloga okupatora, a samim tim i crnogorski subjektivitet u Trinaestojulskom ustanku.
<h2>POKUŠAJ DEMONIZACIJE SUPROTSTAVLJANJA SRPSKOJ HEGEMONIJI</h2>
Dodatno, karakterisanjem deklaracije koja je donijeta 12. jula „težnjom ka separatizmu“ između redova se opasno implicira da je svaki zahtjev za crnogorskom nezavisnošću sam po sebi fašistički, a ta teza im služi i za diskreditaciju savremenih crnogorskih državotvornih ideja.
Pored toga, Sekula Drljević, politički lider crnogorskih federalista i separatista koji je isprva svoje djelovanje bazirao na protivljenju srpskoj aneksiji Crne Gore 1918. godine, u filmu se poredi sa Antom Pavelićem - vođom ustaškog pokreta koji je predvodio genocidni režim NDH koji je odgovoran za smrt stotine hiljada ljudi - i to uz tvrdnju da je bio zamišljen kao crnogorski pandan ustaškom poglavniku, tj. da je Crna Gora 1941. trebalo da bude fašistički protektorat sličan NDH.
Kolaboracija Drljevića sa fašistima ostaje fakat - ali se on u ovom filmu demonizuje kao ustaški pandan - iako nikad nije imao oružane snage, niti sprovodio represiju nad bilo kakvim civilima - dok su, sa druge strane, mnogi četnički komandati, poput Pavla Đurišića i Draže Mihailovića, sarađivali sa Italijanima i nacistima - i to ništa manje - nego mnogo više.
Samim tim je jasno da je Drljević, koliko god bio sporan, tvorcima ovog filma poslužio isključivo da bi zalaganje za crnogorsku državnost prikazali kao oličenje fašizma - što im onda i omogućava pravdanje narativa u kojem je jedino čista opcija prosrpska - a sve drugo izdajničko. Zato njegovo poređenje sa Pavelićem služi samo kao alat za brisanje legitimiteta crnogorskih političkih pokreta koji su se suprotstavili srpskoj hegemoniji.
Svime time se pokušava zatvoriti prostor za bilo kakvu diskusiju o crnogorskoj državnosti - jer ako je svaka priča o nezavisnosti fašizam - onda je, valjda, jedina antifašistička opcija ostanak u velikosrpskoj dimenziji.
<h2>,,PRANJE“ ČETNIČKOG POKRETA&nbsp;</h2>
Iako su saradnja četničkog vođe Draže Mihailovića sa okupatorskim silama i masovni zločini nad civilima koji su se suprotstavljali kolaboraciji neupitni, nepobitni i jasni, u filmu se pokušalo ,,pranje” četničke biografije, predstavljajući kolaboraciju četnika Pavla Đurišića sa Italijanima kao - „reakciju na komunističke zločine“.
Tako naratorka kaže da su komunistički zločini „prouzrokovali odluku četnika da sklope ratni sporazum sa Italijanima - sa ciljem uništenja komunista“. Koji su to zločini komunista 1941. godine natjerali četnike na kolaboraciju sa fašistima Pircija Birolija - nije objašnjeno. Očito jer nije se mogla isfabrikovati ,,nova istorija”.&nbsp;
A kako to u propagandnim uratcima obično i biva, jedan narativ temelj je za drugi - pravdanje četnika brzo vodi i do rusofilije koja se silu na sramotu predstavlja kao oličenje crnogorskog mentaliteta.
- Važan faktor motivacije među borcima NOB-a, naročito Crnogorcima, bila je privrženost Moskvi koja je, sem iz ideoloških razloga, proisticala iz tradicionalnih i ratničkih spona prethodnih stoljeća. Još od 18. vijeka osnovni elementi crnogorske državnosti obrazovanja i duhovnosti uživali su jedinu podršku u Rusiji. Poznata krilatica „sa Lovćena kliče vila, oj Rusijo majko mila“ bila je dio mentaliteta mladih partizana. Ne treba da nas čudi što je samo u Crnoj Gori ustaljeni partizanski pozdrav „smrt fašizmu sloboda narodu“ dijelom zamijenjen sa „crvena armija je s nama pobjeda je naša“ - navodi naratorka, dramatično falsifikujući istoriju, sve radi predstavljanja Crnogoraca kao „pravoslavnog“ kulturnog i ideološkog svijeta koji prirodno gravitira ka Srbiji i Rusiji.&nbsp;
Time su u ovom filmu zanemareni i zbrisani svi temelji crnogorskog građanskog i sekularnog identiteta, a trenutno stanje u državi i neophodni otpor srpsko-ruskom uticaju između redova upakovani u izdaju sopstvenog karaktera.&nbsp;
<h2>„DRUGOSRBIJANCI“ I „MONTENEGRINI“</h2>
Ne čudi što je jedan od sagovornika u ovom uratku, pored predstavnika Istorijskog instituta i Milana Kneževića i srpski istoričar, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i jedan od ideologa velikosrpskog projekta, Čedomir Antić, koji docira o tome kako u Crnoj Gori „nema drugosrbijanaca“.
- Svi drugosrbijanci su postali montenegrini. To je vrlo zanimljivo i govori da je to jedinstvena zemlja. Bila je srpska, danas više nije. Toliko su netolerantni ti ljudi da ne priznaju srpstvo - govori Antić.
Nijesu anonimni autori ovog filma ni prvi ni jedini koji su pokušali lansirati tezu o tome da je crnogorski identitet tvorevina nekadašnjeg komunističkog vođe Milovana Đilasa.&nbsp;
- U jugoslovenskoj javnosti toga vremena nerijetko je bilo zastupljeno stanovište o Đilasu kao tvorcu crnogorske nacije - neki će reći jedne izrazito anti-srpske pojave i dezintegrativnog faktora u odnosu na srpski nacionalni korpus. Sa današnjeg aspekta, postavlja se pitanje da li je to baš tako. Đilasovo nacionalno opredjeljenje bilo je u većem dijelu života nesumnjivo srpsko. O tome govore njegova centralna literalna djela - navodi naratorka.
Na to se nadovezuje Antić koji ističe da „vidimo da je on drugosrbijanac“, te da je „to srpstvo kod njega jako relativno“.
- Zvaničan stav Komunističke partije Jugoslavije prema crnogorskoj naciji nije bio još uvijek jasno i u potpunosti definisan. Crnogorsku naciju je trebalo, po stavu Komunističke partije Jugoslavije, u perodu pred izbijanje rata tek definisati i naučno objasniti. Iz tog razloga je to pitanje ostavljeno za poslije rata. A onda je ponuđeno najviđenijem Crnogorcu među komunistima da ga definiše i na neki način postavi kao model za novu naciju u novoj državi. Ta ličnost bio je Milovan Đilas...Iskustvo ovog rata govori da crnogorski narod, ne samo što je ustao protiv okupatora, nego je pošao i protiv onih struja koje su htjele da ga odvoje od Srba - govori naratorka.
Suština svih ovih navoda je ista: ubijediti Crnogorce da su zapravo Srbi - a kako to uvjerljivije učiniti nego reći da je upravo „tvorac nacije“ u biti Srbin - koji se samo radi partijskih interesa zalagao za crnogorstvo.
<h2>REHABILITACIJA DEVEDESETIH</h2>
Tokom cijelog filma konstanta je nametanje narativa da su crnogorska nacija i državnost produkt manipulacija i zavjere protiv srpstva - uz osporavanje svakog procesa koji je vodio do emancipacije naše države.&nbsp;
Tako Antić riječima da je „dugoročno pobijedila „nidologija“ koja je imala veliku sreću i u jugoslovenskoj državi učinila sve da odvoji Srbiju od Crne Gore“ samo učvršćuje korijene ratnih devedesetih - čiji krici, kroz pritiske i pokušaje podrivanja suverenosti - što iznutra - to i spolja, i danas odjekuju Crnom Gorom.
Dokaz za to je i tvrdnja da je uplivom hrvatskog nacionalizma u vrh crnogorskog dijela KP u potpunosti je narušen „revolucionarni moral čiji su nosioci bili upravo srpski komunisti“.&nbsp;
I više je nego jasno da se radi o grubom pokušaju kriminalizacije crnogorske državnosti i to kroz rehabilitaciju velikosrpske hegemonije čija je suština uvijek bila, i danas jeste, teza da su svi drugi identiteti na ovim prostorima devijantni, nepostojeći – odnosno izdajnički.
<h2>VELIČANJE AB REVOLUCIJE</h2>
U nastavku filma autori su se dotakli Antibirokratske revolucije nazivajući je „savršenim primjerom sadejstva između crnogorstva i srpstva“ - kao da nije riječ o politički dirigovanom puču tadašnjeg režima Slobodana Miloševića kojim je u Crnoj Gori instalirano njemu odano rukovodstvo radi namjere da kontroliše Predsjedništvo SFRJ - a što se nije moglo bez podrške zvanične Crne Gore.
No, ni ovo nije ništa novo, niti čudi, kada se uzme u obzir da je upravo DNP bio jedan od nosioca nastavka kontrarevolucije - odnosno litija 2020. godine. Obje kontrarevolucije su osmišljene i koordinisane iz Beograda, a nacionalizam i navodna ugroženost crkve iskorišteni za vraćanje Crne Gore u velikosrpski kolosjek i ostvarenje njihovih interesa.&nbsp;
Obje su, u konačnom, imale razarajući efekat po crnogorsko društvo i demokratski razvoj.
<h2>VOZ I ŠINE</h2>
Završni dio filma kulminira otvorenim poricanjem i omalovažavanjem savremene državnosti Crne Gore i referendumske volje.
- Riječi i nedjela Štedimlije i Drljevića referendumski su nadglasale borbu naših predaka koji su živote dali boreći se protiv tekovina 12. jula. Iako je 13. jul i danas Dan državnosti Crne Gore - on je nažalost samo broj na zidnom kalendaru, odmah pored slavske ikone kod onih koji je još uvijek imaju. Nerijetko u narodnoj skupštini i u javnosti možemo da čujemo kako se mnogi pozivaju na narodno-oslobodilačku borbu, istrajavanje na himni koja predstavlja ništa drugo do plagijat ratnog zločinca Sekule Drljevića. Priča o precima koji su se borili za slobodu trebalo bi da nam daju danas zajednički put i pravac kojim treba da idemo - navodi naratorka u završnom dijelu.
Nastavlja dociranjem o odnosu crnogorstva i srpstva.&nbsp;
- U našoj državi se najbolje oslikava kroz metaforu kolosjeka: jedno bez drugog ne može da funkcioniše, odnosno voz ne može da nastavi dalje. Potreban je balans jer zabluda je da vlak može zamijeniti voz i da je povijest važnija od istorije. Moramo biti svjesni riječi naših predaka, ne smijemo doživjeti sudbinu Kajina i Avelja, jer braća su braća čak i kada se posvađaju jer ako se odreknemo prošlosti nećemo imati ni budućnost - govori naratorka.
Ova metafora ne znači nikakvo „pomirenje“ niti simboliše bratstvo - već podređenost. Voz predstavlja Crrnu Goru - koja, prema njihovom poimanju, ne može ići bez šina - odnosno Srbije.
Tako je napravljen puni krug: u samoj završnici je potvrđeno da je glavna vodilja ovog uratka upravo nastavak diskursa i velikodržavnih pretenzija koje su 1918, ali i devedesetih započele oružjem, a u 21. vijeku nastavljene sofisticiranijim sredstvima - prije svega institucionalnom revizijom istorije.

Anja Ivanović

DNP i Adria TV revizionistički dokumentarni film o 13. julu iskoristili da još jednom nametnu narativ da su Crnogorci Srbi koji treba da se vrate sebi

Na području Žabljaka otpočelo je snimanje kreativnog dokumentarnog filma „Durmitor je Ona“ u režiji Vladimira Perovića, u produkciji kuće Atomic, u koprodukciji sa engleskom postprodukcijskom kućom Molinare, saopšteno je iz Filmskog centra Crne Gore.
- Film donosi poetsko-filozofsku meditaciju o unutrašnjem putu jedne žene – od djetinjstva u patrijarhalnom okruženju, preko ličnog buđenja i samospoznaje, do duhovnog oslobađanja u jedinstvu sa prirodom. Kroz impresivne vizuelne slike Durmitora i duboko intiman unutrašnji monolog, „Durmitor je Ona“ istražuje univerzalne teme ženstva, traume, prirode i smisla postojanja. Snimanje se realizuje na autentičnim lokacijama planine Durmitor i trajaće do kraja jula 2025. godine. Film kombinuje dokumentarni i performativni pristup, uz eksperimentisanje sa zvukom i slikom, gdje priroda postaje ravnopravan učesnik filmske naracije- kazali su iz Filmskog centra Crne Gore.
Filmsku ekipu čine: reditelj Vladimir Perović, protagoniskinja i koautorka Jelena Vuković, direktor fotografije Ivan Čojbašić, dizajnerka zvuka Dora Filipović, asistent režije Matija Joksimović, Bojan Perović, asistent kamere, organizator Ivan Perović, koordinatorka Svetlana Čojbašić, izvršni producent / koproducent Glen Gatard, a za PR zadužena je Jelena Božović.
Film „Durmitor je Ona“, ističu iz Filmskog centra Crne Gore, nastaje kao izraz dubokog poštovanja prema prirodi i ženskoj snazi, kao i želje da se kroz ličnu priču protagonistkinje dosegne univerzalna istina o povezanosti čovjeka i svijeta koji ga okružuje.
Film „Durmitor je Ona“ je podržan od strane Filmskog centra Crne Gore na konkursu za kratkometražni dokumentarni film za 2024. godinu.

Na Žabljaku počelo snimanje kreativnog dokumentarnog filma “Durmitor je Ona”

Upadljiv novi dokumentarni film koji tvrdi da vanzemaljski život postoji na Zemlji i optužuje američku vladu za prikrivanje informacija o mogućim vanzemaljskim aktivnostima izazvao je veliku buru na festivalu SXSW, piše britanski The Guardian.
The Age of Disclosure razmatra godine kongresnih aktivnosti i svjedočenja u vezi sa prisustvom Neobjašnjenih Anomalnih Fenomena (UAP, novi naziv za stigmatizovani pojam NLO) u Sjedinjenim Državama, a izazvao je i uzbuđenje i skepticizam na kulturnom festivalu u Ostinu, Teksas.
Film, koji je režirao Dan Farah, sadrži izjave 34 veterana američke vojske i obavještajnih službi sa direktnim saznanjima ili iskustvima sa UAP-ima. Svi oni svjedoče o prisustvu vanzemaljskih letećih objekata, a neki i o prisustvu vanzemaljskih bića na Zemlji. Neki takođe tvrde da vlada prikriva informacije koje bi mogle promijeniti paradigmu - napor koji glavni akter filma, Luis Elizondo, član Vladinog programa za identifikaciju prijetnji napredne aeronautike (AATIP), opisuje kao „najuspješniju dezinformacionu kampanju u istoriji američke vlade“, predstavljajući „80 godina laži i obmane“.
Bipartijska grupa vladinih zvaničnika, koja uključuje bivšeg senatora Floride i novog državnog sekretara Donalda Trampa, Marka Rubija, demokratsku senatorku iz Njujorka Kirsten Džilibren i republikanskog senatora Južne Dakote Majka Raundsa, takođe poziva na više transparentnosti o ovoj temi, navodeći svoja lična iskustva u pokušajima da dobiju informacije o UAP-ima. Prema filmu, svi učesnici otkrivaju onoliko informacija koliko im zakon dozvoljava - što i nije mnogo u smislu konkretnih dokaza, kako su primijetili neki kritičari. Kako je IndieWire napisao, The Age of Disclosure predstavlja „najubjedljiviji argument koji možete iznijeti bez ikakvih stvarnih dokaza“. Daniel Fajnberg iz The Hollywood Reporter-a odbacio ga je kao „dokumentarac eksploatacije sa kablovske televizije, ukrašen fensi estetikom“, u kojem „ništa nije dokazano, pa tako ništa ne može biti pobijeno“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDkU7ZqbADRs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Ipak, ovo je najozbiljniji i najpotkrijepljeniji dokumentarac o vladinom postupanju sa UAP informacijama do sada, istražujući godine rastućeg javnog interesovanja za ovu temu dok istovremeno, prema Elizondovim riječima, proglašava „najveću promjenu paradigme u ljudskoj istoriji“. The Age of Disclosure je „najistorijski dokumentarac ikada snimljen o ovoj temi“, rekao je ključni učesnik, Džej Straton, zvaničnik obavještajne službe odbrane i direktor vladinog UAP tima, tokom sesije pitanja i odgovora nakon premijere u glavnom Paramount teatru festivala.
- Ovo je veoma realna situacija, ulozi su nevjerovatno visoki, i ovo je očigledno pitanje našeg vremena - lideri iz obje političke partije jasno su mi dali do znanja koliko je ozbiljno - rekao je Farah, inače i producent filma Ready Player One Stivena Spilberga i UFO dokumentarca iz 2020. The Phenomenon, dodajući da „javnost nema pojma“, te da je „prosječan čovjek na ulici u potpuno mraku“.
Film počinje montažom izjava ispitanika - bivših vojnih i obavještajnih veterana, od kojih su mnogi svjedočili pod zakletvom pred Kongresom - koji zvanično izjavljuju: „Nismo sami“. Iako film obrađuje fantastične ideje koje su izazvale glasne uzdahe iz publike - spekulacije o vanzemaljskom životu skrivenom u neistraženim dubinama okeana, diskusije o teoretskoj tehnologiji vanzemaljaca koja bi mogla osloboditi čovječanstvo od fosilnih goriva - The Age of Disclosure se oslanja na legitimno novinarsko izvještavanje o vladinim programima.
Takvo izvještavanje počinje zapaženim člankom The New York Times-a iz 2017. o postojanju AATIP programa, koji je istraživao izvještaje o NLO-ima unutar Pentagona. (Elizondo i nekoliko drugih učesnika filma, uključujući bivšeg zamjenika pomoćnika ministra odbrane za obavještajne poslove Kristofera Melona i fizičara AATIP-a Herolda Patofa, služili su kao izvori za taj članak).
Javni interes doveo je do nekoliko izvještaja Pentagona koji potvrđuju stotine UAP viđenja od strane vojnog osoblja, kao i do pokretanja zvaničnog online alata za prijavljivanje NLO-a. Prošle jeseni, Elizondo i još nekoliko učesnika filma svjedočili su pred Kongresom o tome da vlada vodi tajni program prikupljanja NLO-a - iako nije bilo direktnih dokaza koji bi potkrijepili te tvrdnje.
The Age of Disclosure suočava se sa sličnom preprekom: mnogo priče o onome što su pojedinci vidjeli, ali što je istovremeno previše tajno, ili osjetljivo, da bi se otkrilo, što ga čini nemogućim za dokazivanje.
Provokativne i kontroverzne tvrdnje ostavljaju pitanje „što dalje“ otvorenim za publiku, uz eksplicitni poziv da zahtijeva više informacija od zakonodavaca.&nbsp;
- Pritisnite svoje predstavnike, izvršnu vlast, predsjednika... da ovo izađe na vidjelo, da se transparentnost desi, kako bi svijet shvatio da ono što smo doživjeli jeste stvarno. Nismo sami - rekao je Straton.

Da li je ovaj film dokaz postojanja vanzemaljskog života na Zemlji?

Dokumentarni film „Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“ autora Filipa Rašovića biće premijerno prikazan na Jutjubu večeras u 20 sati na linku: <a href="https://www.youtube.com/watch?v=RUR-mHk_lpo">https://www.youtube.com/watch?v=RUR-mHk_lpo</a>. Ovaj film, kako je autor naglasio u saopštenju koje je dostavljeno Portalu ETV, istražuje jedinstveni prostor Kučkih Korita. - Ovo malo naselje nalazi se na visini od 1.300 metara, udaljeno svega 60 kilometara od Podgorice. Poznato je po predivnom vidikovcu Grlo Sokolovo, jednom od najimpresivnijih prirodnih čuda ovog regiona. Ovaj film nastao je u okviru projekta „Kučka Korita - međuetnički odnosi u Kučima“ koji je podržao Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore - istakao je Rašović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024102509108_5c8fe645ba72c63061c9c8b3562335d5b1ffae961fdd238c8124e70d919fc2bb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024102509108_5c8fe645ba72c63061c9c8b3562335d5b1ffae961fdd238c8124e70d919fc2bb" data-rendition-name="original" width="1915" height="795" loading="lazy" alt="Kadar iz filma"> <figcaption>Kadar iz dokumentarca „Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“</figcaption> </figure>  Film prikazuje prelazni period u kojem se ovaj kraj nalazi - između tradicionalnog stočarstva koje polako odumire - i sve većeg prisustva vikendaša koji dolaze u potrazi za mirom i ljepotom netaknute prirode.&nbsp; - Kroz priče o svakodnevnom životu, film svjedoči o bogatoj tradiciji suživota ljudi različitih vjera -pravoslavnih Kuča i katoličkih stanovnika iz Zatrijepča, koji već vjekovima dijele ovu planinu. Bez obzira na svoje različite vjerske običaje, ovi ljudi su uvijek bili povezani zajedničkom sudbinom života na ovim surovim, ali prelijepim prostorima, podržavajući jedni druge u vremenima teških zima, sušnih ljeta i stalne borbe s prirodom. Njihova priča je priča o snazi zajedništva koje opstaje uprkos izazovima - ističe se u najavi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024102509108_83f6e8902443e2d8819fc9ded4d6b47ca9a5597b650c30632d92c7caa65e00fd.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024102509108_83f6e8902443e2d8819fc9ded4d6b47ca9a5597b650c30632d92c7caa65e00fd" data-rendition-name="original" width="1918" height="804" loading="lazy" alt="Kadar iz dokumentarca „Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“"> <figcaption>Kadar iz dokumentarca „Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“</figcaption> </figure>  Autor filma Filip Rašović razgovarao je sa ljudima koji su direktni svjedoci života na Koritima - od stočara koji su generacijama čuvali stoku na ovim planinama, do onih koji danas dolaze kako bi uživali u čistom planinskom vazduhu i tišini. Film, kako je naglasio, nije zamišljen kao kraj jedne priče: već kao njen početak. - Pokreće važno pitanje očuvanja ovog specifičnog trenutka u vremenu i duha života na planini, svjedočeći o harmoničnom suživotu različitih vjera i kultura koji je ovdje duboko ukorijenjen - naveo je Rašović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024102509108_0a7d71322290ef5c9dbc0c68b5228fbbc677660b6feae6572ed86d1948f59b7f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024102509108_0a7d71322290ef5c9dbc0c68b5228fbbc677660b6feae6572ed86d1948f59b7f" data-rendition-name="original" width="1918" height="793" loading="lazy" alt="Kadar iz dokumentarca „Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“"> <figcaption>Kadar iz dokumentarca „Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“</figcaption> </figure>  On se već predstavio publici dokumentarnim filmom „Primjeri Fundina“ koji je premijerno prikazan 30. juna 2020. godine, a istraživao je suživot stanovnika Fundine različitih vjera.&nbsp; Prethodni projekat dodatno potvrđuje njegovu posvećenost temama međuvjerskih odnosa i kulturne baštine Crne Gore.

„Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“ večeras premijerno na Jutjubu

Dokumentarni film „Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“ autora Filipa Rašovića biće premijerno prikazan na Jutjubu ovog petka u 20 sati.
Ovaj film, kako je autor naglasio u saopštenju koje je dostavljeno Portalu ETV, istražuje jedinstveni prostor Kučkih Korita.
- Ovo malo naselje nalazi se na visini od 1.300 metara, udaljeno svega 60 kilometara od Podgorice. Poznato je po predivnom vidikovcu Grlo Sokolovo, jednom od najimpresivnijih prirodnih čuda ovog regiona. Ovaj film nastao je u okviru projekta „Kučka Korita - međuetnički odnosi u Kučima“ koji je podržao Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore - istakao je Rašović.
Film prikazuje prelazni period u kojem se ovaj kraj nalazi - između tradicionalnog stočarstva koje polako odumire - i sve većeg prisustva vikendaša koji dolaze u potrazi za mirom i ljepotom netaknute prirode.&nbsp;
- Kroz priče o svakodnevnom životu, film svjedoči o bogatoj tradiciji suživota ljudi različitih vjera -pravoslavnih Kuča i katoličkih stanovnika iz Zatrijepča, koji već vjekovima dijele ovu planinu. Bez obzira na svoje različite vjerske običaje, ovi ljudi su uvijek bili povezani zajedničkom sudbinom života na ovim surovim, ali prelijepim prostorima, podržavajući jedni druge u vremenima teških zima, sušnih ljeta i stalne borbe s prirodom. Njihova priča je priča o snazi zajedništva koje opstaje uprkos izazovima - ističe se u najavi.
Autor filma Filip Rašović razgovarao je sa ljudima koji su direktni svjedoci života na Koritima - od stočara koji su generacijama čuvali stoku na ovim planinama, do onih koji danas dolaze kako bi uživali u čistom planinskom vazduhu i tišini. Film, kako je naglasio, nije zamišljen kao kraj jedne priče: već kao njen početak.
- Pokreće važno pitanje očuvanja ovog specifičnog trenutka u vremenu i duha života na planini, svjedočeći o harmoničnom suživotu različitih vjera i kultura koji je ovdje duboko ukorijenjen - naveo je Rašović.
On se već predstavio publici dokumentarnim filmom „Primjeri Fundina“ koji je premijerno prikazan 30. juna 2020. godine, a istraživao je suživot stanovnika Fundine različitih vjera.&nbsp;
Prethodni projekat dodatno potvrđuje njegovu posvećenost temama međuvjerskih odnosa i kulturne baštine Crne Gore.

„Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“ ovog petka premijerno na Jutjubu

Svečanom sjednicom Skupštine opštine, Budva je proslavila 22. novembar – Dan opštine i Dan oslobođenja. Sjednicu je otvorio predsjednik SO Petar Odžić, podsjećajući na istorijski značaj 22. novembra 1944. godine i antifašističke vrijednosti na kojima počiva savremena Evropa.
Odžić je poručio da Budvu u narednom periodu očekuje razvojni zamah kroz velike infrastrukturne projekte, uz oprez u upravljanju prostorom i fokus na dijelove grada koji su ranije bili zanemareni.
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović naglasio je da Budva, prema podacima MONSTAT-a, nosi epitet najrazvijenije opštine u Crnoj Gori, uz ovogodišnji budžet od 69 miliona eura. Istakao je da je riječ o stabilnom i razvojno usmjerenom budžetu koji omogućava strateške investicije.
Jovanović je naveo i ključne rezultate nove gradske uprave: besplatno predškolsko obrazovanje za svu djecu, kupovinu parcele za novi vrtić, otkup imovine JRB-a i pokretanje procesa otkupa zgrade „Jadranske straže“, te uspješno poravnanje sa kompanijom WTE kojim je opština izbjegla štetu procijenjenu na više od 50 miliona eura.
Kazao je da Budva, iako turistički centar, sve više postaje sredina pogodna za preduzetništvo, inovacije i nove biznise, te da je cilj stvoriti grad u kojem mladi žele ostati i graditi budućnost.
Na svečanoj sjednici uručene su i zahvalnice istaknutim građanima i organizacijama, dok je program obilježen nastupima budvanskih muzičara, školskih horova i folklornih društava.

Budva obilježila Dan opštine i Dan oslobođenja: najrazvijenija opština u Crnoj Gori, budžet 69 miliona eura

Večerašnju informativnu emisiju „24 sata“ vodi Amra Tahirović.
Gost: Novak Svrkota, ekonomski analitičar
Tema dana: Budžetski izazovi
Ionako glomazna javna uprava u Crnoj Gori nastavlja da raste. Iako je premijer Milojko Spajić najavljivao značajno smanjenje broja zaposlenih, predlog budžeta za 2026. godinu ukazuje na povećanje izdvajanja za zarade. Stručnjaci upozoravaju da je ovakav model neodrživ i da zahtijeva hitne, suštinske reforme i racionalizaciju troškova.
Sa gostom analiziramo stanje javnih finansija, investicione planove Vlade, kretanje javnog duga i ključne ekonomske izazove koji će uticati na građane i privredu.
Emisija „24 sata“ – večeras na programu.

Informativna emisija "24 sata": Gost Novak Svrkota

Crnogorsko narodno pozorište za godinu, samostalno ili u koprodukciji realizovalo je sedam premijera i 140 programa koje je vidjelo gotovo 32.000 posjetilaca. Nacionalni teatar je osvojio 14 izuzetnih nagrada, a u 72. sezoni slijede premijere predstava prema djelima Dostojevskog, Šekspira i Bernharda.
Nagradu za najbolju žensku ulogu na 21. Međunarodnom festivalu glumca u Nikšiću dobila je Nada Vukčević, prvakinja drame Crnogorskog narodnog pozorišta za ulogu Medeje u predstavi „Predmet Medeja“, dok su nagradu za najbolji partnerski odnos u ovoj koprodukciji nacionalnog teatra i Kulturnog centra Bar dobili mladi glumci Luka Stanković i Ivona Raković, koji tumače uloge Jasona i Kreontove ćerke.
Direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Ilija Subotić u razgovoru za medijsku agenciju Media Biro osvrnuo se na ovaj značajan uspjeh, ali i niz drugih rezultata postignutih za proteklu godinu dana.
- Zadovoljni smo svim aktivnostima koje su okarakterisale rad nacionalnog teatra u godini za nama. Od 1. novembra 2024. do 1. novembra ove godine Crnogorsko narodno pozorište, kao matična teatarska ustanova u državi i jedna od najznačajnijih u regionu, realizovalo je 140 programa koje je vidjelo blizu 32.000 ljudi. Samostalno ili u koprodukciji realizovali smo sedam premijera. Kada je riječ o Velikoj sceni, podsjetio bih da je riječ o predstavama „Naličje“ – autorskom projektu reditelja Borisa Liješevića, „Gospoda Glembajevi“ prema Miroslavu Krleži u režiji Danila Marunovića, „Princeza Ksenija od Crne Gore – Izgnanička tugovanka doma Petrovića“ po tekstu i u režiji Radmile Vojvodić u saradnji s Kraljevskim pozorištem „Zetski dom“, „Predmet Medeja“, inspirisana Euripidovom tragedijom u režiji jednog od najznačajnijih evropskih reditelja Diega de Bree, u koprodukciji s Kulturnim centrom Bar. Novu sezonu smo otvorili predstavom „Večeras improvizujemo“ prema kultnom Pirandelovom djelu u režiji legendarnog Paola Mađelija. Kada je riječ o Sceni Studio pred publikom su bile premijere predstava „Gidionov čvor“ prema Džoni Adams u režiji Ivana Vanje Alača i „Koliko do kraja“, koreodrame - autorskom projektu Julije Milačić Petrović Njegoš i koautorke Tamare Vujošević-Mandić, koji su Crnogorsko narodno pozorište i Baletska trupa Ballo realizovali uz podršku Fondacije Miloš Karadaglić - saopštio je Subotić.
Crnogorsko narodno pozorište u proteklih godinu dana učestvovalo je na najznačajnijim domaćim i regionalnim festivalima na kojima je osvojilo 14 nagrada, uključujući dvije nagrade na sinoć završenom 21. Međunarodnom festivalu glumca u Nikšiću.
Sterijine nagrade u Novom Sadu pripale su glumcu Aleksandru Raduloviću i reditelju Borisu Liješeviću za predstavu „Naličje", dok su na 65. Internacionalnom teatarskom festivalu MESS u Sarajevu nagradu „Rejhan Demirdžić“ za najbolje made glumce osvojili Lazar Đurđević i Anđela Marunović za uloge u istoj predstavi. „Naličje" je nagrađeno i na 27. Teatar festu „Petar Kočić“ u Banjoj Luci, gdje je osvojilo specijalnu nagradu za vizuelni identitet, za scenografiju i kostim, kao i nagradu „Korak u hrabrost“ za predstavu u cjelini.
Na 29. Jugoslovenskom pozorišnom festivalu „Bez prevoda" u Užicu, Vanja Magić dobio je nagradu za najbolju scenografiju u predstavi „Ibzen mašina“, koju je prema Ibzenovim dramama režirala Ana Vukotić.
Na prošlogodišnjem 20. Međunarodnom festivalu glumca u Nikšiću, Varja Đukić, prvakinja drame Crnogorskog narodnog pozorišta osvojila je Grand prix za najbolju žensku epizodnu ulogu u predstavi „Ja sam ona koja nisam“, prema tekstu Mata Matišića u režiji Vita Taufera.
Na 6. Festivalu drame i pozorišta balkanskog kulturnog prostora „Teatar na raskršću" u Nišu, glumica Kristina Obradović dobila je nagradu za najbolju žensku ulogu, a Stevan Vuković za najboljeg mladog glumca u predstavi „Gospoda Glembajevi“, koja je proglašena i najboljom u cjelini prema ocjeni novinarskog žirija.
Na Internacionalnom festivalu komedije „5RE“ u Velesu, po ocjeni publike, najbolja je bila predstava „Pokojnik“, koju je prema tekstu Branislava Nušića režirao Egon Savin.
- Uključujuću uspjeh u Nikšiću, Crnogorsko narodno pozorište je za proteklih godinu, dakle, osvojilo čak 14 nagrada, potvrđujući kontinuitet vrhunskih umjetničkih rezultata i kvalitet svojih predstava na domaćoj i regionalnoj sceni. Ovi rezultati jasno pokazuju širok raspon umjetničkih dostignuća našeg nacionalnog teatra – od izvanrednih izvedbi i režije do scenografije, kostima i inovativnog vizuelnog identiteta, potvrđujući poziciju Crnogorskog narodnog pozorišta kao najznačajnije teatarske ustanove u državi i jedne od vodećih u regionu - istakao je direktor CNP-a.
Subotić je napomenuo da su regionalna i međunarodna saradnja jedan od prioriteta Crnogorskog narodnog pozorišta.
- Osim učešća na najreferentnijim domaćim i regionalnim festivalima, podsjetio bih da CNP ima dobru, kontinuiranu prijateljsku saradnju s teatrima iz regiona. Sarađujemo sa Kazalištem Marina Držića iz Dubrovnika, Narodnim pozorištima iz Sarajeva i Beograda. Prije nekoliko večeri ugostili smo Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada. Poslije pauze od deset godina, tokom decembra ćemo gostovati u Makedonskom narodnom teatru na liniji sporazuma koji je između dva nacionalna teatra potpisan u proteklom periodu. Crnogorsko narodno pozorište je ove godine učestvovalo i na jednoj od najznačajnijih međunarodnih manifestacija Ohridsko kulturno ljeto - naveo je on.
Subotić je podsjetio da je na međunarodnom planu značajno to što je CNP član Evropske teatarske konvencije (ETC) – najznačajnije, najreferentnije i najuticajnije mreže vodećih javnih pozorišta u Evropi.
- Na nedavno održanoj godišnjoj konferenciji ETC u Rigi, Letonija, Crnogorsko narodno pozorište je pohvaljeno za početke rada u sprovođenju koncepta Zelene agende. Članstvo u ETC-u je jako važno zbog učešća u brojnim projektima, među kojima su oni koji se odnose na jačanje kadrovskih kapaciteta - istakao je direktor Subotić.
Nakon uspješnog početka 72. pozorišne sezone koje su obilježile premijere predstava „Večeras improvizujemo“, „Gidionov čvor“, „Koliko do kraja“ i „Pismo ljubavi“, autorskog projekta glumca Slavka Kalezića, po motivima romana “Ja sam ljubav” Žane Poliakov i pisma glumice Mire Furlan “Pismo sugrađanima”, kao i operski gala koncert Akademije Milanske skale prvi put i istoriji našeg nacionalnog teatra, Crnogorsko narodno pozorište i u narednom periodu nastavlja sa značajnim produkcionim aktivnostima.
Nataša Milićević režiraće predstavu „Pred penzijom“, prema Tomasu Bernhardu, dok u decembru počinju probe za predstavu „Kockar“, koju prema Dostojevskom režira Lidija Dedović. Nakon toga, Branislav Mićunović će prema Šekspiru režirati predstavu „Romeo i Julija“. Pred kraj 72. sezone započećemo rad na predstavi „Crnojevići“ – pozorišni portret jedne epohe – po tekstu Maje Todorović u režiji Ane Vukotić, dok je premijera planirana za 1. novembar 2026. godine.
Decembarski repertoar biće otvoren izvođenjem predstave „Bladi Mun“ autorke Ane Đorđević, za koju će biti obezbijeđen prevod na znakovni jezik za osobe s oštećenjem sluha. Na ovaj način, nacionalni teatar nastavlja s inkluzivnom programskom politikom nakon što je prošlog mjeseca predstava “Princeza Ksenija od Crne Gore” izvedena s audiodeskripcijom za slijepa i slabovida lica.
Uvođenjem titlovanja, Crnogorsko narodno pozorište omogućilo je da se određene predstave sa Velike scene iz ranije produkcije (“Šćeri moja”) i protekle dvije sezone (“Naličje“, “Gospoda Glembajevi”, “Princeza Ksenija od Crne Gore”, “Predmet Medeja”, “Večeras improvizujemo”) mogu pratiti i s engleskim titlom. To predstavlja dio naših nastojanja da unaprijedimo dostupnost sadržaja i podstaknemo razvoj publike, što smatramo važnim zadatkom nacionalnog teatra“, izjavio je Subotić.
- Zahvaljujući saradnji s kompanijom Air Montenegro, prvi put ikada repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta tokom sezone dostupni su na svim linijama našeg nacionalnog avio-prevoznika, kao dio inovativnog i savremenog strateškog pristupa u oblasti animacije i razvoja publike. Kao što sam ranije istakao, na ovaj način nacionalni teatar postaje bliži putnicima iz cijelog svijeta, dok istovremeno, kroz kanale komunikacije nacionalnog teatra, doprinosimo afirmaciji svih vrijednosti kompanije Air Montenegro. Kroz ovakav oblik intersektorske saradnje zajednički doprinosimo i jačanju ugleda Crne Gore na međunarodnom planu i promociji nacionalnog brenda - rekao je Subotić.
Svim ovim aktivnostima Crnogorsko narodno pozorište opravdava status jedne od najznačajnijih institucija kulture koja postavlja standarde, inspiriše publiku i čuva dostojanstvo pozorišne umjetnosti.

Subotić: CNP opravdava status jedne od najznačajnijih institucija kulture koja postavlja standarde

Vlada Crne Gore je nedavno u okviru akcije „Limitirane cijene“ prvi put ograničila i cijenu peleta na 250 eura za kubik u veleprodaji i na 270 eura u maloprodaji.
Nešto ranije prije te Vladine mjere u preduzeću „Energos d.o.o“ iz Pljevalja prva klasa peleta proizvođača iz Berana koštala je 375,10 eura, a druga klasa proizvođača peleta iz Bijelog Polja 350.90 eura, iako tako visoke cijene u maloprodaji nisu imale nikakvo ekonomsko opravdanje.
Građani Pljevalja su mjeru Vlade Crne Gore prihvatili sa odobravanjem, jer je izuzetno visoka cijena peleta značajno uticala na njihove kućne budžete.
Očigledno je da se nova mjera države nije svidjela proizvođačima peleta,piše PV Informer, pa proteklih dana nije bilo u prodaji peleta po stovarištima u Pljevljima.
Peleta nema za građane ni kod lokalnog proizvođača DOO „Jasen“, jer je preduzeće tek dobilo mogućnost za obezbjeđenje nove nedostajuće sirovine, koju treba izvući iz šume, a od ranije ima već uplaćenog peleta, koji treba prvo da isporuči. Iz tog lokalnog preduzeća tvrde da poštuju ograničene cijene peleta.
Zašto nema peleta posle ograničenja cijene od strane države, iako ga je redovno bilo dok se po paprenim cijenama prodavao po stovarištima, pitanje je za nadležno ministarstvo, koje bi trebalo izvršiti nadzor da li možda proizvođači proizvedeni pelet isporučuju isključivo za izvoz, po znatno većim cijenama?
Ministar Joković je nedavno upozorio da ako se posle ograničenja cijene peleta od strane države desi da nema peleta za domaće potrošače, donijeće se odluka o zabrani izvoza. Takođe je naveo da drvoprerađivači 80 odsto proizvedenog peleta izvoze. Proteklih mjeseci nije došlo do povećanja cijena nijednog inputa u proizvodnji i jedini razlog za rast cijena peleta je da je sada sezona i povećano interesovanje što proizvođači koriste”, kazao je tom prilikom ministar Joković.
Na potezu je nadležno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Crne Gore, da utvrdi pravi razlog zašto odjednom posle ograničenja cijena nema peleta na domaćem tržištu i o tome obavjesti zainteresovane potrošače tog ekološki prihvatljivijeg energenta za grijanje.

Posle ograničenja cijene, peleta za građane Pljevalja nema u prodaji

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.

Tag: dokumentarni-film