Vrijednost dolara na valutnim tržištima je u odnosu na korpu valuta oštro pala, nakon što je agencija Moody’s smanjila kreditni rejting Sjedinjenih Američkih Država (SAD) zbog čega su porasli prinosi na američke državne obveznice.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je ove sedmice 1,9 odsto na 99,1 bod, prenosi SEEbiz.
Pritom je kurs eura porastao 1,7 odsto na 1,1360 USD.
Američka valuta oslabila je prema japanskoj, 2,1 odsto na 142,55 JPY.
Dolar je pod pritiskom od kada je prije desetak dana agencija Moody’s smanjila kreditni rejting SAD-a s Aaa na Aa1 zbog velikog deficita saveznog budžeta, visokih troškova finansiranja i planiranog smanjenja poreza.
Javni dug SAD-a kreće se oko 36,2 biliona USD, a mogao bi porasti za još 3,8 biliona u idućih deset godina jer predsjednik SAD-a Donald Trump namjerava da smanji poreze.
Zbog toga su znatno porasli prinosi na američke državne obveznice, što znači da država mora da se zadužuje po višoj cijeni.
Smanjenje poreza vjerovatno bi potaknulo potrošnju i podržalo rast privrede, ali s druge strane, porastao bi javni dug, ako se ne smanji državna potrošnja.
Pritisak na dolar pojačan je u petak, kada je Trump ponovno uzdrmao tržišta zaprijetivši Evropskoj uniji carinama od 50 odsto od 1. juna, jer nije zadovoljan kako napreduju trgovinski pregovori između SAD-a i EU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vrijednost dolara oštro pala nakon smanjenja američkog kreditnog rejtinga

Vrijednost dolara prema korpi valuta pala je i treću uzastopnu sedmicu jer je američka valuta i dalje pod pritiskom zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je ove sedmice 0,6 odsto na 99,23 boda, novi najniži nivo u tri godine, prenosi SEEbiz.
Pritom je kurs eura porastao 0,3 odsto na 1,1390 USD. Američka valuta oslabila je i prema japanskoj, 0,9 odsto, pa je njena cijena zaronila na 142,2 JPY.
Pad kursa dolara treću sedmicu zaredom posljedica je nastavka trgovinskog rata između SAD-a i Kine. Predsjednik SAD-a Donald Tramp kazao je da očekuje trgovinski dogovor s Kinom, ali nije to detaljnije obrazložio.
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da Kina više neće obraćati pažnju ako SAD nastavi igru s carinskim brojkama. To je bio odgovor na prijetnju Vašingtonu da će povećati recipročne carine na uvoz iz Kine na ukupno 245 odsto zbog njenih protivmjera.
I dok se Vašington fokusirao na rat carinama, Kina je uvela niz necarinskih restriktivnih mjera. Među ostalim, u uslužnim djelatnostima, kao što su finansije, konsalting i turizam, u kojima SAD godinama ima veliki suficit u razmjeni s Kinom, kažu analitičari.
SAD i Kina zaplele su se u dosad neviđenu i skupu igru kukavice i čini se da nijedna strana ne namjerava da odstupi, rekao je Ting Lu ekonomista u kompaniji Nomura.
Osim toga, dolar je pod pritiskom jer se očekuje slabljenje američke ekonomije. Prošle sedmice predsjednik Američke centralne banke Džeroum Pauel kazao je da će veće nego što se očekivalo carine vjerovatno značiti višu inflaciju, a sporiji rast privrede.
Fed će, prema riječima Pauela, pričekati više ekonomskih podataka prije nego nešto preduzme s kamatnim stopama.
Zbog toga su splasnule špekulacije da će centralna banka uskoro smanjiti kamate, bez obzira na to što je Tramp ponovo pozvao Pauela da ih smanji i zaprijetio da će ga uskoro smijeniti.
Za razliku od Feda, Evropska centralna banka smanjila je ove sedmice, treći put ove godine, ključne kamatne stope 0,25 procentnih bodova kako bi podržala privredu u vrijeme nesigurnosti zbog carinskog rata.

1250x600

1084x550

Dolar oslabio treću sedmicu zaredom

Indeks američkog dolara pao je u petak na trogodišnju najnižu cifru od 99,014 jer je agresivna trgovinska politika američkog predsjednika Donalda Trampa ojačala zabrinutost zbog recesije u zemlji.
Indeks američkog dolara pao je 1,36 odsto i u 13:36 GMT je iznosio 99,49. Indeks je takođe pao za više od osam odsto od početka godine.
Indeks dolara, koji se koristi za mjerenje vrijednosti američkog dolara u odnosu na euro, švajcarski franak, japanski jen, kanadski dolar, britansku funtu i švedsku krunu, oštro je pao jer su Trampove carine i eskalacija napetosti s Kinom povećale ekonomsku neizvjesnost.
Amortizacija dolara ukazuje na to da su ulagači odgovorili na Trampovu protekcionističku politiku prodajom dolarske imovine, uzrokujući pritisak na dolarov indeks.
Rastuća zabrinutost zbog ekonomske recesije takođe uzrokuje amortizaciju dolara u odnosu na druge valute.
Uprkos Trampovoj najavi da je pauzirao dodatne carine na 90 dana za druge trgovinske partnere osim Kine, druge velike uvozne carine prouzrokovale su značajnu štetu i američka ekonomija se možda neće moći lako oporaviti od tih posljedica.
Pad povjerenja u američku ekonomiju i strahovi od recesije takođe su podstakli pritisak na prodaju američkog dolara.
U međuvremenu je EUR/USD zabilježio najviši nivo od februara 2022. na 1,1474 dolata.

Američki dolar pao na najnižu vrijednost u posljednje tri godine

Vrijednost dolara prema korpi valuta ove sedmice oštro je pala, pri čemu je kurs eura u odnosu na američku valutu skočio više od četiri odsto, najviše u posljednjih 16 godina.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je ove sedmice 3,4 odsto na 103.90 bodova, najniži nivo od novembra, prenosi SEEbiz.
Kurs eura prema dolaru skočio je 4,4 odsto na 1.0830 USD.
Američka valuta oslabila je i prema japanskoj, 1,7 odsto, pa je njen kurs skliznuo na 148,04 JPY.
Najveći sedmični pad dolarovog indeksa od novembra 2022. godine posljedica je znakova slabljenja američke valute i nesigurnosti ulagača u vezi trgovinske politike predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
U utorak je Tramp uveo carine od 25 odsto na uvoz iz Kanade i Meksika, a povećao carine na uvoz kineskih proizvoda za dodatnih deset posto, na ukupno 20 odsto. Kanada i Kina odmah su uzvratile istom mjerom.
Samo dan kasnije Tramp je odlučio da će na mjesec odložiti carine na automobile uvezene iz Kanade i Meksika, a potom je na mjesec odložio carine na svu robu koja je obuhvaćena odredbama sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma.
Takvi nagli zaokreti uznemirili su ulagače.
S druge strane, zbog visoke inflacije, američka centralna banka mogla bi da zadrži kamatne stope na sadašnjim nivoima duže nego što se očekivalo.
Doduše, ulagači se nadaju da će Fed uskoro nastaviti da smanjuje kamate, jer većina posljednjih podataka ukazuje na usporavanje rasta privrede. Predsjednik Feda Džeroum Pauel poručio je da centralna banka ne treba da žuri s popuštanjem monetarne politike i da će čekati pokazatelje kako Trampove politike utiču na ekonomiju i inflaciju.
Najviše je prošle sedmice u odnosu na dolar ojačao euro – 4,4 odsto, što je njegov najveći sedmični dobitak od marta 2009. godine.
I to, iako je Evropska centralna banka prošle sedmice smanjila kamatne stope dodatnih 0,25 procentnih bodova kako bi podstakla rast privrede eurozone.
Smanjenje kamata obično negativno utiče na valutu, no u ovom slučaju euro je ojačao zahvaljujući vijesti da su u Njemačkoj stranke koje će najvjerovatnije formirati novu vladu dogovorile popuštanje fiskalnih pravila kako bi se podstaknuo rast privrede i povećala ulaganja u odbranu.
Golema budžetska sredstva koje bi njemačka Vlada investirala u privredu trebalo bi da ubrzaju rast.
Osim toga, euro je ojačao, jer se smatra da je ECB pri kraju s ciklusom smanjenja kamata, dok bi američki Fed u idućem periodu trebalo nastaviti smanjivati kamatne stope.

Euro prema dolaru ostvario najveći sedmični rast u 16 godina

Na valutnim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta pala je i ove sedmice, druge zaredom, pri čemu je kurs eura skočio više od 1,5 odsto jer bi uskoro mogao završiti rat između Rusije i Ukrajine.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 1,2 odsto na 106,80 bodova, prenosi Hrportfolio.
Kurs eura prema dolaru skočio je 1,6 odsto, na 1,0490 USD.
Američka valuta je ojačala prema japanskoj, 0,6 odsto, pa je njen kurs dostigao 152,30 JPY.
Snažan rast eura prema dolaru najviše se zahvaljuje nadi ulagača da bi uskoro mogao završiti rat između Rusije i Ukrajine, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp razgovarao s predsjednicima obje zemlje i najavio mirovne pregovore.
Smirivanju tržišta doprinijelo je i odlaganje uvođenja carina
Naime, nedavno je Tramp najavio uvođenje carina na uvoz iz svih zemalja koje naplaćuju carine na uvoz američkih proizvoda.
Očekivalo se da će to učiniti ove sedmice, ali Bijela kuća je poručila da se još analizira kojim bi zemljama trebalo uvesti ili povećati carine te da će zaključci biti poznati uskoro.

Euro prema dolaru skočio više od 1,5 odsto

Američke kompanije koje nastavljaju poslovanje u Rusiji uplatile su više od milijardu američkih dolara poreza Moskvi u 2023. godini, prema podacima Instituta Kijevske škole ekonomije (KSE) i organizacije B4Ukraine.
Američke firme uplatile su 2023. godine Rusiji 1,2 milijarde američkih dolara na ime poreza na dobit, čime su Sjedinjene Američke Države (SAD) postale najveći strani poreski obveznik u Rusiji, što je bivši visoki američki diplomata Majkl Mekfol nazvao "sramotnim", navodi američki nedjeljnik Njuzvik.
Nakon napada Rusije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, mnoge zapadne kompanije širom svijeta napustile su Rusiju kako bi izrazile moralno protivljenje ratu i izvršile ekonomski pritisak na Moskvu, prenosi B92.
Međutim, mnoge su ostale. Istraživanje Yale School of Management procjenjuje da 123 velike američke kompanije i dalje posluju u Rusiji, dok KSE, koji uključuje i manje firme, procjenjuje da ih je ukupno oko 328.
Među kompanijama koje su najviše uplatile poreza Rusiji 2023. nalaze se: Philip Morris International sa 220 miliona USD, PepsiCo sa 135 miliona, Mars 99 miliona, Procter &amp; Gamble 67 miliona, Mondelez 62 miliona, Citigroup 53 miliona, Cargill 50 miliona, Johnson &amp; Johnson 42 miliona, Coca-Cola Hellenic 34 miliona i Weatherford 32 miliona.
Philip Morris International saopštio je da je obustavio planirane investicije i smanjio proizvodnju u Rusiji kada je izbio rat. Ipak, u februaru 2023. godine, izvršni direktor te kompanije, Jacek Olzak, izjavio je da ne želi da proda poslovanje pod uslovima koje diktira Kremlj, zbog finansijskog gubitka koji bi to izazvalo.
Mondelez je ostao u Rusiji, tvrdeći da investitorima „moralno nije bitno“ da li kompanije tamo posluju. Coca-Cola je prestala da prodaje svoja pića u Rusiji, ali regionalni punilac Coca-Cola Hellenic prodaje proizvod pod nazivom Dobry Cola.
PepsiCo, Mars, Procter &amp; Gamble, Cargill i Weatherford smanjili su poslovne aktivnosti, ali nastavili proizvodnju osnovnih proizvoda. U septembru prošle godine, Citigroup je objavio da zatvara poslovanje u Rusiji.

Uplatili više od milijardu američih dolara poreza Moskvi

Dolar je ove sedmice, druge zaredom, ojačao prema korpi valuta, dok je euro oslabio nakon što je Evropska centralna banka (ECB) ponovno smanjila ključne kamatne stope. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je 0,9 odsto na 106,94 boda. 
 
Pritom je kurs eura prema dolaru skliznuo 0,6 odsto na 1,0505 dolara (USD), prenosi Hina. 
 
Američka valuta ojačala je i prema japanskoj, 2,4 odsto, pa je njen kurs dostigao 153,65 jena (JPY). 
 
U fokusu ulagača bile su sjednice niza centralnih banaka u svijetu. Popuštanje inflacije omogućava im smanjenje kamatnih stopa, kako bi podstakle rast ekonomije. 
 
Švajcarska centralna banka smanjila je ključne kamatne stope 0,5 procentnih poena, a monetarnu politiku olabavila je i kanadska centralna bankka. 
 
ECB je smanjila kamate već četvrti put ove godine, za dodatnih 0,25 procentnih poena. 
 
No, kako je inflacija u eurozoni i dalje povišena, očekuje se usporavanje tempa smanjenja kamata ECB-a, pa je euro oslabio prema američkom dolaru. 
 
Doduše, inflacija je povišena i u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Izvještaj o potrošačkim cijenama pokazao je da je inflacija u novembru porasla na 2,7 odsto na godišnjem niovu, s 2,6 odsto mjesec ranije. 
 
Da je inflacija i dalje značajno iznad planiranih vrijednosti Federalnih rezervi (Fed), potvrdili su i podaci o proizvođačkim cijenama. 
 
Te su cijene u novemrbu porasle 0,4 odsto na mjesečnom, a tri odsto na godišnjem nivou, više nego što su analitičari očekivali. 
 
A povišena inflacija mogla bi navesti Fed da uspori, ili čak i prekine, ciklus smanjenja kamatnih stopa. 
 
Iako čelnici Fed-a već sedmicama ponavljaju da bi se mogao usporiti tempo povećanja kamata, na tržištu se očekuje da će na dvodnevnoj sjednici od 17. do 18. decembra Fed smanjiti kamate treći put ove godine, za dodatnih 0,25 procentnih poena. 
 
I dok većina centralnih banaka u svijetu smanjuje kamate i postupno popušta monetarnu politiku, japanske monetarne vlasti mogle bi uskoro da povećaju kamatne stope, jer inflacija u toj zemlji posljednjih mjeseci jača.

Dolar ojačao prema korpi valuta

Vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice oštro je pala, nakon tri sedmice rasta, dok je kurs eura porastao i tako se odmaknuo od najnižih nivoa u dvije godine. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošle sedmice 1,6 odsto, na 105,8 bodova, prenosi SEEbiz. 
 
Pritom je kurs eura prema dolaru porastao 1,5 odsto, na 1,0575 USD, pa se odmaknuo od najnižeg nivoa u dvije godine. Američka valuta je oslabila i prema japanskoj, 3,2 odsto, pa je njen kurs potonuo na 149,75 jena (JPY). Nakon tri sedmice rasta tokom kojih je dostigao najviše nivoe u dvije godine, dolarov indeks prošle sedmice je oštro pao. 
 
Američka valuta je najviše oslabila prema japanskoj, što je posljedica rasta inflacije u Japanu zbog čega su ojačale špekulacije da bi japanska centralna banka ovog mjeseca mogla povećati kamatne stope. 
 
S druge strane, euro je ojačao nakon poruke iz Evropske centralne banke da bi mogla usporiti tempo smanjenja kamatnih stopa. U fokusu ulagača bili su prošle sedmice i novi makroekonomski podaci iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) koji su pokazali da privreda i dalje stabilno raste, a da je tržište rada čvrsto. 
 
To znači da američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) ne treba žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa. Tim više što su i novi podaci pokazali da inflacija ne popušta tako brzo kako su se ulagači nadali, pa se i dalje kreće iznad ciljanih nivoa Feda od dva odsto.

Dolar oslabio nakon tri sedmice rasta

Vrijednost dolara prema korpi valuta porasla je prošle sedmice, druge zaredom, jer bi američka centralna banka Fed mogla usporiti tempo smanjenja kamatnih stopa. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 1,6 odsto na 106,67 bodova, prenosi SEEbiz. 
 
Pritom je kurs eura prema dolaru pao 1,7 odsto na 1,0540 USD, blizu najnižeg nivoa u godini. 
 
Američka valuta je ojačala i prema japanskom jenu, 1,1 odsto, pa je njen kurs dostigao 154,3 JPY. Tokom sedmice dolarov indeks probio se, prvi put nakon godinu, i iznad nivoa od 107 bodova. 
 
To je posljedica poruke da bi Fed mogao usporiti tempo popuštanja monetarne politike. 
 
Naime, predsjednik Feda Džeroum Pauel kazao je na jednom skupu da ekonomija i dalje stabilno raste, da je tržište rada solidno, a da je inflacija i dalje iznad ciljanih dva odsto, pa da centralna banka može pažljivo razmatrati smanjivanje kamatnih stopa. 
 
- Ekonomija ne šalje nikakve signale da bi trebalo žuriti sa smanjenjem kamata - poručio je Pauel.

Dolar nastavio trend rasta

Na valutnim tržištima dolar je ojačao i prošle sedmice, dok je euro oslabio nakon što je Evropska centralna banka (ECB) već treći put ove godine smanjila kamatne stope. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 0,5 odsto, na 103,46 bodova, blizu najvišeg nivoa u dva i po mjeseca, prenosi Biznis.ba. 
 
Pritom je kurs eura prema dolaru skliznuo 0,65 odsto, na 1,0866 USD. 
 
Američka valuta ojačala je i prema japanskom jenu, 0,25 odsto, pa je njen kurs dostigao 149,5 jena (JPY). 
 
Jačanje dolara treću sedmicu zaredom je posljedica procjena da će američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) ciklus smanjenja kamata nastaviti sporijim tempom nego što se nedavno očekivalo. 
 
Podršku dolaru pružili su prošle sedmice i novi makroekonomski podaci, koji su otklonili bojazni od recesije u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). 
 
Potrošnja u maloprodaji u septembru je porasla 0,4 odsto, nešto više nego što se očekivalo, dok je broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima neočekivano pao. Ti podaci pokazuju da najveća svjetska ekonomija stabilno raste i da tržište rada ne slabi. 
 
Zbog toga se učvrstila teza da će ekonomija izbjeći recesiju, ali i da Fed neće nastaviti s oštrim smanjenjem kamatnih stopa, nakon što ih je nedavno srezala agresivnih 0,5 postotnih bodova. 
 
Na tržištu se sada procjenjuje da postoji oko 90 odsto izgleda da će Fed u novembru kamate smanjiti 0,25 postotnih bodova, a oko deset odsto da ih uopšte neće mijenjati. 
 
S druge strane, euro je oslabio nakon što je Evropska centralna banka dodatno smanjila kamatne stope 0,25 postotnih bodova, već treći put ove godine. 
 
Prostor za smanjenje kamata otvorilo je popuštanje inflacije u eurozoni, koja je u septembru skliznula ispod ciljanog nivoa od dva odsto. S druge strane, ekonomija sporo raste, pa su mu potrebni podsticaji u vidu labavije monetarne politike. 
 
Nakon novog poteza ECB-a, povećana je razlika između kamatnih stopa Feda i ECB-a, s obzirom na to da je Fed ove godine smanjio kamate 0,5, a ECB 0,75 postotnih bodova.

Dolar ojačao treću sedmicu zaredom

Njemačku privredu čekaju ozbiljne posljedice ukoliko se rasplamsa carinski sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), a to naročito neće odgovarati farmaceutskoj, automobilskoj i mašinskoj industriji.
Eskalacija znači velike gubitke za te sektore, navodi se u studiji koju je naručila Fondacija za porodična preduzeća, prenosi SEEbiz.
Američki predsjednik Donald Tramp je uveo ili najavio visoke carine na robu iz cijelog svijeta i izazvao nesigurnost svojim brojnim zaokretima u ekonomskoj politici.
Zbog toga postoje napetosti sa Evropskom unijom, ali i Kinom.
U studiji se govori o haosu u svjetskoj trgovini i velikoj neizvjesnosti. Istraživanje se bavi različitim scenarijima eskalacije između EU i SAD, sa posebnim osvrtom na njemačka porodična preduzeća.
Studiju je izradio Gabriel Felbermayr, direktor Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja u Beču, zajedno sa timom Instituta za svjetsku ekonomiju u Kilu.
Tako je u scenariju “carinski rat” pretpostavka da Tramp uvodi paušalne dodatne carine od 25 odsto na sav uvoz robe iz EU, a Unija odgovara istim nametima na uvoz iz SAD.
Računa se i da slijedi porez na uvoz usluga iz Amerike.
Kao posljedica carinskog rata, njemački izvoz u SAD pada za skoro 43 odsto, ukupni njemački izvoz za 3,2 odsto, a bruto domaći proizvod za 0,2 odsto.
Farmaceutski sektor prolazi najteže sa dugoročnim padom proizvodnje od 8,7 odsto, a slijede sektori motornih vozila i mašina.
SAD koriste carine kao sredstvo ucjene, rekao je Rajner Kirhderfer, član upravnog odbora Fondacije za porodična preduzeća. To dovodi do ogromne nesigurnosti.
Kompanije moraju biti zainteresovane za dogovor sa SAD, a EU treba hrabro i mudro da krene tim putem.
Prema studiji, u slučaju sveobuhvatnog trgovinskog sporazuma, njemački BDP dugoročno može da poraste za 0,6 odsto.

Trampove carine ugrožavaju njemački izvoz

U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju aprila u blokadi bilo preko 20,96 hiljada preduzeća i preduzetnika, 0,02 odsto više nego na kraju marta.
Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 1,43 milijarde eura, što je 1,7 odsto više nego u martu.
Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 33,62 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 479,94 miliona eura.
Kako se navodi, 52,38 odsto ukupnog iznosa blokade ili 747,72 miliona eura, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,24 odsto svih evidentiranih.
U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,35 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 24,99 miliona eura, što je 1,75 odsto ukupnog iznosa blokade.
Duže od godinu u blokadi je 19,62 hiljade kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,4 milijarde eura.

U blokadi preko 20,96 hiljada kompanija

Sve pregovaračke obaveze mogu se ispuniti do kraja 2026. godine, a Crna Gora do 2028. može postati prva naredna članica Evropske unije, poručio je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić.
Bečić je boravio u radnoj posjeti Stejt departmentu, gdje je održao odvojene sastanke sa Kolin Hajland, zamjenicom pomoćnika državnog sekretara i Stenlijem L. Braunom, glavnim zamjenikom pomoćnika državnog sekretara u Birou za političko-vojna pitanja.
Kako navode Bečić je istakao da Crna Gora i 44. Vlada čvrsto koračaju ka ostvarenju tri ključna cilja: očuvanje statusa pouzdane članice NATO-a, punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine, uloga stabilnog političkog i bezbjednosnog mosta na Zapadnom Balkanu.
„Pred nama su jasne obaveze i konkretni rezultati. Sve pregovaračke obaveze mogu se ispuniti do kraja 2026. godine, a Crna Gora do 2028. može postati prva naredna članica Evropske unije. Na tom putu, bezbjednost je temelj, a vladavina prava garancija“, poručio je Bečić.
Posebno je naglasio da će insistirati da Crna Gora poveća izdvajanja za odbranu, u skladu sa preporukama administracije SAD, da Crna Gora modernizuje Vojsku Crne Gore, kao i da nastavi puno usklađivanje spoljne i bezbjednosne politike sa EU.
Bečić je, dodaje se u saopštenju, podsjetio i na međunarodnu operaciju „General“, sprovedenu u partnerstvu sa DEA, FBI, Europolom i australijskom federalnom policijom, tokom koje su zbog krijumčarenja oko dvije i po tone kokaina, procesuirane i uhapšene vođe i visokorangirani članovi međunarodnih narko-kartela, i snažno potvrđena sposobnost Crne Gore da bude aktivni partner u globalnoj borbi protiv organizovanog kriminala.
Poseban akcenat stavljen je, navodi se dalje, na istorijski veting u Upravi policije, kroz koji je već suspendovano oko 100 policijskih službenika, a u toku su stotine dodatnih bezbjednosnih i drugih provjera, imovinskih analiza i revizija kontakata.
- Mi danas čistimo institucije, ne da bismo ih politički uređivali, već da bismo ih institucionalno oslobodili. Značka mora pripadati časnima, nikome više - &nbsp;poručio je Bečić.
Bečić je nakon obraćanja na Jugoistočnom evropskom transatlanskom forumu u Kongresu, sastanaka sa kongresmenima i sastanaka u Stejt dipartmentu, nastavio posjetu SAD-u sastancima u Pentagonu i FBI-u.

Bečić će se zalagati da Crna Gora modernizuje Vojsku

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: dolar

Vrijednost dolara oštro pala nakon smanjenja američkog kreditnog rejtinga

Dolar oslabio treću sedmicu zaredom

Američki dolar pao na najnižu vrijednost u posljednje tri godine

Euro prema dolaru ostvario najveći sedmični rast u 16 godina

Euro prema dolaru skočio više od 1,5 odsto

Uplatili više od milijardu američih dolara poreza Moskvi

Dolar ojačao prema korpi valuta

Dolar oslabio nakon tri sedmice rasta

Dolar nastavio trend rasta

Dolar ojačao treću sedmicu zaredom

Vrijednost dolara oštro pala nakon smanjenja američkog kreditnog rejtinga

Trampove carine ugrožavaju njemački izvoz

U blokadi preko 20,96 hiljada kompanija

Bečić će se zalagati da Crna Gora modernizuje Vojsku

PRATITE TVe UŽIVO