Niti sam uzeo nešto, niti oštetio ustanovu kojom sam rukovodio u periodu nešto više od godinu dana, poručio je bivši direktor Doma zdravlja u Herceg Novom Aleksa Đekić.
Đekić je reagovao povodom navoda iznesenih u tekstu M portala, koji je prenio Portal ETV, pod naslovom „Šćekićev rođak od direktora Doma zdravlja, preko direktora Direktorata za šumarstvo, do krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja“.
- Svim dušebrižnicima, poslušnicima i kupljenim dušama želim da kažem da me nećete zastrašiti, uniziti, nitiponiziti. Svoje prljave naume koje sprovodite i vršite kroz selektivan pristup prema pojedincima zasnovanom na vašem ličnom interesu, nadam se da nećete sprovoditi još dugo. Siguran sam da će jednom doći trenutak kada će istina izaći na vidjelo. Niti sam uzeo nešto, niti oštetio ustanovu kojom sam rukovodio u periodu nešto više od godinu dana - naveo je Đekić u reagovanju.
Tvrdi da prijave protiv njega podnose i procesuiraju oni koji su Dom zdravlja koristili u prošlom periodu kao sredstvo za dobijanje bespovratnih kredita, višegodišnje naknada za postanarstvo, iako, kako tvrdi, imaju stanbene jedinice) prodaju kovid potvrda, potpisivanje štetnih ugovora, isplatu nepostojećeg rada.
- Iz istog su izvukle ogromne količine novca, a gle čuda - institucije to ne vide, ili su ta lica nedodirljiva za njih. Očito je da sam dolaskom na čelo Doma zdravlja nekom poremetio planove te mi to nikako ne mogu oprostiti - kazao je on.
Gnusna je laž, ističe on, da sa ministrom sporta Dragoslavom Šćekićem ima bilo kakvu rođačku, kumovsku ili tazbinsku vezu.
- "Čestitam kolegama iz MUP-a na profesionalnosti i na predanoj borbi za zaštitu građanskih interesa”, te ih u tom smislu pozivam da ostvare svoj naum u zaštiti interesa građana te posjete: Opštinu Herceg Novi i vide koliko je tamo ljudi zaposleno i po kom osnovu, Turističku organizaciju Herceg Novog te vide period od 2016. godine, da ne spominjem tobogan i minus od 500.000, Institut Igalo za period 2022-2023 i vide koliko je ljudi tu zaposleno, Herceg FEST i nadasve DZ Herceg Novi nakon mog odlaska, te zatraže štetne ugovore potpisane na štetu ove ustanove - naglasio je Đekić.
Kaže da su kod od ovih primjera "obneviđeli".
- Ili nemate pretjeran interes da vidite ono što je očito. Zato je najbolje zadovoljiti nalogodavce i nekadašnje vaše šefove podnošenjem krivičnih prijava protiv mene iz provizornih razloga iz dana u dan ne biste li me kako kriminalizovali. Čestitam još jednom na profesionalnosti - istakao je Đekić.
On je poručio da će nevinost dokazivati pred nadležnim organima, te da će konačni stav o ovoj pravnoj stvari izreći sud.
- Moji bankovni račun je dostupan i otvoren, čak i javno za kontrolu svake vršte a takođe i imovina. Za razliku od vas gospodo ja nemam šta da krijem, a vama želim svu sreću u daljem radu sa željom da konačno progledate - poručio je Đekić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đekić: Niti sam uzeo nešto, niti oštetio DZ, sa Šćekićem nisam u rođačkim ili kumovskim odnosima

Policija je u Herceg Novom, po nalogu i u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u tom gradu, podnijela krivičnu prijavu protiv bivšeg direktora JZU Dom zdravlja Herceg Novi Alekse Đekića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju.&nbsp;
- Sumnja se da je A.Đ. (44), koji je obavljao funkciju v.d. direktora JZU Dom zdravlja Herceg Novi u periodu od 2022. do 2023. godine, a funkciju direktora od 2023. do 2024. godine, u kojem je periodu i izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja pribavio sebi i drugim licima korist, a nanio štetu JZU Dom zdravlja Herceg Novi – navodi se u saopštenju Uprave policije.&nbsp;
Đekić je u novembru prošle godine pravosnađno osuđen na tri mjeseca zatvora zbog krivičnog djela - povreda prava na podnošenje pravnog sredstva.
On je tada oglašen krivim jer je u martu 2023. godine, kao v.d. direktora Doma zdravlja u Herceg Novom medicinsku sestru T.Đ. zaposlenu u toj zdravstvenoj ustanovi onemogućio da koristi pravo na podnošenje podneska.
To je, kako se navodi u presudi Osnovnog suda Herceg Novi, uradio na način što je, nakon što je izvršio uvid u podnesak oštećene, naredio sekretarici N.L. da ne zavede podnesak oštećene označen kao 'prigovor', zbog čega je sekretarica obavijestila oštećenu T.Đ. da podnesak nije zaveden jer joj je tako naredio direktor, te ga vratila oštećenoj bez prijemnog pečata i djelovodnog broja.
Njega je na čelo Doma zdravlja u Herceg Novom imenovao tadašnji ministar zdravlja SNP-ov Dragoslav Šćekić, koji mu je i bliski rođak, iako je Đekić prije toga radio kao komunalni policajac.
Đekića je u februaru ove godine Vlada, i pored činjenice da je pravosnažno presuđen, na prijedlog ministra Vladimira Jokovića &nbsp;prvo imenovala za vršioca dužnosti direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ali je tu skandaloznu odluku ipak naknadno povukla.

Policija tereti bivšeg direktora Doma zdravlja u Herceg Novom za zloupotrebu službenog položaja

Iz kabineta Doma zdravlja u Herceg Novom poručili su da su lažne optužbe dijela zaposlenih koji su Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) podnijeli krivične prijave protiv Dragane Knežević - bivše direktorice, ali i aktuelne v.d. Vesne Kovač.
- Navedene lažne otpužbe dolaze od grupe od par nesavjesnih pojedinaca, bliskih saradnika bivšeg direktora Alekse Đekića, koji na navedeni način pokušavaju da diskredituju sadašnje rukovodstvo i ukaljaju ugled i čast - ne samo ustanove već i svih zaposlenih koji časno i pošteno rade svoj posao, a koji nijesu zaposleni od strane pomenutog Đekića i nisu htjeli da učestvuju u njegovim protivpravnim radnjama -istakli su u novljanskom Domu zdravlja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzaposljeni-u-novljanskom-dz-tvrde-da-je-knezevic-neke-zlostavljala-mobingovala-prijetila-a-pojedinima-pravila-fiktivne-ugovore-i-druge-benefite&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni smatraju da se radi o gnusnom napadu.
- Cilj ovog gnusnog napada je da se izvrši pritisak na nadležne organe u postupku koji je pokrenut protiv imenovanog po krivičnoj prijavi koje je (za razliku od njihovih lažnih otpužbi i „čaršijskih priča“) potkrijepljena ozbiljnim dokaznim materijalom u vidu zvanične dokumentacije predate nadležnom Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom - podvukli su u tamošnjem kabinetu Doma zdravlja.

Anja Ivanović

Kabinet novljanskog Doma zdravlja: Lažne optužbe dijela zaposlenih - grupe bliskih saradnika bivšeg direktora Đekića

Dio zapošljenih u Domu zdravlja u Herceg Novom predao je tamošnjem Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) krivične prijave protiv Dragane Knežević - bivše direktorice, ali i aktuelne Vesne Kovač, tereteći ih za zloupotrebu položaja, nanošenje štete zdravstvenoj ustanovi, ali i radnicima, saznaje Portal ETV.
U prijavi, u koju je Portal ETV imao uvid, oni navode da je bivša direktorica Dragana Knežević pravila fiktivne ugovore za pojedince, donosila rješenja bez potrebne saglasnosti Ministarstva zdravlja, da je sebi lažno upisala dopunski rad, omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenima, ali i da je kontinuirano zlostavljala, prijetila i zastrašivala neke radnike...
U toku 2024. godine dr Knežević je sa pozicije direktorice, prema njihovim riječima, kontinuirano zlostavljala dvoje zapošljenih izjavljujući da bi „uzela pištolj da ih pobije“.
- A posebno svoje zlostavljanje nastavlja nad jednom zaposlenom kojoj uz prijetnje stalnog otkaza primorava da obavlja poslove čistačice - navodi se u prijavi.
Zapošljeni tvrde i da se Knežević, zajedno sa sekretaricom, služila spletkama, podmetanjem i skrivanjem dokumentacije.
- A posebno prema ovim zaposlenima. Prijetnje i pritisci se inteziviraju u periodu od 10.10.2024 godine kada uz pomoć sekretara A.P. falsifikuju potpis (pomenute zaposlene) na dostavnici dokumenta kako bi prikazali da je ista dokument primila. Prijavljuje je inspekcijskim službama, a u toku kontrole ne predaju cjelokupnu dokumentaciju zaposlene kako bi inspekcijska služba donijela zaklučak po njih povoljan - ističu zapošljeni u prijavi ODT-u.
Oni tvrde da je ta zaposlena zbog prijetnji i pritisaka bila primorana da zatraži ljekarsku pomoć u više navrata.
- Primoravana je na rad van medicinske struke u nehumanim uslovima, a na kraju je prijetnja ostvarena - te je ista dobila otkaz ugovora o radu - dodali su oni uz napomenu da je Knežević određenim radnicima i prijetila da će „sve kadrove bivšeg direktora ukloniti sa posla, kao što su i njega“.
<h2>NEZAKONITI UGOVOR SA PRIVATNOM USTANOVOM</h2>
Uz to, oni ističu da sumnjaju da je Knežević 19. aprila prošle godine zloupotrijebila položaj tako što je potpisala ugovor sa privatnom zdravstvenom ustanovom „Stojović“ i to bez saglasnosti Ministarstva zdravlja. Cijene da se tim ugovorom korist pribavlja za privatnu ustanovu „Stojović“, a da predstavlja štetu za Dom zdravlja u Herceg Novom.
- „Stojović“ je privatna ustanova koja pored specifičnih pregleda izdaje i ljekarska uvjerenja. Kako bi ista mogla da nastavi i zakonito posluje potrebno je da se uklopi u propisane zdravstvene normative - a to bi značilo posjedovanje rengen aparata kao i osposobljenog medicinskog kadra. Imajući u vidu da je osnovni prihod JZU Dom Zdravlja Herceg Novi upravo od izdavanja ljekarskih uvjerenja - ostaje pitanje motiva potpisivanja ovog ugovora kojim se privatnoj ambulanti „Stojović“ izdaje Rengen aparat i ustupa medicinski kadar - cijeni dio radnika novljanskog Doma zdravlja.
Oni su decidni da je tako direktnom konkurentu omogućen zakonit rad uz simboličnu naknadu. Ovim ugovorom se, kako su naveli u obrazloženju prijave, privatnoj ustanovi izdaje državna imovina i ustupa državni kadar bez saglasnosti resornog Ministarstva.
<h2>ZAPOŠLJAVANJE NA POPUNJENA MJESTA</h2>
U prijavi protiv Knežević, u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je angažovala više osoba - iako za tim nije bilo potrebe pošto su radna mjesta već bila popunjena. Dodaju i da je licima koja su bila u radnom odnosu obezbijedila potpisivanje dodatnih ugovora - iako se time nijesu bavili.
- Na taj način je potpisivanjem ugovora sa sljedećim licima njima pribavila korist, a ustanovi nanijela štetu: Ugovor penzionisanom 2023. na mjesto pravnika - iako je vazećom sistematizacijom to mjesto popunjeno i poslove sekretara obavlja A.P; Ugovor penzionisanom - energetska efikasnost koji obavlja poslove šefa tehničke službe iako to mjesto pokriva već jedan stalno zaposleni; Dodatni fiktivni ugovor stalno zaposlenom na mjestu kućnog majstora - obavlja poslove upravljanja kotlarnicom bez položenog sertifikata. Njegova plata iznosi po više osnova 1.400 eura, što je u potpunoj suprotnosti sa Zakonom o radu i Granskim ugovorom - ističu zapošljeni.
Kažu i da je jednoj radnici omogućeno primanje naknade od 500 eura za poslove koje ona ne obavlja.
- Ta praksa je bila prisutna i u prošlim memadžmentima gdje je ista primala naknadu za javne nabavke od 380 eura po dva osnova - što je u potpunosti suprotno Zakonu o radu i Granskom ugovoru - navode zapošljeni u prijavi uz napomenu da se sklapanjem štetnih ili fiktivnih ugovora čini bespotrebna šteta u iznosu od više desetina hiljada eura.
Dalje ističu da jedna penzionisana medicinska sestra po ugovoru obavlja poslove apotekarskog poslovanja - što je, cijene oni, u potpunosti suprotno sa zakonom. Kažu da stalno zapošljena na mjestu spremačice, po raznim osnovama, ima zaradu od 900 eura.
- Što je u suprotnosti sa Zakonom o radu o podzakonskim aktima - dodali su u prijavi.
Za navedene ugovore, prema njihovim tvrdnjama, ne postoji izvještaj o obavljenom poslu.
- Što bi prestavljao osnov isplate. Isti su zaključeni bez saglasnosti Ministarstva zdravlja - ističu zapošljeni.
<h2>ZIMNICA BEZ SAGLASNOSTI</h2>
Dalje navode da je Knežević u decembru 2024. donijela odluku o isplati zimnice zapošljenima bez saglasnosti Ministarstva zdravlja i finansijske potvrde Ministarstva finansija.
- Što je u potpunosti suprotno sa čl. 26 Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost koji decidno obavezuje na ove radnje - čime je oštetila budžet Doma zdravlja za više od 20.000 eura - ističe se u prijavi.
<h2>DOPISIVANJE RADNIH SATI</h2>
Kažu i da je Knežević omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenih.
- A posebno zaposlenih sa pedijatrije i opšte medicine gdje im se dopisuje određen broj sati iako isti nikad nije odrađen - što se može vidjeti iz rasporeda radnog vremena - dodaju oni.
Kažu i da je jednoj medicinskoj sestri omogućila vođenje apoteke, naručivanje ljekova iako ona nije farmaceutski tehničar i nema iskustva u toj oblasti.
- Istoj je omogućila poziciju glavne sestre iako nema kvalifikaciju priznatu od nadležnih organa. Sve u isto vrijeme dok se iskusni farmaceut otpušta - naglasili su u prijavi.
<h2>„POČEĆU DA PRIČAM“</h2>
U prijavi navode i da je Knežević, bez saglasnosti Ministarstva, zakonskom zastupniku dala punomoćje o priznavanju tužbenog zahtjeva jedne radnice bez vođenja parnice.
- Čime joj je omogućila uspjeh u sporu i pričinila korist, a oštetila Dom zdravlja - dodaju zapošljeni.
Ta radnica je, prema njihovim tvrdnjama, nakon smjene menadžmenta na sastanku sa Knežević i sekretaricom rekla: „ili me vratite ili ću početi da pričam“.
- Nakon čega je uslijedilo priznavanje tužbenog zahtjeva iste i isplata iz sredstava DZ - navode zapošljeni.
Kažu i da je Knežević bez saglasnosti Ministarstva sebi dodjelila dopunski rad u pedijatriskoj ambulanti - iako to nikad nije radila.
- Nema izvještaja o učinjenim pregledima. Time je učinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 KZCG ili drugo krivično djelo za koje se preduzima gonjenje po službenoj dužnosti - cijene radnici novljanskog Doma zdravlja.
<h2>TVRDE DA JE KOVAČ NEOVLAŠĆENO PEČATIRALA</h2>
U prijavi u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je aktuelna v.d. direktorice Kovač tokom 2024. godine u svojstvu medicinskog direktora naložila doktorici medicine rada Aleksandri Kulundžić da joj ustupi svoj službeni pečat dok je bila na godišnjem odmoru.
- Te je, iako to nema pravo, pečat dr Kulundžić upotrebljavala stavljajući ga na izdata ljekarska uvjerenja za vrijeme dok je doktorica koja je zaista vlasnik pečata nalazila na godišnjem odmoru ili bolovanju - navode zapošljeni u prijavi.
Cijene da je Kovač time zloupotrijebila položaj.
Svoje tvrdnje su obrazložili činjenicom da pravo na izdavanje ljekarskih uvjerenja pripada isključivo doktoru medicine rada i ljekaru sportske medicine.
- Kako Dom zdravlja HN u vrijeme izvršenja djela posjeduje jednog takvog ljekara, ljekarska uvjerenja ne može potpisati i izdati niko drugi u njegovom odsustvu. Dr Kovač je ljekar opšte prakse te nije mogla mijenjati, izdavati, potpisivati ili koristiti tuđi pečat radi izdavanja ljekarskog uvjerenja - navode oni.
Smatraju da je Kovač tako izmijenila ili krivotvorila službenu ispravu unoseći neistinite podatke, te svojim potpisom omogućila korišćenje tuđeg pečata i pravljenje isprave neistinitog sadržaja.
Zapošljeni su naglasili da od državnog tužioca očekuju da: pribavi rješenje o godišnjem odmoru za dr Kolundžić i sasluša je, da pregleda protokol izdatih ljekarskih uvjerenja za vrijeme njenog odsustva, pribavi kopije ljekarskih uvjerenja i utvrdi čiji se pečat i potpis na njima nalaze.
- Jasno je da je cilj opisanih radnji upravo bio da se zloupotrebom službenog položaja, prekoračenjem granica svog ovlašćenja ili nevršenjem svoje dužnosti pribavi sebi ili drugom korist - a na štetu ustanove kojom rukovodi, čime je počinila кrivično djelo za koje se može izreći jedna godina zatvora ili teža kazna - dodaje se u prijavi.
Oni traže da se sprovedu istražne radnje i inicira krivični postupak zbog zloupotrebe službenog položaja ili nekog drugog krivičnog djela.
Kovač je za v.d. direktorice postavljena 3. aprila ove godine. Do promjene menadžera u ovoj zdravstvenoj ustanovi došlo je po sili zakona - jer je dr Dragana Knežević stekla uslov za odlazak u penziju, pa je Ministarstvo zdravlja na tu poziciju u v.d. mandatu imenovalo Vesnu Kovač.

Zapošljeni u novljanskom DZ tvrde da je Knežević neke zlostavljala, mobingovala, prijetila, a pojedinima pravila fiktivne ugovore i druge benefite

Iz Osnovnog suda u Herceg Novom saopšteno je da je postala pravosnažna presuda kojom je bivši vršilac dužnosti direktora Doma zdravlja Herceg Novi Aleksa Đekić uslovno osuđen na tri mjeseca zatvora zbog krivičnog djela povreda prava na podnošenje pravnog sredstva.
- Presudom Osnovnog suda u Herceg Novom K.br.84/23 od 03.07.2024. godine koja je, nakon izjavljenih žalbi okrivljenog i njegovog branioca, potvrđena presudom Višeg suda u Podgorici, A.Đ. kao službeno lice – tadašnji vršilac dužnosti direktora zdravstvene ustanove »Dom zdravlja Herceg Novi« u vršenju službe, oglašen je krivim zbog krivičnog djela povreda prava na podnošenje pravnog sredstva iz čl.177 st.2 u vezi st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore, te mu je zbog navedenog krivičnog djela izrečena uslovna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i istovremeno određeno da se ova kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku od jedne godine po pravosnažnosti presude ne izvrši novo krivično djelo - ističe se u presudi.
Utvrđeno je da je Đekić 2. marta 2023. godine spriječio T.Đ, zaposlenu u Domu zdravlja u Herceg Novom, da podnese prigovor.
- Na način što je, nakon što je izvršio uvid u podnesak oštećene, naredio sekretarici N.L. da ne zavede podnesak oštećene označen kao „prigovor JZU Dom zdravlja Herceg Novi, n/r v.d. direktora A.Đ. od 02.03.2023.g.“, zbog čega je sekretarica obavijestila oštećenu T.Đ. da podnesak nije zaveden jer joj je tako naredio direktor, te ga vratila oštećenoj bez prijemnog pečata i djelovodnog broja. Radnja izvršenja ovog krivičnog djela se sastoji u sprječavanju drugog da koristi zagarantovano pravo na podnošenje molbe, prijave, tužbe, žalbe, prigovora, drugog pravnog sredstva kao i drugog podneska, u konkretnom slučaju od strane službenog lica u vršenju službe. Sprječavanje se može ostvariti na različite načine, a u konkretnom slučaju okrivljeni je radnju krivičnog djela izvršio na način što je kao službeno lice - tadašnji vršilac dužnosti direktora Zdravstvene ustanove Dom zdravlja Herceg Novi, naredio L.N., koja je sekretarica Doma zdravlja zadužena za prijem pošte, da predmetni prigovor oštećene T.Đ., ne zavede u prijemnu knjigu - piše u presudi.
Iz obrazloženja presude proizilazi da je T.Đ. zaista i bila onemogućena da iskoristi pravo na podnošenje pravnog sredstva.
- Što je sud nesumnjivo utvrdio iz iskaza svjedoka T.Đ. i svjedoka L.N. koje saglasno potvrđuju da svjedok L.N. nije zavela predmetni prigovor oštećene jer joj je tako naredio direktor A.Đ., te je sekretarica nakon nekoliko dana oštećenoj vratila predmetni prigovor na ruke, bez prijemnog pečata, a uvidom u navedeni prigovor T.Đ. sud je nesumnjivo utvrdio da se na istom ne nalazi prijemni pečat Zdravstvene ustanove Dom zdravlja Herceg Novi niti djelovodni broj - dodaje se u presudi.
Iz obrazloženja presude proizilazi da predmetni prigovor oštećene, u kome je u bitnom navela da je u odluci o disciplinskom kažnjavanju njene koleginice - medicinske sestre, izrečena neistina - nesumnjivo predstavlja podnesak čije se sprječavanje podnošenja štiti predmetnim krivičnim djelom.
- Imajući u vidu da su granice krivičnopravne zaštite u čl. 177 st.2 u vezi st.1 KZ CG postavljene široko, jer obuhvataju i sprječavanje drugog da koristi pravo na podnošenje bilo kakvog podneska, pa i onog koji nema karakter pravnog sredstva u smislu pobijanja određene odluke dodaje se u presudi.

Pravosnažna presuda: Aleksa Đekić uslovno osuđen na tri mjeseca zatvora

Sudstvo, kao ključni nosilac vladavine prava, bilježi veću efikasnost i nezavisnost, potvrđenu konkretnim pokazateljima. Napredak u poglavljima 23 i 24 ne mjeri se normama na papiru, već njihovom dosljednom i efikasnom primjenom i mjerljivim rezultatima u praksi - poručila je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić na sastanku Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost.
Pavličić je naglasila da su završna mjerila u poglavljima 23 i 24 ključna za ukupnu ocjenu spremnosti Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji, te da sudska vlast ima posebnu odgovornost u tom procesu. Kako je istakla, sudstvo je svjesno svoje ustavne uloge i značaja postupanja u zaštiti ljudskih prava, zakonitosti i jednakosti građana pred zakonom.
Predsjednica Vrhovnog suda ukazala je da je u periodu od prethodnog sastanka ostvaren nesporan napredak u oblastima koje Evropska komisija kontinuirano prepoznaje kao prioritetne, uz konsolidaciju postignutih rezultata. Posebno je naglasila da se napredak ne ocjenjuje kroz normativne promjene same po sebi, već kroz održiv „track record“, odnosno vidljive i mjerljive rezultate koji potvrđuju nezavisnost, nepristrasnost, profesionalnost i efikasnost pravosuđa.
Govoreći o jačanju institucionalnih garancija nezavisnosti sudstva, Pavličić je ocijenila da je sazreo trenutak za izmjene Ustava u dijelu unapređenja sastava Sudskog savjeta, kako bi se dodatno ojačala njegova odgovornost u upravljanju sudstvom i smanjio prostor za politički uticaj. Istakla je da većinsko učešće sudija, uz prisustvo uglednih pravnika, obezbjeđuje ravnotežu između nezavisnosti i demokratskog legitimiteta tog tijela.
Ona je podsjetila i na konkretne aktivnosti koje su sprovedene radi povećanja efikasnosti sudskih postupaka i smanjenja broja zaostalih predmeta, navodeći kao posebno značajan iskorak donošenje Jedinstvenog programa rješavanja starih predmeta - prvog nacionalnog strateškog dokumenta te vrste.
Takođe je ukazala na unapređenje ujednačavanja sudske prakse, transparentnosti rada sudova, kao i na strateške dokumente usmjerene ka efikasnijim krivičnim postupcima, djelotvornoj kaznenoj politici i jačoj zaštiti prava žrtava.

Pavličić na Pododboru: Napredak u poglavljima 23 i 24 potvrđen je rezultatima u praksi

The public healthcare system in Montenegro is not in crisis due to a series of unfortunate circumstances, but rather as a result of a number of deliberate political and fiscal decisions that have undermined its foundations for years. Instead of patients, short-term political interests were placed at the center of decision-making, and the consequences of such an approach are now felt most strongly by citizens - especially the most vulnerable.
Former Director of the Health Insurance Fund Sead Čirgić in an interview with Portal ETV points out that Montenegro’s public healthcare system is facing a serious and long-lasting crisis.
- The public healthcare system in Montenegro is in a state of chronic instability that is not the result of chance, but rather the consequence of misguided fiscal and political decisions, where the focus was not on patients but on achieving short-term political goals - Čirgić added.
<h2>Europe Now 1 and the undermining of financial foundations</h2>
As one of the key decisions that further destabilized the system, Čirgić highlights the Europe Now 1 program, which abolished health insurance contributions.
- The Europe Now 1 program stands out in particular, as it abolished health insurance contributions, thereby seriously undermining the financial foundations of the healthcare system - Čirgić emphasized.
<h2>Functional collapse</h2>
Although he stresses that the system has not been irreversibly destroyed, Čirgić warns that it has been deliberately brought into a state of functional collapse, from which solutions are increasingly sought outside the public sector.
- This does not mean that the system has been irreversibly dismantled, but it does mean that it has been consciously brought into a state of functional collapse, from which the way out is increasingly offered through the private sector,” Čirgić added.
- To, međutim, ne znači da je sistem nepovratno srušen, ali znači da je svjesno doveden u stanje funkcionalnog kolapsa, iz kojeg se izlaz sve češće nudi kroz privatni sektor - dodaje Čirgić.
In such an environment, the public healthcare system takes on the most socially and financially demanding patients, while the private sector selectively provides services to those who can afford them.
<h2>Expansion of private clinics</h2>
According to him, the condition of the public system is most clearly reflected in the rapid growth of the private healthcare sector.
- The accelerated growth of the private healthcare sector best illustrates the state of the public system. Private clinics that were on the brink of survival back in 2019 are now experiencing strong expansion, which is a clear indicator of the weakness and systemic erosion of public healthcare - Čirgić noted.
<h2>Structural causes of the crisis</h2>
Čirgić identifies the key causes of the current problems as a chronic lack of financial resources, inadequate needs planning, limitations of the existing public procurement system, an unsustainable financing model, and pronounced centralization of the healthcare system.
- The growth of private clinics in itself is not negative, but it becomes a serious problem when the private sector no longer complements the public system, but replaces it - he explained.
<h2>Healthcare increasingly paid out of pocket</h2>
An additional problem lies in the way the system operates, as the share of direct out-of-pocket payments for healthcare services by patients increases year after year.
- A healthcare system that functions in waves increases, year after year, the share of healthcare services paid directly out of patients’ pockets - he stressed.
This, he notes, indicates a gradual slide toward a market-based healthcare model.
- This is one of the key indicators that Montenegro is slowly drifting toward a market-based healthcare model, similar to the American or Singaporean systems, in which the state covers only 30-40 percent of total healthcare costs - Čirgić stated.
In such a context, it is realistic to expect that citizens will in the future be forced to purchase health insurance policies from private insurance companies.
<h2>A model without economic foundations</h2>
However, Čirgić warns that Montenegro lacks the economic prerequisites for such a model.
- Average household incomes do not allow for widespread purchase of private health insurance policies, which means that such an approach would inevitably lead to social exclusion and seriously jeopardize the right to healthcare - Čirgić emphasized.
<h2>The most vulnerable bear the greatest burden</h2>
The greatest consequences of this situation are borne by the most vulnerable groups of the population, primarily pensioners and chronically ill patients, who rely most heavily on the public healthcare system.
- Shifting part of healthcare costs onto patients further threatens their standard of living and deepens inequalities in access to healthcare services - he pointed out.
As he particularly underlined, pensioners are especially affected, those who contributed to health insurance throughout their entire working lives, yet today are often unable to afford even basic medicines or necessary medical services.
Without substantive reforms, the trend of erosion of the public system and the gradual privatization of healthcare will continue, as the needs of the healthcare system grow year after year, while the state is already struggling to cope with such an increase in healthcare spending.
<h2>One reform measure as a solution</h2>
Čirgić points to a single reform step that could have a significant impact.
- If the state were to decide on just one reform measure - paying public healthcare institutions at the primary level through a capitation system, and at the secondary and tertiary levels through the DRG model, that is, based on performance, more than half of the problems would be resolved - Čirgić concluded.

Čirgić: Patients are paying the price for the collapse of public healthcare

U Galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje, 12. februara u 11 sati, biće održano predavanje pod nazivom „Žabljak Crnojevića – zaboravljena prijestonica“, koje donosi priču o jednom od najznačajnijih, a danas zapostavljenih srednjovjekovnih gradova Crne Gore – nekadašnjoj prijestonici države Crnojevića.
Kako najavljuju iz Centra za kulturu Prijestonice Cetinje, predavanje će održati arheolog Dejan Gazivoda, koji će u prvom dijelu predstaviti rezultate arheoloških istraživanja sprovedenih u periodu od 2018. do 2020. kao i tokom 2023. godine.
Istraživanja su realizovana u organizaciji JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, uz podršku Ministarstva kulture i medija. Predavanje se realizuje u saradnji Matice crnogorske i Centra za kulturu Prijestonice Cetinje.
Drugi dio predavanja biće posvećen analizi trenutnog stanja lokaliteta, problemima sa kojima se suočava, kao i mogućim pravcima njegove zaštite, valorizacije i revitalizacije.
Predavanje podsjeća na značaj Žabljaka Crnojevića i otvara pitanja njegove buduće zaštite i valorizacije.
O predavaču
Dr Dejan Gazivoda je arheolog, istraživački savjetnik i viši konzervator. Diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu 2004. godine, gdje je magistrirao 2008, a doktorirao 2015. godine. Profesionalno je vezan za JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, gdje se bavi istraživanjem i zaštitom arheološkog nasljeđa. Član je Odbora za arheologiju CANU, čiji je predsjednik od 2021. godine. Rukovodio je brojnim arheološkim istraživanjima u Crnoj Gori i inostranstvu, autor je više stručnih i naučnih radova, monografije Antički kultovi na tlu Crne Gore (CANU, 2023), kao i glavni i odgovorni urednik Leksikona arheologije Crne Gore, objavljenog 2025. godine.

Na Cetinju u četvrtak predavanje o Žabljaku Crnojevića – zaboravljenoj prijestonici

Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su u današnji dnevni red drugo po redu izjašnjavanje o kandidaturi Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda. No, predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da će se o ovom prijedlogu naknadno izjasniti.
- O nastavku sjednice bićete blagovremeno obaviješteni. Dajem kratku pauzu i nastavljamo sa sjednicom prvog vanrednog zasijedanja u 2026. godini - naveo je Mandić.
Izbor Krstonijevića usvojen je na sjednici Trećeg vanrednog zasijedanja, a na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Milatović je predlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević uputio Skupštini 3. decembra. Krstonijević u prvom krugu glasanja, 31. decembra, nije dobio potrebnu podršku poslanika. Njega je tada podržalo 25 poslanika od 45 koji su glasali, dok je 20 bilo uzdržano.
U drugom krugu je za izbor sudije Ustavnog suda neophodna tropetinska podrška, odnosno najmanje 49 glasova.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, trenutno ima šestoro sudija.

Poslanici usvojili dnevni red, ali će se o izboru Krstonijevića izjasniti naknadno

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

Tag: dom-zdravlja-herceg-novi