U prethodna tri mjeseca 70 građana Crne Gore potpisalo je donorsku karticu.&nbsp;
Iz Ministarstva zdravlja kažu da svaki potpis ima ogromnu vrijednost i pozivaju sve koji su zainteresovani za doniranje da se jave izabranim ljekarima. Na listi za transplantaciju organa u našoj zemlji trenutno je više od stotinu pacijenata.
Nakon mnogo neizvjesnosti i borbe s bolešću, Rožajac Enes Ferizović prisjeća se septembra 2018. kada mu je javljeno da će mu biti doniran bubreg.
- Zazvonio mi je telefon, rekli su mi da se javim hitno u Dom zdravlja u Rožajama. Ja sam došao, čekalo me je ambulantno vozilo, otišli smo do Kliničkog centra gdje su mi saopštili informaciju da se pojavio kadaverik, odnosno organ od mrtvog davaoca. Osjećaj je bio neopisiv- rekao je za RTCG.&nbsp;
Nakon transplantacije, Enes kaže da se osjeća odlično, te da bez smetnje obavlja svakodnevne poslove. Poručuje da građani Crne Gore nijesu dovoljno informisani o doniranju organa što je, ističe, jedan od najhumanijih činova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Donorsku karticu za tri mjeseca potpisalo 70 građana

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović saopštio je da će dati glas za usvajanje Zakona o uzimanju i presađivanju organa u svrhu liječenja i izvaditi donorsku karticu.
- Zbog već zakazanih obaveza i sastanaka van Skupštine Crne Gore, danas nisam mogao prisustvovati plenarnoj raspravi o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uzimanju i presađivanju organa u svrhu liječenja. Međutim, kao što sam već ranije izjavio za medije, Hrvatska građanska inicijativa snažno podržava ovu izuzetno humanu i civilizacijsku inicijativu - istakao je Vuksanović.
On je, kako se dodaje u saopštenju, potvrdio da će s uvjerenjem dati svoj glas za usvajanje ovog zakona.
- Darivanje organa predstavlja uzvišen čin istinske ljubavi prema bližnjem – dar života onima kojima je on ugrožen. Ne mogu se ne sjetiti i ovdje ne spomenuti svetog papu Ivan Pavao II, koji je u više navrata isticao da je presađivanje organa “plemenit i zaslužan čin” te “prava kultura života i ljubavi - kazao je Vuksanović.
Vođen tim duhom, dodaje, potvrđuje i svoju ličnu odluku da izvadi donorsku karticu.
- Pohvaljujem kampanju Ministarstva zdravlja, koja ide u pravcu unapređenja svijesti o važnosti darivanja organa. Vrijedan su doprinos u svemu ovome dale i vjerske zajednice u Crnoj Gori. Pozivam sve građanke i građane, da se odazovu i aktivno uključe u ovu plemenitu misiju – jer darujući dio sebe, darujemo nadu, zdravlje i život - zaključio je predsjednik HGI.

Vuksanović: Daću glas za usvajanje Zakona o uzimanju i presađivanju organa u svrhu liječenja i izvadiću donorsku karticu

U Crnoj Gori gotovo 100 pacijenata, među njima i djeca, čeka na šansu za novi početak i transplantaciju. Ministarstvo zdravlja pokrenulo je, u okviru kampanje "Potpis za život! Donorska kartica - kartica sa najvećom vrijednošću", seriju aktivnosti sa ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti doniranja organa. Vršiteljka dužnosti Klinike za neurologiju dr Sandra Vujović kazala je u emisiji E uživo na Televiziji E da je transplantacija najveći čin altruizma, kao i najveći domet medicine. U Crnoj Gori je, kako podsjeća, ovu inicijativu 2006. pokrenula prof. dr Marina Ratković. - Kada govorimo o transplantacijama govorimo o transplantacijama sa živih donora i govorimo o kadaveričnim transplantacijama, odnosno transplantacijama sa pacijenata koji su moždano mrtvi. Kadaverični donore smo imali 2012. i 2013. godine za naše pacijente. Ova kampanja Ministarstva zdravlja odnosi se na potpisivanje donorskih kartica i dominantno je vezana za kadaveričnu transplantaciju - objasnila je Vujović.&nbsp; Transplantacija je, kako ističe, veliki čin, veliki domet medicine, ali veliki individualni čin kako za porodicu pacijenta koji daju dozvolu za pojedinačnog pacijenta. - Ali i šansa za život pacijenata koji čekaju, a kod nas je veliki broj pacijenata koji to čekaju - rekla je Vujović. <h2>Sekulić: Nijesmo približili važnost značaja davanja organa</h2> Doktorica Olivera Sekulić, gastroenterohepatolog, smatra da je bilo kontinuiteta, svijest bi bila drugačija i ne bi bila situacija da Crna Gora kao država nema organa. Zato je, kako ističe, važna kontinuiranost u informisanju i približavanje tog problema populaciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052708054_1177285c5016ae9179422c1fc35162b9241af8b163d270d766042bc48afd2b0f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052708054_1177285c5016ae9179422c1fc35162b9241af8b163d270d766042bc48afd2b0f" data-rendition-name="original" width="1057" height="602" loading="lazy" alt="Olivera Sekulić"> <figcaption>Olivera Sekulić(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  - Mali je broj ljudi koji su spremni da budu donori. To jeste problem u našem društvu, jer nijesu sve sredine iste. Postoji različita zastupljenost i u Evropi, a prednjače Hrvatska i Španija i to su zemlje koje imaju veliki broj onih pacijenata koji su kadaveri, veliki broj potencijalnih davaoca. Nijesu sve zemlje u Evropi iste, nije sve tako ni u Americi. Mi svo ovo vrijeme imamo mali broj, prije svega mislim da je to nepoznanica, neupućenost, strah, nepoznavanje i mislim da smo svi pomalo krivi, jer u stvari populaciji nijesmo približili važnost značaja davanja organa i tome ko je u stvari potencijalni donor - zaključila je Sekulić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsFX5S18da_0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Transplantacija šansa za život, kod nas veliki broj pacijenata koji na to čekaju

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, sa najvišom dnevnom temperaturom do 19 stepeni.
&nbsp;Na sjeveru je ujutru po kotlinama mjestimično moguća magla ili niska oblačnost.&nbsp;
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren, na udare ponegdje pojačan, sjeverni i sjeveroistočni, a tokom dana će oslabiti osim na krajnjem jugoistoku.&nbsp;
&nbsp;Jutarnja temperatura od minus četiri do osam, najviša dnevna od sedam do 19 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 19 stepeni

On joj je svojevremeno zahvalio na predanom radu i na tome što je, kako je kazao, dobar čovjek, a ona mu je sada poručila oštrim riječima “da će se zastidjeti ako ima prst obraza”. Ukratko, u par godina tako se odmotavalo klupko između nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića &nbsp;i bivše ministarke četiri resora u njegovoj Vladi, Vesne Bratić. 
 
Krivokapić se povremeno oglasi na račun današnjeg funkcionisanja sistema, dok je Bratić postala glavna vijest nakon hapšenja, pa puštanja iz pritvora. 
 
 
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) sumnjiči Bratić za selektivnu primjenu zakonskih ovlašćenja, odnosno da je od ukupno 140 smijenjenih direktora nezakonito razriješila njih osam, kao i da nije smijenila četrdeset direktora koji, prema dokumentaciji tužilaštva, nijesu ispunjavali zakonske uslove za ostanak na funkciji. 
 
 
Pohvale iz vremena vlasti 
 
Malo sada da pogledamo u retrovizor. 
 
- Kada u timu imate dobre ljude, sve je mnogo lakše. Hvala Vesni Bratić na predanom radu- napisao je premijer Zdravko Krivokapić na Twitteru, objavivši fotografiju sa ministarkom prosvjete, kulture, nauke i sporta 2022. godine. No, današnji trenutak daleko je od tog. 
 
 
Optužbe i otvorena pitanja 
 
 
Bivša ministarka juče se oglasila i žestoko prozvala bivšeg premijera. 
 
Ona je kazala da ju je bivši premijer Zdravko Krivokapić, u čijoj je Vladi bila ministarka, optuživao da radi za srpsku obavještajnu službu (BIU) 
 
 
Od Agencije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije, najavila je, zatražiće odgovore da li je praćena i posmatrana pod sumnjom da je dio neke organizovane kriminalne grupe u zemlji ili inostranstvu. 
 
- Da li sam prisluškivana i praćena od formiranja NVO ‘Ne damo Crnu Goru’ do danas, bilo od strane države ili neke privatne grupe, te da li imaju saznanja da radim za domaću ili stranu obavještajnu službu ili agenciju. Posebno mi je važno ovo posljednje jer sam jednom usmeno optužena od šefa moje Vlade (Zdravko Krivokapić) da radim za srpsku obavještajnu službu. Ako dobijem, a dobiću, papir da nije tako, neka se zastidi ako mu je ostao prst obraza- navela je Bratić. 
 
Knežević: Ako je kriva ona, Krivokapić je šef OKG 
 

- Zdravko Krivokapić najbolje zna šta je tražio od Vesne Bratić. Ako Vesna Bratić odgovara, Zdravko Krivokapić treba da bude označen za šefa organizovane kriminalne grupe. Nikako drugačije- rekao je za TV Adria predsjednik DNP-a Milan Knežević. 
 
On je komentarisao izostanak podrške Bratićevoj od Zdravka Krivokapića, u čijoj je Vladi ona, sada osumnjičena za zloupotrebu službenog položaja, bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta. Bratić je, podsjetio je on, uhapšena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. 
 
- Što znači da je ovdje riječ o organizovanoj kriminalnoj grupi. Vesna Bratić više nije javni funkcioner, što znači da ovdje ima još ljudi uključenih. Ja očekujem da tu bude i Zdravko Krivokapić. Jer nije pošteno da ženu sa lisicama ovako privode, a da Zdravko Krivokapić tihuje i čita žitije svetaca i izigrava sveca. Ne može. On je bio premijer, odnosno šef OKG ako je kriva Vesna Bratić- kazao je nedavno Knežević. 
 
 
Nekada je to bilo ovako… 
 
Da podsjetimo kako je Krivokapić govorio o bivšoj ministarki 2021. godine, nakon burnih reakcija javnosti na njene odluke: 
 
- Bratić je jedna uzorna profesorka, vrstan pedagog i poznavalac mnogih oblasti i ne znam zašto bi bila smijenjena sa funkcije ministra- kazao je tada Krivokapić. 
 
 
Od javnih riječi zahvalnosti i međusobnog uvažavanja do teških optužbi i političkog distanciranja – odnos između Zdravka Krivokapića i Vesne Bratić postao je slika šireg političkog ambijenta u kojem savezništva traju koliko i funkcije.

Krivokapić i Bratić - od “hvala na predanom radu“ do “prsta obraza“

Za <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/antiestablisment-pokret-nova-pravila-igre">Portal Analitiku </a>piše: Danilo Marunović
Kada se god otvori tema nužnosti promjena političkog promišljanja i stila političke borbe, odmah kreće poznata priča. Čim se pojavi kritika sistema, stiže refren iz istih krugova: „Dajte novu partiju!“ Kao da je to jedini način da građanin uopšte postoji u javnom i političkom prostoru.
A upravo je tu problem.
Partitokratski koncept, ovakav kakav mi živimo od početka višestranačja, a koji se do danas razvio do stadijuma metastaziranja, nije samo politički model - on je postao navika političke kulture. Navika da se država doživljava kao plijen. Navika da se javni interes pretvara u stranački interes. Navika da se svaka ideja svodi na pitanje: „Čiji si?“, umjesto: „Šta predlažeš?“
I onda se čudimo što su ljudi ogorčeni. Što bježe od politike. Što se javni prostor pretvorio u zarobljeni prostor. Što je broj apstinenata sve veći.
Politika nije stranačka knjižica! U Crnoj Gori politika je svedena na stranačku politiku. Kao da je javno djelovanje dozvoljeno samo onima koji imaju logo, pečat i partijsku hijerarhiju. Kao da je građanin bez stranačke knjižice - građanin drugog reda.
A istovremeno, dok se partije kupaju u javnom novcu, dok imaju kancelarije, infrastrukturu, logistiku i dotacije milionskih vrijednosti, građanske organizacije, stručna udruženja, nezavisne inicijative, kulturne i profesionalne asocijacije uglavnom se snalaze same i bez državnih dotacija. U ovoj godini, za politički sistem i upravljanje izdvaja se čak 3,1% BDP-a, a za kulturu, na primjer, samo 0,9%.
Udruženja koja nose društvo - od nezavisnih književnika i pravnika, do strukovnih grupa i lokalnih inicijativa - često su prepuštena samofinansiranju, bez sistemske podrške. To je suština partitokratije: država finansira partije da bi dominirale društvom, a onda se društvo pita zašto ćuti.
Posebno zvuči na ivici licemjerja kada etablirane političke strukture, sa ogromnim budžetima, na svaku javnu kritiku ne odgovore argumentom, nego porukom: „Ako ti smeta, napravi partiju.“
Drugim riječima: uđi u arenu koju mi kontrolišemo, u kojoj mi raspolažemo novcem, medijima i kadrovima po dubini i širini, pa se onda „fer“ takmiči. „Uđite u naš ring“ - i još vam vežu ruke.
To nije dijalog. To je svođenje društva na partijski ring u kojem su pravila napisana tako da građanin uvijek gubi. Tako se devastira javni prostor. Zato nestaju intelektualci, slobodni profesionalci, nezavisne grupe i hrabri pojedinci. Ne zato što ih nema, nego zato što im je poručeno: „Ne postojiš dok ne postaneš partija.“
Istina je: Crna Gora nema pretjerano bogato iskustvo snažnih građanskih pokreta. Nismo imali istorijski kontinuitet vizionara tog profila kao što su imale Češka sa Vaclavom Havelom, Amerika sa Martinom Luterom Kingom ili Južna Afrika sa Nelsonom Mandelom.&nbsp;
Kod nas je, nažalost, politički život od prvih dana često funkcionisao kao monopol uskog kruga, a kasnije kao fragmentacija vođena borbom za prevlast unutar istog modela: ko će biti jači u partiji, ko će uzeti više, ko će preživjeti sljedeći ciklus.
Ali imali smo izuzetak koji vrijedi pomenuti: Građanski forum 1995. godine, vođen vizionarstvom Ćana Koprivice. Okupio je crnogorsku antiratnu i suverenističku elitu, artikulisao ideju i dao doprinos tome da Crna Gora izađe iz kandži miloševićevske politike i dođe do nezavisnosti.
Na sličnom putu danas korača STEGA - kao integrativna građanska platforma i kao antiestablišmentski odgovor na partitokratiju.
Šta to znači na jeziku običnog čovjeka?
Znači: umjesto da se u prvi plan guraju lideri, fotelje i funkcije - u prvi plan se guraju vrijednosti i jasno definisane javne politike. Znači: prvo dogovorimo šta je dobro za društvo, pa tek onda pričajmo o formi organizovanja.
STEGA ne nastaje kao „one man show“, što je danas, nažalost, model većine partija: jedan vođa, par lojalnih, mnogo galame i malo odgovornosti. STEGA pokušava suprotno: da izvuče na scenu širi društveni potencijal koji je sada ili apatičan ili se povukao u duboku apstinenciju, jer nema šanse da se izbori u sistemu koji gazi sve što nije partija.
Crna Gora je mala. Kadrovski limitirana. I nema luksuz da u „posljednjoj četvrtini“ borbe za punopravno članstvo u EU gleda kako joj javnom scenom dominiraju samo reciklirani sukobi i lideri koje kontrolisani mediji prodaju kao „alternativu“. Jer alternativa, ni u najluđim snovima, ne mogu biti ni Knežević, ni Abazović, ni Medojević - do neukusa ogrezli u populističkom narativu.
Upravo je banalnost partitokratskog promišljanja učinila mogućim da miljenik srbijanskih medija - crnogorski Srbin Milan Knežević - danas bude serviran kao alternativa ovoj pogubljenoj i raštimovanoj Vladi. Oksimoron!
Imamo već viđenu ponudu: jedni isti glasovi, jedne iste svađe, jedne iste medijske šeme. Politička klasa od politike pravi rijaliti, a ne sistem reformi. U takvoj utakmici građanski reformistički pokreti teško igraju na „snagu mišića“ protiv dominantnih populista.
Zato treba igrati na ono što je naša apsolutna prednost: znanje, iskustvo, profesionalizam i odsustvo gladi za vlašću kao jedinim ciljem. Građanima je dosta tog kruga: partija – kampanja – podjele – fotelje – zaborav.
STEGA, ako hoće da bude odgovor na partitokratiju, prvo mora da uradi ono što partije uporno izbjegavaju: da otvori javni prostor, da vrati dijalog, da vrati sadržaj, da ponudi politike, da okupi ljude koji inače ne ulaze u stranačke rovove.
A onda - kad društvo osjeti da postoji nešto što nije još jedna mašina za mandate - tu se stvara povjerenje, katarza; tu se „luftira“ partitokratski geto i stvara klima za harizmatičnu borbu za promjene. Jer ponekad, da biste promijenili sistem, morate ući u institucije. Ali ako u institucije uđete kao kopija onoga protiv čega ste ustali - onda ste samo još jedna partija.
STEGA je važna upravo zato što pokušava da bude nova vrijednost u populizmom zaraženom javnom prostoru: antiestablišment koji ne nudi samo “bijes”, nego i smjer. Platforma koja ne traži od građana da se svrstaju „za“ ili „protiv“ vođe, nego da se okupe oko javnog interesa.
Crnoj Gori ne treba još jedna stranačka zastava. Treba joj oslobođen javni prostor. Treba joj politika koja se ne iscrpljuje u stranačkim svađama, nego u rješavanju stvarnih problema. Treba joj integrativna snaga koja spaja, a ne dijeli.
Zato dilema „partija ili platforma“ možda i nije prava dilema. Prava dilema je: hoćemo li nastaviti da živimo u partitokratskom kavezu, ili ćemo konačno otvoriti vrata da građanin postane politički subjekt - i bez stranačke knjižice?
Ako je odgovor „otvorićemo vrata“, onda STEGA već ima smisla. I prije izbora. I mimo izbora. I iznad izbora.

Antiestablišment pokret, nova pravila igre

Služba predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića raspisala je tender vrijedan 25.000 eura za agencijske usluge rezervacije hotelskog smještaja u zemlji i inostranstvu.
Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, zbog specifičnosti nabavke nije moguće unaprijed odrediti tačnu količinu usluga, pa će se ponude ocjenjivati prema pojedinačnim cijenama usluga, dok će ugovor biti zaključen na ukupnu procijenjenu vrijednost od 25.000 eura.
Izabrana agencija biće u obavezi da obezbijedi rezervacije hotelskog smještaja 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, uz rok od najviše 60 minuta za dostavljanje ponuda od trenutka upućivanja zahtjeva. Agencija mora dostaviti najmanje tri opcije po svakom zahtjevu, kako bi Služba predsjednika imala mogućnost izbora najpovoljnije ponude.
Uslovi tendera predviđaju i da ponuđač garantuje najpovoljnije cijene i lokacije hotela u odnosu na mjesto događaja, kao i da na fakturama posebno iskaže cijenu usluge rezervacije, a posebno cijenu samog smještaja.&nbsp;
Služba predsjednika zadržava pravo provjere cijena kod drugih agencija i onlajn platformi, te može zahtijevati povoljniju ponudu ili samostalno izvršiti rezervaciju. U slučaju odbijanja, predviđena je mogućnost jednostranog raskida ugovora.
Agencija je dužna da otkloni eventualne nedostatke u roku od tri dana od pisanog upozorenja, kao i da bez naknade ispravi uočene greške tokom realizacije ugovora. Predviđena je i obaveza čuvanja povjerljivih informacija tokom trajanja ugovora i tri godine nakon njegovog isteka.
Ugovor može biti raskinut jednostrano u slučaju nepoštovanja obaveza, a eventualni sporovi rješavaće se sporazumno, arbitražom ili pred Privrednim sudom u Podgorici. Kako je precizirano, ugovori zaključeni suprotno antikorupcijskim pravilima, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, biće ništavi.

Tag: donorska-kartica