Odlukom Osnovnog suda Cetinje vraćena je na dopunu istrage optužnica koja je podignuta povodom postupanja policije na demonstracijama građana radi ustoličenja Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija.
- Optužnica Osnovnog državnog tužilaštva Cetinje Kt.br.89/22 od 15.02.2024. godine, podnijeta protiv okrivljenih Mugoša Dragiše, Varajić Baja, Bajović Ljubiše, Stanišić Dragoslava, Marković Neđeljka, Vlahović Dragomira, Nedović Vladana i Janić Srđana, zbog krivičnog djela mučenje iz čl. 167.stav 2 u vezi stava 1 u vezi čl. 23 Krivičnog zakonika Crne Gore, Vraća se Osnovnom državnom tužilaštvu Cetinj, na dopunu istrage - navodi se u rešenju u koje je portal Dan imao uvid.
Podsjećamo, odbrana je tokom ročišta za kontrolu optužnice više puta ukazala da nema mjesta optužbama i da su službenici policije postupali u skladu sa zakonom.
- Iako smatram da je Osnovni sud u Cetinju, imao više nego dovoljno elemenata da obustavi postupak u fazi kontrole optužnice, ne mogu reći da sam nezadovoljan činjenicom da je optužnica vraćena na dopunu istrage - kazao je danas u izjavi za medije advokat Ranko Radonjić.
Dodaje da je to je pokazatelj ispravnosti argumentacije odbrane koju su izložili predsjedniku suda na ročištu.
- I zaista vjerujem da će, nakon što postupi po nalozima iz ovog rešenja, tužilaštvi samo staviti tačku na ovaj postupak donošenjem rešenja o obustavi istrage. Ukoliko to ne učini, ne sumnjam da će to uraditi sud prilikom naredne kontrole, jer ljudi koji se nalaže u optužnici zaista ništa nezakonito nijesu uradili, naprotiv. To je očigledno i vrijeme će pokazati - poručio je advokat Radonjić.
U pomenutom dokumentu Sud od tužilaštva traži da se "razjasniti, odnosno opisati u čemu se sastojao pasivni otpor oštećenih i kakve su bile vremenske prilike kritičnom prilikom i da li su iste i kakvog uticaja imale prilikom upotrebe hemijskih sredstava koja se prenose zrakom na nastale posljedice, te naznačiti konkretne odredbe odgovarajućeg propisa, kojim je propisana zabrana upotrebe "gumenih metaka, obzirom da se okrivljeni terete za upotrebu istih".
Kako je navedeno u odluci suda "branioci okrivljenih advokati Radonjić Ranko, Lekić Damir i Vukčević Danka su na ročištu u bitnom ukazali na nezakonite dokaze, propuste u istrazi i nejasnoće u činjeničnom opisu djela, zaključujući u konačnom da nema dovoljno dokaza da su okrivljeni osnovano sumnjivi za djelo koje je predmet optužbe, te predložili da se postupak protiv istih obustavi."
- Naime, optužnica mora da sadrži sve elemente predviđene čl. 292 st. 1 Zakonika o krivičnom postupku, dakle pored ostalog mora da sadrži opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obilježja krivičnog djela, vrijeme i mjesto izvršenja krivičnog djela, predmet na kojem je i sredstvo kojim je izvršeno krivično djelo, kao i druge okolnosti potrebne da se krivično djelo što tačnije odredi, pri čemu činjenične tvrdnje optužbe moraju imati utemeljenje u predloženim dokazima - stav je suda.
Dalje je u odluci navedeno da "krivično djelo mučenje iz čl.167 KZCG pored ostalog podrazumijeva nanošenje od strane učinioca drugome velike boli ili teške patnje, bilo da su tjelesne ili duševne, da bi se postigao neki od navedenih ciljeva".
- Dakle, iz zakonskog određenja ovog krivičnog djela proizilazi da je kod istog bitan element djela nanošenje velike boli ili teške patnje, odnosno isto predstavlja kvalifikatornu okolnost. Stoga je od značaja odgovarajućim medicinskim vještačenjem utvrditi da li su oštećeni pretrpjeli veliku bol, odnosno teške patnje, a to imajući u vidu njihove tjelesne povrede i mehanizam nastanka istih, utvrđen u ranije provedenom sudsko - medicinskom vještačenju. Pored toga, u činjeničnom opisu djela navedenog u optužnici ODT Cetinje Kt.89/22 od 15.02.2024. godine pored ostalog se navodi da su okrivljeni nezakonito upotrijebili sredstva prinude i hemijska sredstva, pri tom i gumene metke, čija je upotreba zabranjena, u savladavanju pasivnog otpora oštećenih, i to ne samo prema onima prema kojima su smatrali da im prijeti neposredna opasnost, već i sporadično prema okupljenim građanima, i građanima koji su se udaljavali sa lica mjesta, te kod upotrebe hemijskih sredstava koja su se prenosila zrakom nijesu uzeli u obzir vremenske prilike u datom području. Kod takvih činjeničnih tvrdnji optužbe, odnosno kod takvog činjeničnog opisa, bilo je nužno a nije opisano, u čemu se sastojao pasivni otpor oštećenih, te kakve su tada bile vremenske prilike i da li su iste i kakvog uticaja imale na nastale posljedice, te navesti i odredbe odgovarajućeg propisa kojim je propisana zabrana upotrebe "gumenih metaka" - dio je navoda iz pomenute odluke.
Sud u dokumentu precizira da " činjeničnog opisa djela na ukazani način, osim što je potrebno da se krivično djelo stavljeno na teret okrivljenima što tačnije odredi i da se u tom kontekstu razjasni da li se radio o nezakonitoj upotrebi sredstava prinude i hemijskih sredstava, isto je od značaja i za pravilnu pravnu ocjenu predmetnog krivičnog djela".
- Ovo kod činjenice da je u opisu djela naznačeno i da su okrivljeni ispaljivali hemijske projektile i prema onima prema kojima su smatrali da im prijeti neposredna opasnost i prema građanima koji su pružali pasivan otpor, pa je u tom kontekstu nužno razjasniti u čemu se sastojao pasivni otpor oštećenih i da li su u njihovoj blizini bili pojedinci prema kojima su okrivljeni smatrali da im prijeti neposredna opasnost. Nadalje, u optužnici je u odnosu na okrivljenog Mugoša Darka naznačeno da je ostalim saokrivljenima izdao usmena naređenja da upotrijebe sredstva prinude, te se tako izričito saglasio sa izvršenjem krivičnog djela mučenje iz čl. 167 Krivičnog zakonika Crne Gore. Međutim, stavom 2 navedenog člana je propisano da ovo djelo iz stava 1 čini službeno lice ili djelo izvršeno uz njegov izričiti ili prećutni pristanak ili ako je službeno lice podstrekavalo drugo lice na izvršenje djela iz stava 1. Kod prednjeg, a obzirom da se okrivljenom Mugoši stavlja na teret da je ostalim saokrivljenim izdao usmena naređenja da upotrijebe sredstva prinude, to proizilazi da bi se radilo o podstrekavanju kao obliku saučesništva, pa je u tom pravcu potrebno precizirati činjenični opis u odnosu na tog okrivljenog - zaključuje se u odluci Suda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vraćena na dopunu optužnica povodom postupanja policije tokom ustoličenja Joanikija

Pet osoba se utopilo nakon što su veliki talasi pogodili djelove australijske obale na početku uskršnjeg vikenda, piše BiBiSi (BBC).
Dvoje ljudi još se vodi kao nestalo u saveznim državama Novom Južnom Velsu i Viktoriji. U moru kod Tatre, na jugu Novog Južnog Velsa, pronađeno je tijelo muškarca. Dan ranije su u toj saveznoj državi poginula trojica muškaraca, među njima i 58-godišnji ribar.
Spasioci tragaju za muškarcem kojeg je more povuklo kod Sidneja. U petak se u San Remu, u Viktoriji, jedna žena utopila, a jedan muškarac je nestao nakon što je njihovu grupu zahvatio talas i povukao u more.
- Jedna od žena vratila se na obalu, ali druga žena i muškarac nisu uspjeli - saopštila je policija Viktorije.
Premijerka Viktorije Džasinta Alan rekla je da je ovo strašan početak uskrsnog vikenda.
- Moje misli su s oporodicom osobe koja je izgubila život u tako tragičnim okolnostima, a moguće je da nas čekaju i još gore vijesti - rekla je ona.
Istočnu obalu Australije zahvatili su opasni, visoki talasi.
Adam Vir, čelnik organizacije "Surf Life Saving Australia", savjetovao je izletnicima da posjećuju plaže koje nadziru spasioci. Podaci te organizacije pokazuju da se u posljednjih deset godina na nenadziranim plažama utopilo čak 630 ljudi.
- Obala može biti opasna. Neke prijetnje se vide, ali neke ne. Zato imamo jednostavan savjet: Stani, pogledaj, ostani živ - poručio je Vir.

Pet osoba se utopilo nakon što su veliki talasi pogodili obalu Australije

Vaterpolisti Jadrana i Primorca ostvarili su pobjede u šestom kolu prvenstva Crne Gore.
Jadran je večeras u Herceg Novom savladao Budvu 18:5 i zadržao maksimalan učinak.
Hercegnovski tim do pete pobjede vodio je Danilo Radović sa četiri, Strahinja Gojković je postigao tri, dok su po dva gola postigli Jovan Vujović, Đorđe Lazić i Danilo Stupar.
Po jednom u strijelce upisali su se Dmitri Holod, Uroš Vučurović, Dimitrije Obradović, Nikola Petrović i Vuk Milojević.
U poraženom sastavu po jednom upisali su se Petar Mitrović, Radivoj Radanović, Luka Savić, Luka Dragović i Igor Kojičić.
Ubjedljivu pobjedu slavio je i Primorac, koji je u Kotoru savladao Budućnost 18:5.
U ovom kolu slobodan je bio Kataro.

Ubjedljive pobjede Jadrana i Primorca

Fudbaleri Mladosti, lideri šampionata, poraženi su danas na DG areni od Lovćena 3:0, u utakmici 29. kola Druge crnogorske lige.
Do pobjede cetinjski tim došao je golovima Balša Radusinović u 3. i dvostrukog strijelca Hinate Sakamakija u 45. i 54. minutu.
Kiks lidera iskoristio je drugoplasrani Rudar, koji je u Pljevljima savladao Podgoricu 3:0 i zaostatak smanjio na deset bodova.
Mrežu gostiju tresli su Vanja Vučićević u 10, Antonio Božinovski u 33. i Nemanja Radević u 93.
Pobjednika nije bilo u duelu Grblja i Iskre, koji su u radanovićima igrali 1:1.
Ubjedljivo je bilo Igalo, koje je pred svojim navijačima savladalo Ibar 5:0.
Domaći sastav do pobjede vodili su Janis Begdadi u 14, Ognjen Rolović u 57. i 74, Jasmin Muhović u 76. i Novak Kovačević, koji je postigao autogol u 64. minutu.
U ovom kolu slobodan je bio bio Kom.

Lovćen ubjedljiv protiv Mladosti, slavio i Rudar

Zbor radnika Radio Televizije Srbije na sastanku održanom 19. aprila formulisao je četiri zahtjeva prema rukovodstvu Javnog servisa tražeći, pored ostalog, da im se omogući da nastave sa istinitim izvještavanjem, nezavisnim radom i profesionalnim obavljanjem redovnih zadataka čije je ispunjavanje, kako ističu, ugroženo.
U zahtjevima prvenstveno traže da im se hitno obrati rukovodstvo RTS-a i nadležne službe s jasnim smjernicama za rad u danima dok traje blokada Javnog servisa.&nbsp;
- Ukoliko nam se u najkraćem roku niko ne obrati, smatraćemo da se rukovodstvo povuklo i da nije u stanju da rukovodi javnim medijskim servisom - navode u prvom zahtjevu.
Drugi zahtjev su, kako navode, ostavke svih urednika i novinara koji nisu poštovali medijske zakone i Kodeks novinara i dozvolili da se u Dnevniku 2 i ostalim informativnim emisijama iznesu neistine i uvrede na račun njihovih kolega, studenata i drugih građana.&nbsp;
- Još jedan od razloga za ostavke jeste i odgovornost svim građanima Srbije zbog toga što su bili izloženi neistinitim i cenzurisanim informacijama, kakve ne dolikuju nijednom javnom servisu - ističu u zahtjevu.
Traže da im se obezbijedi pravo da nastave sa istinitim izvještavanjem, nezavisnim radom i profesionalnim obavljanjem redovnih zadataka čije je ispunjavanje ugroženo.&nbsp;
- Zahtijevamo trenutnu promjenu uređivačke koncepcije informativnog programa RTS-a i profesionalno izvještavanje u skladu sa važećim zakonima i novinarskim kodeksom. To podrazumijeva izvještavanje o svim aktuelnim događajima u Srbiji koji su od javnog interesa za sve naše građane - navode u trećem zahtjevu.
Ističu da je zbog neizvještavanja sa studentskog protesta 15. marta Arhiv RTS ostao trajno uskraćen za ovaj materijal i u budućnosti će njihove kolege morati da koriste dokumentaciju drugih televizija koje su ispratile ovaj događaj.
- Ovo se odnosi na sve emisije informativnog programa. Zbog trenutnog načina izvještavanja informativnog programa, većina zaposlenih u RTS i doslovno su postali taoci nesavjesne i neodgovorne manjine - navode radnici RTS-a.
Četvrti zahtjev je da se momentalno prekine praksa slanja honorarno angažovanih novinara i tehničara na visoko rizične zadatke, poput izvještavanja s protesta i mitinga.
- Prekarnost njihove pozicije apsolutno ne dozvoljava da se na taj način zloupotrebljavaju - zaključio je zbor radnika RTS-a.

Zbor radnika RTS-a zahtijeva ostavke svih urednika i novinara koji nisu poštovali medijske zakone i Kodeks novinara

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: dorada

Vraćena na dopunu optužnica povodom postupanja policije tokom ustoličenja Joanikija

Pet osoba se utopilo nakon što su veliki talasi pogodili obalu Australije

Ubjedljive pobjede Jadrana i Primorca

Lovćen ubjedljiv protiv Mladosti, slavio i Rudar

Zbor radnika RTS-a zahtijeva ostavke svih urednika i novinara koji nisu poštovali medijske zakone i Kodeks novinara

PRATITE TVe UŽIVO