Senat Italije u četvrtak je odobrio kontroverzne planove premijerke Đorđe Meloni za reformu pravosuđa, čime je uklonjena posljednja parlamentarna prepreka za ustavni amandman.
Međutim, posljednju riječ će imati javnost jer će se o toj reformi da odlučuje sljedeće godine na referendumu, piše DPA.
Senat je glasao sa 112 glasova za, 59 protiv i devet uzdržanih.
Melonijina trostranačka koalicija, na vlasti od oktobra 2022., ima većinu u domu.
Reforma je jedna od važnijih projekata Melonijine vlade.
Desne stranke već dugo optužuju velike dijelove italijanskog pravosuđa za političku pristrasnost prema ljevici, a tu tvrdnju premijerka Meloni ponavlja posljednjih godina.
Prijedlog zakona strogo odvaja karijere sudija i tužilaca, što znači da više ne mogu prelaziti iz jedne funkcije u drugu.
Zakon uvodi i nova samoupravna tijela za sudije i tužioce, uz učešće parlamenta u njihovim imenovanjima.
Kritičari upozoravaju da bi to političarima moglo dati indirektan uticaj na odluke o pravosudnom osoblju.
Zagovornici smatraju da je reforma nužna kako bi se ponovno uspostavila ravnoteža moći između politike i pravosuđa, dok protivnici, uključujući velika pravna udruženja i opozicione stranke, tvrde da ona ugrožava nezavisnost pravosuđa, podsjeća DPA.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Senat Italije odobrio planove premijerke Meloni za reformu pravosuđa

Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je u utorak da je protiv nje i još dva ministra podnesena tužba Međunarodnom krivičnom sudu zbog podrške Rima Izraelu.
- Ja, ministar Kroseto (Guido, ministar odbrane), ministar Tajani (Antonio, ministar spoljnih poslova) i vjerujem da je izvršni direktor Leonarda, Roberto Ćingolani, postali smo predmet tužbe Međunarodnog krivičnog suda zbog saučesništva u genocidu - rekla je ona tokom televizijskog programa, javio je AFP.
Isitiče da ne misli da postoji neki drugi slučaj ove vrste tužbe u svijetu ili u istoriji.
Leonardo je italijanska grupa za aeronautiku i odbranu.
Tužbu, datiranu 1. oktobra, sastavila je grupa koja sebe naziva "Pravnici i advokati za Palestinu", a potpisalo ju je oko 50 ljudi, uključujući profesore prava, advokate i nekoliko javnih ličnosti.
- Svojom podrškom izraelskoj Vladi, posebno kroz snabdijevanje smrtonosnim oružjem, italijanska Vlada je postala saučesnik u tekućem genocidu i teškim ratnim i zločinima protiv čovječnosti počinjenim nad palestinskim stanovništvom - naveli su autori tužbe.
Oni traže od Međunarodnog krivičnog suda da razmotri pokretanje formalne istrage po njihovoj tužbi.

Meloni kaže da je prijavljena Međunarodnom krivičnom sudu za saučesništvo u genocidu

Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je danas da je, zajedno sa ministrima odbrane i spoljnih poslova Gvidom Krozetom i Antoniom Tajanijem, prijavljena Međunarodnom krivičnom sudu (MKS/ICC) u Meloni je za italijansku televiziju RAI kazala da je zbog "saučesništva u genocidu" prijavljen i izvršni direktor italijanske odbrambene kompanije "Leonardo" Roberto Čingolani, prenosi ANSA.
- Vjerujem da nema drugog slučaja u svijetu ili u istoriji sa takvim optužbama - rekla je Meloni.Hagu, zbog "saučesništva u genocidu" u Gazi.

Italijanska premijerka i ministri prijavljeni Međunarodnom krivičnom sudu zbog saučesništva u genocidu u Gazi

Italijanska premijerka Đorđa Meloni pozvala je u utorak međunarodnu flotilu koja pokušava da dostavi humanitarnu pomoć Gazi da odmah obustavi svoju misiju.
Meloni je izjavila da bi insistiranje na konfrontaciji s Izraelom moglo da naruši trenutnu „krhku ravnotežu“ koja bi mogla da dovede do mira, zasnovanog na planu američkog predsjednika Donalda Trampa.
- Mnogi bi bili srećni da se taj plan osujeti. Bojim se da bi pokuša flotile da probije izraelsku pomorsku blokadu mogao poslužiti kao izgovor za to. Zbog toga vjerujem da bi flotila sada trebalo da se zaustavi- rekla je Meloni u saopštenju.
Flotila je saopštila da ih je Italija u utorak obavijestila da će ih uskoro kontaktirati italijanska fregata koja ih prati, i članovima posade ponuditi da napuste brod i vrate se na obalu prije nego što uđu u „kritičnu zonu“.
Organizacija Global Sumud Flotilla navela je da će više od 40 civilnih plovila, na kojima se nalaze parlamentarci, advokati i aktivisti — uključujući i švedsku klimatsku aktivistkinju Gretu Tunberg — nastaviti plovidbu u pokušaju da probiju izraelsku blokadu palestinske enklave.
Italijansko ministarstvo odbrane je ranije u utorak saopštilo da će njihova mornarica prestati da prati flotilu kada se bude nalazila 278 kilometara od obala Gaze, odnosno 150 nautičkih milja.

Meloni pozvala humanitarnu flotilu koja nosi pomoć za Gazu da se zaustavi

Premijerka Italije Đorđa Meloni ponovila je danas da ta zemlja stoji uz Ukrajinu u ratu protiv Rusije, istakvši da Moskva nije zainteresovana za mirovne pregovore.
- Intenzivni napadi sinoć na Kijev pokazuju ko je na strani mira, a ko nema namjeru da vjeruje u proces pregovora - rekla je ona u objavi na Twitteru.
Ona je dodala da pruža podršku ukrajinskom narodu, civilima i porodicama žrtava nakon "besmislenih" ruskih napada.
U ruskom bombardovanju Kijeva ubijeno je najmanje 17 ljudi, uključujući četvoro djece, prenosi Tanjug.

Meloni: Moskva ne želi pregovore, Italija stoji uz Ukrajinu

Italijanska premijerka Đorđa Meloni zagovara konkretan plan bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, na osnovu kojeg bi Sjevernoatlantska alijansa u roku od 24 sata pružila vojnu pomoć Kijevu ukoliko bi Rusija u budućnosti ponovo izvršila napad. Takođe se navodi da još nije jasno da li bi ovaj plan podrazumijevao i slanje vojnika NATO-a.&nbsp;
Trenutno evropski lideri raspravljaju o mogućim modelima bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, a Melonijin plan predstavlja jednu od opcija.
Ovaj italijanski prijedlog polazi od toga da članstvo Ukrajine u NATO-u „nije izgledna opcija“, ali Meloni predlaže da Kijev dobije bezbjednosne garancije koje su vrlo slične članu 5 o kolektivnoj odbrani Sjevernoatlantske alijanse. Prema tom prijedlogu, ako bi Rusija treći put napala Ukrajinu, NATO bi joj u roku od 24 sata pritekao u pomoć.
Iako ova „olakšana verzija člana 5 nipošto ne doseže nivo kolektivne odbrane“ koji propisuje sam član, zemlje potpisnice bilateralnih sporazuma s Ukrajinom obavezale bi se na brzu reakciju u slučaju novog ruskog napada, navode izvori upoznati sa situacijom.
Među mogućim oblicima pomoći bile bi brza i stalna odbrambena podrška Kijevu, ekonomska pomoć, jačanje ukrajinske vojske te uvođenje sankcija protiv Rusije. Međutim, nije jasno da li bi to podrazumijevalo i slanje NATO trupa direktno na ukrajinsku teritoriju.
Meloni je o svom planu prvi put govorila u martu, ali tada nije bilo precizirano šta bi tačno podrazumijevao, podsjeća agencija. Italijanska premijerka tada je naglasila da bi to bilo trajnije rješenje od stacioniranja stranih vojski na ukrajinskom tlu.
<h2>Šta kaže član 5</h2>
Prema Sjevernoatlantskom ugovoru: „Strane ugovornice su saglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Evropi ili Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve. Zbog toga su se dogovorile da će, u slučaju takvog napada, svaka od njih iskoristiti svoje pravo na individualnu ili kolektivnu odbranu, priznato članom 51 Povelje Ujedinjenih nacija, te pomoći napadnutoj strani ili stranama preduzimanjem odmah, samostalno i u saradnji s ostalim stranama, onih akcija koje smatra nužnim, uključujući i upotrebu oružane sile, s ciljem obnove i očuvanja bezbjednosti sjevernoatlantskog prostora. Svaki takav napad, kao i sve mjere preduzete kao odgovor, odmah će biti prijavljeni Savjetu bezbjednosti. Te mjere će biti okončane čim Savjet bezbjednosti preduzme potrebne mjere za obnovu i očuvanje međunarodnog mira i bezbjednosti.“
Da bi član 5 mogao biti aktiviran, najprije mora biti pokrenut član 4 (konsultacije partnera u NATO-u), a mora postojati i dokaz da napad na teritoriju pogođene države zaista dolazi iz inostranstva. Tek tada država pogođena napadom može zatražiti primjenu člana 5.
O zahtjevu odlučuje Sjevernoatlantsko vijeće, u kojem svaku članicu predstavlja po jedan predstavnik. Odluke se donose jednoglasno, a u eventualnom odgovoru ne moraju učestvovati sve članice.

Đorđa Meloni predlaže plan po kojem bi NATO u 24 sata odgovorio na ruski napad

Nekoliko hiljada ljudi okupilo se danas u Rimu protestujući protiv zakona koji je usvojila ultrakonzervativna Vlada premijerke Đorđe Meloni kojim se strože kažnjavaju napad demonstranata na policiju, a policija štiti od optužbi za prekomjernu upotrebu sile.
Okruženi velikim prisustvom policije, demonstranti su prošetali ulicama prolazeći pored kultnih znamenitosti poput Koloseuma, u povorci noseći mnoge sindikalne i palestinske zastave.
Zakon koji je Vlada usvojila početkom aprila u četvrtak je odobrio donjim dom parlamenta, a očekuje se da će uskoro dobiti odobrenje Senata, gdje ultrakonzervativna vladajuća koalicija ima ubjedljivu većinu.
Tekst obezbjeđuje finansijsku pomoć od 10.000 eura za troškove odbrane pripadnika snaga bezbjednosti koji su gonjeni u slučajevima nasilja u vršenju svojih dužnosti.
Kazne za određena krivična djela, kao što su „neredi u zatvorskoj ustanovi“, povećavaju se, čak i za pasivni otpor.
Skraćuju se rokovi za iseljenje ljudi koji su nezakonito zauzeli stan ili garažu, dok će trudnice ili žene sa malom djecom osuđene za krivična djela sada morati da budu zatvorene, mada u manje teškim ustanovama od zatvora.
Ono što se nekada smatralo samo administrativnim prekršajem, blokiranje puteva tokom demonstracija, čak i mirnih, sada je krivično djelo koje može nositi zatvorsku kaznu do dvije godine.

1250x600

1084x550

U Rimu protest protiv ultrakonzervativne Vlade

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens izjavio je danas u Rimu da je Evropa “važan saveznik”, ali je priznao da postoje neslaganja oko trgovine, tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Taj razgovor, prvi na tako visokom nivou od povećanja carina Donalda Trampa biće početak dugoročnih trgovinskih pregovora i dugoročnih trgovinskih koristi između Evrope i SAD”, rekao je Vens na početku sastanka koji se održava usred carinskog rata između Evropske unije (EU) i SAD.
- Evropa je važan saveznik SAD, pojedinačne evropske zemlje su važni saveznici SAD, ali naravno imamo neka neslaganja, kao što ponekad imaju i prijatelji, oko pitanja poput trgovine- istakao je Vens u sjedištu italijanske vlade u prisustvu premijerke Đorđe Meloni, prenosi Beta.
Predsjednica Evropske komisije kazala je da cijeni odnos sa SAD.
- Svi znaju da je đavo u detaljima, ali ono što nas ujedinjuje jeste da na kraju zajedno želimo da postignemo dobar dogovor za obje strane- rekla je Ursula fon der Lajen.
Vens i Ursula fon der Lajen danas su prisustvovali u Rimu prvoj misi novog poglavara Rimokatoličke crkve, pape Lava XIV.

Džej Di Vens sa Fon der Lajen o carinskim mjerama

Italijanski premijer Đorđa Meloni izjavila je da je uvjerena da će imati dobre odnose sa Fridrihom Mercom, konzervativnim političarem koji će biti izabran za njemačkog kancelara sljedeće sedmice.
Melonijeva je rekla italijanskoj agenciji Adnkronos da je bila u kontaktu sa Mercom posljednjih sedmica, nakon što se sastala sa njim prije izbora u Njemačkoj u februaru.
- Sigurna sam da ćemo dobro sarađivati - rekla je Melonijeva, koja predvodi desno orijentisanu vladu u Rimu, i poželjela sve najbolje novoj njemačkoj Vladi.
Merc će predvoditi koaliciju koju čine njegovi hrišćanski demokrati, njihova bavarska sestrinska stranka Hrišćansko-socijalna unija i socijaldemokrati, čija je orijentacija lijevi centar.
Melonijeva je rekla da se snažno slaže sa izjavama Merca o Zelenom planu EU i o konkurentnosti.
Očekuje se da će Merc posjetiti Rim ubrzo nakon što preuzme dužnost sljedeće sedmice, a njegov izbor u njemačkom parlamentu zakazan je za utorak, 6. maj.
Melonijeva se smatra liderom EU sa najboljim kontaktima sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom. Ona se sastala sa njim pet puta od njegovog ponovnog izbora, a posljednji put to se desilo tokom sahrane pape Franja u Rimu, prenosi Srna.

Meloni: Uvjerena sam da ću imati dobre odnose sa Mercom

Najbolji dani za saradnju Crne Gore i Italije tek dolaze, a saradnja u okviru Evropske unije daće dodatni podsticaj jačanju ukupnih odnosa, poruka je susreta predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i predsjednice Savjeta ministara Italije Đorđe Meloni, na čiji poziv crnogorski premijer boravi u prvoj zvaničnoj posjeti toj zemlji.
Na sastanku je bilo riječi o zajedničkim projektima, saradnji u oblasti infrastrukture, odbrane i energetike, boljoj povezanosti te podršci Italije na evropskom putu Crne Gore.
Kako je ocijenila predsjednica Savjeta ministara Đorđa Meloni Crna Gora s pravom očekuje da bude prva naredna članica Evropske unije.&nbsp;
- Sa pažnjom pratim Vaš rad i impresionirana sam vizijom i načinom na koji vodite Crnu Goru. Uvjerena sam da će tokom italijanskog predsjedavanja Evropskom unijom u prvoj polovini 2028. godine Crna Gora postati 28. članica - kazala je Meloni.
Spajić je kazao da se Crna Gora snažno oslanja na podršku Italije u domenu eurointegracije i ukupne vanjske politike te istakao da se tradicionalno dobri odnosi mogu nadgrađivati u brojnim oblastima, posebno u energetici.&nbsp;
Na toj liniji premijer je ukazao na značaj nastavka projekta podmorskog elektroprenosnog kabla odnosno polaganja druge žile što će, kako je istakao, Crnu Goru povezati snažnije i sa Italijom i sa Evropskom unijom.&nbsp;
- Energetika je razvojna šansa Crne Gore. Stoga je posebno važno da u saradnji sa provjerenim partnerima realizujemo kapitalne projekte u ovaj oblasti kako bi u obostranom interesu valorizovali ovaj potencijal - poručio je Spajić.&nbsp;
Premijerka Italije iskazala je punu podršku nastavku ovog projekta.
Tokom susreta bilo je riječi o saradnji sa partnerima van Evrope sa akcentom na saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenim Arapskim Emiratima sa kojim obje zemlje imaju potpisane Međudržavne sporazume.&nbsp;
Meloni je posebno istakla važnost saradnje sa, kako je istakla "pouzdanim partnerima iz UAE”, istakavši da novo vrijeme traži kredibilne partnere.
Na sastanku je ocijenjeno da su dobra povezanost pomorskim putem tokom ljetnje sezone i direktna avionska linija dobra baza za snažniju ekonomsku razmjenu ali je, saglasni su sagovornici, na tom planu potrebno intenzivirati aktivnosti i frekvenciju poslovnih kontakata.
Sagovornici su dogovorili organizaciju Biznis foruma sa akcentom na oblasti energetike, saobraćajne infrastrukture i odbrane, nakon čega će se pristupiti potpisivanju međudržavnog sporazuma u oblastima od zajedničkog interesa.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1912113823403717022&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić sa Meloni: Saglasni smo da je potrebno jačati partnerstva sa kredibilnim partnerima kakve su SAD i UAE

Nivo Skadarskog jezera je normalan i može bez problema prihvatiti vodu koja se ispušta danas iz Albanije - saopšteno je iz Ministarstva unutaršnjih poslova (MUP).
Danas je, kažu oni, ispuštanje znatno manje - oko 500 kubika u sekundi.&nbsp;
- U Dunavskom slivu su vodostaji u padu - naveli su u MUP-u.
Saopštili su da se u mjestu Orja Luka, na magistralnom putu Danilovgrad - Nikšić, stabilizovalo stanje i da je prohodno za sve kategorije vozila.
- Putni pravci u opštini Danilovgrad koji su i dalje zavoreni za saobraćaj su prema Glavi Zete i alternativni putevi prema Plani - naveli su oni.
U mjestu Drenošnica na magistralnom putu, došlo je do odrona pa policija naizmjenično propušta vozila.
- U mjestu Sekulići su neke kuće poplavljene. Evakuisano je nekoliko kuća u Pažićima, a voda se u tom mjestu kao i u mjestu Klikovača postepeno povlači - kazali su u MUP-u.
U Podgorici je, ističu, bilo je nekoliko intervencija u Berima, Komanima i Lužnici gdje je bila evakuacija nekoliko osoba.
- Juče je izvršena evakuacija petočlane porodice u Tološima. Stanje se može okarakterisati kao stabilno pod kontrolom - kazali su u MUP-u.
Inženjerska jedinica Vojske postavlja pontonski most u Donjoj Gorici i za danas je planiran nastavak čišćenja Mareskog kanala oko jednog km kako bi se oslobodila voda iz Tološa.
U nikšićkim naseljima Grebica i Duklo ima, kažu, ugroženih kuća, a vodostaj stagnira.&nbsp;
U Mojkovcu u mjestu Prošćenje došlo je do izlivanja korita rijeke Tare pa je zatvoren saobraćaj.&nbsp;
- U mjestu Sokolovina, na putu Mojkovac – Đurđevića Tara je došlo do odrona usljed čega je zatvoren saobraćaj. U mjestu Slatina i Kaludra zatvoren je saobraćaj zbog izlivanja rijeke Tare - naveli su u MUP-u.&nbsp;
Sa druge strane, kažu da je u Šavniku put uspostavljen prema Komarnici.
- Zbog urušavanja puta obustavljen je saobraćaj na putu Kolašin-Berane preko tunela Klisura, u toku je sanacija te dionice - naveli su u MUP-u.
Na primorju, naglašavaju, nije bilo intervencija.

Nivo Skadarskog jezera normalan, u nikšićkim naseljima Grebica i Duklo ima ugroženih kuća - a vodostaj stagnira...

Ako tokom komunikacije razmišljamo o sebi, ako smo preokupirani sobom - onda nećemo čuti drugog i nećemo ga razumjeti. U komunikaciji, u stvari, treba da se fokusiramo više na drugoga nego na sebe, kazao je - gostujući u emisiji E-uživo, stručnjak za komunikaciju Filip Jovanovski.
Često, kaže, kad se upoznajemo - čujemo ime i zaboravimo ga poslije sekund.
- I meni se događa. A zašto to tako? To je zbog toga što, u momentu kad se rukujemo, kad se upoznajemo, mi razmišljamo o sebi. Kakav smo utisak ostavili, da li smo rekli šta treba, i tako dalje...I onda, u tom razmišljanju, mi iste sekunde zaboravimo šta je drugi rekao - objasnio je on.
Postoji još jedan razlog koji je, kako kaže, drugačiji, ali povezan sa prethodnim.
- Ako ta druga osoba ima neku anksioznost, socijalnu anksioznost, neku nelagodu i onda opet razmišlja o sebi, razmišlja da li se izblamirao zbog nečega što je prije rekao...Sad, pazite, bilo je sprovedeno istraživanje: kad su uzeli dvije grupe ljudi. Jednu grupu ljudi koja ima socijalnu anksioznost, koja ima nelagodu i tremu kad priča sa drugima i drugu grupu ljudi, koja nema socijalnu ankcioznost, koja je opuštena, koja je komunikativna. I stavili su ih u situaciju da pričaju s ljudima i, poslije toga, svakog od njih su, pojedinačno, intervjuisali: ispričaj kakav je bio taj tazgovor, kakva je bila ta socijalna situacija. I koja je bila razlika između ovih anksioznih i ovih opuštenih. Razlika je bila sljedeća: što su ovi opušteni najviše opisivali spoljne stvari drugog: šta je drugi rekao, o čemu su pričali, koja je bila tema, šta je drugi nosio, kako je bio obučen, govor tijela i tako dalje. A ovi koji su bili anksiozni - oni su najviše govorili o sebi, oni su govorili: u tom momentu sam nešto rekao pogrešno, napravio lapsus, u ovom drugom momentu - zadrhtao glas, pa zacrvenio, bilo mi je ovako, onako, osjetio lupanje srca. Ovi koji su bili anksiozni kao da su opisivali scenu sa kamere koja je njih snimala, da su oni u centru, a ovi koji su bili opšuteni - oni su bili kao da su snimali druge - kazao je sagovornik TVE.
Jovanovski je dao savjete i za komunikaciju ljudi koji su pod nabojem emocija.
- Prvo, treba da se samoregulišemo. Ako smo u nekom velikom afektu, treba da se smirimo. Vi znate, u afektu ljudi, ne daj Bože, znaju da naprave i zločin i tako dalje. U afektu je takozvana sužena percepcija. Nama se sve suzi i onda možda nešto učinimo, a poslije se kajemo, pa kažemo: kao da me obuzeo neki duh, kao da to nijesam ja bio. Tako, prvo da se smirimo. Stop, tajm aut. Pođete, umijete se, istuširate se, meditacija, duboko disanje...I onda - kad se malo stabilizujete, kad se malo, što bi rekli, uzemljite, onda krećemo u nastavak. Šta je isto još bitno? Da prepoznamo zrnce istine u tome što je ta druga osoba rekla. Dakle, ne samo napad, napad, onako defanzivno, nego da nađemo neko zrnce istine u tome što je rekla i da se složimo sa tim dijelom, pa onda da kažemo ono što nama smeta. Tako onda spuštamo gard, pokazujemo da nam ta druga osoba nije neprijatelj sam po sebi, nego da zajedno možemo da riješimo neki problem - kazao je sagovornik TV E.
Cijelu emisiju pogledajte na YouTube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DV82pqsXjC0g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanovski: U komunikaciji više treba da se fokusiramo na drugog, a manje na sebe

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore, u podmlađenom sastavu i željna dokazivanja, spremno dočekuje start šampionata, kazao je kapiten Petar Tešanović. 
Crnogorski vaterpolisti doputovali su danas u Beograd, gdje će od 10. januara učestvovati na Evropskom prvenstvu.
Tešanović očekuje naporan turnir, koji će biti odigran p novom sistemu takmičenja. 
- Svaka utakmica je bitna i moramo je odigrati kao da je finale. Bodovi se prenose, samo po dvije ekipe iz grupa plasiraće se u polufinale. Ekipa je mlada, željna dokazivanja, mislim da uz potencijal koji imaju svi momci da možemo da odemo daleko na ovom EP - rekao je golman Tešanović. 
Crnogorska reprezentacija igraće u grupi A, u kojoj su još Mađarska, Francuska i Malta. 
Komentarišući rivale u grupi crnogorski reprezentativac Vasilije Radović je kazao da je Malta dobra ekipa, sa nekoliko pojačanja u posljednje vrijeme.
- Neće biti lako, posebno prvi meč, a želimo da otvorim Evropsko prvenstvo sa dobrom igrom, pobjedom, da bi nastavili tako do kraja. Derbi grupe igramo sa Mađarskom, najvažnija utakmica u grupi, zatim se sastajemo sa drugom grupom gdje će svaki meč biti bitan - kazao je Radović.
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formiraju grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije plasiraće se u polufinale.

Tešanović: Crna Gora spremna za start EP

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine uputilo je preporuku svojim građanima da hitno napuste Iran zbog pogoršanja bezbjednosne situacije u zemlji, piše Ukrajinska Pravda.
- Zbog pogoršanja bezbjednosne situacije u Islamskoj Republici Iran, ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova preporučuje ukrajinskim građanima da napuste Iran - stoji u saopštenju.
<h3>Dostupne rute za izlazak</h3>
Ministarstvo je navelo da je zemlju trenutno moguće napustiti preko nekoliko graničnih prprelaza ijelaza, uključujući Međunarodni aerodrom Imam Homeini u Teheranu te kopnene prelaze prema Jermeniji - Norduz/Agarak i Turskoj - Bazorgan/Serou. Ukrajinski građani pozvani su da slijede upustvo lokalnih vlasti, izbjegavaju sukobe s policijskim službenicima i ostanu mirni.
- U slučaju promjena situacije ili otvaranja dodatnih ruta za napuštanje zemlje, informacije će biti žurno ažurirane - dodaje se u saopštenju.
<h3>Pozadina nemira</h3>
Masovni protesti potresaju Iran od 28. decembra prošle godine. Nemiri su započeli štrajkom trgovaca na Velikom bazaru u Teheranu zbog kolapsa nacionalne valute i visoke inflacije. Protesti su se ubrzo proširili na gotovo cijelu zemlju, a desetak dana kasnije pojavile su se informacije da su dva grada na zapadu Irana došla pod kontrolu protestanata. Državne novinske agencije negiraju te tvrdnje, navodeći da je policija rastjerala demonstrante.
Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei priznao je postojanje ekonomskih problema, ali ih je pripisao "djelu neprijatelja". Takođe je izjavio kako je "beskorisno razgovarati s izgrednicima" te da im "treba pokazati gdje im mjesto".

Tag: dorda-meloni