Italijanska premijerka Đorđa Meloni i francuski predsjednik Emanuel Makron odgodili su veliki francusko-italijanski samit koji je bio zakazan za početak aprila u Tuluzu, saopštio je francuski diplomata.
Meloni je od Makrona zatražila da se bilateralni samit pomjeri nakon samita G7 u Evian-les-Bainsu, koji će se održati od 15. do 17. juna, piše Politiko.
Prema riječima diplomate, zahtjev je upućen 12. februara te je isključena bilo kakva povezanost odgode s nedavnim nesuglasicama među njima.
Samit u Tuluzu trebalo je biti važan pokazatelj francusko-italijanskog prijateljstva i prilika da se poprave narušeni odnosi dviju zemalja.
Bio bi to prvi bilateralni susret na visokom nivou od 2020. godine, kada se tadašnji premijer Đuzepe Konte sastao s Makronom u Napulju, te prvi nakon potpisivanja Kvirinalskog sporazuma između Rima i Pariza i nakon Meloninog izbora.
Makron i Meloni sukobljavali su se oko niza tema, od migracija do vladavine prava. Tenzije su ponovo eskalirale prošlog četvrtka, kada je Makron kritikovao Meloni zbog izjave da je ubistvo 23-godišnjeg krajnje desnog aktiviste Kventina Deranka u Lionu "rana za cijelu Evropu".
Meloni je kazala da je bila iznenađena reakcijom Makrona, pojasnila da nije imala namjeru miješati se u unutrašnje poslove Francuske, te podsjetila na ranije sporove, uključujući izjavu francuske vlade da će pratiti stanje vladavine prava u Italiji nakon njene izborne pobjede.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Meloni i Makron pomjerili datum održavanja zajedničkog samita na visokom nivou

Italijanska premijerka Đorđa Meloni osudila je nedavne antiolimpijske proteste u Milanu i navodnu sabotažu željezničke infrastrukture, nazvavši odgovorne neprijateljima Italije i Italijana.
- Demonstriraju "protiv Olimpijskih igara", čineći da ove slike završe na televizijama širom svijeta. Nakon toga drugi sijeku željezničke kablove kako bi spriječili polazak vozova - navela je Meloni u saopštenju.
Dodala je da hiljade Italijana rade na tome da Igre proteknu nesmetano, od kojih su mnogi volonteri.
- Solidarnost, još jednom, s policijom, gradom Milanom i svima onima čiji će rad biti potkopan od ovih bandi kriminalaca - poručila je Meloni.
Ministarstvo saobraćaja Italije saopštilo je da je otvorilo istragu o terorizmu zbog sinhronizovane sabotaže željezničkih linija na sjeveru zemlje u subotu.
Nisu objavljeni detalji, ali je navedeno da će se od počinilaca tražiti odšteta u iznosu od više miliona eura.
Sukob je uslijedio nekoliko dana nakon što je vlada Meloni usvojila sigurnosni dekret koji policiji omogućava da zadrži osobe do 12 sati kada postoje razumne sumnje da bi mogli biti huškači i narušiti mirne proteste.
Opozicioni zastupnici kritizirali su mjeru kao napad na slobodu izražavanja.
Policija je nakon sukoba zaustavila nasilne demonstrante, koji su, čini se, pokušavali doći do olimpijske dvorane za hokej na ledu.
Ranije je grupa maskiranih demonstranata aktivirala dimne bombe i petarde na mostu iznad gradilišta oko 800 metara od Olimpijskog sela, u kojem je smješteno oko 1.500 sportista.

Meloni osudila antiolimpijske proteste u Milanu, demonstrante nazvala neprijateljima Italije

Lik italijanske premijerke Đorđe Meloni izbrisan je sa crkvene freske u Rimu poslije kontroverze oko restauracije tog umjetničkog djela, objavio je večeras briselski portal Politiko.
Afera je počela kada je slikar Bruno Valentineti restaurirao fresku u rimskoj bazilici San Lorenco in Lučina, koju je prvi put naslikao početkom 2000-tih godina, pa je primijećeno je da jedna od figura na restauriranoj fresci ima nevjerovatnu sličnost sa Meloni.
To je izazvalo negodovanje među opozicionim strankama, što je navelo Ministarstvo kulture i Rimsku biskupiju da pokrenu istragu.
Slikar je za list Republika rekao da je u utorak uveče prefarbao lice, jer je "to Vatikan želio".
Da, to je lik premijerke, rekao je Valentineti, dodajući da se radi o ranijoj fotografiji koju je preslikao.
Ministarstvo kulture je u srijedu saopštilo da je poslije izmjene freske obaviješten rektor bazilike o važećim pravilima.
Za svaki restauratorski rad šalje se zahtjev Fondu za vjerske objekte Ministarstva unutrašnjih poslova, koje je vlasnik imovine, kao i Vikarijatu i Specijalnom nadzorniku Rima, uz skicu slike, navodi se u saopštenju.
Dok je sama Meloni uz osmjeh prokomentarisala da "definitivno ne liči na anđela", Politiko nije mogao da dobije komentar uz njenog kabineta kako komentariše brisanje svog lika sa freske.

Lik Đorđe Meloni izbrisan sa crkvene freske nakon kontroverze oko restauracije

Razgovarala sam sa Donaldom Trampom prije nekoliko sati i rekla sam mu šta mislim, izjavila je italijanska premijerka Đorđa Meloni.
Ona je nazvala ''greškom'' najavljeno uvođenje carina Sjedinjenih Američkih Država zemljama članicama Evropske unije koje se protive ideji američkog predsjednika Donalda Trampa da preuzme Grenland.
- Vjerujem da bi uvođenje novih sankcija bilo greška. Razgovarala sam sa Donaldom Trampom prije nekoliko sati i rekla sam mu šta mislim' - rekla je Meloni tokom službene posjete Južnoj Koreji, prenosi "Gardijan".
Tramp je juče najavio uvođenje kaznenih carina za Njemačku, Francusku i šest drugih evropskih zemalja, navodeći kao razlog nesaglasnost oko pitanja američkog preuzimanja Grenlanda.
- Počev od 1. februara, Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija i Finska suočiće se sa carinama od 10 odsto na robu koja se isporučuje u Sjedinjene Države - napisao je Tramp u objavi.
On je najavio da će od 1. juna 2026. godine carine biti povećane na 25 odsto i ostaće na snazi "sve dok se ne postigne sporazum o potpunoj predaji Grenlanda".

Meloni: Rekla sam Trampu šta mislim, uvođenje novih carina bilo bi greška

Senat Italije u četvrtak je odobrio kontroverzne planove premijerke Đorđe Meloni za reformu pravosuđa, čime je uklonjena posljednja parlamentarna prepreka za ustavni amandman.
Međutim, posljednju riječ će imati javnost jer će se o toj reformi da odlučuje sljedeće godine na referendumu, piše DPA.
Senat je glasao sa 112 glasova za, 59 protiv i devet uzdržanih.
Melonijina trostranačka koalicija, na vlasti od oktobra 2022., ima većinu u domu.
Reforma je jedna od važnijih projekata Melonijine vlade.
Desne stranke već dugo optužuju velike dijelove italijanskog pravosuđa za političku pristrasnost prema ljevici, a tu tvrdnju premijerka Meloni ponavlja posljednjih godina.
Prijedlog zakona strogo odvaja karijere sudija i tužilaca, što znači da više ne mogu prelaziti iz jedne funkcije u drugu.
Zakon uvodi i nova samoupravna tijela za sudije i tužioce, uz učešće parlamenta u njihovim imenovanjima.
Kritičari upozoravaju da bi to političarima moglo dati indirektan uticaj na odluke o pravosudnom osoblju.
Zagovornici smatraju da je reforma nužna kako bi se ponovno uspostavila ravnoteža moći između politike i pravosuđa, dok protivnici, uključujući velika pravna udruženja i opozicione stranke, tvrde da ona ugrožava nezavisnost pravosuđa, podsjeća DPA.

Senat Italije odobrio planove premijerke Meloni za reformu pravosuđa

Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je u utorak da je protiv nje i još dva ministra podnesena tužba Međunarodnom krivičnom sudu zbog podrške Rima Izraelu.
- Ja, ministar Kroseto (Guido, ministar odbrane), ministar Tajani (Antonio, ministar spoljnih poslova) i vjerujem da je izvršni direktor Leonarda, Roberto Ćingolani, postali smo predmet tužbe Međunarodnog krivičnog suda zbog saučesništva u genocidu - rekla je ona tokom televizijskog programa, javio je AFP.
Isitiče da ne misli da postoji neki drugi slučaj ove vrste tužbe u svijetu ili u istoriji.
Leonardo je italijanska grupa za aeronautiku i odbranu.
Tužbu, datiranu 1. oktobra, sastavila je grupa koja sebe naziva "Pravnici i advokati za Palestinu", a potpisalo ju je oko 50 ljudi, uključujući profesore prava, advokate i nekoliko javnih ličnosti.
- Svojom podrškom izraelskoj Vladi, posebno kroz snabdijevanje smrtonosnim oružjem, italijanska Vlada je postala saučesnik u tekućem genocidu i teškim ratnim i zločinima protiv čovječnosti počinjenim nad palestinskim stanovništvom - naveli su autori tužbe.
Oni traže od Međunarodnog krivičnog suda da razmotri pokretanje formalne istrage po njihovoj tužbi.

Meloni kaže da je prijavljena Međunarodnom krivičnom sudu za saučesništvo u genocidu

Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je danas da je, zajedno sa ministrima odbrane i spoljnih poslova Gvidom Krozetom i Antoniom Tajanijem, prijavljena Međunarodnom krivičnom sudu (MKS/ICC) u Meloni je za italijansku televiziju RAI kazala da je zbog "saučesništva u genocidu" prijavljen i izvršni direktor italijanske odbrambene kompanije "Leonardo" Roberto Čingolani, prenosi ANSA.
- Vjerujem da nema drugog slučaja u svijetu ili u istoriji sa takvim optužbama - rekla je Meloni.Hagu, zbog "saučesništva u genocidu" u Gazi.

Italijanska premijerka i ministri prijavljeni Međunarodnom krivičnom sudu zbog saučesništva u genocidu u Gazi

Italijanska premijerka Đorđa Meloni pozvala je u utorak međunarodnu flotilu koja pokušava da dostavi humanitarnu pomoć Gazi da odmah obustavi svoju misiju.
Meloni je izjavila da bi insistiranje na konfrontaciji s Izraelom moglo da naruši trenutnu „krhku ravnotežu“ koja bi mogla da dovede do mira, zasnovanog na planu američkog predsjednika Donalda Trampa.
- Mnogi bi bili srećni da se taj plan osujeti. Bojim se da bi pokuša flotile da probije izraelsku pomorsku blokadu mogao poslužiti kao izgovor za to. Zbog toga vjerujem da bi flotila sada trebalo da se zaustavi- rekla je Meloni u saopštenju.
Flotila je saopštila da ih je Italija u utorak obavijestila da će ih uskoro kontaktirati italijanska fregata koja ih prati, i članovima posade ponuditi da napuste brod i vrate se na obalu prije nego što uđu u „kritičnu zonu“.
Organizacija Global Sumud Flotilla navela je da će više od 40 civilnih plovila, na kojima se nalaze parlamentarci, advokati i aktivisti — uključujući i švedsku klimatsku aktivistkinju Gretu Tunberg — nastaviti plovidbu u pokušaju da probiju izraelsku blokadu palestinske enklave.
Italijansko ministarstvo odbrane je ranije u utorak saopštilo da će njihova mornarica prestati da prati flotilu kada se bude nalazila 278 kilometara od obala Gaze, odnosno 150 nautičkih milja.

Meloni pozvala humanitarnu flotilu koja nosi pomoć za Gazu da se zaustavi

Premijerka Italije Đorđa Meloni ponovila je danas da ta zemlja stoji uz Ukrajinu u ratu protiv Rusije, istakvši da Moskva nije zainteresovana za mirovne pregovore.
- Intenzivni napadi sinoć na Kijev pokazuju ko je na strani mira, a ko nema namjeru da vjeruje u proces pregovora - rekla je ona u objavi na Twitteru.
Ona je dodala da pruža podršku ukrajinskom narodu, civilima i porodicama žrtava nakon "besmislenih" ruskih napada.
U ruskom bombardovanju Kijeva ubijeno je najmanje 17 ljudi, uključujući četvoro djece, prenosi Tanjug.

Meloni: Moskva ne želi pregovore, Italija stoji uz Ukrajinu

Italijanska premijerka Đorđa Meloni zagovara konkretan plan bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, na osnovu kojeg bi Sjevernoatlantska alijansa u roku od 24 sata pružila vojnu pomoć Kijevu ukoliko bi Rusija u budućnosti ponovo izvršila napad. Takođe se navodi da još nije jasno da li bi ovaj plan podrazumijevao i slanje vojnika NATO-a.&nbsp;
Trenutno evropski lideri raspravljaju o mogućim modelima bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, a Melonijin plan predstavlja jednu od opcija.
Ovaj italijanski prijedlog polazi od toga da članstvo Ukrajine u NATO-u „nije izgledna opcija“, ali Meloni predlaže da Kijev dobije bezbjednosne garancije koje su vrlo slične članu 5 o kolektivnoj odbrani Sjevernoatlantske alijanse. Prema tom prijedlogu, ako bi Rusija treći put napala Ukrajinu, NATO bi joj u roku od 24 sata pritekao u pomoć.
Iako ova „olakšana verzija člana 5 nipošto ne doseže nivo kolektivne odbrane“ koji propisuje sam član, zemlje potpisnice bilateralnih sporazuma s Ukrajinom obavezale bi se na brzu reakciju u slučaju novog ruskog napada, navode izvori upoznati sa situacijom.
Među mogućim oblicima pomoći bile bi brza i stalna odbrambena podrška Kijevu, ekonomska pomoć, jačanje ukrajinske vojske te uvođenje sankcija protiv Rusije. Međutim, nije jasno da li bi to podrazumijevalo i slanje NATO trupa direktno na ukrajinsku teritoriju.
Meloni je o svom planu prvi put govorila u martu, ali tada nije bilo precizirano šta bi tačno podrazumijevao, podsjeća agencija. Italijanska premijerka tada je naglasila da bi to bilo trajnije rješenje od stacioniranja stranih vojski na ukrajinskom tlu.
<h2>Šta kaže član 5</h2>
Prema Sjevernoatlantskom ugovoru: „Strane ugovornice su saglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Evropi ili Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve. Zbog toga su se dogovorile da će, u slučaju takvog napada, svaka od njih iskoristiti svoje pravo na individualnu ili kolektivnu odbranu, priznato članom 51 Povelje Ujedinjenih nacija, te pomoći napadnutoj strani ili stranama preduzimanjem odmah, samostalno i u saradnji s ostalim stranama, onih akcija koje smatra nužnim, uključujući i upotrebu oružane sile, s ciljem obnove i očuvanja bezbjednosti sjevernoatlantskog prostora. Svaki takav napad, kao i sve mjere preduzete kao odgovor, odmah će biti prijavljeni Savjetu bezbjednosti. Te mjere će biti okončane čim Savjet bezbjednosti preduzme potrebne mjere za obnovu i očuvanje međunarodnog mira i bezbjednosti.“
Da bi član 5 mogao biti aktiviran, najprije mora biti pokrenut član 4 (konsultacije partnera u NATO-u), a mora postojati i dokaz da napad na teritoriju pogođene države zaista dolazi iz inostranstva. Tek tada država pogođena napadom može zatražiti primjenu člana 5.
O zahtjevu odlučuje Sjevernoatlantsko vijeće, u kojem svaku članicu predstavlja po jedan predstavnik. Odluke se donose jednoglasno, a u eventualnom odgovoru ne moraju učestvovati sve članice.

Đorđa Meloni predlaže plan po kojem bi NATO u 24 sata odgovorio na ruski napad

Pratite informativnu emisiju ''24 sata'' na Televiziji E od 19 sati.
Gošća večerašnje emisije je Eleonora Nicla Moiraghi, advokatica.
Tema emisije: Kako i zašto SDT štiti šefa SPO?
Bavićemo se i sljedećim temama:
Poštuje li se prezumpcija nevinosti u Crnoj Gori? 
Koje su poruke sa protesta penzionera? 
Budimpešta će blokirati nove sankcije EU protiv Rusije 
Amerikance pogodila najjača sniježna oluja u posljednjih 159 godina

''24 sata'' na TV E: Gošća advokatica Eleonora Nicla Moiraghi

Poljski Centralni istražni biro je na međunarodnom aerodromu u Varšavi uhapsio 32-godišnjeg državljanina Crne Gore na osnovu evropskog naloga Litvanije za hapšenje pod optužbom da je u toj zemlji špijunirao za Kinu, javlja danas poljski javni tv servis TVP.info.
Po saznanjima vlasti u Viljnusu, taj muškarac je od februara 2023. godine nelegalno prikupljao za Kinu informacije na teritoriji Litvanije.
Tužilaštvo je tražilo da mu se odredi pritvor od sedam dana.
Poljsko Tužilaštvo je danas saopštilo da je 9. februara uhapšen i jedan državljanin Bjelorusije koji je špijunirao za bjeloruske obavještajne službe.
Njega terete da je od juna 2024. do februara ove godine prikupljao informacije o kritičnoj infrastrukturi u Poljskoj, Litvaniji i Njemačkoj, a uhapšen je zahvaljujući saradnji njihovih policija.
Njemu je određen pritvor od tri mjeseca i po poljskim zakonima mu prijeti pet godina zatvora.
Poljski analitičari podsećaju da je tokom rata Rusije protiv Ukrajine 2022. godine iz zemalja Evropske unije protjerano 700 ruskih diplomata za koje su službe bezbjednosti ocijenile da su najvjerovatnije agenti pod pokrićem diplomatskog statusa.
Potom su prikupljanje informacija za Rusiju o kritičnoj civilnoj i vojnoj infrastrukturi i sabotaže preuzeli civili iz raznih zemalja, čak i Južne Amerike, vrbovani i plaćani za "jednokratnu upotrebu".

Crnogorski državljanin uhapšen u Poljskoj, Litvanija ga traži zbog sumnje da je kineski špijun

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovao je na Segmentu na visokom nivou 61. sesije Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija u, kako se iz tog ministarstva ističe, veoma važnom trenutku za multilateralizam i u godini kada Savjet obilježava dvije decenije postojanja, a Crna Gora 20 godina obnove nezavisnosti.
Ministar Ibrahimović je istakao da principi Povelje UN – suverenitet, teritorijalni integritet, ljudska prava i mirno rješavanje sporova – ne mogu biti primjenjivani selektivno, već da su temelj mira, stabilnosti i međunarodne bezbjednosti.&nbsp;
- Potvrdio sam nedvosmislenu podršku Crne Gore multilateralizmu, univerzalnosti ljudskih prava i međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima, odgovornosti i zajedničkim vrijednostima- poručio je Ibrahimović iz Ženeve.
Sastao se sa predsjednikom Savjeta za ljudska prava Suriodipurom, predsjednicom Generalne skupštine UN Berbok, visokim komesarom UN za ljudska prava Turkom i visokim komesarom UN za izbjeglice Salihom, sa kojima je razgovarao o neophodnosti multilateralne saradnje, jačanju djelotvornosti i efikasnosti UN sistema i njegovoj reformi u složenim međunarodnim okolnostima i uslovima kontinuiranog podrivanja međunarodnopravnog poretka.
- Osim izuzetne saradnje sa Kancelarijom visokog komesara Turka, posebno sam istakao značaj saradnje u humanitarnim pitanjima i rješavanju stanja raseljeništva, te sam pozdravio višedecenijsku podršku UNHCR-a Crnoj Gori. Crna Gora je posvećena pružanju konstruktivne podrške i partnerstvu u očuvanju ljudskih prava i stabilnosti u našem regionu, i pouzdan međunarodni partner- poručio je Ibrahimović.

Ibrahimović učestvovao Segmentu na visokom nivou 61. sesije Savjeta za ljudska prava UN-a u Ženevi

Od uloge gospodara, čovjek je postao ipak rob tehnologije koja radikalno ukida njegovo misaono, ontološko, kritičko i sociološko iskustvo života sa drugim čovjekom, ocijenio je u intervju za<a href="https://www.dan.co.me/vijesti/drustvo/rutovic-covjek-je-postao-rob-tehnologije-5338796"> ''Dan'' </a>Željko Rutović, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), koji je autor knjige "Ukidanje čovjeka".
U svojoj najnovijoj knjizi "Ukidanje čovjeka", kako ste i sami rekli, dramatičnog naslova, razmatrate gubitak mnogih čovjekovih svojstava pod uticajem sve savršenijih digitalnih tehnologija. Je li, zaista, čovjek ugrožen kao vrsta i pretvara li se u roba umjesto da bude gospodar onoga što je ipak stvorio njegov um?
– Dramatizaciji fenomena, prakse i iskustva, pa time i samog naslova knjige doprinio je sam čovjek. Konačno, riječ je o procesu u kojem čovjek sve češće svjesno sudjeluje. Od uloge gospodara, čovjek je postao ipak rob tehnologije koja radikalno ukida njegovo misaono, ontološko, kritičko i sociološko iskustvo života sa drugim čovjekom. U tom duhu današnjeg dominantno supermašinskog poretka, živimo stvarnost koja urušava čovjekovu autonomnost, slobodu, privatnost, misao i dostojanstvo. Sumarno, u svijetu tehnosfere čovjek nestaje kao subjekt, on nestaje u svojoj osnovnoj temeljnoj strukturi postojanja – u kritičkoj percepciji, sjećanju, jeziku, tjelesnosti i duhovnosti. U vremenu vještačke inteligencije, velikih baza podataka, postbiologije, digitalnog nadzora, automatizacije, algoritama, primjera čovjekove erozije i njegovog samoukidanja je mnogo, što upućuje da svjedočimo kraju epohe čovjeka kao misaonog, slobodnog bića, tj. prelaska u novu paradigmu postčovječanstva, koja kroz razne oblike socio-tehno inženjeringa podriva samu suštinu čovjekovog bića. Konačno, stiče se utisak da u dobrovoljnosti samoukidanja današnji čovjek u svemu tome gotovo neprirodno uživa.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1147px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 167.364%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fstatic.dan.co.me%2Fimages%2Fslike%2Fnew%2F2026%2F02%2F23%2F2057287.jpg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ni istina nije što je nekada bila. Ona se relativizuje, a često i falsifikuje. Njom se i manupiliše, za šta su posebno pogodne nove tehnologije. Da li su novinari, i kad su najbolji i najprofesionalniji, dovoljni da stanu u njenu zaštitu. Šta je, recimo, sa intelektualcima?
– Svjedoci smo temeljne krize istine i njene ubrzane relativizacije. Radikalizacije relativizacije, i to na svim nivoima, tako da je u ontološkom značenju malo kome potrebna, pa time ni onom što se naziva savremena demokratija. I eto postistine koja će kreirati ne samo javno mnjenje, no i nadzirati sjećanje, pamćenje, istoriju. Konačno, vidljivo je da istina postaje relativna, potrošena, anahrona i prilagodljiva. Obmana, zamjena stvarnosti i kreiranje parastvarnosti u današnjem svemedijskom tehnološkom dobu dezavuisali su koncept, filozofski sistem, paradigmu, vrijednost i semantički sadržaj istine. Kada istina nije jedna, onda sve postaje tzv. istina ili postistina, koja očito oslobađa etičke odgovornosti. Otuda i pitanje kome je u haosu virtuelne realnosti, sveopšte propagande i manipulacije (ne)potrebna istina. 
&nbsp;
Hronika istraživačkog novinarstva je svijetli istorijski civilizacijski biljeg koji razotkriva mnoge teme koje bi ostale duboko zapretane da nema te kontrolne uloge plemenite novinarske misije.
No, novinari nijesu i jedini i dovoljan štit u zaštiti istine. Da bi bila djelatna, ona mora biti način življenja, kulture, misli, etike, vrijednosti i duha svih slojeva društva, svakog čovjeka ponaosob. U ovom duhu, nažalost, svjedočimo krizi intelektualne odgovornosti. Generalno govoreći, današnji intelektualci sve su manje kreatori javnog mnjenja, što od antičkog doba bijaše princip i misija intelektualnog sloja. Tek, intelektualci, uživajući u komforu ćutnje i tišine, danas se sve više prilagođavaju datoj stvarnosti, gubeći na taj način uzvišene principe kritičkog mišljenja istine i slobode, konačno izgubivši time i onu Jaspersovu metafizičku odgovornost.
Kad pominjemo novinarstvo, moramo reći i da su mu digitalne tehnologije neslućeno pomogle i približile ga auditorijumu, ali su mu istovremeno i odmogle, a tek ćemo saznati koliko. Kako ubijediti današnjeg čovjeka da pravila novinarstva moraju ostati ista i da se tehnolije moraju prilagoditi njima, a ne obrnuto, što je danas nerijetko slučaj?
– Tehnološka digitalna revolucija i njeni "pametni" alati, velike baze podataka, algoritmi i vještačka inteligencija donijeli su novu etapu u razvoju novinarstva. Kako kažete, te tehnologije jesu pomogle, ali i, rekao bih, mnogo više otvorile problemsku ravan fenomena manipulacije, propagande, lažnih vijesti, brisanja granica između čovjeka i mašine, istine i iluzije, slobode i kontrole. Tehnologija nije neutralna, ona ostavlja posledični rukopis u okviru kojeg našim kognitivnim moćima, kritičkim spoznajama i socijalnim iskustvom novinarstvo moramo doživjeti u svjetlu njegove civilizacijske misije, a nikako kao produžetak digitalnih proteza – proizvoda, kao alata totalizacije simulacije i u njoj projektovanog modelovanja čovjekovog ponašanja, a time i unificiranog, nadziranog mišljenja. Odbrana temelja novinarstva u krajnjem je odbrana čovjeka, njegovog dostojanstva, misli i slobode.
Nova epoha života
Da li će čovjekov humanizam preživjeti, ili će i njega, kao i mnoge odlike čovjekove ličnosti, progutati sve agresivniji konzumerizam, odnosno logika da je u novcu sve i da nema toga što se njime ne može kupiti?
Nema dileme da je danas na sceni nova paradigma, nova epoha života, čovjeka i društva, gdje je u okviru "korporativnog neofeudalizma" čovjek broj i gotovo ništa više. On više kritički ne promišlja o sebi i svijetu oko sebe; on je modeliran i programiran potpunom digitalnom kontrolom, u okviru koje um ne djeluje na logosnim principima sumnje, provjere i činjenične datosti.
Iz tog lavirinta novotehnološko-konzumerističke stvarnosti, gdje je on samo broj u okviru svijeta velikih baza podataka, te gdje je kapital neupitni arbitar moći, teško se može govoriti o humanističkom ozdravljenju.
Konačno, na širem planu čovjek današnjice je kontrolisani objekt kome se fazno i ciljano oduzimaju arhetipi njegovog tradicionalnog bića koji su ga činili bićem misaonosti, kritike, ljudskosti i empatije. Jeste, čovjek se dobrovoljno pasivizirao pod sjajem njegove nove "titule" homo konzumensa.
Kako reče Kant, "sloboda boli, u ime dužnosti", pa u tim riječima treba tražiti današnje svjesno odricanje od slobode, kao stava, kritike i otpora onome što je za otpor. Tek operacija je uspjela: čovjek je sve manje kritičko, humanističko i empatično biće, a sve više konzumerističko biće uljuljkano u spektaklu društvenih mreža, što, između ostalog, i jeste korak do njegovog samoukidanja, u čijim procesima tehne nosi ubjedljivu prevagu nad logosom.
Kao što se sve više govori o postistini, na isti način se govori i o postdemokratiji, što će reći da je danas stvarne demokratije sve manje. Otuda i pitanje, koje ste i sami na jednom mjestu postavili: da li demokratski mandat podrazumijeva i neetičnost politike?
– Globalni procesi relativizacije i dekonstrukcije temeljnih pojmova slobode, istine, etike, čovjeka, radikalno, pod uticajem raznih oblika moći, transformišu tradicionalne koncepte, ideje i prakse politike i demokratije. Doživljena sve više kao borba za nekontrolisanu moć, današnja politika ubrzano gubi načela javnog interesa, te kao takva postaje izraz partikularnih interesa u čijoj biti više nijesu važni ideološko-programski koncepti. Oni postaju fluidni, promjenjivi i nebitni za današnje dominantne postpolitičke prakse, u čijoj je osnovi medijska spin propaganda, manipulativni informaciono-korporativni inženjering i mitološko-populističke mantre.
Izraz takve stvarnosti u kojoj prevagu nosi politička tehnologija, a ne ideologija, zakonito rezultira snažnom krizom osnovnih demokratskih principa, na čijoj tradiciji i temeljima je izrasla civilizacija ljudskih prava, sloboda i progresa čovječanstva. Konačno, danas na širim prostorima svjedočimo krizi kako osnovnih etičkih političkih postulata, tako i krizi osnovnih demokratskih instituta, odnosno same demokratije kao razborito racionalnog oblika političke vladavine. Očito je da elite društva – političke, akademske, naučne, medijske – ne uspijevaju pronaći adekvatan odgovor na izazove, probleme i prakse koje se umnožavaju u postdemokratiji u okviru koje se "rastapa" kako suština izvornog demokratskog, tako i samih osnova stabilnosti i nužne društvene kohezije, u odnosu na brojne izazove ovog vijeka koji traže kako elementarni konsenzus svih subjekata društva, tako i etičke osnove i principe odgovorne demokratske vlasti.

Tag: dorda-meloni