<p>Suspendovani policajac <b>Predrag Milić </b>(45) i <b>Svetlana Roćenović </b>(54) pušteni su na slobodu, nakon što je sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici <b>Borko Lončar </b>utvrdio da ne postoji sumnja da su počinili krivično djelo prikrivanje, zbog čega su uhapšeni u policijskoj akciji 9. novembra.</p>
<p>Istovremeno, pritvor do 30 dana određen je<b> Đorđiju Đukiću</b> (25), <b>Božidaru Đukiću</b> (27) i <b>Aleksandru Vukićeviću</b> (35), koji su u bjekstvu, a sumnjiče se za kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa.</p>
<h2>Potraga za bjeguncima</h2>
<p>Podsjećamo, policijski službenici su u dvorištu porodične kuće Roćenović, koja je u rodbinskim vezana sa Milićem, pronašli dva ukradena vozila Polo i Renault Senic bez registarskih oznaka.</p>
<p>Postupajući prema naredbi sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici, policijski službenici su pretresom jednog vozila pronašli par registarskih oznaka za koje je ustanovljeno da su ukradene sa drugog automobila. Takođe, u gepeku Pola pronađena su dva veća bidona sa benzinom.&nbsp;</p>
<p>Đorđije Đukić sumnjiči se da je organizovao kriminalnu grupu i da je povezan sa krađom vozila, dok se njegovom bratu Božidaru i Aleksandru Vukićeviću stavlja na teret da su postali članovi te grupe i da su počinili krivično djelo prikrivanje.</p>
<p>Sumnje se temelje na prikupljenoj dokumentaciji, ali i odbrani Milića koji je kazao da je Đukiću za 1.000 eura iznajmio parking u dvorištu kuće Svetlane Roćenović na period od 10 mjeseci, što je potvrdila i vlasnica prostora.&nbsp;</p>
<p>- Za Božidara Đukića osnovana sumnja proizilazi iz činjenice što je došao na lice mjesta, nakon što su turski državljani pronašli ukradeno vozilo. U odnosu na osumnjičenog Aleksandra Vukićevića sumnja se bazina na analizi video nadzora iz kog proizilazi da je upravljao vozilom Passat, koje je imalo za cilj da omogući nesmetan prolaz do odredišta Polu - navedeno je u rješenju sudije Lončara u koje je Portal ETV imao uvid.</p>
<p>To što su njih trojica nedostupni državnim organima i što je za njima raspisana potraga još jedan je signal sudiji za istragu za određivanje pritvora sumnjivim bjeguncima.&nbsp;</p>
<p>- Nakon što osumnjičeni budu uhapšeni, sud će ih u roku od 48 sati saslušati o razlozima za određivanje pritvora nakon čega će donijeti odluku o ostvarivanju rješenja na snazi ili ukidanja pritvora - navedeno je u rješenju Lončara.</p>
<h2>Bez dokaza za prikrivanje</h2>
<p>Sa druge stane, Milić i Roćenović negiraju da su izvršili krivično djelo koje im se stavlja na teret, što proizilazi i iz zaključka sudije za istrage, a na osnovu iskaza i sadržine spisa predmeta, koji su formirani pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici.</p>
<p>Izjave osumnjičenih se podudaraju - Roćenović je izdala parking ispred svoje kuće preko Milića, nijesu znali da se radi o ukradenim vozilima, niti bilo kakve druge detalje vezano za ovaj slučaj.</p>
<p>Nema dokaza da je Milić postao pripadnik kriminalne grupe, ili da je povezan sa njom, niti da je znao za koje potrebe osumnjičeni Đorđije Đukić iznajmljuje parking prostor. Osim toga, Sud tumači da pronađeni bidoni sa gorivom u gepeku Pola ukazuju na potencijalno neko drugo krivično djelo, a ne na ono u okviru ovog kriminalnog udruživanja.</p>
<p>- U odnosu na krivično djelo prikrivanje, odbrane osumnjičenih Milić i Roćenović saglasne su da je osumnjičeni Milić samo bio posjednik u iznajmijivanju parking prostora od osumnjičene Roćenović, a zbog njihove rodbinske povezanosti, a nema dokaza iz kojih proizilazi da su i jedno i drugo bili upoznati sa tim da su vozila koja se nalaze parkirana u iznajmljenom dvorištu pribavljena krivičnim djelom. Svakako, nakon iznošenja odbrana preostalih osumnjičenih i saslušanja planiranih svjedoka, biće razjašnjeno činjenično stanje. Za sada po ocjeni sudije za istragu nema osnovane sumnje u pravcu izvršenja krivičnih djela koja se osumnjičenima Miliću i Roćenović stavljaju na teret - navedeno je u rješenju suda.</p>
<p>Lončar u rješenju konstatuje i da je Milić do sada neosuđivan i da on i Roćenović ne mogu uticati na svjedoke jer ih ne poznaju.</p>

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Sud ocijenio da Milić nije znao da je iznajmio parking za ukradena vozila i da nema veze sa kriminalnom grupom

<p>“Neka snimaju, nemam šta da krijem.“ Ova rečenica se često ponavlja kada govorimo o nadzoru, kamerama, aplikacijama koje prate naše lokacije, oglasima koji znaju šta volimo prije nego što to sami osvijestimo. Mnogi u njoj vide zdrav razum i praktičnost. Ali upravo ona sadrži jednu od najopasnijih zabluda savremenog društva, da je privatnost bitna samo za one koji nešto kriju.</p>
<p>Privatnost nije skrivanje. Ona je osnovno ljudsko pravo koje nam omogućava da budemo slobodni. Kada znamo da nas neko posmatra, bilo kamera na ulici ili algoritam na društvenoj mreži, naše ponašanje se mijenja. Počinjemo da biramo riječi, da vagamo stavove, da se prilagođavamo. I već u tom trenutku više nijesmo potpuno slobodni.</p>
<p>Suština nije u tome da li imamo šta da krijemo, već da svi imamo pravo da biramo šta želimo da podijelimo, s kim i kada. Kada to pravo nestane, ne nestaje samo privatnost, nestaje osjećaj sigurnosti i kontrole nad sopstvenim životom.</p>
<p>Zato je važno postavljati pitanja: Gdje su sve te kamere koje nas snimaju? Ko ima pristup tim snimcima? Koliko dugo se čuvaju?</p>
<p>Da li znamo da nas neko snima u kafiću, na ulici, u školi, na radnom mjestu? Da li znamo ko upravlja našim ličnim podacima, ko ih analizira, ko ih zloupotrebljava? Ako na ta pitanja nemamo odgovor, ako ne znamo ko posmatra i zašto, kako možemo biti sigurni da smo zaista slobodni? Danas privatnost nije ili makar ne bi smjela biti luksuz, već linija odbrane od ambijenta u kojem se svaki naš korak bilježi, a svaki klik monetizuje.</p>
<p>Privatnost ne moramo da zaslužimo. Ona je osnovna pretpostavka slobodnog društva.</p>
<p>U vremenu kada tehnologija rapidno napreduje, a nadzor postaje sve sofisticiraniji, otvara se pitanje: da li su naši zakoni dovoljno jaki da zaštite naša osnovna prava, među njima i pravo na privatnost?</p>
<p>Video nadzor se u Crnoj Gori, makar prema tvrdnjama vlasti, koristi kao alat za povećanje javne bezbjednosti, prevenciju kriminala i efikasniji rad državnih organa. Međutim, uporedo sa korisnošću raste i prostor za zloupotrebe, posebno u društvima gdje pravna regulativa nije jasna ili ažurna. Naša zemlja upravo je jedan od tih primjera.</p>
<p><b>Pravni okvir u Crnoj Gori</b></p>
<p>Crna Gora ima pravni okvir koji reguliše video nadzor kroz Zakon o zaštiti podataka o ličnosti (ZZPL) i druge propise, poput Zakona o unutrašnjim poslovima. Međutim, i dalje postoje značajni nedostaci. Kao dio evropske agende, Crna Gora se obavezala da će do kraja jeseni, uskladiti pravnu regulativu sa Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i utvrditi Predlog zakona o zaštiti podataka o ličnosti, kao preduslov za GDPR.</p>
<p><b>Šta je GDPR i zašto je važan?</b></p>
<p>Opšta uredba o zaštiti podataka (GDPR) najstroži je zakon o privatnosti i bezbjednosti podataka na svijetu. Iako je izrađena i usvojena od strane Evropske unije (EU), GDPR nameće obaveze organizacijama širom svijeta, sve dok ciljaju ili prikupljaju podatke koji se odnose na stanovnike u EU.</p>
<p>Uredba je stupila na snagu 25. maja 2018. godine. GDPR predviđa ozbiljne novčane kazne za one koji prekrše standarde privatnosti i bezbjednosti, koje mogu dostići i desetine miliona eura.</p>
<p>Evropa ovim zakonom jasno pokazuje svoj čvrst stav prema privatnosti i bezbjednosti podataka, u vremenu kada sve više ljudi povjerava lične podatke cloud servisima, a sigurnosni incidenti postaju svakodnevni. Uredba je obimna, širokog dometa i prilično opšta u mnogim aspektima, što usklađivanje sa GDPR-om čini izazovnim,</p>
<p><b>Istorijat prava na privatnost</b></p>
<p>Pravo na privatnost je dio Evropske konvencije o ljudskim pravima, koja kaže: „Svako ima pravo na poštovanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske.” Na osnovu toga, Evropska unija je kroz zakonodavstvo nastojala da osigura zaštitu ovog prava.</p>
<p>Kako je tehnologija napredovala i internet postao realnost, EU je prepoznala potrebu za modernim zaštitnim mjerama. Tako je 1995. godine donijeta Direktiva o zaštiti podataka, kojom su postavljeni minimalni standardi za zaštitu privatnosti i bezbjednosti, na osnovu kojih je svaka država članica donijela svoj zakon. Međutim, internet je već tada počeo da se pretvara u ogroman mehanizam za prikupljanje podataka. Već 1994. pojavljuje se prvi baner oglas, 2000. godine većina finansijskih institucija nudi internet bankarstvo, 2006. godine Facebook se otvara za javnost, a 2011. korisnica Google-a tuži kompaniju zbog skeniranja njenih e-mailova. Dva mjeseca kasnije, evropsko tijelo za zaštitu podataka izjavljuje da EU treba „sveobuhvatan pristup zaštiti ličnih podataka” i započinje rad na ažuriranju direktive iz 1995. GDPR je usvojen 2016. godine, a od 25. maja 2018. sve organizacije su obavezne da budu usklađene sa njim.</p>
<p><b>Šta kada nemate zakon koji vas štiti</b></p>
<p>Pravni okviri u oblasti zaštite podataka u Crnoj Gori, bez usvojenih zakona i normi koje propisuje EU, ne može adekvatno da odgovori na ubrzani razvoj i primjenu tehnologije, jer su u praksi, slučajevi povreda prava na privatnost i zaštitu podataka o ličnosti obradom podataka putem video nadzora sve češći.</p>
<p>Jedan od najpoznatijih primjera iz Crne Gore, datira još iz 2017. godine, i imao je ishod pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP).</p>
<p>Naime, u predmetu Antović i Mirković protiv Crne Gore, a po predstavci zaposlenih na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, zbog uvođenja video nadzora u amfiteatru u kome se održavala nastava.</p>
<p>A šta se desilo?</p>
<p>Februara 2011. godine dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na sjednici Savjeta fakulteta, obavijestio je profesore koji su predavali na tom fakultetu, uključujući podnosioce predstavke, “da je uveden video nadzor” i da je sproveden u amfiteatrima u kojima su se održavala predavanja. 20 dana kasnije, dekan je donio odluku o uvođenju video nadzora u sedam amfiteatara i ispred dekanata. U odluci je navedeno da je cilj mjere da se obezbijedi sigurnost imovine i ljudi, uključujući studente, i praćenje izvršavanja nastavnih aktivnosti. U odluci je navedeno da je pristup dobijenim podacima zaštićen kodovima koji su poznati samo Dekanu. Podaci će se čuvati godinu dana.</p>
<p>Nakon iscrpljenih domaćih pravnih sredstava, ESLJP je ustanovio da je ovom prilikom došlo do povrede člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, a koji garantuje pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života. Naime, Sud je utvrdio da prilikom uspostavljanja video nadzora nisu ispunjeni uslovi relevantnog zakonodavstva Crne Gore za pribavljanje video nadzora.</p>
<p>Drugi primjer, još je opasniji i odnosi se na snimanje novinara na radnom mjestu.</p>
<p>Tokom prošle godine crnogorska Agencija za zaštitu ličnih podataka utvrdila je da nadzorne kamere u RTV Podgorica nezakonito snimaju zaposlene koji rade tamo, čime se vrši nezakonita obrada ličnih podataka.</p>
<p>„Ovakav način obrade ličnih podataka predstavlja uznemiravanje zaposlenih u smislu Zakona o radu, što je zabranjeno. Imajući u vidu da je subjekt nadzora lokalni javni emiter, proizilazi da se vršenjem video i audio nadzora na naveden način ugrožava i sloboda novinarske profesije, odnosno sloboda izražavanja“, navodi se u zapisniku Agencije.</p>
<p>Tom prilikom, Agencija je konstatovala da se može omogućiti pristup snimcima sačinjenim ovim kamerama preko interneta. Prilikom nadzora, utvrđeno je da četiri kamere nijesu u funkciji, ali da se time svakako “stvara privid vršenja video nadzora što kod zaposlenih izaziva osjećaj kontrole čime se narušava pravo na privatnost na radnom mjestu”.</p>
<p><b>Šta predviđa Nacrt Zakona o zaštiti podataka o ličnosti</b></p>
<p>Prema Akcionom planu za poglavlje 23, Vlada do kraja jeseni planira da se uskladi sa GDPR i donese Zakon o zaštiti podataka ličnosti.</p>
<p>Iz Ministarstva evropskih poslova kažu da je Predlog zakona o zaštiti podatka o ličnosti dobio pozitivno mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama dok je procedura dobijanja mišljenja drugih relevantnih organa u toku.</p>
<p>Cilj je, uvjeravaju iz MEP, da se procedura okonča u skladu s rokom propisanim Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila u pregovaračkom poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava.</p>
<p>Prema Nacrtu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, isticanjem obavještenja smatra se da je lice obaviješteno o obradi ličnih podataka putem video nadzora. Sistem video nadzora koji se koristi za vršenje video nadzora, kako je precizirano, mora biti zaštićen od pristupa neovlašćenih lica.</p>
<p>U pogledu video nadzora javnih površina, on je dozvoljen samo kada je to neophodno zbog „postojanja ozbiljne i opravdane opasnosti po život, ličnu slobodu, zdravlje lica, zaštitu imovine ili zaštitu tajnih podataka a svrha se ne može postići blažim sredstvima, uz saglasnost Agencije.“</p>
<p>Video nadzor na javnim površinama dozvoljen je i radi zaštite štićenih lica, štićenih objekata i štićenog prostora. Video nadzor, kako se navodi, na javnim površinama može da vrši organ vlasti, privredno društvo, pravno lice i preduzetnik koji upravlja javnom površinom ili na njoj zakonito obavlja djelatnost. Video nadzor se može vršiti i na način da se tokom snimanja vrši nadzor uživo.</p>
<p>Snimci video nadzora na javnim površinama mogu se čuvati najviše šest mjeseci od trenutka snimanja, ako zakonom nije drugačije određeno.</p>
<p>Prema ovom nacrtu Zakona, upotreba sistema za automatsku identifikaciju registarskih tablica i sistema koji koriste biometrijske podatke na javnim površinama je zabranjena, osim ako zakon izričito ne predviđa drugačije.</p>
<p>Ako se video nadzor javne površine vrši bez saglasnosti Agencije, Agencija će rješenjem naložiti uklanjanje sredstava kojima se vrši video nadzor. Ovaj nacrt Zakona takođe propisuje da uklanjanje vrši subjekat koji upravlja javnom površinom, odnosno objektom na kojem su postavljena sredstva kojima se vrši video nadzor.</p>
<p><b>Dezinformacije kao produkt video nadzora</b></p>
<p>Video nadzor, koji bi u demokratskom društvu trebalo da služi javnoj bezbjednosti i odgovornosti, može postati moćno oružje za manipulaciju kada se snimci namjerno ili selektivno koriste za širenje dezinformacija.</p>
<p>Upravo se to desilo u Crnoj Gori 2021 godine.</p>
<p>Medijima je, “podmenut” snimak sa video nadzora, kojim je, onaj ko im ga je dostavio, želio da pruži navodni dokaz da su okupljeni građani na Cetinju, bacili Molotovljev koktel na policiju, što je, navodno policiji poslužilo kao izgovor da ih rastjera suzavcem.</p>
<p>U ovom slučaju, ignorisani su kontekst, vrijeme i relevantne činjenice koje bi omogućile nepristrasno tumačenje snimka. Jasno je da su postojala dva snimka, koja su ukazivala na to da je u kasnijim satima na Cetinju bilo Molotovljevih koktela. Kabinet predsjednika Vlade je u ovom slučaju postupio neodgovorno i objavio informaciju koja nije bila provjerena, a nisu je provjerili ni mediji koji su je objavili.</p>
<p>Upravo je ovaj slučaj, pokazao je kako video nadzor, umjesto da obezbijedi transparentnosti, postaje alat za propagandu u rukama onih na vlasti.</p>
<p>U susjednoj Srbiji, mogu se naći slični primjeri.</p>
<p>Prorežimski tabloid Informer objavio je u jeku protesta u toj zemlji, tekst od svega nekoliko rečenica o tome da je aktivista grupe „Sviće” Nikola Ristić otputovao iz Srbije u danu protesta u Novom Sadu.</p>
<p>„Dok njegovi demoliraju Novi Sad, on otišao po instrukcije?!”, tvrdi Informer.</p>
<p>U tekstu je, tabloid objavio tri Ristićeve fotografije očigledno „skinute” sa bezbjednosnih kamera beogradskog aerodroma. Na njima se Ristić vidi kako sjedi na izlazu, kako se ukrcava u avion i šeta hodnikom. U tekstu iznose detalje o Ristićevom kretanju na aerodromu – u koje vrijeme je prošao „bording”, kada mu je bio let, kojom avio kompanijom je otputovao i u koju zemlju. Bez konkretnih dokaza, ovaj tabloid insinuira da je Ristić „otišao po instrukcije”.</p>
<p>I van našeg regiona primjera je mnogo. Tokom protesta 2022. godine, izazvanih smrću Mahse Amini, iranska državna televizija emitovala je izmanipulisane snimke sa CCTV-a kako bi tvrdila da je 16-godišnja Nika Šakarami izvršila samoubistvo skakanjem sa krova. Snimak – i prisilne izjave njene tetke i ujaka – korišćene su za suzbijanje protesta i zastrašivanje, uprkos jasnim naznakama da je video snimak insceniran ili pogrešno označen.</p>
<p>Video nadzor je realnost koja neće nestati. Ali, bez jasnih pravnih okvira, nadzor može lako postati alat represije umjesto zaštite. Usvajanje novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, koji bi bio u skladu sa GDPR-om, nije samo tehničko pitanje, to je pitanje slobode, dostojanstva i bezbjednosti svih nas. Građani moraju biti informisani, uključeni i spremni da postave pitanje: ko nas snima izašto, a vlast mora biti spremna da na ta pitanja pruži adekvatne odgovore.</p>

Na radaru sistema: Gdje prestaje bezbjednost, a počinje kontrola?

<p>Predsjednik Crne Gore<b> Jakov Milatović </b>kazao je da odgađanje sjednice Ustavnog odbora na kojoj je trebalo da se utvrdi prijedlog za izbor dvoje sudija Ustavnog suda predstavlja nastavak ustavne krize.</p>
<p>Milatović je kao odgovornu označio Skupštinu koju je pozvao da konačno uradi nešto po tom pitanju.</p>
<p>- Više od godinu se ne bira sudija koji bi trebalo da naslijedi <b>Milorada Gogića</b>. Godinu dana Skupština ništa nije uradila po tom pitanju. Ti ljudi dođu, prime platu... Ne samo da nijesu izabrali sudiju koji treba da zamijeni Gogića, nego su neustavno smijenili još jednog - rekao je Milatović novinarima nakon konferencije „Moć odlučivanja bez rodne ravnoteže“, koju je organizovala Građanska alijansa.</p>
<p>On smatra da je posrijedi jasan atak Skupštine na drugu granu vlasti.</p>
<p>- Imamo mišljenje o tome - stavove Venecijanske komisije i Evropske komisije, ali izgleda da smo i dalje jedna besudna zemlja. Odgovornost je na Skupštini i pozivam je da konačno preuzme svoj dio odgovornosti. Jer ovo što se dešava je toliko neodgovorno da više nemam riječi - poručio je Milatović.</p>
<p><b>T.K.</b></p>

Milatović optužio Skupštinu za nastavak ustavne krize: Jasan atak na drugu granu vlasti

<p><b>Filip Bešović</b>, jedan od optuženih za ranjavanje novinarke Olivere Lakić u maju 2018. godine danas je u Višem sudu kazao da mu je to „krivično djelo namješteno“.</p>
<p>On je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija <b>Radovan Vlaović </b>upitao „zašto mu nije namješteno neko muško djelo a ne da prati ženu po Podgorici“.</p>
<p>- Prvo su me optužili da sam ja organizator grupe koja se teretila za ranjavanje Olivere Lakić i ubistvo Miodraga Kruščića. Nakon toga sam optužen da sam vozio, pratio i podstrekavao na ubistvo ove novinarke – rekao je Bešović. Dodao je da ima „samo dvije ruke i da nije teoretski mogao da počini ova djela“.</p>
<p>On je od vijeća zatražio da se u postupak uključe ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Evropska Unija jer smatra da neće imati pravično suđenje.</p>
<p>Prema navodima optužnice u novinarku Lakić je ispred ulaza u zgradu u kojoj stanuje pucao<b> Filip Knežević </b>koji je u bjekstvu.</p>
<p>Kneževića je te noći, prema navodima Tužilaštva, vozio Bešović. U praćenju novinarke, koje je, tvrde u tužilaštvu, trajalo najmanje nedjelju dana, osim Kneževića, učestvovali su i Veselin Bubanja, Goran Rakočević i Luka Bulatović.</p>
<p>Optuženi Rakočević i Bešović su optuženi i za ubistvo putem podstrekivanja. Prema navodima iz optužnice oni su naknadno podstrekavali Bajrama Pistu da ubije novinarku Lakić.</p>
<p>Optuženi Bubanja kazao je da je u vrijeme kada je novinarka ranjena bio na liječenju.</p>
<p>- Vještačenjem mog telefona nije pronađeno ništa što bi me dovelo u vezu sa ovim krivičnim djelom - rekao je Bubanja.</p>
<p>Tvrdi da su ga tadašnji čelnici tužilaštva i policije, označili kao bezbjednosno interesantnu osobu iako nije osuđivan.</p>
<p>Optužbe su negirali i Luka Bulatović i Branislav Karadžić, kojem se na teret stavlja da je učestvovao u ubistvu Kruščića, 21. maja 2018. godine.</p>
<p>Optužena za pripadništvo u kriminalnoj grupi kojoj se na teret stavlja ubistvo Kruščića Sanja Božović istakla je da nema veze sa bilo kojim kriminalnim klanom.</p>
<p>- Stan u Podgorici sam iznajmila za sebe zbog posla, a ne za kriminalce - rekla je Božović.</p>
<p>I optuženi Darko Lalović koji se tereti za članstvo u kriminalnoj organizacije kojoj se na teret stavlja ubistvo Kruščića rekao je da je odgovoran samo za municiju koja je pronađena u njegovoj kući.</p>
<p>- To su meci mog pokojnog đeda za koje je on imao oružni list - rekao je Lalović. Negirao je i da je koristio skaj aplikaciju</p>
<p>Suđenje je prekinuto zbog zdravstvenih problema optuženog Bešovića. Proces će biti nastavljen 17. jula.</p>

Bešović tvrdi da mu je sve namješteno i traži da se u postupak uključi Ambasada Sjedinjenih Američkih država

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> poručio je da društvo ne može napredovati bez osnaživanja uloge žena u svim sferama odlučivanja, ističući da rodna ravnoteža nije pitanje političke korektnosti, već odgovornosti. On je govorio na konferenciji „Moć odlučivanja bez rodne ravnoteže“, koju je organizovala Građanska alijansa.</p>
<p>- Zahvaljujem Građanskoj alijansi na pozivu da otvorim ovu konferenciju, posvećenu jednoj od onih tema koje nikada ne bi smjele biti tretirane kao sporedne – a to je pitanje ravnopravnosti u odlučivanju. Jer kada govorimo o moći bez rodne ravnoteže, govorimo o sistemima koji još nisu dovršeni, o društvima koja još uvijek ne funkcionišu u punom kapacitetu i o institucijama koje još nijesu jednako dostupne svima - kazao je Milatović.</p>
<p>On je istakao da mu je posebno zadovoljstvo što se ovaj događaj nadovezuje na konferenciju koju je institucija Predsjednika nedavno organizovala sa ciljem osvrta na ekonomsko stanje u zemlji, gdje je analiza državnih preduzeća po više osnova bila jedna od centralnih tema.</p>
<p>- Zato bih se danas osvrnuo na ovu posebnu, rodnu, dimenziju rada državnih preduzeća kroz tri jasne poruke kako bismo imali sliku društva u kom živimo i radimo, a koje imamo zajednički zadatak da čuvamo i unapređujemo: Kao prvo, Institucije ne mogu služiti svima ako ne predstavljaju sve. Ova rečenica nije samo politička poruka – to je institucionalna istina. Institucije u državnom vlasništvu upravljaju resursima svih građanki i građana. Ali, ako u svojim rukovodećim strukturama ne prepoznaju pola tog društva, onda ni njihove odluke ne mogu imati puni legitimitet - rekao je Milatović.</p>
<p>Podsjetio je da prema analizi koju je Građanska alijansa pripremlila, u deset najvećih državnih preduzeća imamo 53 člana odbora direktora, ali samo osam žena.</p>
<p>- To je svega 15 odsto. U pet preduzeća – nijedna žena. U tim brojevima nije samo nepravda – već suštinski nedostatak institucionalnog balansa. Jer odlučivanje koje se temelji na isključivanju ne može dugoročno da proizvodi dobre rezultate, ni povjerenje. Kada javna preduzeća ne uključuju sve slojeve društva, ona zapravo prekidaju vezu sa realnošću koju su dužna da zastupaju. Zato je vrijeme da jasno kažemo: nema održivog odlučivanja bez reprezentativnosti. A nema reprezentativnosti bez ravnopravnosti - naveo je Milatović.</p>
<p>Predsjednik države je poručio da rodna ravnoteža nije politička korektnost – već politička odgovornost.</p>
<p>- Mnogo je puta do sada ravnopravnost bila tretirana kao sporedno pitanje – kao stvar bontona, imidža ili privremene kampanje. Ali to nije ono što rodna ravnoteža jeste. To je, prije svega, odgovornost nosilaca vlasti – da obezbijede sistem koji je pravedan, jednak i zasnovan na principima. U mom mandatu kao Ministra ekonomskog razvoja, upravo iz tog uvjerenja, pokrenuli smo izmjene Zakona o privrednim društvima, kako bi se stvorili uslovi za veću zastupljenost žena u upravljačkim strukturama i naše zakonodavstvo uskladilo sa evropskim i svjetskim standardima u toj oblasti - kazao je Milatović.</p>
<p>Takođe, ukazao je da je kao predsjednik aktivno podržao inicijative poput „Women on Boards“, jer vjeruje da profesionalne i obrazovane žene ne smiju stajati ispred zatvorenih vrata odlučivanja.</p>
<p>- Ta vrata se moraju otvarati ne simbolično, nego sistemski – kroz zakone, kriterijume i praksu. Zato sam posebno ponosan na to što većinu mog Kabineta čine žene na vrlo odgovornim pozicijama, što je moj predlog za čelnu poziciju Centralne banke bila žena koja je na tu poziciju i izabrana u Parlamentu - istakao je.</p>
<p>Takođe mu, kako je dodao, posebno zadovoljstvo pričinjava što je kandidat za sudiju Ustavnog suda koga predlaže predsjednik, takođe, žena.</p>
<p>- I to je, po mom mišljenju, upravo ono što danas čini razliku između političkog marketinga i stvarne političke odgovornosti, bilo da se radi o državnim preduzećima, sudstvu, školstvu, zdravstvu, izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti - rekao je Milatović.</p>
<p>Kao treću važnu poruku, naglasio je da ravnopravnost u odlučivanju nije zahtjev – već je standard razvijenih demokratija.</p>
<p>- Ova poruka je možda najvažnija za budućnost zemlje koja teži članstvu u Evropskoj uniji i ekonomskoj transformaciji. Jer demokratija se ne gradi samo kroz izbore – već i kroz uključivanje. A ekonomija ne raste ako ignoriše polovinu svog potencijala - &nbsp;jasan je on.</p>
<p>Prema njegovim riječima, podaci pokazuju da zemlje koje su osnažile ulogu žena u odlučivanju imaju i bolje rezultate – u efikasnosti upravljanja, u transparentnosti, u inovacijama.</p>
<p>- To nije pitanje ideologije, već pokazanih ekonomskih rezultata. Evropska unija je to pretočila u Direktivu kojom se traži da do 2026. godine javna preduzeća obezbijede minimum 33 odsto do 40 odsto zastupljenosti manje zastupljenog pola u upravljačkim strukturama. Kao što sam rekao, posebno mi je zadovoljstvo što sam kao ministar pokrenuo izmjene zakonskog okvira kako bi ovaj procenat našao mjesto i u našim preduzećima - ukazuje Milatović.</p>
<p>Crna Gora, poručuje, ne pristupa ovom cilju zato što to neko traži spolja – već zato što to želimo iznutra.</p>
<p>- Jer bez uključivanja manje zastupljenog pola, nijedna odluka ne može biti ni potpuna, ni legitimna, ni održiva - kazao je on.</p>
<p>Predsjednik države je istakao da mnogo puta u političkom životu čujemo izraze kao što su „važna tema“ ili „pitanje prioriteta“, dodajuću da vjeruje da su vrijednosti one koje razlikuju prolazne politike od istinskog puta naprijed.</p>
<p>- Za mene, ovo pitanje – pitanje ravnopravnosti odlučivanju – nije ni kampanja, ni trend. To je dio mog ličnog političkog i ličnog uvjerenja: da društvo u kojem svako ima jednaku šansu da doprinese – može jedino ići naprijed. Zato vas želim uvjeriti u jednu jednostavnu stvar – biću partner svim inicijativama koje ovu zemlju čine ravnopravnijom. Smatram da još nijesmo tamo gdje treba da budemo – ali ako postavimo stvari jasno i gradimo jednako društvo, a ne izgovore – onda ćemo tamo stići - zaključio je Milatović.</p>

Milatović: Nema održivog odlučivanja bez rodne ravnoteže

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: dordije-dukic

Sud ocijenio da Milić nije znao da je iznajmio parking za ukradena vozila i da nema veze sa kriminalnom grupom

Na radaru sistema: Gdje prestaje bezbjednost, a počinje kontrola?

Milatović optužio Skupštinu za nastavak ustavne krize: Jasan atak na drugu granu vlasti

Bešović tvrdi da mu je sve namješteno i traži da se u postupak uključi Ambasada Sjedinjenih Američkih država

Milatović: Nema održivog odlučivanja bez rodne ravnoteže

PRATITE TVe UŽIVO