Predsjednik Demokratske partije socijalista Crne Gore, Danijel Živković, kazao je na današnjoj tribini u Šavniku da je ovaj grad putokaz kako se borbenošću, istrajnošću i žilavošću, može braniti i odbraniti građanska i evropska politika od siledžija i nasilnika koji silom žele da preuzmu vlast, saopšteno je iz DPS-a.
&nbsp;- Vaša istrajnost je putokaz i svim drugima u Crnoj Gori kako se upornošću mogu pobijediti oni koji bi silom da zauzimaju vlast i koji misle da mogu gaziti Ustav i zakone bez ikakvih posljedica. Vi ste im pokazali da to nije moguće i da stamenost i mudrost uvijek pobjeđuju. Baš tako kako ste ih vi zaustavili u Šavniku zaustavićemo ih mi i u Skupštini Crne Gore i na svakom drugom mjestu- kazao je Živković.
On je dodao da ono čemu danas prisustvujemo je pravno nasilje koje ima za cilj da Andrija Mandić pokaže kako je iznad Ustava i zakona i kako može da radi šta mu se prohtije.
- E pa neće moći! Pokazali smo mu već da ne može i tek će dobiti naš odgovor u narednom periodu. I politički i institucionalni. I baš kao što smo Andriju Mandića poslali u opoziciju juče u Budvi, tako ćemo ga poslati i u Nikšiću u aprilu i na svim drugim mjestima širom Crne Gore. Dolazi kraj ovoj petogodišnjoj agoniji naše države koja je danas institucionalno razorena, ekonomski uništena i posvađana sa susjedima- poručio je predsjednik DPS-a.
Živković je dodao kako je slogan 10. Kongresa upravo ono kako Demokratska partija socijalista vidi Crnu Goru.
- Naša država mora biti dostojanstvena, pouzdan susjed svima u regionu i snažna da odbije od sebe sve one uticaje koji žele da promijene njen karakter. Takva je Demokratska partija socijalista i takva će biti i Crna Gora kada ponovo mi preuzmemo kormilo upravljanja državnom politikom- istakao je on.
Prisutnima se obratio i šef kluba poslanika Andrija Nikolić koji je kazao da ukoliko vlast istinski želi stabilnost i ubrzani put u EU, onda će suspendovati mjere koje su donijeli i sjesti za pregovarački sto za opozicijom.
&nbsp;- Od parlamentarne većine zavisi da li će se voditi parlamentarni dijalog- poručio je Nikolić.
Ipak, kako je kazao, Andriju Mandića je očigledno uhvatila nervoza nakon političkog raspleta u Budvi jer se pokazalo da ni on ni Vučić po prvi put nijesu uspjeli da riješe situaciju. To je novi trenutak i početak novog trenda na političkoj sceni koji će neminovno voditi slomu ove, po državu pogubne, parlamentarne većine.
Predsjednik Opštine Šavnik, Jugoslav Jakić, istakao je da su se Šavničani i Šavničanke oduprli svim pritiscima da se na silu preuzme vlast i pokazali kako se zajedništvom brani izborna volja mirnim putem. To nam je omogućilo da nastavimo da razvijamo Šavnik koji je najbolji pokazatelj kako se jedna sredina razvija kad njom upravlja građanska i proevropska većina.
- Zbog toga Šavnik danas ima najveći budžet u svojoj istoriji i postaje adekvatno mjesto za život svih svojih građana- poručio je predsjednik opštine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Živković u Šavniku: Ovaj grad je pokazatelj svima u Crnoj Gori kako se stameno i dostojanstveno pobjeđuju nasilnici i nacionalisti

Iz šavničkog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) komentarisali su &nbsp;izjavu ministra javne uprave Maraša Dukaja.
- Raduje nas saznanje što se, konačno, neko iz izvršne vlasti sjetio da je Šavnik tamo đe je nekad bio i da lokalni izbori više od dvije godine još nijesu završeni, a kad će - ne zna se. Ipak, ministar Dukaj zna da postoji opasnost da skupštine koje nemaju izborni legitimitet izaberu predsjednike- navodi se u saopštenju šavničkog DPS-a.,
 
Oni su pitali ako ministar zna da postoji opasnost, zbog koga ili čega izbori nijesu završeni.&nbsp;
- Valjda, je ministre Dukaj, neupitno, kada je problem formiranja vlasti u Šavniku, činjenica da je odsustvo reagovanja nadležnih državnih institucija (MUP, Tužilastva) razlog što lokalne nijesu do današnjeg dana formirane, a što je za vas problem visokog rizika. Upoznali bi vas sa propisom iz važećeg Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim je jasno određeno trajanje mandata odbornika/poslanika i to na način da “Danom potvrđivanja mandata odbornika, odnosno poslanika novog saziva prestaje mandat odbornika, odnosno poslanika prethodnog saziva”. Vjerujemo da bi preciznim poznavanje Zakona, pomoglo i oslobodilo vas nepotrebne panike, jer mnoga od rješenja nalaze se baš u tom aktu- rekli su iz DPS-a.
Oni su ministru poručili da ukoliko je namjera ministarstva interes građana, onda ga pozivaju da u postupku rješavanja nastale situacije u Šavniku uzme u obzir sve činjenice.
- Dosadašnji nastupi na zadatu temu, ne idu vam u korist - olako “pretrčite” preko činjenica koje vanredno stanje u Šavniku determinišu. Utisak je da ministar Dukaj, namjerno, zaboravlja da su izbori u Šavniku u toku. Ponajviše zaboravlja aktere koji opstruiraju izborni proces. Valjda bi o teme trebalo da izvijestite Milojka Spajića i Andriju Mandića. Na kraju, ministre Dukaj, dobronamjerna poruka - da primjenimo Zakon i sigurni smo da ćemo na obostrano zadovoljstvo prevazići situaciju koju nazivate “opasnom”- navodi se u saopštenju šavničkog odbora Demokratske partije socijalista.

DPS Šavnik: Dukaj zna da postoji opasnost da skupštine koje nemaju izborni legitimitet izaberu predsjednike

Demokrate, poznate po tome što je “manipulacija njihova nacija”, zamjenom teza pokušavaju da izborni proces u Šavniku porede sa onim u Kotoru, spočitavajući našoj stranci opstrukcije, kazali su u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) Šavnik.
- Istina, koju znaju svi koji prate ono što se dešava u Šavniku, je da upravo predstavnici Demokrata ne dozvoljavaju da se završe izbori, jer ne mogu da se suoče sa izvjesnim porazom - kazali su u toj partiji.
U šavničkom DPS-u kažu da je svakome jasno da i u Šavniku i u Kotoru Demokrate su ti koji ne poštuju odluke DIK, jer im ne odgovaraju i plaše se konačnog ishoda biračke volje. 
Opštinski odbor DPS Šavnik pozvaao je Demokratsku Crnu Goru, da se ponaša odgovorno, da ne bježi od izborne volje građana i da u oba grada, Kotoru i Šavniku, "poštuje zakon kako bi se na civilizovan način rješavali problemi koji su funkcioneri ove stranke napravili udruženi sa svojim drugarima "oslobodioci"".
- Poručujemo im da nam ne drže lekcije o pravu i pravdi, jer baš njihovi aktivisti ne dozvoljavaju glasanje biračima u Šavniku, dok sa druge strane, a njihov ministar, na dan izbora u Podgorici tvrdi da se svim upisanim biračima mora omogućiti biračko pravo i da niko nije iznad države?! Da li to znači da su Demokrate u Šavniku i Kotoru iznad države ili ova dva grada nijesu u državi - zaključeno je u saopštenju.

DPS Šavnik: Demokrate ne poštuju odluke DIK, jer se plaše konačnog ishoda biračke volje

Utakmicama 30. kola sjutra će biti nastavljeno takmičenje u Meridianbet Prvoj crnogorskoj fudbalskoj ligi (MPCFL).
Vodeća Budućnost imaće priliku da već sjutra, šest kola prije kraja, osvoji šampionski trofej.
Lideru šampionata neophodno je da ostvari bolji rezultat od drugoplasiranog Petrovca.
Budućnost bi se pobjedom protiv Arsenala, u 19 sati pred svojim navijačima, domogla trofeja ukoliko Petrovac remizira protiv Sutjeske (15).
Podgoričkom timu biće dovoljan i bod ukoliko Petrovac bude poražen pred svojim navijačima.
Za 16 sati zakazani su dueli Jezera i Otranta, odnosno Jedinstva i Mornara, dok će u 18 početi meč između Dečića i Bokelja.
Budućnost je vodeća na tabeli MPCFL sa 69 bodova i ima 17 više od drugoplasiranog Petrovca.
Sutjeska je treća sa 40, Arsenal je osvojio 38, a po bod manje Dečić, Mornar i Bokelj, koji ima i utakmicu manje.

Sjutra utakmice 30. kola

Sve što se dešava u vezi sa sporazumima između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata je "slika i prilika jedne neodgovorne, nesposobne i agresivne vlasti", rekao je za Newsmax Balkans Duško Marković, lider Stranke evropskog progresa, nekadašnji premijer i visoki funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS).
- Jedan posao države je do te mjere kompromitovan u svojoj proceduri da ona dovodi do kompromitacije Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata... Prvi pokušaj da obezbijedimo kredibilnog investitora u Crnoj Gori poslije pet godina iz UAE se pretvorio u pozorište i u bruku. Crnogorsku bruku. I nije problem što mi sebe brukamo, nego što brukamo naše partnere - kazao je Marković.
Tvrdi da premijer Milojko Spajić obmanjuje javnost pričom o mogućem investiranju 35 milijardi eura iz Emirata, te da "niko normalan ne može da povjeruje" u to.
U crnogorskoj javnosti se kao mogući investitor pominje milijarder Mohamed Alabar čija kompanija Igl hils bi realizovala megaprojekat na ulcinjskoj Velikoj plaži. Ipak, lider SEP-a sumnja da će doći do realizacije i sporazuma i gradnje u Ulcinju.
Smiješnim naziva djelovanje predsjednika Jakova Milatovića koji je od Brisela zatražio mišljenje da li je Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE u skladu sa pravnim tekovinama EU i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore i Unije.
- On je pokazao da ne ide za državnim interesima, nego za svojim egom i političkom karijerom. Neprihvatljivo je da predsjednik države pored svojih institucija traži međunarodnu pomoć ili stav međunarodne zajednice za svoju zemlju, makar to bila i Evropska unija - naglasio je lider SEP.
<h2>Neprimjereno da funkcioner može za godinu da uštedi 100.000 eura</h2>
Bivši crnogorski premijer kaže da ne razumije manjine koje su u aktuelnoj izvršnoj vlasti, te konstatuje da rekonstrukcije Vlade Milojka Spajića nisu "usmjerene na efikasnost, nego na raspodjelu političkog kolača".
Priznaje da ima ljudi koji su imali korist tokom vladavine njegove bivše partije DPS-a, ali da to nije bilo izraženo kao sada.
- Ne kažem da je bilo idealno. Bilo je ljudi koji su se okoristili o našoj vlasti, kao i od svake vlasti, ali ovo je neprimjereno. Neprimjereno je da državni funkcioner može da uštedi godišnje sto i nešto hiljada eura. Objasnite mi kako to. A govore o nama kao o paradigmi nepoštenja - ustvrdio je Marković.
On smatra da Crna Gora ne može postati članica Evropske unije 2028. godine, kako najavljuje premijer Spajić, jer se proces pregovora odvija sporo. Potenciranje polarizujućih tema, tvrdi Marković, odgovara i dijelu građanske opozicije.
- To su teme za one koji žele da zadrže status kvo... On odgovara vlasti. Bojim se da odgovara i dijelu građanske opozicije. Žele se zadržati monopoli, uticaji, žali se zadržati 20 poslaničkim mandata - dodao je Marković.
On se osvrnuo i na dešavanja u regionu. Ustvrdio je da se na svjetskoj sceni dešavaju velike promjene, te da "Evropska unija ćuti dok u Bosni i Hercegovini imamo separatističko ponašanje jednog entiteta".
Konstatovao je da se u Srbiji događaju promjene i da su studenti, koji protestuju, zadali cilj "koji će dovesti do demokratizacije društva".

Marković: Kompromitovani i Crna Gora i Emirati, Spajić obmanjuje, Milatović ide za egom

Suprotni smjerovi indeksa i pad prometa obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je parlament trebalo da se izjasni o sporazumima koje je Vlada nedavno potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi, MNSE10, ojačao je neznatno na 1.183,76 poena, dok je MONEX oslabio blago na 17.590,89 bodova.
Promet je, u sedmici koja je zbog uskršnjih praznika imala jedan radni dan manje, iznosio 74,57 hiljada eura i bio je skoro 35 odsto manji od prošlosedmičnog.
Oslabile su akcije Port of Adrie 3,6 odsto na 27 centi i Luke Bar blago na 33 centa. Rasle su dionice ulcinjske Solane 1,5 odsto na 1,32 eura i Crnogorskog Telekoma 2,1 odsto na 2,4 eura, dok je Crnogorski elektroprenosni sistem ostao na prošlosedmičnih 1,2 eura.
Vlada je u četvrtak dala saglasnost da Nacionalni parkovi (NPCG) nastave da narednih šest mjeseci upravljaju Solanom u stečaju. NPCG su Solanom upravljali od sredine 2015. godine, a ugovor o zakupu je istekao 7. februara.
Na Montenegroberzi se ove sedmice trgovalo i akcijama Instituta „Simo Milošević“, Elektroprivrede i Budvanske rivijere, koje su u četvrtak koštale 58 eura, odnosno 5,4 i 7,26 eura. Dionice Hipotekarne banke sedmicu su završile na 9,55 eura, Vinoprometa na 10,4 eura, Poslovno-logističkog centra Morača na 4,5 eura i Vektra Boke na 20 centi.
Sedmicu je obilježila najava da bi parlament trebalo da raspravlja i izjasni se o nedavno zaključenim sporazumima o ekonomskoj saradnji sa UAE, ali je ta odluka odložena za utorak. Skupština je prethodno u dnevni red sjednice uvrstila predloge zakona o potvrđivanju sporazuma o ekonomskoj i saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE, ali su rasprava i izjašnjavanje odloženi, jer su skupštinski odbori na tu temu trajali duže.
Sedmicu je obilježila i najava Građanskog pokreta URA da će Specijalnom državnom tužilaštvu podnijeti krivičnu prijavu protiv premijera Milojka Spajića i drugih NN osoba zbog potpisivanja sporazuma sa UAE, jer smatraju da se na taj način, između ostalog, srozava pravni poredak Crne Gore, ponižava Ustav i degradiraju zakoni koji su već na snazi.
Prethodno su iz Vlade poručivali da sporazumi sa UAE mogu biti isključivo korisni za sve građane Crne Gore, u skladu su sa nacionalnim zakonodavstvom i regulativom EU, kao i da neutemeljene optužbe štete državi kao investicionoj destinaciji.
Oni su objašnjavali da su ti međudržavni sporazumi osnova za investicije i konkretne projekte u različitim oblastima.
Predsjednik Opštine Ulcinj, Genci Nimanbegu, tražio je, međutim, da se sporazumi sa UAE ne uvrste u dnevni red Skupštine, jer smatra da bi njihovo usvajanje moglo imati negativne posljedice za sve građane Crne Gore, a ne samo za Ulcinjane i Veliku plažu.
Ove sedmice je objavljena informacija da je račun državne brodarske kompanije Crnogorska plovidba blokiran zbog duga od 372,5 hiljada eura. Račun brodarske kompanije blokirala je Prva banka nakon što je dospjelo na naplatu potraživanje po osnovu overdraft kredita u iznosu od oko 400 hiljada eura.
- U cilju izbjegavanja daljih negativnih posljedica, uključujući mogućnost pokretanja stečajnog postupka nad kompanijom, Ministarstvo pomorstva i Vlada predložili su model zaključenja ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji između Crnogorske i Barske plovidbe, kojim bi se obezbijedila održivost poslovanja i doprinijelo očuvanju stabilnosti državne pomorske flote - rekli su iz Ministarstva finansija.
Blokada je uslijedila nakon što je Vlada objelodanila da je analiza Ministarstva pomorstva pokazala da je Crnogorska plovidba prezadužena i nelikvidna, te da nije u mogućnosti da servisira obaveze.
- Ukupan dug kompanije prema Vladi iznosi 36,2 miliona eura. Takođe, u januaru je dospio i dug po overdraft kreditu Prve banke u iznosu od oko 400 hiljada i ako se isti ne izmiri u najkraćem mogućem roku, Prva banka će pokrenutni prinudnu naplatu, što bi u konačnom rezultiralo blokadom računa - saopšteno je prošle sedmice iz Vlade.
Ove sedmice je objavljeno i da je Centralna banka (CBCG) prošle godine ostvarila neto dobit od 12,2 miliona eura, od čega će 4,9 miliona eura prenijeti u državni budžet.
Savjeta CBCG usvojio je odluku o raspodjeli dobiti, kojom je predviđeno da se 4,9 miliona eura prenese u budžet Crne Gore, dok se preostali iznos usmjerava u opšte i specijalne rezerve vrhovne monetarne institucije.

Pad prometa i suprotni smjerovi indeksa

Posljednih godina svaki izborni proces u Crnoj Gori prate optužbe o glasanju "uvezenih" birača iz država regiona koji, iako ne žive u Crnoj Gori, utiču ko će u njoj vladati.
Opozicija tvrdi da glasači dolaze dominantno iz Srbije i bh. entiteta Republika Srpska, u kojima su na vlasti partije bliske prosrpskim vladajućim partijama u Crnoj Gori.
Tokom trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), koja je smijenjena 2020. optužbe opozicije su bile da na izborima glasaju i fantomski birači - na više mjesta upisane iste osobe, preminuli, dijaspora koja više godina ne živi u Crnoj Gori...
Nakon promjene vlasti uglavnom se govori o dovođenju birača iz drugih država da glasaju u Crnoj Gori.
Oni do biračkog prava u Crnoj Gori dolaze nezakonitom prijavom prebivališta. Prema zakonu prebivalište može biti samo jedno - koje oni imaju u drugoj državi. Ni osobe koje imaju dvojno državljanstvo ne mogu imati dva prebivališta.
- Ne postoji zakonito duplo prebivalište - kaže za Radio Slobodna Evropa direktor Centra za monitoring (CEMI) i zamjenik predsjednika Globalne mreže nepristrasnih posmatrača izbora, Zlatko Vujović.
Prema ranijim procjenama CEMI-ja više desetina hiljada birača ima duplo prebivalište i biračko pravo, jedno u Crnoj Gori, a drugo u Srbiji ili Bosni i Hercegovini.
Kao glavni razlog zašto se oni ne brišu iz biračkog spiska, Vujović navodi izostanak političke volje.
Pravo da bira ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori, navodi se u Ustavu.
Prema zakonu, prebivalište je mjesto u kojima se građanin nastanio s namjerom da u njemu stalno živi i ono može biti samo jedno.
<h2>Žalbe na "duple glasače" bez rezultata</h2>
Za lokalne izbore u Nikšiću, opoziciona DPS je policiji podnijela prijavu u kojoj je tvrdila da postoji oko 200 birača koji ostvaruju biračko pravo i u BIH. Iz MUP-a je saopšteno da ti birači godinama imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
I pred prošlogodišnje izbore u Podgorici, DPS je tvrdio da se nekoliko hiljada osoba iz susjednih država nalazi i u podgoričkom biračkom spisku. Tužilaštvo je odbacilo ovu prijavu.
- U određenim crnogorskim gradovima postoje lica koja imaju čak trojno državljanstvo - u Srbiji, BIH i Crnoj Gori. I u sve tri države imaju prebivalište što je nezakonito - kaže Vujović.
Podatke sa dokazima i zahtjevom da ti birači budu izbrisani iz biračkog spiska Crne Gore, CEMI je 2021. predao MUP-u.
- Ne postoje dva državljanina u Srbiji, BiH i Crnoj Gori sa istim matičnim brojem. Ali je Srbija onemogućila kontrolu biračkog spiska na bazi jedinstvenog matičnog broja, uvodeći kategoriju broja lične karte - ističe Vujović.
Na tu prijavu MUP nikada nije reagovao, dodaje Vujović.
CEMI je tražio brisanje iz biračkog spiska oko hiljadu nezakonito upisanih birača u Nikšiću i oko 2.500 u Herceg Novom, koji imaju glasačko pravo i u Srbiji.
Tadašnji ministar policije je rekao da Srbija ne želi da sarađuje.
<h2>Pokušaj eliminacije "duplih birača" putem Berlinskog procesa</h2>
CEMI je sa nevladinim organizacijama CRTA i CESID iz Srbije inicirao da kroz Berlinski proces otvore pitanje "duplih birača".
- Ideja je bila da države, kao pripremu za priključenje EU, razmijene podatke o prebivalištima i državljanstvima građana. Ali za projekat nije bilo dovoljnog interesovanja Njemačke - objašnjava Vujović.
Berlinski proces je međuvladina inicijativa povezivanja zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije koji treba da pomogne da ove države grade veze na bazi evropskih vrijednosti.
Vujović kaže da kada se zemlje regiona budu pridružile EU problem biračkog prava u dvije ili više zemlja i više prebivališta biće riješen.
- Do tada bi bilo važno da se uspostavi saradnja sa Srbijom za razmjenu podataka o prebivalištu. Srbija jednostavno ne želi da razmjeni podatke o licima koja imaju dvojno državljanstvo i prebivalište sa Crnom Gorom - kaže Vujović.
Vujović podsjeća da je biračko pravo u dvije države bio ključni problem 2008. godine kada su Srbija i Crna Gora pokušale da dogovore liberalizaciju dvojnog državljanstva:
- Da bi se dozvolilo dvojno državljanstvo, uslov Crne Gore je bio da postoji razmjena podataka o prebivalištu kako bi se spriječile zloupotrebe u izbornom procesu. Srbija to nije prihvatila i nije došlo do dogovora. Kad bi Srbija sarađivala, mi ne bismo imali ove probleme -dodaje Vujović.
<h2>Je li dijaspora problem biračkog spiska?</h2>
Nakon što je DPS izgubio na izborima, nove vlasti predvođene proruskim Demokratskim frontom su 2021. inicirale da se iz biračkog spiska eliminišu crnogorski državljani, koji su na radu u zemljama zapada.
Odnosno, kako su naveli, svi koji ne mogu da potvrde prebivalište u Crnoj Gori.
Usprotivile su se manjinske nacionalne stranke, koje imaju najbrojniju dijasporu i opozicija, organizovali su protestni skup i vlast je odustala od "čišćenja" biračkog spiska.
Prema riječima Vujovića, postoji razlika između dijaspore i onih koji u zemljama regiona imaju "dvojno" prebivalište.
"Dijaspora čine ljudi rođeni u Crnoj Gori koji su otišli da rade u inostranstvo i tamo dobili dozvolu privremenog boravka. Dakle, imaju tamo boravište, a prebivalište ostaje u Crnoj Gori", riječi su Vujovića.
No, Vujović smatra da je vlast od "sređivanja" biračkog spiska odustala iz drugih razloga.
Kako kaže dramatično je veći broj birača koji dolaze iz Srbije i BIH i koji mogu u nekim slučajevima i presudno da utiču ko će formirati vlast u Crnoj Gori.
- Procjena aktuelne vlasti je, da imaju koristi od tih birača, zahvaljujući podršci predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. I zato je blokirana akcija čišćenja biračkog spiska 2021. - zaključuje Vujović.
Dio partija vlasti, prvenstveno partije bivšeg Demokratskog fronta (DF) imaju bliske političke odnose sa Vučićem i njegovom partijom.
I statistika ukazuje na nerealnost
Crne Gore je juna 2023. na posljednjim izborima imala 542.468 upisana birača.
Na popisu iste godine ustanovljeno je ima 633.158 stanovnika od kojih je punoljetnih 489.213.
Dakle, više od 53.000 je više birača nego punoljetnih građana.
Uz to podaci pokazuju da je više od 85 odsto stanovnika u biračkom spisku. Evropski standard za odnos broja birača i stanovnika je 70 odsto.

"Uvezeni", dupli, fantom birači - vječita tema izbora u Crnoj Gori

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: dps-savnik