Kontrola optužnice protiv državljana Srbije Mihaila Čolovića (48) iz Aranđelovca, Dragana Ilića (45) iz Kragujevca i odbjeglog Edija Balše Piralića (36), koji se sumnjiče da su učestvovali u ubistvu Ilije Bogdanovića, ponovo je danas odgođena pred Višim sudom u Podgorici.
Razlog odlaganja je taj što advokatu odbrane Marku Popoviću nije dostavljen dio dokaza koji čine sastavni dio optužnice. Zbog toga je postupajući sudija Zoran Radović prekinuo ročište i novo zakazao za 29. januar.
Podsjetimo, Cetinjanin Ilija Bogdanović (39) ubijen je dvadeset minuta iza ponoći, u noći između srijede i četvrtka, 24. aprila 2025. godine.
Ubistvo se dogodilo u Ulici vojvode Boža na Cetinju. Bogdanović se nalazio u automobilu sa suprugom kada je u njegovom pravcu ispaljeno sedam hitaca.
Iako su iz policije tada zvanično saopštili da je Bogdanović bio u kontaktu sa osobama iz kriminalnog miljea, nije saopšteno da li se sumnja da je to bio motiv ubistva. Motiv nije naveden ni u tužilačkim spisima.

Ivona Đokić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odgođena kontrola optužnice za ubistvo Bogdanovića

Vrhovni sud produžio je državljanima Srbije Mihailu Čoloviću i Draganu Iliću, koji se sumnjiče za ubistvo Ilije Bogdanovića na Cetinju u aprilu, pritvor za još tri mjeseca.
Kako se navodi u saopštenju, Vijeće Vrhovnog suda je odlučujući o prijedlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici od 21. jula donijelo rješenje da se okrivljenima produži pritvor do 24. oktobra.
- Okrivljenima M. Č. i D. I. pritvor je produžen zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Okrivljenima se stavlja na teret da su 24. aprila, oko 00,21 sati, u Cetinju lišili života I. B. i pri tom doveli u opasnost život T. B. - navodi se u saopštenju
Pritvor je okrivljenima produžen zbog opasnosti od bjekstva, kao i jer su i ranije osuđivani za teška krivična djela sa elementima nasilja, kao i za krivična djela protiv života i tijela
- Što ukazuje na opasnost da bi, ukoliko bi se našli na slobodi, ponovili krivično djelo. Pritvor je okrivljenima produžen i zbog nesmetanog vođenja postupka, jer su u pitanju krivična djela za koja se po zakonu mogu izreći kazne zatvora od deset godina, odnosno teža kazna, a koja djela su posebno teška zbog načina izvršenja i posljedica - ističu iz Vrhovnog suda.
Okrivljenima M. Č. i D. I. pritvor je, kako podsjećaju, određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici 30. aprila, a produžen rješenjem Vijeća tog suda 23. maja.
- Tako da po rješenju Vrhovnog suda Crne Gore pritvor može trajati do 24. oktobra - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Vrhovni sud produžio pritvor Čoloviću i Iliću za još tri mjeseca zbog opasnosti od bjekstva

Državljanima Srbije Mihailu Čoloviću i Draganu Iliću, koji se sumnjiče za ubistvo Ilije Bogdanovića na Cetinju, određen je pritvor do 30 dana.
To rješenje je donio sudija za istragu Višeg suda, a zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i saučesnike, bojazan od ponavljanja krivičnog djela i radi nesmetanog vođenja postupka.
Pritvor je, kako nam je rečeno, određen i još jednom državljaninu Srbije - Ediju Balši Piraliću, ali je on u bjekstvu.
Piralić se sumnjiči da je pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima. Iz policije su saopštili da će za njim biti raspisana nacionalna i međunarodna potjernica.
Čolović i Ilić juče nijesu odgovarali na pitanja tužioca, a na saslušanju su bili svega dvadesetak minuta. Više državno tužilaštvo je spojilo postupak protiv njih sa onim koje vodi Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja, po kojem im ranije određen pritvor.
Ilija Bogdanović je ubijen 24. aprila, dvadesetak minuta iza ponoći. Bio je u kolima sa suprugom. Ona tada nije zadobila povrede.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović je saopštio 25. aprila da su Čolović i Ilić &nbsp;bezbjednosno interesantna lica sa dosijeom u matičnoj državi, te da sumnjaju da su imali logističku podršku za ovaj zločin. Šćepanović je rekao i da sad ne mogu da reći da je Bogdanović bio slučajna žrtva, te da je ostvarivao kontakte sa članovima organizovanih kriminalnih grupa.
- Ne možemo da kažemo da je slučajna žrtva jer je faza izviđaja, a ne istrage. Oštećeno lice je ostvarivalo bliske kontakte - naveo je on dodajući da Cetinje ima 150 članova organizovanih kriminalnih grupa.
Saopštio je i da su tri komada oružja pronađena u štek stanu na Cetinju, a jedan na groblju u neposrednoj blizini ubistva.
- U policijskim aktivnostima je, u neposrednoj blizini ubistva, pretragom terena i dodatnim mjerama ispod nadgrobne ploče pronađeno vatreno oružje za koje postoji osnovana sumnja da je korišteno u izvršenju ovog krivičnog djela - rekao je tada Šćepanović.

Anja Ivanović

Čoloviću i Iliću određen pritvor do 30 dana

Srpski državljani Mihailo Čolović i Dragan Ilić, osumnjičeni za ubistvo Ilije Bogdanovića na Cetinju, privedeni su oko 13 sati na saslušanje u Više državno tužilaštvo (VDT) gdje su negirali izvršenje krivičnog djela. Oni nijesu odgovorili na pitanja tužioca, a na saslušanju su bili svega dvadesetak minuta. Više državno tužilaštvo je postupak je spojilo sa onim koje protiv njih vodi Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja, po kojem im ranije određen pritvor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429130432_eab403559cd3ae02c5b9fae2e34682bd8f70abe90bde24e304ced5b41ec4b63d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250429130432_eab403559cd3ae02c5b9fae2e34682bd8f70abe90bde24e304ced5b41ec4b63d" data-rendition-name="original" width="557" height="366" loading="lazy" alt="Privođenje Čolović Ilić"> </figure>  Krivičnom prijavom obuhvaćen je i Edija Balša Piralić, on se sumnjiči da je pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima. Iz policije su saopštili da će za Piralićem biti raspisana nacionalna i međunarodna potjernica. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkolaps-anb-bez-kontraobavjestajne-aktivnosti-policija-bez-mogucnosti-da-preventivno-djeluje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marija Žižić

Čolović i Ilić nijesu odgovarali na pitanja tužioca

Tivćanin M. J. (59) kažnjen je sa 445 eura zbog uvredljivih komentara koje je na društvenoj mreži Fejsbuk uputio poslaniku Socijaldemokrata Nikoli Zirojeviću - potvrdio je Portalu ETV predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
Odluku je, kako je precizirao, u hitnom postupku danas donijela sutkinja Suda za prekršaje u Budvi, Odjeljenja u Kotoru, Jelena Stanišić.
- M. J. se 12. decembra oko 17 sati posredstvom mreže Fejsbuk sa svog ličnog profila na objavu Nikole Zirojevića naročito drsko, bestidno i uvredljivo ponašao na način što je ostavio uvredljive komentare - naveo je Đukanović.
Na taj način je, kako je dodao, M. J. počinio prekršaj iz člana 7, stav 2, Zakona o javnom redu i miru.
- On je čak i bio i lišen slobode, jer mu je 25 eura uračunato u novčanu kaznu za vrijeme koje je bio lišen slobode, što je dužan uplatiti Sudu za prekršaje u Budvi. U kaznu su uračuniti i troškovi postupka od 30 eura. Rješenje je pravosnažno, jer su se žalbe odrekli i okrivljeni i Uprava policije - naveo je za naš portal Đukanović.
M. J. prethodno nije ni prekršajno, ni krivično kažnjavan.

Tivćanin kažnjen sa 445 eura zbog uvredljivih komentara upućenih Zirojeviću

UNIQA osiguranje nastavlja tradiciju ulaganja u vrhunski sport i podršku organizaciji najvećih sportskih događaja. Ove godine UNIQA postaje zvanično osiguranje Evropskog prvenstva (EP) u vaterpolu za muškarce, prestižnog takmičenja koje u Beograd dovodi najbolje selekcije kontinenta i predstavlja jedan od najznačajnijih sportskih događaja u 2026. godini. UNIQA kao osiguravajuća kompanija EP koje će biti održano u Beogradskoj areni brine se o sigurnosti učesnika takmičenja, osoba angažovanih u organizaciji događaja, volontera i objekta u kojem se održava ovo takmičenje.
- Velika nam je čast da budemo partner Evropskog prvenstva u vaterpolu, sporta koji u regionu ima dugu tradiciju, izuzetne uspjehe i najvatrenije navijače. Kao i prije deset godina, kada smo prvi put postali zvanično osiguranje evropskog vaterpolo prvenstva održanog u Beogradu, nastavljamo da vjerujemo u vrijednosti timskog duha, zajedništva i pobjedničke energije. Zato sa ponosom obezbjeđujemo sigurnost učesnika, organizatora i cjelokupnog događaja, koji će i ovog puta donijeti vrhunske sportske trenutke. Najveći rast i najjači uticaj ostvaruju se upravo kada radimo kao tim. U vaterpolu, kao i u osiguranju, pobjede se postižu kroz povjerenje i međusobnu podršku. Upravo zahvaljujući toj zajedničkoj snazi rastemo kao tim, ostvarujemo bolje rezultate, dajemo važan doprinos zajednici i pokazujemo da zaista živimo bolje zajedno - izjavili su predstavnici UNIQA osiguranja.
Podrška UNIQA osiguranja donosi značajnu vrijednost Evropskom prvenstvu.
- Ovaj turnir predstavlja vrhunac evropskog vaterpola i okuplja najbolje timove, stručnjake i publiku iz cijele Evrope. Drago nam je što imamo pouzdanog partnera kao što je UNIQA. Obezbjeđivanje visokih standarda sigurnosti za takmičare, zvaničnike, volontere i posjetioce prioritet je svakog velikog sportskog događaja - i upravo to omogućava kvalitetna osiguravajuća podrška. Radujemo se zajedničkom radu na organizaciji takmičenja koje će, sigurno, biti zapamćeno po atmosferi i sportskim rezultatima - izjavio je Đorđe Đorđević, direktor EWPC.
Evropsko prvenstvo u vaterpolu za muškarce 2026. biće održano u Beogradu od 10. do 25. januara, kada će se u Beogradskoj areni, okupiti 16 najboljih evropskih reprezentacija, među kojima je i Crna Gora.
Ovo je treći put da Beograd dočekuje najveće kontinentalno vaterpolo takmičenje (poslije 2006. i 2016. godine), čime još jednom potvrđuje svoj status jednog od najvažnijih centara evropskog vaterpola. Vjerujemo da će publika ispratiti ovo takmičenje i biti dobar domaćin učesnicima turnira i najboljim evropskim timovima.

UNIQA zvanično osiguranje Evropskog prvenstva u vaterpolu za muškarce u Beogradu 2026.

Za integritet RTCG je pogubno da se na njenom čelu nalaze osobe koje ne poštuju crnogorske institucije sudove i ASK, a poslednji primjeri naopake raspodjele stanova, vrhunac su koruptivnog ponašanja započetog samoizborom za predsjednika Savjeta RTCG, poručili su iz Sindikata JRDS RTCG u obraćanju Agenciji za sprečavanje korupcije.
Iz ovog sidnikata kazali su da su prinuđeni da ponovo kontaktiraju ASK povodom akutnih problema u RTCG, koji ubrzano dovode do potpune dezintegracije najvažnije medijske institucije u Crnoj Gori. Nažalost, svjedoci smo odsustva reakcija državnih organa koji bi ovu i ovakvu praksu morali da spriječe.
- Pored već poznatih činjenica, konkretan povod za ovo obraćanje je i djelovanje ASK u odnosu na izbor Branka Boškovića za predsjednika Savjeta, tadašnjeg, AEM, kao i ostavka koju je podnio poslije reakcije ASK. Drastičniji primjer imamo u Javnom medijskom servisu, kada je u junu 2021. Veselin Drljević glasao za sebe prilikom izbora za predsjednika Savjeta RTCG, a najvjerovatnije se slično dogodilo i u septembru 2025. kada je za sebe glasao Vladimir Drekalović, inače profesor Univerziteta Crne Gore- navode u saopštenju.
Kako ističu, zapisnik sa te sjednice, kao i sa mnogih sjednica Savjeta RTCG, nijesu dostupni na portalu RTCG.
Podsjećaju na dešavanja koja su prethodila Drljevićevim izboru za predsjednika Savjeta RTCG:
- Drljević se na Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore u aprilu 2021. predstavio kao doktor docent, mada nije znao da objasni kako se u njegovom doktoratu našlo prepisanih 40 strana Master plana crnogorskog turizma.
- Za predsjednika Savjeta RTCG, Veselina Drljevića je kandidovala Amina Murić, članica Građanske alijanse , čiji je izvršni direktor u tom momentu bio Boris Raonić.
- Dakle, Drljević je glasao za sebe, iako je bio jedini kandidat. Bojan Baća je sa te sjednice bio odsutan, a profesor Žarko Mirković je jasno prije glasanja ustvrdio da se neće izjašnjavati.
Na raspisanom konkursu za generalnog direktora RTCG, uvidom u dokumentaciju kandidata, ispostavilo se da Raonić nema potrebnih 10, pa čak ni 5 godina radnog iskustva, što je u jednom momentu i konstatovano na sjednici Savjeta od strane pravnika RTCG.
Međutim, tada počinje inicijativa Drljevića da svi članovi SavjetaRTCG budu i komisija koja će odlučiti o kandidatima.
Pravnici RTCG su se izuzeli od glasanja.
Nakon što je Savjet RTCG imenovao Raonića za generalnog direktora, već na narednoj sjednici je, oduševljen Drljevićevim radom, Raonić odlučio da za Drljevića kao predsjednika Savjeta, iskoristi statutarnu privilegiju i poveća mu mjesečnu nadoknadu. Opet po dnevnom redu, koji je za sebe namjestio Drljević.
Iz sindikata JRDS RTCG podsjećaju da je poznato i to da su krajem 2022. godine, na inicijativu Raonića i uz saglasnost Drljevića, ukinuta određena radna mjesta.
- Pojedini zaposleni su fiktivno pomjerani na radna mjesta koja će ubrzo biti ukinuta, i to bez dogovora sa urednicima (rukovodiocima), pa im je čak data varijabila i povećala otpremnina za oko 2000 eura, a neki su bez najave ostali bez posla. Zbog očiglednog kršenja Zakona o radu, Kolektivnog ugovora RTCG, kao i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, sud je presudio u njihovu korist- navode iz sindikata.
Dodaju da je Raonic u aprilu 2023. godine, kod tužioca izjavio da je to urađeno mimo njegove volje. Ipak, nije rekao da li je to bila volja i ideja Drljevića.
ASK je, kako smatraju iz sindikata, propustio da reaguje po službenoj dužnosti i u slučaju Raonića jer on nije mogao, niti smio biti izabran za generalnog direktora RTCG zbog prirode poslovnih odnosa AEM i RTCG.
Posebno je, ističu, zabrinjavajuća činjenica da je Drljević propustio da se izjasni o mišljenju ASK od 1.marta 2024. godine, očigledno poštujući dogovor da se sačeka novi Zakon koji bi spustio kriterijum za Raonica. Srećom neuspješno.
- Dakle, za integritet RTCG je pogubno da se na njenom čelu nalaze osobe koje ne poštuju crnogorske institucije sudove i ASK. Poslednji primjeri naopake raspodjele stanova, po nakaradnom Pravilniku, koji je na Upravnom i Ustavnom sudu, vrhunac su koruptivnog ponašanja započetog samoizborom za predsjednika Savjeta RTCG- kazali su iz ovog sindikata.
Smatraju da ne postoji sličan, a posebno ne gori primjer od ovoga u medijskoj djelatnosti u Evropi.
- Sve ove činjenice je mogao da zabilježi i procesuira bilo ko u sistemu ko se institucionalno bavi medijima, ali je očigledno i da je ova korupcija samo krak duboke, sporoprocesuirane korupcije. Na kraju, inforišemo vas da će Pismo koje vam upućujemo, biti proslijeđeno svim medijima, kako bi se pravovremeno reagovalo, a sve uz znanje i podršku javnosti- zaključuje se u obraćanju Sindikata JRDS RTCG Agenciji za sprečavanje korupcije.

Sindikat JRDS RTCG pisao ASK-u: Za integritet Javnog servisa pogubno da su na čelu osobe koje ne poštuju crnogorske institucije

Ustavni sud Crne Gore odlučio je da se okrivljenima za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića isplati iz budžeta Crne Gore po dvije hiljade eura na ime pravične naknade zbog neaktivnosti Apelacionog suda od tri godine i četiri mjeseca.
- Saši Boreti, Ljubu Bigoviću, Ljubu Vujadinoviću i Milanu Šćekiću usvojena je ustavna žalba i utvrđeno da je neophodno odrediti naknadu na ime pravičnog zadovoljenja, jer Apelacioni sud nije udovoljio zahtjevu posebne revnosti u toku vođenja postupka, iako se sve vrijeme nalaze u pritvoru, čime je došlo do kršenja Evropske konvencije o ljudskim pravima- navodi se u saopštenju Ustavnog suda.
Sudije Ustavnog suda su, razmatrajući navode četvorice pritvorenika, posebno cijenile period od 2019. godine, kada je Vrhovni sud postupio po ukidnoj odluci Ustavnog suda i ukinuo osuđujuću presudu Apelacionog suda, nakon čega je krenulo suđenje iznova. Od tada im je nepunih šest godina u kontinuitetu produžavan pritvor u kojem se nalaze još od 2006. godine.
&nbsp;Ustavni sud je utvrdio da je od kraja 2019. do juna 2024. u tri navrata postojao period neaktivnosti Apelacionog suda.
&nbsp;- Postojao je period neobjašnjive neaktivnosti Apelacionog suda Crne Gore od ukupno tri godine i četiri mjeseca u vođenju krivičnog postupka, koji nije bio u skladu sa zahtjevom posebne revnosti, osobito u predmetu kao što je ovaj- navodi se u odluci.
&nbsp;Dodaje se da su za vrijeme navedene neaktivnosti Apelacionog suda okrivljeni bili pritvoreni, bez ikakvog &nbsp;napretka ili razvoja u postupku. Stoji činjenica da je, nakon perioda neaktivnosti, sud svakomjesečno zakazivao i održavao pretrese i da su isključivo odlagani zbog zdravstvenog stanja Bigovića. Međutim, Ustavni sud ne vidi nikakav razlog da opravda neaktivnost Apelacionog suda, već smatra da je za neaktivnost od 2019. godine upravo odgovoran taj sud.
&nbsp;- Naročito se izdvaja period neaktivnosti od 4. decembra 2019. do 20. maja 2022. jer u spisima predmeta nema dokaza o postupanju Apelacionog suda- ističu iz Ustavnog suda.
&nbsp;Nastale štetne posljedice nisu se, kako navode, mogle otkloniti drugim mjerama, zbog čega je sud odlučio da na ime nematerijalne štete odredi pravičnu naknadu, u iznosu koji za Crnu Goru u svojoj praksi određuje Evropski sud za ljudska prava.
&nbsp;Ustavni sud je odbio ustavnu žalbu Borete, Bigovića, Vujadinovića i Šćekića u dijelu u kojem su tvrdili da se neosnovano nalaze u pritvoru, kao i da je prekršena pretpostavka nevinosti u njihovom slučaju.
&nbsp;- U ovom slučaju, napominjemo, Evropski sud je 2019. utvrdio da je jednom od okrivljenih, Ljubu Bigoviću, neopravdano produžavan pritvor zbog čega mu je dosudio na ime nematerijalne štete sedam i po hiljada eura, dok je iste godine i Ustavni sud utvrdio da je Ljubu Bigoviću i Saši Boreti povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku- zaključuje se u saopštenju.

Bigoviću i ostalim okrivljenima po dvije hiljade eura zbog neaktivnosti Apelacionog suda

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Politika je javni moral. U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.
16.12.
18:18h
Dana 15.12. na ročištu po tužbi Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, Dritan Abazović je pred sudijom ulcinjskog suda saslušan u dokaznom postupku, kao stranka.
To je vrsta dokaza normirana Zakonom o parničnom postupku kada sud upozorava stranku da je dužna da govori istinu, uz posledice ako to ne uradi.
Nakon što je upozoren na posljedice laži - bivši premijer je slagao.
Masno.
 
I treba da uradi ono što bi uradili svi političari u Evropi - da se povuče iz politike - dobrovoljno ili pod pritiskom javnosti.
Što neće važiti za ovu besudnu zemlju.
Zato će svi i prećutati.
 
Da pođem redom.
Na moje pitanje da li prijavio javno iznešenu tvrdnju da hoće da ga likvidiraju, odgovorio je potvrdno. Da bi na moje insistiranje da sud unese u zapisnik kako je potvrdio moje pitanje i kazao da je prijavio SDT-u, ANB, UP, reagovao govoreći "Ne, ne, ne unosite u zapisnik, oni su meni kazali da mi prijeti likvidacija".
 
Na moj novi upit - da li su mu kazali ko su lica koja hoće da ga ubiju, odgovorio je da nijesu.
Pitao sam ga odmah - kako zna da su to Lazović i Ubović, odgovorio je - NIKADA NIJESAM REKAO DA SU ONI.
 
I sudija se zbunio i pitao me, zašto je sve to važno za ovu vrstu parnice.
 
Rekao sam sudiji da je moj interes da ga sudu predstavim kao lice koje nije prijatelj istine.
 
Pred sobom imam tekst sa portala Vijesti od 13.12.2022 .Naslov je "Abazović: Lazović i Ubović žele moju likvidaciju".
 
I u tekstu riječi "Rekao sam ili će oni doći po mene ili ću ja doći do njih".
 
I tekst sa istog portala od 14.12.2022. godine sa naslovom "Lazović i Ubović žele da me ubiju".
 
Dakle, lagao je sudiju da to nikada nije rekao.
 
Lagao je sud.
 
Živimo u državi u kojoj bivši premijer laže pred sudom.
 
I niko se oglasiti neće.
 
A trebali bi da se oglase iz civilnog sektora, političari, kolumnisti, javnost, ambasade Kvinte u Podgorici.
 
Neka i oni kažu nešto.
 
Ovo je tačka zbog koje Abazović više ne može da obnaša politiku.
 
Bivši premijer laže pred sudom, prethodno upozoren da je dužan da govori istinu.
 
Može li dalje?
 
Benefite ove laži i dalje koristi.
Štićena je ličnost samo zbog ove laži.
I to sam mu rekao juče u sudnici.
 
P.S: Politika je javni moral.
U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.

Bivši premijer lagao pred sudom, iako upozoren

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.

Novović primio 4.222 eura, odmah iza njega Jovićević sa 4.202

Bivši rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu „Crnogorsko primorje“ Vladimir Ružičić, kojem je, poslije disciplinskog postupka, krajem juna uručen otkaz i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, takođe poslije disciplinskog postupka, obratili su se Odboru direktora sa zahtjevom da postupi po rješenju inspektorke rada koja je ustanovila da izvršni direktor Krsto Radović nije ispunjavao uslove za imenovanje na tu funkciju, što su tvrdila i njih dvojica i taj stav „platili“ otkazima. Prethodno su se u dva navrata obratili predsjedniku Odbora direktora Zoranu Lakušiću koji im nije odgovorio. <h2>&nbsp;PONIŠTITI ODLUKE</h2> Rješenje Inspekcije rada potvrdilo je i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, koje je odbilo žalbu Lakušića. - Molimo vas da inicirate zakazivanje sjednice Odbora direktora na kojoj će biti prva tačka razmatranje rješenja Ministarstva rada i razrješenje Krsta Radovića sa mjesta izvršnog direktora. Druga tačka - odluka o naplati potraživanja svih plata i naknada isplaćenih Radoviću. Treća tačka - poništenje svih odluka koje je Radović donio uključujući odluke o prestanku radnog odnosa – zahtijevaju Ružičić i Ognjenović u dopisu dostavljenom Odboru direktora. Ocijenili su da je neophodno da Odbor otkloni nepravilnost na koju je ukazano u rješenju Inspekcije rada i da razriješi Krsta Radovića, te da poništi sve odluke koje je on donio kao nezakonito imenovani izvršni direktor, uključujući i njihove otkaze.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121607128_8993109fba28b02dbbab2f632937cc1a5386602ffab3d8d6204a69bc2a7c922d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121607128_8993109fba28b02dbbab2f632937cc1a5386602ffab3d8d6204a69bc2a7c922d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Krsto Radović"> <figcaption>NE ISPUNJAVA USLOVE: Krsto Radović(Photo: Demokratska Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Vjerujući da je Zoran Lakušić to sakrio od vas, koristimo ovu priliku da vas o istom obavijestimo i da vas sa istim upoznamo. Dovoljno će biti da samo pročitate rješenje i sve će vam biti jasno. Obzirom da ste ga za vršioca dužnosti zajedno predložili i imenovali, a kasnije kao članovi Komisije za imenovanje i članovi Odbora direktora izabrali za izvršnog dikretora, direktno ste odgovorni za sve njegove postupke koji su se potvrdili kao nezakoniti – istakli su oni u dopisu. <h2>&nbsp;NAPLATITI ŠTETU</h2> Radović je, dodaju, „za 12 mjeseci inkasirao cc 48.000,00€, pokrenuo u istom danu 25 disciplinskih postupaka, zaposlio je i angažovao 20-tak lica“, a nezakonito je, ističu, uručio i otkaze njima dvojici.&nbsp; - Pričinjavajući štetu Društvu preko 100.000,00€ koju ćete morati, sve su prilike, nadoknaditi solidarno, plus onu štetu koju će Borislav Ivanković (smijenjeni izvršni direktor p.a) naplatiti od Društva zbg nezakonite smjene. Oni u pozvali članove Odbora direktora da ne ignorišu njihove mejlove, jer, istakli su, „ne primate preko 1000 € naknade, plus komisije da bi ste usvajali sve što vam Lakušić stavi na dnevni red, nego da bi radili u interesu države Crne Gore i Društva u kojem ste na poziciji - članovi Odbora direktora“. - Zbog svega prethodno navedenog predlažemo da strah da razriješite gospodina Radovića, kako bi sačuvali svoje fotelje, ne bude veći od straha da radite po zakonu – poručili su njig dvojica Odboru direktora. Podsjetili su i da eventualna tužba Upravnom sudu ne odlaže izvršenje rješenja i upozoriili da nepostupanje po rješenju Inspkecije rada za sobom povlači krivičnu i prekršajnu odgovornost. Iskazali su nadu „da imenovanje u neku od komisija neće imati za posljedicu da na ovo“ zažmure. Naglasili su i da će resorna ministarstva koja su delegirala, svako svoga kandidata za Odbor direktora, upoznati sa njihovim postupcima u Regionalnok vodovodu. <h2>&nbsp;POTVRDA MINISTARSTVA</h2> Portal ETV objavio je 9. decembra da Ministarstvo rada potvrdilo rješenje Inpskecije rada da direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“, kadar Demokrata Krsto Radović ne ispunjava uslove za tu funkciju. - Na osnovu svega naprijed navedenog, te cijeneći navode žalbe, kao i spise predmeta, Ministarstvo je stava da je osporenio rješenje donijeto pravilnom primjenom materijalnog prava, te da je inspektorka rada pravilno postupila time što je naredila nadležnom organu da otkloni nepravilnosti u pogledu zasnivanja radnog odnosa zapošljenog Krsta Radovića, jer isti ne ispunjava posebne uslove neophodne za zasnivanje radnog odnosa kod subjekta nadzora, na šta upućuje žalioca – citirali smo dio rješenja Ministarstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121607128_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121607128_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"> <figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Podsjetili smo da haotično stanje u Regionalnom vodovodu traje od novembra prošle godine kada je Odbor direktora nezakonito razriješio čak trećeg direktora u nepunih tri i po godine – Borislava Ivankovića.&nbsp; - Ovim je potvrđeno prvostepeno rješenje inspektorke Haide Jevrić Osmanović, da je Odbor direktora, na čelu sa Zoranom Lakušićem, zloupotrijebio službeni položaj nezakonitim imenovanjem Radovića. U prilog navedenom, u obrazloženju drugostepenog rješenja je nedvosmisleno potvrđen stav da se „kao relevantno radno iskustvo priznaje ono vrijeme koje je lice provelo obavljajući poslove koji su direktno povezani sa zahtijevanim nivoom obrazovanja“, što znači da Radović u vrijeme raspisivanja javnog oglasa i donošenja odluke o njegovom izboru nije imao ispunjen navedeni uslov – istakli su oni tada za naš portal. Iz rješenja Ministarstva jasno proizilazi, dodaju oni, da sve radnje koje je Radović preduzeo kao izvršni direktor nijesu pravno održive i smatraju se ništavnim. <h2>&nbsp;POLITIČKE TRGOVINE</h2> Zbog montiranih disciplinskih postupaka i otkaza koji su potom uslijedili Ružičić i Ognjenović podnijeli su tužbe i čekaju ishod suđenja. Zoran Lakušić prošle godine u decembru, ubrzo poslije skandala koji je napravio smjenom Ivankovića i imenovanjem Radovića, podnio je ostavku ali je Vlada do danas nije konstatovala?! Ružičić i Ognjenović za Portala ETV ocjenjuju da je „i Vlada svojim nečinjenjem postala saučesnik u nezakoniti radnjama u Regionalnom vodovodu“. - Obraćali smo im se više puta da preduzmu korake za razrješvanje situacije u preduzeću, ali smo ostali bez odgovora – podsjećaju naši sagovornici. I Regionalni vodovod, kao i ostala državna preduzeća u Crnoj Gori, žrtva je političkih trgovina i uticaja, a „visoku cijenu plaćaju“ oni koji se suprotstave ili samo ukažu na nezakonitosti i odluke koje su na štetu kompanija. Ružičiću i Ognjenoviću uručeni su otkazi. &nbsp;&nbsp;

Tag: dragan-ilic