Do stanja kakvo je sadašnje u turizmu u Crnoj Gori još niko nije uspio da dođe, iako su turistički poslenici uvijek imali primjedbi na rad državnih i lokalnih službi u pripremi turističke sezone. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji na Televiziji E kazao član Odbora za turizam Privredne komore &nbsp;Dragan Ivančević.&nbsp;
Kaže da strahuje da sve ono što se radi sa tom privrednom granom je zato što neko ne želi da se &nbsp;razvija crnogorska ekonomija i najveći potencijal države.
Crnogorskom turizmu, dodaje on, nedostaje efikasno i aktivno upravljanje, destinacijski menadžment. Zbog toga su, podsjeća, svi koji rade u turizmu bili jako zadovoljni kada su čuli da će da se radi novi Zakon o turizmu.&nbsp;
- Ministarstvo turizma nije uslišilo molbu Privredne komore i struka nije učestvovala u izradi koncepta nacrta novog Zakona o turizmu, nijesmo dobili tu šansu. Sad je u nacrtu jedan zakon u kome nije participirala struka, ni nauka. Mislili smo da ćemo novim zakonom i posebnim resorom u Vladi pokušati da normativno i svakako organizujemo turizam po sistemu kako su to uradile druge evropske zemlje, ili naše susjedne zemlje, članice Evropske unije, recimo Hrvatska - kaže Ivačević.&nbsp;
Dodaje da su tražili da Zakon o turizmu bude jedan zakon o upravljanju održivim turizmom i da se poslije naprave dva zakona koji će biti reformski i razvojni - razvoj Zakona o turizmu i Zakona o ugostiteljstvu.
- Nijesmo imali priliku da u tome učestvujemo i za rezultat ćemo imati jedno prepisivanje, dopisivanje starog modela turizma i jedan ignorantski odnos resornog ministra prema turističkoj privredi. Kada resorno Ministarstvo i turistička privreda nemaju gotovo nikakvu komunikaciju ili saradnju, onda imamo za rezultat ovako pripremljenu sezonu - rekao je Ivančević.
Nije, kaže, bilo sluha da se donese privremena mjera i ispoštuje Zakon o javnim nabavkama, Zakon o morskom dobru i Zakon o turizmu i zbog toga 60 kupališta još nema zakupce.
- Upozoravali smo da se mnoge stvari neće uraditi na vrijeme, nije bilo sluha, onda imamo za rezultat i taj dio kupališne sezone, nepripremljeno, neustupljen jedan veliki broj kupališta, što pravi dodatne probleme. Najveći problem je što crnogorski turizam pored nedostatka strategije nema upravljanje, njime niko ne upravlja i u ovom momentu je turizam prepušten jednoj stihiji i onda se turistički radnici, hotelijeri i restorateri bore sami za svoj opstanak, bez bilo čije pomoći - naveo je Ivančević.&nbsp;
Dodaje kako ne želi da vjeruje da je nečija namjera da glavni ekonomski potencijal ove zemlje, koji je sa pravom nazvan prioritetom razvoja, ili lokomotivom razvoja ove zemlje, želi neko da baci na leđa.
- Da joj uzme dušu, da joj otkine nogu i da time učini da crnogorska ekonomija isto tako dobije jedan značajan udarac i time država Crna Gora izgubi ono mjesto koje joj pripada u razvijenim evropskim zemljama - istakao je Ivančević.&nbsp;
Ukidanje Montenegro Airlines-a je ukidanje najvažnije karike dostupnosti, jer su, kako objašnjava, aerodromi Crne Gore recepcija države. Ukidanjem aviokompanije nanijeta je ogromna šteta i veliki udarac crnogorskom turizmu.&nbsp;
Drugi jaki udarac turizam je pretrpio takođe od sopstvene vlasti i to, podsjeća Ivančević, povećanjem &nbsp;PDV-a u trenutku kada su zaključeni svi ugovori.&nbsp;
- Oni koji upravljaju turizmom i državnom ekonomijom trebalo bi da znaju kako tehnološki funkcioniše organizovani turizam, a to je da se najmanje godinu dana ugovaraju svi aranžmani, da turoperatori ili organizatori putovanja zatvore svoje pakete i posle toga nije moguće mijenjati nikakve cijene, jer ako se promijeni bilo koja cijena, onda to dovodi u pitanje realizaciju svih tih paket aranžman - rekao je on.
Povećanje PDV-a napravilo je veliku štetu našim hotelijerima, tako da će sada u borbi za opstanak hotelskih kompanija morati da povećavaju cijene.
- I time je naša Vlada direktno napravila da naš turizam gubi na kvalitetu, gubi i tu jako važnu utakmicu kad je u pitanju konkurentnost. U našem okruženju, u našoj blizini se rađaju turističke destinacije koje potpuno drugačije upravljaju svojim resursima, prije svega turizmom, u situaciji su da ponude i veći kvalitet i bolju cijenu - zaključio je Ivančević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgA8Twf1iBvU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ivančević: U našoj blizini se rađaju turističke destinacije koje imaju veći kvalitet i bolju cijenu

Ljetnja sezona počela je još krajem marta, ali država nije ispunila gotovo nijedan od zadataka neophodnih da bi dočekala goste spremno - ocijenio je član Odbora za turizam Privredne komore Dragan Ivančević.
On je, u razgovoru za Portal Analitika, ukazao na gužve na graničnim prelazima, raskopane saobraćajnice, divlje deponije i neuređena kupališta, te podvukao da su sve to „stari-novi“ problemi koji ponovo bacaju sjenku na crnogorsku turističku ponudu.
- Tražili smo da neko od nadležnih utvrdi koji je to datum početka sezone. Umjesto toga, i dalje slušamo izgovore da će nešto biti završeno ‘do početka’, iako nikada nije definisano šta se pod tim početkom podrazumijeva - kaže Ivančević.
On smatra da bi Crna Gora trebalo da ima ambiciju da bude turistička destinacija u punom kapacitetu tokom čitave godine, a da radove treba izvoditi onda kada najmanje smetaju gostima.&nbsp;
- Gosti ne mogu da se nađu na istom mjestu sa građevinskim mašinama. Oni jedni druge isključuju. Na početku ove sezone, dakle krajem marta, nije ispunjen skoro nijedan zahtjev od onih koje je pred nadležne državne organe postavila turistička privreda - ističe Ivančević.&nbsp;
<h2>Problemi se ponavljaju, rješenja izostaju</h2>
Sagovornik Analitike podsjeća da su još krajem prošle sezone turistički djelatnici ukazali na probleme koje je neophodno riješiti prije početka nove.&nbsp;
- U Odboru za turizam i ugostiteljstvo definisali smo zadatke koji bi trebalo da se urade kako bi sezona kvalitetno bila pripremljena. Putna infrastruktura nije pripremljena za turističku sezonu, izgled, izgrađenost i uređenost turističkih mjesta, uređenost obale, izletišta - ništa nije spremno - ukazuje Ivančević.
Ističe da su u toku radovi na putnim destinacijama koje povezuju važne turističke centre.
- Imamo divlje deponije oko puteva, smeće, neuređenu punu infrastrukturu prema najatraktivnijim izletištima, prema jezerima, planinama i prema turističkom centru koji je najvažniji za promociju i prezentaciju kulturne i istorijske ponude - prema Cetinju - kaže Ivančević.
Kako dodaje, turiste nijesu sačekala spremna ni kupališta.
- Mi smo kroz Odbor za turizam i ugostiteljstvo PKCG pokušavali da u komunikaciji sa nadležnim državnim organima upozorimo da nema vremena da se urade sve potrebne procedure, kako bi se kupališta stavila organizovano u funkciju ljetnje turističke sezone, kako bi se na vrijeme raspisali tenderi, identifikovali novi korisnici, kako bi se vodilo računa o cjenovnoj politici, koja ne bi dalje pravila dodatna namete i činila ovu našu ukupnu ponudu nekonkurentnom. Ništa od toga nije ispoštovano - podvlači Ivančević.
Pojašnjava o da je problem to što u najvećem dijelu imamo neidentifikovane korisnike kupališta, a kupališna sezona je, kako kaže, u punom jeku.
- To je loš početak i loša slika koja će nanositi veliku štetu održivosti naše destinacije, odnosno konkurentnosti - upozorava Ivančević.
<h2>Gubimo utakmicu sa konkurencijom iz regiona&nbsp;</h2>
Sagovornik Analitike ukazuje i da imamo lošu strukturu smještajnih kapaciteta.&nbsp;
- Najlošija je na Mediteranu. Više od 90 odsto kapaciteta su u komplementarnom smještaju, dok hotelski kapaciteti čine svega deset odsto. To nas čini potpuno nekonkurentnim u poređenju sa drugim destinacijama - izričit je Ivančević.&nbsp;
Poručuje i da Crna Gora nije konkurentna kada je riječ o kvalitetu destinacije.&nbsp;
- Kvalitet naše destinacije je ispod nivoa drugih. To je rezultat dugogodišnjeg nestrateškog planiranja u turizmu - izgradnje kapaciteta za stanovanje a ne za hotelijerstvo. Sada se suočavamo sa još jednim problemom, a to je da našim partnerima i turoperatorima iz Zapadne Evrope ne možemo da obezbijedimo razvoj, jer nemamo dovoljno hotelskih kapaciteta da bi oni mogli da uvedu nove čartere - kaže Ivančević.
Upozorava još jednom da gubimo utakmicu sa konkurencijom iz regiona.&nbsp;
- Svaki turoperator koji se ne može razvijati na jednoj destinaciji traži druge, što je sada u prilici da ponudi susjedna Albanija. To je jedan od segmenata koji nas čini veoma nekonkurentnim a država nije uradila ništa da to poboljša - naglašava Ivančević.
<h2>Prepušteni smo sami sebi</h2>
Sagovornik Analitike oštro kritikuje i pasivnost Ministarstva turizma, ukazujući da na brojne probleme u turizmu ovaj resor ne reaguje kao krovna institucija.&nbsp;
- Imamo najavu devastacije jednog turističkog lokaliteta ili možda više njih, koji bi trebalo turistički da se valorizuju na neturistički način. Svi znaju da bi to bila katastrofa sa nesagledivim posljedicama, ako bi preostale lokacije, u prvoj liniji mora, učinili mjestima za stanovanje a ne održivim turističkim kapacitetima. Svi se oglašavaju, samo ne resorno ministarstvo - navodi Ivančević.&nbsp;
Napominje i da ministarstvo ne reaguje ni kada je riječ o drugim problemima sa kojima se suočavaju turistički privrednici.&nbsp;
- Mi smo jedini u regionu koji nemaju strategiju razvoja turizma i ne znamo u kojem pravcu treba da se razvija naša turistička ponuda. Ovo što se dešava u turizmu je stihija, neorganizovanost... Prepušteni smo sami sebi da se borimo - ocjenjuje Ivančević.
<h2>Bez organizovanog turizma nema sedmomjesečne sezone&nbsp;</h2>
Sagovornik Analitike ukazuje da broji problemi ograničavaju promociju Crne Gore na evropskom i svjetskom tržištu.&nbsp;
- NTO je organizacija koja nema finansijski potencijal da razvija bilo koje tržište kako bi bolje odradila promociju na mjestima odakle nam dolaze organizovani gosti. Ona bi trebala da daje poticaj organizatorima putovanja, tuoperatorima i avio-prevoznicima. Bez organizovanog turizma nema sedmomjesečne sezone, nema razvoja - poručuje Ivančević.&nbsp;
Sagovornik Analitike naglašava i da se bez nacionalne avio-kompanije teško mogu da se otvaraju nova tržišta i nove destinacije.&nbsp;
- Ukidanjem Montenegroerlajnsa i nedovoljnim kapacitetima Er Montenegra, organizovani turizam je direktno ugrožen i trpi veliku štetu. Očekujemo da ćemo u budućnosti dobiti neko novo ministarstvo koje će predložiti strategiju, koja će podrazumijevati da je neophodno da imamo NTO sa mnogo većim finansijskim potencijalom i većom moći da promoviše našu destinaciju - navodi Ivančević.&nbsp;
Nada se, kaže, i da će nekad biti donešena strategija koja će zabranjivati da se smještajni kapaciteti za stanovanje planiraju i grade u atraktivnim zonama koje su važne za turističku valorizaciju.&nbsp;
<h2>Do elitnog turizama ne sa ovim standardima</h2>
Sagovornik Analitike ukazuje da je za privlačenje turista visoke platežne moći potrebno daleko više od luksuznog hotela, te da se mora mnogo toga promijeniti.
- Ne može let iz neke evropske destinacije trajati npr. sat i po, a transfer turista sa aerodroma do hotela tri sata. Tu mislim na razvoj infrastrukture i kvalitet destinacije. Nijedan objekat ne može valorizovati svoju uslugu bez kvalitetne destinacije - naglašava Ivančević.&nbsp;
On ističe i da dok se ne poboljša izgled turističkih mjesta, komunikacija, čistoća, tretman otpadnih voda, otpada, ne možemo računati na velike projekte elitnog turizma.
- Nadam se da će neka ozbiljnija vlast, koja će više voditi računa o zaštiti prirodnih resursa, znati da valorizuje to što nam je od Boga dato, a to je nevjerovatni prirodni, kulturni i istorijski potencijal, koji će na principima održivosti biti stavljen na raspolaganje turistima. Za elitni turizam nije dovoljno napraviti dobar hotel ili restoran. Nažalost, i oni su vezani za sudbninu i kvalitet destinacije - ukazuje Ivančević.&nbsp;
<h2>Nedostatak kvalifikovane radne snage posljedica godina nemara</h2>
Kao jedan od ključnih problema u turističkom sektoru, sagovornik Analitike prepoznaje hronični nedostatak kvalifikovane radne snage, ukazujući da su na tom polju turistički poslenici i dalje prepušteni sebi.&nbsp;
- Sistemska rješenja su gotovo nikakva. Suočeni s odlivom kadra na druge destinacije, prije svega u Hrvatsku, turistički privrednici se sami dovijaju da dovedu ljude sa drugih tržišta i destinacija - napominje Ivančević.&nbsp;
Ukazuje da sada trpe posljedice onoga što godinama nije rađeno kako je trebalo.&nbsp;
- Nije rađena adekvatna obuka kadrova u turizmu i ugostiteljstvu. Nije rađena promocija koja bi mladim ljudima u Crnoj Gori pomogla da shvate da u ovoj oblasti mogu da nađu kreativne djelatnosti i obezbijede svoj profesionalni i egzistencijalni put - kaže on ističući da je sve ovo posljedica lošeg školstva i nedovoljnog potenciranja adekvatne obuke.
<h2>Loše finansijske prognoze sezone</h2>
Sagovornik Analitike pesimističan je i kada su u pitanju prognoze i prihodi od ove sezone.
- Nijesam optimističan, jer kod nas gotovo da ne postoji ono što je na svakoj destinaciji osnova turizma - upravljanje i destinacijski menadžent. Ovaj naš turizam je stihijski. Nema strateškog državnog pristupa i nema eliminacije prepoznatljivih problema koji nas čine nekonkurentnim u odnosu na susjedne zemlje - naveo je on.&nbsp;
Zato, kaže, strahuje da bi se loša prošlogodišnja situacija mogla ponoviti.&nbsp;
- Bojim se da ni ovo godine nećemo moći da zaustavimo katastrofalni trend koji smo doživjeli prošle, a to je pad prometa u turizmu - zaključio je Ivančević.

500x500

1250x600

1084x550

Ivančević: Umjesto strategije i dalje stihija u turizmu, država ponovo ignoriše zahtjeve privrede

Povećanjem PDV-a za turističku privredu sa sedam na 15 odsto, što je predviđenom novim izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, koje je usvojila Skupština u petak veče, na udaru je crnogorski turistički proizvod. Na udaru je, prije svega, organizovani turizam, koji bi trebalo da omogući šestomjesečnu ili sedmomjesečnu sezonu - kazao je za 24 sata član Udruženja turizma i ugostitelja u Privrednoj komori Crne Gore Dragan Ivančević.
- Doživjeli smo, od onih koji treba da nam stvore ambijent da obavljamo naše djelatnosti, da nam zadaju, možda, smrtni udarac sa povećanjem PDV-a. Sada smo turistička destinacija u Evropi sa najvećim PDV-om. Nikad do sada, u smještajnom dijelu, Crna Gora nije imala PDV veći od sedam odsto. U protekloj sezoni smo izgubili dio turoperatora, koji su odlazili na druge destinacije. To su činili zbog neadekvatnih cijena, zbog skupe destinacije, neadekvatnog kvaliteta, za što nijesu krivi direktni učesnici u turizmu - kaže Ivančević.
Cijene u turizmu ne mogu tek tako da se mijenjaju, poručuje Ivančević, pogotovo kad su aranžmani u 95 odsto slučajeva ugovoreni i potpisani. Objašnjava da to sve podrazumijeva ugovorene hotele, avio karte, čartere, i napominje da će organizatori putovanja izbjegavati Crnu Goru kao destinaciju.
Odbor za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Crne Gore je permanentno pratio tok turističke sezone, kaže Ivančević, od same pripreme do identifikacije problema. Dodaje da su od nadležnih državnih organa stalno tražili da, u partnerskom odnosu, te probleme rješavaju.
- Nikakvu komunikaciju nijesmo uspjeli da ostvarimo ni sa prošlim Ministarstvom, sad imamo novo, opet su tu neki ljudi koji nemaju nikakvog iskustva u turizmu. Imamo sada najave da ćemo brzo razgovarati sa novom ministricom turizma (Simonida Kordić) ali, mislim da je za to kasno i da nema smisla posle odluke Skupštine i poslije takvog udara na turizam. Gubimo i posljednju šansu da budemo konkurentni na vrlo probirljivom tržištu Mediterana, gdje je ponuda mnogo veća nego što je potražnja. Kvalitetom i cijenama moramo da zadržimo makar postojeće strukture i da pokušamo da vratimo onu klijentelu koju smo imali, bolje platežnu klijentelu. Svjedočili smo ovoga ljeta da smo dobili niskoplatežnu klijentelu, da je vanpansionska potrošnja bila veoma loša. Mislim da ovaj udar crnogorski turizam neće moći da podnese i da prebrodi, da pobjedi, zato što je jednostavno nemoguće voditi jednu takvu utakmicu gdje već protivnici (konkurentske zemlje) vode sa 2:0 protiv nas - poručio je Ivančević.
Najveći dio ugovorenih aranžmana, kada je riječ o organizovanom turizmu i naročito zapadno evropsko tržište, su već zaključeni po određenim cijenama, naglašava Ivančević i napominje da novi namet, više od 100 odsto povećanje PDV-a, ne može turistička privreda da izdrži sama.
- Ne znam što je planirala i što je bio cilj naše Vlade u situaciji kada turizam ima mnogo otvorenih problema kojima mora da se posveti, da bi kao destinacija dobili na kvalitetu i mogli da računamo na bolji turistički proizvod i klijentelu. Vlada zadaje ovakav udarac, više od 100 odsto povećanja PDV-a u smještajnom dijelu! Kada je riječ o hrani i piću, nekada je bilo 21 odsto, pa se neka Vlada, ipak, realno odnijela prema stanju u kojem se nalazi turizam i ugostiteljstvo i vratila PDV na sedam odsto, što je realno i konkurentno sa našim okruženjem. Kada govorimo o smještaju, moram da ponovim, da u Evropi ne postoji ni jedna turistička destinacija koja ima toliko veliki PDV, preko sedam odsto nema niko - ističe Ivančević.
Napominje da sa je za nekoliko posljednjih ministara, koji uglavnom nikad nijesu radili u turizmu, prvo radno mjesto u tom resoru bilo upravo ministarsko.
Direktni učesnici u turizmu su, kako kaže Ivančević, imali ogroman broj reklamacija kada su u pitanju komunikacije prema odredištima za smještaj, prema izletištima, a bilo je puno problema i sa smećem, parkingom i nedovoljnom standardizacijom smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju.
- Imamo i dalje ogroman procenat sive ekonomije, možda najveći u čitavom okruženju. Siva ekonomija je nepodnošljivo izražena u privatnom smještaju. To niko još nije ni zagrebao, probao da riješi, a po našoj nekoj procjeni, gotovo jedan budžet se odliva kroz sivu zonu - zaključio je Ivančević.

Ivančević: Povećanje PDV-a smrtni udarac za turističku privredu

Požar koji je izbio na jahti “Mavrovunija II" u Luci Budva uspješno je ugašen nakon što je plovilo izvučeno na bezbjednu distancu od veza u marini, a pravovremenom intervencijom nadležnih službi spriječeno je i zagađenje mora, saopšteno je iz Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL). 
 
Kako su naveli, zagađenje mora je spriječeno iako je jahta kasnije potonula prilikom nasukavanja unutar luke. 
 
Uprava je, kako su kazali, nakon prijema obavještenja u 18 sati i 45 minuta uputila svoja plovila SAR-5 i SAR-1 prema mjestu požara, sa predstavnicima Lučke kapetanije Bar i inspekcije sigurnosti plovidbe, da bi pomogli jedinicama Zaštite i spašavanja iz Budve. 
 
Navodi se da je istovremeno stavljeno u pripravnost specijalizovano plovilo sa opremom za sprječavanje zagađenja mora sa plovila. 
 
Iz UPSUL-a su objasnili da je u prvoj fazi požar djelimično saniran, a jahta izvučena van marine na bezbjednu udaljenost od ostalih plovila. 
 
- Međutim, usljed ponovnog rasplamsavanja vatre, u gašenju sa mora su učestvovala i plovila Uprave, specijalizovano plovilo marine Porto Montengro i stručne službe emergency tima marine Luštica Bay - rekli su iz UPSUL-a. 
 
Kako su dodali intervencija je trajala više sati, a požar je u potpunosti ugašen oko 23 sata. 
 
 Tokom nasukavanja u unutrašnjem dijelu marine, jahta je u potpunosti potonula. Najvažnije je istaći da nije bilo ljudskih žrtava niti povrijeđenih, i da nije došlo do značajnijeg zagađenja morske sredine. U cliju prevencije razvučene su zaštitne brane oko potonulog plovila - kazali su iz UPSUL-a. 
 
Uprava je zahvalila svim službama i posadama koje su učestvovale u intervenciji. 
 
- Nadležni istražni i tužilački organi sprovešće postupak utvrđivanja uzroka požara i o tome obavijestiti javnost - ističe se u saopštenju. 
 
UPSUL će, kako su porčili, nastaviti da preduzima mjere zaštite života, imovine i morskog ekosistema, te apeluje na vlasnike i korisnike plovila da se striktno pridržavaju propisanih sigurnosnih i protivpožarnih procedura.

UPSUL: Ugašen požar na jahti u Budvi, spriječeno zagađenje mora iako je jahta potonula

Kanader je najefikasnije sredstvo za gašenje požara. Jedna vodena "bomba" koju ispušta u sekundi mijenja 200 vatrogasaca na terenu.
Ovaj vazduhoplov, za svega 12 sekundi "pokupi" u rezervoar oko 6.000 litara vode klizeći po površini mora ili jezera.
Sedmodnevni požari rasplamsali su polemiku o tome zašto Crna Gora nema bar jedan kanader.
Da su postojeći kapaciteti Crne Gore za borbu protiv požara širokih razmjera nedovoljni, ocijenio je i premijer Milojko Spajić 12. avgusta.
Presudna pomoć u gašenju požara stigla je preko Mehanizma civilne zaštite Evropske unije i NATO Centra za koordinaciju odgovora na katastrofe.
Među njima i dva kanadera, iz Hrvatske i Italije.
Gasili su požare uglavnom u nepristupačnim brdima na primorju između Bara i Budve i okolini Podgorice.
<h2>Spajićevo obećanje da će kupiti kanader</h2>
A u vrijeme prošlogodišnjih požara, u avgustu 2024. premijer Spajić je obećao da će Vlada pronaći sredstva da "kupi makar jedan kanader".
Kada su ga novinari, avgusta ove godine, podsjetili na neispunjeno obećanje rekao je da se kasni sa ratifikacijama međuvladinih sporazuma na osnovu kojih Vlada može da uđe u nabavku.
"Kasnimo zbog političke klime koja nije bila dobra. Ta tema je malo ispolitizovana. Ali intenzivno radimo na tome i desiće se vrlo brzo", rekao je Spajić 14. avgusta.
Uz obećanje iz 2024. da će kupiti bar jedan kanader premijer je tada optužio Demokratsku partiju socijalista (DPS) da je devedesetih, dok je bila na vlasti prodala četiri kanadera za 8,3 miliona eura.
DPS je bio na vlasti od početka devedesetih do 2020. godine kada je na izborima izgubio vlast.
<h2>Ko je devedesetih prodao kanadere Grčkoj?</h2>
Prodaja četiri kanadera, prema novinskim arhivima, dogodila se u vrijeme Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), zajednice Srbije i Crne Gore, formirane nakon raspada bivše Jugoslavije.
Tadašnja Vojska zaplijenila je četiri kanadera iz Hrvatske, početkom devedesetih, tokom rata u bivšoj Jugoslaviji.
Savezna Vlada, koja je bila pod dominantnim uticajem Slobodana Miloševića, prodala je avione Grčkoj, zajedno sa rezervnim dijelovima.
Prema pisanju nezavisnog dnevnika Naša Borba, jednog od rijetkih nezavisnih glasila tog vremena, posao su dogovorili tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević i grčki premijer Andreas Papandreu.
Na osnovu toga je Papandreuova vlada 1995. donijela odluku o kupovini četiri kanadera "CL 215" koji su te godine prebačeni u Grčku.
Posao je i pored sumnjivog vlasničkog statusa kanadera, "sklopljen" tek početkom 1997. za 24,4 miliona dolara preko kiparske offshore firme, navodi se u tekstu Naše Borbe od 4. juna 1997.
Hrvatski "Večernji list" je objavio da su, dio sukcesije vojne imovine bivše Jugoslavije na koje Hrvatska polaže pravo i četiri kanadera koje je početkom devedesetih "uzela" Crna Gora.
Hrvatska je 3. avgusta ove godine, u protestnoj noti drugim povodom, najavila "detaljnu analizu vojne sukcesije", a prema kojoj kako tvrde, Crna Gora duguje Hrvatskoj više od dvije milijarde dolara.
Države nastale raspadom SFRJ su 2001. godine u Beču potpisale Sporazum o pitanjima sukcesije.
<h2>Kanader mora da ima dvije posade</h2>
Ovaj hidroavion može da ostvari do šest naleta u satu u zavisnosti od blizine vode. Posadu čine kapetan, kopilot i tehnički član posade.
Svaki kanader mora da ima najmanje dvije posade.
Ona mora da bude vrhunski obučena zbog uslova u kojima se leti kao što su: smanjena vidljivost, nepristupačni tereni i teške konfiguracije, šume, ponekad i teški udari vjetra.
To je objasnio komandant Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva Miroslav Kovač za portal Udruženja profesionalnih vatrogasaca Hrvatske.
Kanader košta oko 50 miliona eura, a operativni troškovi sata letenja su nekoliko hiljada eura.
Osim vrhunski obučenih pilota i stručnjaka za njihovo održavanje, serijska proizvodnja je limitirana na oko pet godišnje, pa se na isporuku čeka godinama.
Proizvodi ih kompanija De Havilland Aircraft Limited iz Kanade.
Prvi model izgradio kanadski proizvođač aviona Canadair, a prvi let je obavljen 1967. godine.
<h2>U Evropi oko stotinu kanadera</h2>
Hrvatska ima šest kanadera, dok ih u Evropi ima oko stotinu.
Evropska komisija je prošle godine obezbijedila 600 miliona eura za kupovinu 12 novih koji će biti smješteni u šest država EU: Hrvatskoj, Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Portugaliji i Španiji.
U Hrvatskoj će biti smještena dva kanadera, čija je vrijednost 105 miliona eura, što će biti plaćeno iz evropskog budžeta.
Pored toga, dio država članica EU je naručilo još deset vazduhoplova.
Mehanizam civilne zaštite EU koordinira i finansira pomoć koja je na raspolaganju, osim članicama EU, i Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Turskoj, Moldaviji, Ukrajini, Islandu i Norveškoj.

Kanader koga nema - vječita tema požara u Crnoj Gori

Crna Gora se, pet godina nakon „oslobodilačke“ promjene vlasti, nalazi u stanju institucionalne nemoći, dok se Crkva Srbije, ohrabrena podrškom Beograda i nedjelovanjem Vlade, nametnula kao ključni politički faktor. Simbol te nemoći jeste i (posljednji u nizu) slučaj spomenika Pavlu Đurišiću, koji je umjesto uklanjanja, završio u crkvi, uz otvoreno ignorisanje zakona države.
Ambasador Željko Perović u razgovoru za Portal Analitika upozorava da je riječ o širem planu: rušenju crnogorske državnosti, razaranju evropskog puta i pripremi ustavnih promjena koje bi, kako tvrdi, mogle označiti „nestanak Crne Gore kao nezavisne i suverene države“.
On jasno poručuje da SPC djeluje siledžijski, Vlada slabićki, a da će, bez odlučnog otpora, anticrnogorsko djelovanje tek dobiti na snazi.
<h2>SPC svakodnevno ruši sve postulate crkvenog ponašanja</h2>
„Od svog osnivanja dekretom kralja Aleksandra 1920. godine, Srpska pravoslavna crkva (SPC), državna crkva Srbije, neprijateljski je nastrojena prema Crnoj Gori, Crnogorcima, kao i prema svim manjinskim narodima koji žive u našoj zemlji. I to je činjenica“, istakao je u razgovoru za Portal Analitika ambasador Željko Perović.
Kaže kako danas, ta crkva svakodnevno ruši sve postulate crkvenog ponašanja i daje značajan doprinos sramoćenju hrišćanskog pravoslavlja.&nbsp;
„Vladike i sveštenici SPC u Crnoj Gori, po Ustavu, sekularnoj državi, svojim osionim i bahatim činjenjem brukaju državu, otvoreno ne poštuju zakone zemlje u kojoj djeluju i jasno pokazuju prezir prema samostalnoj i suverenoj državi Crnoj Gori“, podvlači Perović.
<h2>Obesmišljavanje postojanja Crne Gore</h2>
Ukazuje i da osokoljeni i podržani od strane vlasti Aleksandra Vučića u Beogradu i patrijarha Porfirija, otvoreno i bez uvijanja ruše i obesmišljavaju postojanje Crne Gore.&nbsp;
„Najuticajniji dio crnogorske vlasti, oni koji slave ratne zločine i zločince, koji zapošljavaju partijske vojnike u sve a naročito bezbjednosne institucije, oni koji bi da se Kotor i Boka oslobode od zaštite UNESCO-a i koji tužiocima, bar onim glavnim, određuju koga treba procesuirati, a pod obavezno iz bivše vlasti, otvoreno podržavaju takvo djelovanje SPC“, upozorava sagovornik Analitike.
S druge strane, kaže Perović, drugi dio vlasti, predvođen premijerom Spajićem, uz prećutnu saglasnost manjinskih predstavnika, niti sprečava niti ima želje i snage da zaustavi toliku količinu destrukcije.&nbsp;
„SPC se u Crnoj Gori ponaša siledžijski, a Vlada slabićki. Najbolja potvrda ovoga je nedavno ponašanje novoimenovanog mitropolita Metodija i šačice agresivnih vjernika SPC sa postavljanjem i uklanjanje spomenika ratnog zločinca Pavla Đurišića“, ukazao je on.
<h2>Protesti u Srbiji razlog jačanja razornog djelovanje SPC u Crnoj Gori</h2>
Važno je, ističe Perović, napomenuti, naročito zbog događaja koji mogu uslijediti, da je Sinod SPC planski Crnu Goru izdijelio na četiri eparhije.&nbsp;
„To nikada nije bio slučaj, već je na teritoriji Crne Gore oduvijek kao vrhovna crkvena vlast bila Mitropolija na Cetinju. E, pa, upravo zbog toga, trebalo je obesmisliti i Mitropoliju i naročito Cetinje, grad simbol Crne Gore“, naglašava on.
Takođe, dodaje, trebalo je upozoriti „očigledno nepouzdanog i nezadovoljavajućeg mitropolita Joanikija, dovođenjem dvojice bivših pripadnika ozloglašene 63. padobranske jedinice agresivnih Mijajla Backovića, glavnokomandujućeg za primorje i Ostojića za sjever“.
„Imajući u vidu zacrtani plan svođenja Crne Gore na teritoriju srpskog sveta, kao i nesankcionisanja agresivnog i protivzakonitog djelovanja episkopa i većine sveštenstva SPC te izostanka bilo kakvog sankcionisanja takvog ponašanja od strane Vlade, sigurno je da će, ukoliko im se ne suprotstavi(mo), oni još više pojačati svoje razorno djelovanje“, upozrava Perović.&nbsp;
Stava je da su razlog pojačanih anticrnogorskih aktivnosti višemjesečni protesti u Srbiji te, kako ocjenjuje, sve bliži kraj malignog režima u Beogradu.
<h2>Vlada Spajića stvara uslove za izvršnu vlast na čelu s Mandićem</h2>
„Crnogorska vlast, ili bar onaj njen najznačajniji dio - bivši Demokratski front i Demokrate -neskriveno i sve agresivnije od prvog dana uspostave „oslobodilačke koalicije“ avgusta 2020, daje sve od sebe da obesmisli i omete realizaciju dva glavna spoljnopolitička cilja Crne Gore, dobrosusjedske odnose i euroatlantsku orijentaciju države koju vode“, navodi Perović.
Ukazuje i da Crnom Gorom više od pet godina upravlja beogradski režim na čelu sa Vučićem.&nbsp;
„Preciznije, Vučić preko glavnog operativca tajne službe Marka Parezanovića. Već bi svim građanima trebalo da su poznate činjenice o uvozu ogromnih količina novca, oružja i agenata beogradske službe. Naročito uoči i za vrijeme svih izbora, crkvenih praznika kao i prilikom sve češćih organizovanja raznih kulturno-umjetničkih programa po gradovima, ali sve više i po selima Crne Gore“, ističe Perović.
Sagovornik Analitike kaže i kako nakon prve dvije „oslobodilačke“ vlade, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, izvršna vlast Milojka Spajića od starta stvara uslove za urušavanje same sebe.
„Time i priprema teren za stvaranje četvrte vlade na čelu sa Mandićem, koja treba da odradi ono najvažnije - da širokom koalicijom, koju čine svi osim nacionalni Crnogorci, dvotrećinskom većinom otpočne ustavne promjene. Krajnji cilj je nestanak Crne Gore kao nezavisne i suverenedržave, a po želji Vučića - onoga koji je vlast suštinski stvorio“, izričit je Perović.
<h2>Predstavnici opozicije da budu agresivniji i proaktivniji</h2>
Sagovornik Analitike osvrnuo se i na djelovanje crnogorske opozicije u ovim okolnostima.
„Važno je istaći da dvije opozicione stranke Demokratska partija socijalista i Evropski savez, preko svojih vjerovatno najboljih poslaničkih grupa od uvođenja višestranačja, zajedno sa hrvatskim predstavnikom, svaka u svom domenu, u Skupštini vode tešku „bitku“ sa u mnogočemu prevarnom, nasilnom pa i izdajničkom većinom. Većinom, koja otvoreno preuzima ingerencije slabašne i kalkulantske izvršne vlasti“, ukazuje Perović.
Smatra da bi, s obzirom na ponašanje parlamentarne većine, opozioni predstavnici u određenim situacijama mogli biti agresivniji i proaktivniji.&nbsp;
„Ova vlast je predvidiva, pa bi, inače odlični opozicioni poslanici, mogli češće ići u susret događajima i u startu ih obesmišljavati“, ocjenjuje Perović.
Dodaje kako bi se metodi s državnog nivoa takođe trebali primjenjivati i na lokalnom.
„Posebno što je vidljivo da se destruktivno djelovanje vlasti paralelno odvija kako na državnom tako i na lokalnom nivou“, ukazao je on.
<h2>Čudi gromoglasna tišina zemalja Kvinte</h2>
Perović je siguran i da predstavnici diplomatskog kora, pažljivo registruju svakodnevne negativne tendencije u našem društvu i prate sve, naročito dešavanja na bezbjednosnom planu.&nbsp;
„Pretpostavljam da redovno izvještavaju svoje vlade o djelovanju, prije svega predstavnika bivšeg Demokratskog fronta, Demokrata i posebno vrha SPC, na konstantnom podrivanju crnogorskog evropskog puta. Zato u najmanju ruku čudi „gromoglasna tišina“ predstavnika zemalja Kvinte. Sa izuzetkom njemačkog ambasadora“, naglašava Perović.
<h2>Uprkos stalnim provokacijama Hrvatska ostaje prijatelj Crne Gore</h2>
Komentarišući još jednu u nizu protestnih nota iz Zagreba, sagovornik Analitike ističe kako nema dileme da je Hrvatska prijateljska zemlja i da podržava Crnu Goru na njenom evropskom putu.
„Protestna nota kao i zaustavljanje zatvaranja poglavlja o spoljnoj politici je najmanje što se moglo očekivati nakon stalnih provokacija djelova crnogorske vlasti. Kao i nemoći onih drugih djelova te iste vlasti da se tome adekvatno odupru“, ocjenjuje Perović.
Istovremeno, dodaje, Hrvatska nastavlja sa lobiranjem u korist bržeg prijema Crne Gore u EU na svim značajnim forumima i u svim bilateralnim odnosima sa najvažnijim evropskim partnerima.&nbsp;
„Kvarenje odnosa sa prijateljskim susjedima, Hrvatskom, Kosovom i BiH je konstanta ove vlasti. Kao i snishodljivog, poniznog i sramotnog dodvoravanja malignom beogradskom režimu, kome je glavni cilj zaustaviti prijem Crne Gore u EU, čime bi bila i formalno stavljena tačka na suludu ideju stvaranja srpskogsveta“, kategoričan je Perović.
<h2>Urušeni međunarodni poredak i posljedice po region</h2>
Naš sagovornikosvrnuo se i na aktuelnu situaciju ruske agresije na Ukrajinu, kazavši da su neosjetljivost, izostanak empatije i hladnoća sa kojom najmoćnije zemlje današnjice reaguju – deprimirajući.
„Isto važi i za Gazu. Urušeni međunarodni poredak, naročito nakon promjene administracije u Vašingtonu, bezobzirnog ponašanja ruskog predsjednika i isto takvog na ekonomskom planu kineskog ne ostavljaju mnogo nade za optimizam. Svakako, oba rata se najdirektnije reflektuju na ukupne međunarodne odnose. Time i na naš region“, ukazuje Perović.&nbsp;
U tom kontekstu, upozorava da razloga za zabrinutost - ima.&nbsp;
„Međutim, važna je činjenica da su sve zamlje regiona, sa izuzetkom Srbije i BiH, članice NATO i jasno proevropski opredijeljene. To bi trebalo da podrazumijeva zajedničko djelovanje i blisku saradnju u borbi protiv malignih uticaja. Kao i najtješnju saradnju na bezbjednosnom, ekonomskom i svakomdrugomplanu“, zaključio je Perović.

Perović: SPC se u Crnoj Gori ponaša siledžijski a Vlada slabićki, ukoliko se ne suprotstavimo pojačaće anticrnogorsko djelovanje

Novčane trasnakcije u domaćem platnom prometu od danas će moći da se obavljaju do 19:30, odnosno 20:00 sati, za razliku kako je to bilo do sada kada je posljednji kliring &nbsp;završavao u 16:30 sati, dok su iz Centralne banke najavili da će od sredine oktobra sistemi raditi i vikendom.&nbsp;
Tako će RTGS sistem, za transakcije iznad 1.000 eura raditi do 20:00, a DSN sistem, za transakcije ispod 1.000 eura do 19:30 sati uz šest kliringa dnevno – do sada su bila tri.
Prema odlukama koje je Savjet CBCG usvojio početkom jula, od jula naredne godine planirano je uvođenje TIPS Clone platforme, čime će plaćanja biti dostupna 24/7.
Od 6. oktobra banke u Crnoj Gori moraće da primjenjuju ograničene naknade za SEPA kreditne transfere, što će znači znatno povoljnije uslove za korisnike. Maksimalne naknade biće:
· 0,02 € za prvi dnevni elektronski transfer fizičkog lica do 200€,
· 1,99 € za elektronske transakcije do 20.000€,
· 25 € za elektronske transakcije preko 20.000€,
· 3,99 € za uplate u poslovnici do 20.000€,
· 50 € za uplate u poslovnici preko 20.000€.
Prijem SEPA transfera može maksimalno koštati 1,99€ za iznose do 20.000€, odnosno 25€ za veće iznose.
Očekuje se da ove mjere dovedu do godišnje uštede od 13,9 miliona eura, odnosno više od 50 miliona eura do očekivanog članstva Crne Gore u EU.
Takođe od 6. oktobra 2025, CBCG ukida dodatne naknade koje su se do sada obračunavale za platne transakcije nakon 14:00 sati. Umjesto toga, uvodi se jedinstvena niža tarifa koja će važiti za cijeli operativni dan (08:00–20:00).

Domaći platni sistem od danas radi do 20 sati, od sredine oktobra i vikendom

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: dragan-ivancevic