Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

Demokratski razvoj države ogleda se u efikasnosti i odgovornosti institucija u zaštiti žena od nasilja, država i nadležni organi moraju djelovati brže, koordinisanije i odlučnije, uz jasniju i ujednačeniju sudsku praksu.
To je poručeno na Danima otvorenih vrata Centra za ženska prava, kojim je počela kampanja borbe protiv nasilja nad ženama.
Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, poručila je da se "demokratski razvoj jedne države mjeri brzinom i kvalitetom zaštite žena od nasilja, a reakcija sistema na nasilje nad ženama je „lakmus test vladavine prava“.
- Ako država ne može zaštititi one koji su najugroženiji, onda nijedan drugi reformski uspjeh nema punu vrijednost - jasna je Raičević.
Samo ove godine pružile su, kaže, oko 4.000 specijalizovanih usluga i podržale 242 žene, od kojih 129 prvi put, više nego ijedne prethodne godine. Raičević je podsjetila da žrtve u najvećem broju slučajeva ukazuju na sporost institucija i nedostatak senzibiliteta, zbog čega je podrška specijalizovanih servisa nezamjenjiva.&nbsp;
Raičević je navela da je kroz rad u brojnim radnim grupama, Centar za ženska prava, dostavio veliki broj preporuka koje su ušle u državne dokumente, uključujući "Akcioni plan za poglavlje 23, prve sudske smjernice za dosljedniju i rodno osjetljivu kaznenu politiku i novu Strategiju za zaštitu žrtava".
Centar za ženska prava je u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i drugim institucijama,a uz podršku EBRD formirao radnu grupu &nbsp;za izradu prvog Protokola za suzbijanje seksualnog nasilja u školama. U saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom prate primjenu obavezujućeg uputstva za tužioce, o čemu su objavile i prvi izvještaj.
Kroz učešće u Nadzornom odboru za Reformsku agendu, Centar prati sprovođenje mjera protiv rodno zasnovanog nasilja, a doprinio je i izradi nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost i lokalnog plana Glavnog grada.
Raičević je navela da, kroz rad u Operativnom timu za borbu protiv nasilja nad ženama i nacionalnom timu za identifikaciju žrtava trgovine ljudima, Centar kontinuirano radi na unapređenju institucionalnih praksi i većoj zaštiti žrtava. Posebno je istakla projekte rehabilitacije i integracije žrtava nasilja i djece, kao i obuke za pravosuđe, policiju, socijalne službe i građane.
Uz podršku Britanske vlade, Centar je omogućio pristup pravdi kroz besplatnu pravnu pomoć, dok je podrška EU i drugih partnera omogućila nadzor nad sudskim postupcima, obuke i direktan rad sa žrtvama.
Raičević je podsjetila na snažan odjek prve regionalne kampanje protiv femicida, pokrenute u saradnji s partnerima iz regiona i agencijom McCann. Kampanja, kako je naglasila, „govori istinu koja se često gura pod tepih – da mnoge žene nasilje počinju da trpe upravo od dana vjenčanja, i da ono traje godinama“.
Zaključila je da će Centar nastaviti da radi na terenu, uz zajednicu i institucije, kroz radionice, obuke, proteste i neposrednu podršku ženama.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić poručila je da država i institucije moraju djelovati brže, koordinisanije i odlučnije u zaštiti žena od nasilja, uz jasniju i ujednačeniju sudsku praksu u ovoj oblasti.
- Pravni okvir postoji, ali nije dovoljno efikasan da spriječi najteže ishode - istakla je Pavličić.
Dodala je da je „uloga sudova ključna i da moramo postupati bez odlaganja, sa punim razumijevanjem položaja žrtava, kako bismo spriječili njihovu sekundarnu viktimizaciju“.
- Pokrenula sam izradu Smjernica za izricanje kazni u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja jer je neophodno da sudovi primjenjuju zakon jasnije, dosljednije i rodno senzitivno - rekla je Pavličić
Prema njenim riječima "smjernice treba da obezbijede ujednačenu kaznenu politiku i pravovremeno reagovanje kako bi se spriječilo ponavljanje nasilja“.
Pavličić je naglasila da borba protiv rodno zasnovanog nasilja zahtijeva usklađeno djelovanje policije, pravosuđa, socijalnih službi, obrazovnih institucija i nevladinog sektora, jer nijedna institucija, "pa ni Vrhovni sud, ne može sama odgovoriti na sve izazove".
Viša državna tužiteljka Ana Radović poručila je da je &nbsp;„zaštita žena koje trpe nasilje apsolutni prioritet tužilaštva, naglašavajući da svaka odluka i svaka reakcija institucija direktno utiče na sigurnost žrtava i može spriječiti ili dovesti do tragedije".
- Zaštita žena mora biti u prvom planu. Svaka prijava nasilja, svaki poziv, svaki nagovještaj rizika zahtijeva hitnu i odlučnu reakciju. Nema čekanja i nema odlaganja kada je život žene ugrožen - poručila je Radović.
Podsjetila je da je upravo zato "Vrhovni državni tužilac donio Uputstvo koje jasno definiše obaveze tužilaca, standarde postupanja i obaveznu, brzu koordinaciju sa policijom i centrima za socijalni rad".
- Ovo Uputstvo je poruka žrtvama da nijesu same i poruka počiniocima da nasilje neće proći nekažnjeno - kazala je ona.
Radović je naglasila da je najveća snaga Uputstva u njegovoj hitnosti i jasnim procedurama" svaki slučaj nasilja mora odmah biti obrađen, uz procjenu rizika i preduzimanje mjera zaštite bez odlaganja. Istakla je da su multisektorska saradnja i stalna komunikacija sa žrtvama ključni preduslovi da sistem zaista funkcioniše i da žene osjete sigurnost".
- Tužilaštvo mora graditi povjerenje kod žena, da znaju da će biti saslušane, zaštićene i da neće biti vraćene u opasnost - navela je.
Dodala je da je za uspješnu primjenu Uputstva neophodno kontinuirano jačanje kapaciteta tužilaca, policije i socijalnih službi, kako bi svaka institucija mogla da reaguje brzo, dosljedno i odgovorno.
Radović je poručila da će tužilaštvo nastaviti da preduzima sve radnje kako bi sistem zaštite funkcionisao bez izuzetka, naglašavajući da je „svaki život zaštićen samo onda kada svaka institucija uradi svoj dio posla“.
Britanska ambasadorka Don Meken, poručila je da je borba protiv rodno zasnovanog nasilja dugoročan prioritet Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori.
- Godinama podržavamo snažnu mrežu organizacija civilnog društva koje se zalažu za rodnu ravnopravnost i ukazuju na povrede prava žena. One su ključne u borbi protiv antirodnih narativa koji usporavaju napredak društva - poručila je ona.
Dodala je da je pitanje borbe protiv rodno zasnovanog nasilja „važan dio završnih mjerila za poglavlje 23 i značajan segment Reformske agende“, te da je zbog toga nužna kontinuirana podrška institucijama sistema.
- Britanska ambasada je u prethodnom periodu pružala podršku tužilaštvu i sudijama kako bi se unaprijedila institucionalna reakcija u slučajevima nasilja nad ženama - poručila je
Centar za ženska prava ima, ukazuje, ključnu ulogu u zagovaranju sistemskih promjena, ali i u pružanju besplatne specijalizovane pomoći žrtvama nasilja,od pravnog savjetovanja i zastupanja, do psihološke podrške i pratnji kroz postupke.
Kako je kazala, bez takve vrste pravne i psihosocijalne podrške, mnoge žene ne bi mogle ostvariti pravo na pristup pravdi.&nbsp;
Psihološkinja Centra za ženska prava Ana Jaredić, istakla je da je ženama koje preživljavaju nasilje najpotrebnije povjerenje, jasna informacija i osjećaj sigurnosti, te naglasila da sistem mora djelovati brže, ujednačenije i osjetljivije na rizik.
- Naš servis pruža sveobuhvatnu podršku ženama koje su preživjele nasilje, od besplatne pravne pomoći i psihološke podrške, do pratnji kroz institucije i hitnih intervencija. Važno je da žena osjeti da nije sama i da proces može proći bez dodatnog straha - kazala je Jaredić.
Dodala je da se samo u ovoj godini Centru za ženska prava obratilo 242 žena, među kojima 129 novih korisnica, te da je pruženo 3958 pojedinačnih usluga.
- Iza svakog od tih brojeva stoji jedna osoba, jedan život i jedna priča, to je ono što našem radu daje smisao - naglasila je ona.
Objasnila je da žene koje se obraćaju Centru najčešće nose dvije ključne brige da li će im se vjerovati i šta ih dalje čeka.&nbsp;
- Povjerenje u iskaz žrtve je osnov za procjenu rizika i za pravovremeno izricanje zaštitnih mjera - jasna je ona.
Druga velika potreba žena je jasna i stalna informisanost o postupku, jer im procesi, od prijave do sudskog postupka često djeluju nepredvidivo i zastrašujuće.
Zato Centar posebnu pažnju posvećuje objašnjavanju svakog koraka i održavanju kontinuirane komunikacije, što ženama donosi osjećaj kontrole, sigurnosti i stabilnosti.
Ona je istakla da u svakodnevnom radu vide i gdje u praksi nastaju prepreke,neujednačeni standardi, nedovoljno jasne procedure i nedostatak koordinacije.&nbsp;
- Te uvide Centar aktivno prenosi institucijama kroz radne grupe, kako bi doprinio unapređenju sistema, i u korist žena koje se nikada neće direktno obratiti organizaciji, ali jednako zavise od efikasne institucionalne zaštite - navela je.
Servisi Centra za ženska prava su važni, ali da sami po sebi ne mogu zamijeniti obaveze institucija.&nbsp;
- Ključ uspjeha je da policija, tužilaštva, socijalne službe, sudovi i zdravstveni sistem postupaju proaktivno, blagovremeno i u skladu sa svojim obavezama - kazala je.
U tom kontekstu, naglasila je da su Dani otvorenih vrata važan prostor za dijalog, saradnju i zajedničko djelovanje, kako bi svaka žena u Crnoj Gori dobila pravovremenu i adekvatnu zaštitu, bez obzira na to gdje živi.

Raičević: Zaštita žena je temelj vladavine prava

Evropski sud naložio je Poljskoj da mora priznati istopolni brak koji su njihova dva državljanina sklopila u Poljskoj.
Ta država odbijala je to da učini, no ES je iznio stav prema kojem je to pogrešno, uprkos tome što poljski zakon ne poznaje istopolne brakove.
Jer, kako su precizirali, institucija braka, uključujući i onaj između supružnika istog pola, mora biti uvažavana na području čitave Evropske unije.
- To krši ne samo slobodu kretanja i prebivališta, već i fundamentalno pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života - stoji u presudi.
Pomenuti par živio je u Njemačkoj, no pošto su se vratili u Poljsku, tamo su naišli na problem - država nije priznavala njihovo bračno stanje.
U Poljskoj je izuzetno snažna konzervativna katolička struja, čiji su politički predstavnici donedavno dugo bili i na vlasti. Ti krugovi, pritom, borbu za jednakost LGBT parova predstavljaju kao "opasnu stranu ideologiju".&nbsp;
No, aktuelna vlast u Poljskoj preduzima korake kako bi ozakonili i istopolna partnerstva.

Evropski sud: Poljska je, kao i sve druge članice EU, dužna da priznaje istopolne brakove

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore, gospodin Mirsad Nurković, upućuje najsrdačnije čestitke svim građankama i građanima Bosne i Hercegovine povodom 25. novembra – Dana državnosti.
Bosna i Hercegovina je zemlja hiljadugodišnje istorije, zajedničkog života i bogate kulturne baštine, koja se kroz vjekove oblikovala u simbol susreta civilizacija - poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković čestitajući Dan državnosti Bosne i Hercegovine.
Crna Gora i Bosna i Hercegovina, kako je rekao, kao susjedne i prijateljske zemlje, njeguju odnose ispunjene međusobnim poštovanjem, razumijevanjem i iskrenom saradnjom.
- Naše države i narodi povezuje duboka istorijska bliskost, kultura i vrijednosti koje dijelimo. U teškim vremenima bili smo jedni drugima podrška, a u miru partneri na putu zajedničkog napretka - naglasio je Nurković.
Sa željom da Bosna i Hercegovina nastavi da raste kao stabilna, prosperitetna i demokratska država, uvjeren da će se bliski odnosi između naših zemalja dodatno učvršćivati, uputio je iskrene čestitke svim njenim građanima povodom Dana državnosti.
- Neka ovaj dan bude podsjetnik na snagu i postojanost bosanske državnosti - zaključio je Nurković.

Nurković čestitao Dan državnosti BiH: U teškim vremenima bili smo jedni drugima podrška, a u miru partneri na putu zajedničkog napretka

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ su izveli regionalnu akciju koja je imala za cilj pronalazak oružja, municije, eksploziva i droge u ilegalnom posjedu i izvršili pretrese na 13 lokacija i oduzeli devet pušaka, pet pištolja, pet kilograma eksploziva, ručna bomba, 240 komada municije, djelovi od oružja, marihuana i tablete sa liste opijata, saopšteno je iz Uprave policije.
Pretresom porodične kuće i ugostiteljskog objekta čiji je vlasnik operativno interesantno lice B. Ć. (55) u Andrijevici policija je pronašla pištolj CZ kalibra 7.62 mm i dva okvira.
- Pretresom kuće i pomoćnih objekata koje koristi lice B. Č. (51) u Andrijevici pronađene su dvije automatske puške, lovačka i vazdušna pušku, ručna bomba, oko pet kilograma materije za koju se sumnja da je eksploziv, 50 komada puščane municije, kao i puščana cijev sa zatvaračem - navodi se u saopštenju.
Sa događajima je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji se izjasnio da se oduzeto oružje i drugi predmeti upute na vještačenja u Forenzički centar u Danilovgradu, a da se nakon odgovarajućih vještačenja protiv B. Č. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, dok će se u odnosu na lice B. Ć. izjasniti o eventualnom postojanju elemenate bića krivičnog djela nakon vještačenja.
- U Bijelom Polju pretresom stana i drugih prostorija koje koristi Dž. D. pronađen je i oduzet lovački karabin, dvije lovačke puške, pištolj Zastava M70 kalibra 7.65 mm sa rezervnim okvirom, vazdušna puška i 94 komada municije različite vrste i kalibra. Oduzeto oružje će biti predato Filijali za upravne unutrašnje poslove sa predlogom za trajno oduzimanje oružja - navodi se u saopštenju.
Pretresom stanova i drugih prostorija koje koriste D. M. i N. J. iz Bijelog Polja pronađena je manja količina biljne materije nalik na opojnu drogu marihuanu i tablete koje se nalaze na listi opijata.&nbsp;
- Protiv obojice će u zakonom predviđenom roku biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - kazali su iz Uprave policije.
U Rožajama su policijski službenici pretresom stana i drugih prostorija koje koristi E. M. pronašli i oduzeli pištolj Zastava M57 kalibra 7,62 mm sa okvirom i ručni sprej sa nadražujućim dejstvom.&nbsp;
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama koji će se naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela - kazali su iz Uprave policije.
Pretresom stana i drugih prostorija koje koristi R. V. u Kolašinu policija je pronašla i oduzela lovački karabin sa dva okvira, pištolj Glock 17 kalibra 9 mm sa dva okvira, gasni pištolj i 96 komada municije različite vrste i kalibra.
- Oduzeto oružje će biti predato Filijali za upravne unutrašnje poslove sa predlogom za trajno oduzimanje oružja, dok je u odnosu na gasni pištolj ovom licu izdat prekršajni nalog shodno Zakonu o oružju - navodi se u saopštenju.
Službenici Uprave policije, kako ističu, nastavljaju intenzivne aktivnosti i odlučnu borbu protiv ilegalnog držanja oružja, nasilja i zloupotrebe droga, pružajući institucionalni odgovor na sve identifikovane bezbjednosne prijetnje sprovođenjem koordinisanih aktivnosti sa fokusom na suzbijanje zloupotrebe oružja i opojnih droga, kontrolu operativno interesantnih i sa njima povezanih lica, ali i drugih radnji iz svoje nadležnosti sa ciljem suzbijanja svih oblika kriminaliteta i prekršaja.

Pretresi na 13 lokacija u sjevernoj regiji: Oduzeto devet pušaka, pet pištolja, pet kilograma eksploziva, ručna bomba, municija, droga

„Quod ab initio vitiosum est, non producit effectum“ – zapisali su još starorimski pravnici. Veliki Valtazar Bogišić, tvorac crnogorskog „Opšteg imovinskog zakonika“, jedinog građansko-pravnog propisa na ovim prostorima koji nije prost prevod odgovarajućeg dokumenta neke velike sile, latinsku je sentencu formulisao u svima razumljivo „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.&nbsp;
Grbo se rodio i pokušaj Srbije da ima more. Ako ne računamo situaciju da je prvo more pobeglo od Srbije još mnogo pre njenog nastanka – Panonsko more – naredni pokušaj Srbije da ima more zbio se u vreme cara Dušana. Velika ranosrednjovekovna država obuhvatala je skoro ceo Balkan s odgovarajućom morskom vodom, i bila naseljena mnogim narodima, među kojima su tadašnji Srbi (Raščani) bili među najmalobrojnijim. Ta je država propala posle kratkog trajanja u praksi, ali je ostala da živi u šovinističkim mozgovima velikodržavnih ambicija do danas.
Opet nešto moramo da ne-računamo. Dok je Srbija bila Smederevski sandžak Osmanskog carstva, imala je more. Ne jedno, već nekoliko mora. Ali, ni jedno nije bilo srpsko, već Sultanovo. Kao i Srbi. Pa se to ne računa; najzad, ni jedan nedovoljno slavan period srpske istorije ne sme u istoriji ni da prenoći, kamo li da ostane i da se „računa“.
Tričavih pet vekova kasnije, Srbija je opet pokušala da ima more. Osmansko carstvo se raspadalo, posle samo nešto više od 600 godina postojanja (srpsko je trajalo čak devet godina!), pa je svaka balkanska državica poskočila da otrgne koje parče. Srbija se dokopala Drača, i imala more celih četiri meseca: od kraja novembra 1912, do aprila 1913. &nbsp;
A onda, pet godina kasnije, more se ukazalo kao realna šansa. Formirana je Kraljevina SHS, u koje su Kraljevina Crna Gora (ne baš svojom voljom) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba (današnje – skoro - Slovenija, Hrvatska i BiH) unele i more. Ali, avaj: ti koji su uneli more u zajedničku državu držali su da je to ulog jednak srpskim planinama i rekama – dakle, zajednički – dok je za drugu stranu sve to bio zasluženi ratni plen. I tako su Srbi imali more, kao što su imali i sve ostale priznate i nepriznate narode od početka kljakave kraljevine, skoro 22 godine. Ko zna šta bi bilo, da velika tragedija svetskog rata nije rasparčala i tu, unutrašnjim mržnjama i nezadovoljstvom onih koji su bili pasivni subjekti srpskog posedovanja, već nagriženu državu.
Naredni pokušaj da more bude zajedničko takođe se završio katastrofom: Srbima su more „oteli“ oni koji i izlaze na more, i čije je i bilo to more uneto u zajedničku državu, tad bratstvo-jedinstvenu SFRJ. Pokušalo se devedesetih da se spasi što se spasiti može, da se zadrže bar „srpski Dubrovnik“ i „srpska Crna Gora“, sa sve pripadajućom slanom vodom, ali avaj: ni Hrvati ni Crnogorci se s time nikako nisu slagali. Onda je proklete 2006. zakucan poslednji ekser u kovčeg prirodnog hegemonističkog prava Srba: „otcepila“ se Crna Gora.
I upravo je u vreme uspešnog crnogorskog referenduma za obnovu državne nezavisnosti Aleksandar Vučić, tada još revnosni Šešeljev radikal, poručio da je crnogorska nezavisnost samo privremena. Što će reći, i da je period Srbije bez mora privremeno stanje.
Od momenta kada je postao potpredsednik srpske vlade, pa do dana današnjeg, Vučić je pozivao građane Srbije da ne letuju na „hrvatskom moru“. Crnogorsko more nije pominjao, a ovih smo dana saznali i zbog čega.
„Lakše bismo odgovorili da imamo more. Zato nemamo more, zato su odvojili Crnu Goru od Srbije, zato Pašiću nisu dali izlaz na more, iako se borio svim srcem“, rekao je Vučić za nešto što se zove medijem u Srbiji.
Dakle, tradicionalna belosvetska zavera protiv Srbije u svim epohama postojanja Planete je dala efekta. Posle onolikih klipova u točkove, ubacivali su nam i klipove u peraja, a od srpskog naroda je i ta istina skrivana. Eh, da Srbija ima more, gde bi joj kraj bio?&nbsp;
Ne bi bilo ni korupcije, ni rasprodaje prirodnih resursa, ni nerešenih ubistava političkih protivnika; ne bi bilo ni rušenja nadstrešnice, ni izbegavanja odgovornosti za to; ne bi se kršio zakon da bi se omogućilo rušenje „Jugoslavije“ ili „Generalštaba“; ne bi se zidali najveći zagađivači u plodnoj ravnici Vojvodine, dočim bi tamošnji veliki gradovi zasigurno imali pitku vodu; ne bi se noću rušilo u Savamali, ne bi niko tražio dva minuta snimka s naplatne rampe, niko ne bi pitao da li je zaista bio pijan pilot srušenog helikoptera; ne bi kriminalci mleli ljude, ne bi „navijači“ divljali, ne bi maskirane barabe „menjale“ policiju u uniformama...&nbsp;
Da ima mora, mislite da bi se osetilo što su nekompetentni duduci i vlasnici pečenjara uništili sistem Elektroprivrede Srbije? Eh, da je mora, ne bi Kinezi u njihovim proizvodnim otrovima zagađenoj Istočnoj Srbiji imali, maltene, svoju državu. Da ima mora, ne bi Kinezi i Rusi iznosili srpsko zlato i druge rude uz simboličnu nadoknadu. Uz more, kako bi Rusi držali špijunski centar u Nišu i kako bi dirigovali srpskim „političarima“ kao pačjom školom? Da ima mora, „Ćacilend“ bi mogao da se baškari i na plaži. Sve to, i još svašta. Samo zbog nemanja mora.
Čak je i onaj kanal Moravom do Egeja ostao negde u brojnim radikalskim planovima kojih je toliko bilo da su, jamačno, neki prosto zaboravljani, a kako bi tek Srbija odgovorila da bar do mora može Moravom. Odgovor bi, ima li mesta sumnji, bio moćan.&nbsp;
I da ne pominjemo Kosovo, tu rak-ranu srpske stvarnosti od Nikolaja Velimirovića naovamo, Kosovo kojeg je Srbija istorijski „imala“ još kraće nego more, ali ga sada zasigurno nema – zato što nema more. Dobro, ima Matiju Bećkovića, i to je nešto.
Na more, koje su im zlikovci uzeli, Srbi, dabome, imaju svako pravo. Kao i na Crnu Goru koja je, kao što je opštepoznato, srpska država, a Crnogorci ne postoje, i svako ko drugačije kaže je Milogorac i kopile iz Titovog Jajca. Poznata je ta doktrina iz „Načertanijem“ zagađenog srpskog uma, koja, opet, postaje sve glasnija kako ovovremena, aktuelna, živuća država Srbija zbog svoje nesposobne i zapadnoazijskim bezbednosnim službama instruisane vlasti doživi kakav politički poraz.
Ruku na srce, imaju Srbi pravo i na grčko more, što zbog Krfa i Soluna, što zbog pokojnog jagodinskog siledžije Palme koji je dobio „srpsko parče“ plaže za „plićak – kolo“ u Paraliji. Muka je, međutim, što je Grčka em daleko, em vojno i politički kudikamo moćnija, pa bi ćar pojeo vajdu. Ne računamo nedavno na društvenim mrežama lansiranu tezu da Srbija, iz nepoznatih razloga, ima pravo na – recimo, autor nije tačno zapamtio - četvrtinu Krita: fantazije u stilu Deretića ipak nisu postale zvanični stav Beograda. Još.
Više je nego zanimljiva ta potreba da se umesto u stvarnosti živi u kompleksima i izmišljenoj istoriji upodobljenoj da opravda svako bivše i buduće nepočinstvo. Nesrećni zbog onog što nemaju i što nije njihovo, zanemaruju ono šta imaju i šta propada jer je tuđe slađe. Ali, to je već stvar one grane medicine koja se bavi psihičkim zdravljem, i, u nekim slučajevima, krivičnog prava.
Ono o čemu može jedan medijski tekst da raspravlja je pitanje niza političkih i ekonomskih neuspeha današnje srbijanske vlasti, koji se maskiraju aktuelizovanjem davno sklonjenih pitanja iz prošlosti ili buđenjem tek zakopanih aveti balkanskih mržnji i sukoba. Nemoć Srbije da se uobroči u sopstveni guber i dvorište, koje u mnogim njenim delovima danas zvrji avetinjski prazno, problem je za komšije koje „imaju more“ ili već nešto što vazda nezasitim radikalima treba. Ali, čini se još više, to je problem za samu Srbiju, koja odbija i izbegava napredak i sreću, jureći rep sopstvenih fantazija i slobodnom rukom pisanih hegemonističkih noćnih polucija.
„Nihil est in intellectu, quod antea non fuerit in sensu“, napisao je odavno Džon Lok. „Nema ničega u intelektu što pre toga nije bilo u čulima“. I možda baš to pokazuje problem s intelektom, ne samo u današnjoj Srbiji već i u nekim drugim državama uspostavljenim na ovom zlosrećnom parčetu Raja – jer im kroz čula nije prošla istina i stvarnost, već frustracijama pogurana izmišljotina, što neverovatnija to za primaoca stvarnija.
Tako i ova priča o moru: mora da prođe kroz čula, kakva-takva, da bi mogla da bude predstavljena kao noćna mora i razlog nekih budućih neuspeha. Ali, noćne more se često završe enurezom. Mislite o tome, Vrhovni komandante.

More i noćne more

Crnogorskim medijima iz kabineta predsjednika Skupštine dostavljena je čestitka predsjednika parlamenta Andrije Mandića povodom Dana opštine Bar koji se obilježava danas. Međutim, naslov zvaničnog dokumenta iz kabineta glasi "Predsjednik Mandić čestitao Dan opštine Pljevlja". Tako je, naslovljenom na Pljevlja, čestitkom Mandić poručio da je Bar oduvijek važio za ključno saobraćajno raskršće i opštinu od izuzetnog značaja za našu državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484" data-rendition-name="original" width="948" height="656" loading="lazy" alt="Čestitka"> <figcaption>Čestitka(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Podsjetimo Dan opštine Pljevlja obilježava se 20. novembra, a ono što jeste interesantno je da ove godine, vodeći se pretragom sa sajta Skupštine, Mandić nije uputio čestitku. Prošle godine predsjednik Skupštine čestitao je predsjendiku Opštine Pljevlja Dariju Vranešu, predsjednici skupštine opštine Jovani Tošić kao i svim građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745" data-rendition-name="original" width="926" height="922" loading="lazy" alt="Čestitka"> </figure>  Ove godine to je izostalo, već čestitka za Dan opštine Pljevlja koja je stigla iz Skupštine upućena je od potpredsjednika Nikole Camaja. Da li je Mandić zaboravio ili planirao da čestita Dan opštine Pljevlja pa odustao i tako ostao sačuvan draft sa tim naslovom, ili je u pitanju nepažnja, ostaje na javnosti da cijeni.

FOTO: Mandićeva čestitka za Dan opštine Bar naslovljena na Pljevlja

Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja. Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje. A za jadac zna i onaj - koji zna.
24.11.
19:40h
Ne znam ko će u Apelacionom sudu zadužiti predmet u kojem se traži da se pritvor koji je produžen Vladanu Ivanoviću za još dva mjeseca - isključivo zbog uticaja na svjedoke, produži i zbog tačke 4. Koja se u prevodu zove - nikad u dom.
Znam jedno. Da te sudije treba da pogledaju dispozitiv naredbe o istrazi koja je Vladana poslala "tamo" i dispozitiv nove naredbe u kojoj on nije sam (ima ih još), a koji je spojen sa naredbom gdje Ivanović samuje. U toj prvoj pare uzima njegov blagajnik, u drugoj pare uzima Ubović, a Vlado prikriva stanove sa svojom firmom.
Svjedoci su isti.
Za sve okrivljene i pravna lica.
Koji treba svjedočkim iskazom, kako napisa sud, u rješenju o određivanju pritvora da pomognu finansijskom vještaku.
Tapetari.
Koju će dokumentaciju da vještače vještaci - vile znaju. Nje nema. Ona ne postoji. Postoji jedna skaj poruka trećeg lica.
A zašto sudije treba da pogledaju?
Da vide, pod jedan, zašto je pritvor uopšte određen, pod dva, kako se po prvi put u istoriji spajaju dvije različite radnje istog okrivljenog.
I pod tri, da se upitaju, što bi rekli mladi, "može li ovo".
Ima i pod 4 - vidjeće da se pritvor hoće pojačati jer je samo njegova dužina bitna. Ostalo nije.
Koliko me intelekt služi - opasna su vremena.
Kada se ovo traži i može.
Ili ja pojma nemam.
Što je vrlo moguće.
P.S: Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja.
Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje.
A za jadac zna i onaj - koji zna.

Tag: dragan-radonjic

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

Raičević: Zaštita žena je temelj vladavine prava

Evropski sud: Poljska je, kao i sve druge članice EU, dužna da priznaje istopolne brakove

Nurković čestitao Dan državnosti BiH: U teškim vremenima bili smo jedni drugima podrška, a u miru partneri na putu zajedničkog napretka

Pretresi na 13 lokacija u sjevernoj regiji: Oduzeto devet pušaka, pet pištolja, pet kilograma eksploziva, ručna bomba, municija, droga

PRATITE TVe UŽIVO