Osam godina nakon što je proces revizije muzejskog materijala pokrenut, a uprava ustanove više puta javno najavljivala njegov skori završetak, revizija u JU Muzeji i galerije Podgorice i dalje nije okončana. Da je kašnjenje nadmašilo sve ranije rokove potvrđuje i inspekcijski zapisnik Ministarstva kulture i medija, sastavljen 12. septembra 2025. godine, u kojem se konstatuje da je posljednja kompletna revizija muzejske dokumentacije urađena još 2018. godine, dok novi ciklus – započet 2023. – nije priveden kraju.
Međutim, revizija muzejskog materijala u Muzejima i galerijama, podsjetimo, traje još od jeseni 2017. godine, pod upravom tadašnjeg direktora Seada Đokaja. Tu reviziju nije priznao njegov nasljednik Vučić Ćetković koji je na čelo ustanove došao 2019. godine nakon što je dužnosti razriješen Đokaj. Ćetkovića su dočekali gotovi izvještaji o reviziji u Muzejima i galerijama, inspekcija za kulturnu baštinu ih je formalno verifikovala u njegovom prisustvu, ali je direktor zbog kasnije uočenih nepravilnosti odlučio da ubrzo cjelokupan postupak revizije vrati na početak. Ukratko – Muzeji i galerije Podgorice punih osam godina nijesu u stanju da završe postupak revizije u skladu sa Zakonom o muzejskoj djelatnosti i svim pravilnicima koji regulišu ovu oblast.
<h3>KRŠE ZAKON</h3>
Prema zapisniku inspekcije za kulturna dobra iz septembra ove godine, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, inspekcijski nadzor je sproveden po službenoj dužnosti, nakon inicijative upućene Ministarstvu kulture i medija, koja se, između ostalog, odnosila i na provjeru poštovanja zakonske obaveze revizije na svakih pet godina. Inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak tom prilikom je ustanovila da Muzeji i galerije nijesu postupili u skladu sa članom 21 stav 2 Zakona o muzejskoj djelatnosti, koji propisuje periodičnu reviziju muzejskog materijala najmanje jednom u pet godina.
U zapisniku se precizno navodi dinamika dosadašnjeg procesa: Komisija je do jula 2025. godine pregledala 5.299 predmeta, što obuhvata Etnografsku zbirku, Zbirku Moderne galerije, Legat Rista Stijovića, Istorijsku zbirku i Muzej Marka Miljanova. Na popisnoj listi, pripremljenoj na osnovu inventarnih knjiga, evidentirano je oko 3.390 predmeta, ali se utvrđuje da je broj neinventarisanih predmeta znatno veći, pa konačna lista predmeta već sada „uveliko nadmašuje“ postojeći broj inventarisanih jedinica. Komisija za reviziju je uradila i popis Biblioteke Rista Stijovića i biblioteke Muzeja Marka Miljanova, a slijedi Kulturno-istorijska zbirka i na kraju Arheološka zbirka u kojoj, kako se navodi u zapisniku, komisija očekuje najviše izazova. Upravo iz te zbirke nestalo je 150 predmeta sa Duklje, od izuzetnog materijalnog, istorijskog, identitetskog i arheološkog značaja, koje je dvije decenije dužio nekadašnji kustos i aktuelni direktor Muzeja i galerija Dragan Radović. Zbog nestanka ovih predmeta, podsjetimo, bivši direktor Vučić Ćetković podnio je krivičnu prijavu protiv NN lica, a Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici još „izviđa“ i ne saopštava javnosti niti jedan detalj dosadašnjeg postupanja, osim što smo na startu postupka dobili potvrdu da su podnosilac prijave, kao i drugi zaposleni u Muzeju, odgovorni za staranje o zbirkama, saslušani u policiji i tužilaštvu.
Inspektorka za kulturna dobra dalje u zapisniku iz septembra ove godine posebno bilježi tvrdnju uprave muzeja da se proces revizije usporava zbog nedostatka dokumentacije za pojedine predmete i problema utvrđivanja pripadnosti određenim zbirkama. Isto ovo obrazloženje izrekla je i bivša direktorica ustanove Ivana Ćupić, koja je u martu prošle godine za Pobjedu izjavila da za određene neinventarisane predmete ne postoje podaci kako su ušli u muzej, otkupni dosijei ili ugovori o poklonu.- Pojavljuje se i problem identifikacije kulturnih dobara, jer, kao što je poznato, zbirke su kumulativno proglašavane kulturnim dobrima 1961. i 1962, elaborati o revalorizaciji nijesu sasvim pouzdani, informacija na osnovu kojih možemo sa sigurnošću tvrditi da je riječ o kulturnim dobrima nema dovoljno, pa je neke predmete veoma teško identifikovati kao kulturna dobra – rekla je ranije Ćupić.
<h3>MJERA UKAZIVANJA</h3>
U zapisniku se navodi da je inspektorka izrekla mjeru ukazivanja direktoru Draganu Radoviću, uz striktan rok od 12 mjeseci da se nepravilnosti otklone, odnosno da se revizija muzejskog materijala konačno završi i dostave dokazi o tome. Radović je prihvatio mjeru i nije tražio donošenje rješenja, što praktično znači da bi revizija, prema nalogu inspekcije, morala biti završena najkasnije do septembra 2026. Sada će Radović biti odgovoran za rad komisije i utvrđivanje brojnog stanja u zbirkama muzeja, pa i u Arheološkoj zbirci koju je, prema primopredajnom zapisniku, preuzeo 2002. godine od koleginice Vere Drecun.
Tokom internog postupka u Muzeju, Radović je, podsjetimo, izjavio da nema nikakve veze sa nestankom 150 predmeta, te da su oni tokom niza godina bili dobro obezbijeđeni i čuvani. Situacija sa čuvanjem i obezbjeđenjem predmeta, kako je izjavio, drastično se mijenja „prilikom opremanja depoa u kojem su smješteni novim inventarom, odnosno uklanjanjem metalnih, standardnih ormara i dislociranja kutija sa predmetima u novoizgrađene i montirane ormare.“
- Kretanje i prenošenje predmeta prilikom opremanja depoa novim inventarom ne mogu komentarisati jer nijesam bio uključen i prisutan – odgovorio je ranije Radović u dopisu upućenom tadašnjem direktoru Vučiću Ćetkoviću.
<h3>Nestalih 150 predmeta možda izrone iz „nekog od prostora Muzeja“</h3>
Zapisnik inspekcije za kulturna dobra, iz septembra ove godine, ne bavi se direktno slučajem nestalih 150 arheoloških predmeta iz Arheološke zbirke Muzeja i galerija, ali konstatuje da je revizija ključna upravo zbog velikog broja neinventarisanih jedinica i nesređenog dokumentacionog sistema. To dodatno potvrđuje i ranije navode bivše direktorice Ivane Ćupić da tek „revizija može utvrditi da li su predmeti stvarno nestali ili neadekvatno i nepropisno pohranjeni u nekom od prostora muzeja“ – tvrdnja koja je sada, nakon više godina, još problematičnija s obzirom na trajanje procesa. Nekadašnji direktor ustanove Vučić Ćetković, podsjetimo, nije imao dilemu, te je nakon što su zaposleni detaljno pregledali sve prostore Muzeja u decembru 2022. godine podnio krivičnu prijavu protiv NN lica zbog nestanka 150 predmeta, a podnio je potom prijavu i Upravi policije zbog slomljenog staklenog pehara iz 4. vijeka koji je tokom 2010. godine sačuvan izvađen iz jedne od grobnica na Duklji i pohranjen u Arheološku zbirku Muzeja i galerija. Zbog uništenja ovog predmeta krivičnu prijavu je podnijela inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak. Nadležno tužilaštvo u Podgorici, u oba ova slučaja još - izviđa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Novom direktoru 12 mjeseci da konačno utvrdi stanje u zbirkama

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović raspisao je Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Javni poziv biće objavljen u „Službenom listu Crne Gore“ i dostupan u štampanim medijima „DAN“, „Vijesti“ i „Pobjeda“, kao i na internet stranici Predsjednika Crne Gore.
Rok za prijavljivanje kandidata je 15 dana od dana raspisivanja Javnog poziva.
- Pozivamo istaknute pravnike, koji ispunjavaju uslove propisane Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu, da se prijave na poziv i doprinesu izboru najboljeg kandidata - poručili su u Milatovićevom kabinetu.

Milatović raspisao Javni poziv za izbor sudije Ustavnog suda

Vlada Crne Gore nije dala suštinski <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/11/Pismo-4.pdf">odgovor </a>na pitanja koja su joj u <a href="https://spcommreports.ohchr.org/TMResultsBase/DownLoadPublicCommunicationFile?gId=30354">pismu</a> prije dva mjeseca uputile tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satterthwaite, Irene Khan i Mary Lawlor, u kojem su izrazile ozbiljnu zabrinutost zbog medijskih i onlajn napada visokih zvaničnika vladajuće partije Demokrata na advokata Veselina Radulovića - zbog toga što je obavljao svoj posao - kao i na izvršnu direktoricu Akcije za ljudska prava (HRA) Teu Gorjanc-Prelević - zbog njene odbrane prava advokata i garancija pravičnog postupka.
Vlada, kako su naglasili u Akciji za ljudska prava (HRA), iz ugla jednog svog ministra ne odgovara konkretno na postavljena pitanja, već izvjestiteljkama pretežno prepričava međunarodne standarde ljudskih prava. To, prema ocjeni HRA, ukazuje na izbjegavanje odgovornosti.
- One su upozorile da takvi napadi mogu imati zastrašujući efekat na advokate, branitelje ljudskih prava i civilno društvo u cjelini. Izvjestiteljke su zatražile od Vlade da: dostavi informacije o navodima, objasni koje mjere preduzima radi zaštite Radulovića i Gorjanc-Prelević, navede garancije da advokati mogu raditi bez pritiska i ometanja, objasni kako država obezbjeđuje bezbjedno okruženje za branitelje ljudskih prava i slobodu izražavanja - ukazali su u HRA.
Oni ističuda je očigledno da nijesu preduzete mjere zaštite Radulovića i Gorjanc-Prelević, niti da je dato neophodno uvjerenje Vlade da će se na kritike ubuduće odgovarati argumentovano, bez neprimjerenih prijetnji i pokušaja diskreditacije advokata i aktivista s pozicija moći.
- Ovakav ishod nipodaštava civilni sektor i ne doprinosi predstavljanju Crne Gore kao najuspješnije države kandidata za članstvo u Evropskoj uniji - zaključili su u HRA.

Vlada bez suštinskih odgovora na pitanja specijalnih izvjestiteljki UN-a o napadima Demokrata na Radulovića i Gorjanc-Prelević

U nedavnoj objavi na društvenim mrežama, Alabbar je naglasio veličinu ovog razvoja, ističući da će se projekat vrijedan 180 milijardi AED (49 milijardi USD) prostirati na površini koja je tri puta veća od Downtown Dubaija. Takođe je ukazao na jednu od ključnih karakteristika kompleksa: njegov dizajn omogućiće kretanje električnih vozila unutar tržnog centra, što je korak koji odražava širu inicijativu Dubaija da ubrza usvajanje električne mobilnosti u cijelom gradu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJoKTCyIWGNc&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Drugi najveći tržni i zabavni centar u Dubai Creek Harbouru</h2> Kompanija Emaar Properties je 2024. godine završila detaljni projektni dizajn Dubai Square Mall-a, koji će postati drugi najveći tržni i zabavni centar u Dubai Creek Harbouru. Ovaj značajni razvoj predstavlja korak ka pozicioniranju Dubaija kao jedne od vodećih globalnih destinacija za kupovinu i slobodno vrijeme. Dubai Square će imati napredne tehnologije i inovativne koncepte u maloprodaji, gastronomiji i zabavi, nudeći iskustvo koje prevazilazi tradicionalno okruženje za kupovinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251128121148_596e32927bdee1b8f3f7a958f9f2ffd008b49e0210da44f3323c9ee4564d11f7.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251128121148_596e32927bdee1b8f3f7a958f9f2ffd008b49e0210da44f3323c9ee4564d11f7" data-rendition-name="original" width="992" height="663" loading="lazy" alt="Dubai Square Mall"><figcaption>Dubai Square Mall</figcaption></figure>  Dubai Square Mall karakterišu napredne tehnologije, savremen i inovativan dizajn, a biće povezan sa novim Dubai Creek Tower-om, što mu daje jedinstven položaj u srcu Dubai Creek Harboura. <h2>Najnapredniji AI sistemi korišćeni za analizu potreba trgovaca i posjetilaca</h2> Emaar je ranije istakao da ovaj projekat predstavlja odličnu priliku za razvoj vještina zaposlenih, posebno mladih državljana UAE, što odražava posvećenost kompanije jačanju lokalnih kompetencija i podršci nacionalnom razvoju. - Nakon petnaest godina zadovoljavanja potreba stotinu miliona posjetilaca godišnje i više od 1.500 trgovaca, Emaar posjeduje ogromno bogatstvo znanja i iskustva i potpuno je sposoban da isto ponovi sa novim projektom, dok i dalje uvažava savjete trgovaca tokom njegove izgradnje - naveo je ranije Alabbar. - Uprkos tome što je vještačka inteligencija nova nauka u domenu dizajna, Emaar implementira i primjenjuje najnaprednije AI sisteme kako bi analizirao i predvidio potrebe trgovaca i posjetilaca u budućnosti - dodao je. Dubai Square Mall dio je ultramodernog i elegantnog urbanog projekta Dubai Creek Harbour, smještenog na obalama istorijskog Dubai Creeka. Njegov dizajn podrazumijeva pješački orijentisane ulice i obuhvata 7,4 miliona kvadratnih metara stambenog prostora i 500.000 kvadratnih metara vrtova i otvorenih površina.

(VIDEO) Alabar: MEGA PROJEKAT Dubai Square Mall vrijedan 49 milijardi dolara biće otvoren za tri godine

Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED) ispunjava najviše evropske standarde u oblasti nadzora nad proizvodnjom i distribucijom ljekova, poručeno je sa godišnje konferencije CInMED-a, pod nazivom „Snaga je u inovacijama: Novi propisi i digitalna transformacija na evropskom putu“, koja se održava u hotelu Avala u Budvi.&nbsp;
&nbsp;Kako su saopštili iz CInMED-a, trodnevni događaj okupio je više od 250 učesnika iz zemlje i inostranstva, predstavnike državnih institucija, evropskih i međunarodnih regulatornih tijela, farmaceutske industrije, akademske zajednice i partnerskih organizacija.
&nbsp;- Ovogodišnja konferencija fokusirana je na ključne procese modernizacije regulatornog sistema, kao i savremene evropske politike koje direktno utiču na tržište ljekova i medicinskih sredstava- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Iz CInMED-a su rekli da je, pored toga, posebna pažnja posvećena digitalnoj transformaciji Instituta.&nbsp;
&nbsp;- Institut je razvio novi, savremeni elektronski sistem za predaju i obradu dokumentacije, kao i izdavanje elektronskih rješenja, čime je proces komunikacije između korisnika i Instituta značajno pojednostavljen, ubrzan i unaprijeđen- navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Digitalna transformacija, kako su kazali iz CInMED-a, predstavlja važan iskorak u modernizaciji rada i doprinosi ubrzavanju procesa u Institutu.
&nbsp;Direktorica Evropske agencije za ljekove (EMA) Emer Kuk je, u obraćanju na konferenciji, istakla izuzetne rezultate Instituta na evropskom putu.
&nbsp;- Čestitam CInMED-u za izuzetna dostignuća tokom protekle godine. Vaša posvećenost napredovanju na putu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU) je zaista za svaku pohvalu, što najbolje potvrđuje inspekcijska provjera eksperata Evropske komisije (EK) u svrhu utvrđivanja usklađenost rada Instituta sa evropskim standardima- navela je Kuk.
Kako je rekla, od ukupno 78 indikatora koji su procjenjivani u okviru provjere, čak 73 su ocijenjena kao potpuno usaglašena sa evropskim zahtjevima.&nbsp;
- To je izuzetan rezultat i jasan odraz profesionalnosti, stručnosti i predanosti vašeg tima. Ovim se CInMED pozicionira među regulatore koji ispunjavaju najviše standarde u Evropi- poručila je Kuk.
Ona je, kako je saopšteno, posebno naglasila intenzivnu saradnju EMA i CInMED-a kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), uključujući činjenicu da je CInMED ove godine bio domaćin godišnjeg EMA treninga za zemlje kandidate, koji je prvi put održan u regionu.&nbsp;
&nbsp;- Takođe je istakla impresivno korišćenje TAIEX instrumenta sa čak 20 planiranih projekata u naredne dvije godine, kao i značaj Twinning Light projekta sa Agencijom za ljekove Malte- kaže se u saopštenju.
Kuk je naglasila da postignuća CInMED-a jasno pokazuju šta se može postići posvećenošću, stručnošću i zajedničkom vizijom regulatorne izvrsnosti.&nbsp;
&nbsp;- U EMA smo ponosni na naše partnerstvo i radujemo se nastavku saradnje na stvaranju zdravije budućnosti za pacijente širom Evrope- poručila je Kuk.
&nbsp;Direktor Sektora za medicinske proizvode i inovacije u DG SANTE pri EK, Rajner Beker, istakao je da su eksperti EK tokom septembarske misije u Crnoj Gori utvrdili usklađenost Instituta sa evropskim standardima u oblasti nadzora nad proizvodnjom i distribucijom ljekova.&nbsp;
&nbsp;- Posebno je pohvaljena stručnost i posvećenost tima Instituta, kao i uspješna saradnja tokom inspekcijske provjere. EK ostaje spremna da pruži dodatnu podršku Institutu i Crnoj Gori u procesu pristupanja EU- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Ministar zdravlja Vojislav Šimun istakao je da su visoke ocjene EK i međunarodnih partnera potvrdile da je CInMED, po organizaciji, procedurama, stručnosti i transparentnosti, već na nivou evropskih regulatora.
&nbsp;Govoreći o normativnoj reformi, on je ukazao na intenzivan rad na usklađivanju zakonodavstva sa EU, kao i na izuzetnu konstruktivnu i efikasnu saradnju Ministarstva zdravlja i CInMED-a u tom procesu.
U saopštenju se navodi da je, kao poseban primjer uspješne evropske saradnje, Šimun izdvojio Twinning Light projekat sa Agencijom za ljekove Malte, koji je donio značajne institucionalne benefite i trajna profesionalna partnerstva.
&nbsp;- Ministarstvo zdravlja će nastaviti da pruža punu podršku Institutu, kao i svim procesima koji jačaju regulativu, digitalizaciju i sigurnost pacijenata. To je naša obaveza prema građanima, ali i prema budućoj članici EU koju gradimo- rekao je Šimun.
&nbsp;Ministar zdravlja Malte Jo Etienne Abela poručio je da je zajednički cilj evropskih regulatora osigurati da svaki građanin ima pravovremen, bezbjedan i jednak pristup ljekovima.
&nbsp;- Nastavljamo da radimo zajedno kako bi svaki građanin, bilo na Malti, u Crnoj Gori ili bilo gdje u Evropi, imao pravovremen, bezbjedan i pravičan pristup ljekovima koji su mu potrebni- kazao je Abela.&nbsp;
&nbsp;To, kako je istakao, nije samo profesionalna, već je i moralna obaveza.
Direktorica CInMED-a Snežana Mugoša kazala je da četvrta godišnja konferencija potvrđuje stratešku opredijeljenost Instituta da nastavi da jača svoju ulogu nezavisnog, profesionalnog i modernog regulatornog tijela koje djeluje u skladu sa najvišim evropskim standardima, u interesu građana Crne Gore i jačanja cjelokupnog zdravstvenog sistema.
U saopštenju se navodi da će ovogodišnja konferencija biti posvećena aktuelnijim temama iz oblasti regulative ljekova i medicinskih sredstava, sa posebnim naglaskom na novi Zakon o ljekovima i njegovo usklađivanje sa EU regulativom, kao i na digitalnu transformaciju Instituta.

CInMED: Fokus na modernizaciji regulatornog sistema i savremenim evropskim politikama koje direktno utiču na tržište ljekova i medicinskih sredstava

Akcija crnogorske policije kodnog imena ,,Lugansk” - tokom koje je 12 osoba osumnjičeno za učešće u stranim oružanim formacijama, prevashodno za Ruse u Ukrajini - bila je koordinirana sa dvije obavještajne službe država osnivačica NATO. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191116_1e40ecd45cf421adb53d83f7485726ec157798bc25f5533b13de79601b55a3b6.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251127191116_1e40ecd45cf421adb53d83f7485726ec157798bc25f5533b13de79601b55a3b6" data-rendition-name="original" width="1586" height="1080" loading="lazy" alt='TRAGOVI: Dio zaplijenjenih stvari u akciji ,,Lugansk"'> <figcaption>TRAGOVI: Dio zaplijenjenih stvari u akciji ,,Lugansk"(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RUSKO-SRPSKE ORGANIZACIJE Na osnovu informacija zapanih službi, policija je pretresala objekte ljudi koji su – kako saznaje Televizija E - pripadnici ,,Balkanske kozačke vojske”, ,,Crnogorsko-kozačkog bratstva” kao i organizacije ,,Noćni vukovi”. &nbsp; Među osumnjičenima za učešće na stranim ratištima je i bivši aktivista stranke prosrpske i proruske stranke ,,Prava Crna Gora” Marka Milačića, koji je u svojevremeno prešao u tabor ,,Narodnog pokreta” Miodraga Dake Davidovića. Akcija crnogorske policije otvara pitanje djelovanja brojnih rusofilskih ili prosrpskih &nbsp;organizacija u Crnoj Gori, koje su čvrsto vezane za aktivnosti Crkve Srbije. &nbsp; Povezanost proipadnika bajkerske organizacije ,,Noćni vukovi” razotkrila se prilikom nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića 5. septembra 2021. godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191120_5679c560b84beb4ed364855d6605f9bdfe120c58a08b7cd219b3a8c14e225966.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251127191120_5679c560b84beb4ed364855d6605f9bdfe120c58a08b7cd219b3a8c14e225966" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='NEGIRAJU EKSTREMIZAM I GOVORE O HUMANIZMU: Dio članova ,,Noćnih vukova" u Crnoj Gori '> <figcaption>NEGIRAJU EKSTREMIZAM I GOVORE O HUMANIZMU: Dio članova ,,Noćnih vukova" u Crnoj Gori(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,NOĆNI VUKOVI” NA STRAŽI ZA SPC To se najbolje vidi iz zapisnika iz septembra 2021. godine sa saslušanja Željka Vukčevića, jednog od vođa ,,Noćnih vukova” u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;-U manastir sam stigao 3. septembra, sa Mučalicom, popodne, oko 17 sati. On je poslije izašao iz Cetinjskog manastira. Ja sam dva dana boravio u porti Manastira, jer nam policija nije dozvoljavala izlazak. Napominjem da sam član Moto kluba. ,,Noćni vukovi“ i ja lično, kao i u ime Kluba stojimo na raspolaganju crkvi, kao i svim građanima, ali u humanitarnim akcijama. Upozorio me je mitropolit da istrpim eventualne provokacije ili napade na Manastir ukoliko ih bude i da ne reagujemo na bilo koji način, jer je to posao policije… - svjedočio je Vukčević pred inspektorima crnogorske policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191120_4e43bf273c89172af063c4f7c7fb0501402fb68f5131df02665a33fcade49199.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251127191120_4e43bf273c89172af063c4f7c7fb0501402fb68f5131df02665a33fcade49199" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="NA RASPOLAGANJU CRKVI SRBIJE: Detalji iz Cetinjskog manastira 5. septembra 2021. "> <figcaption>NA RASPOLAGANJU CRKVI SRBIJE: Detalji iz Cetinjskog manastira 5. septembra 2021.(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Koji su mu povjerovali na riječ, jer je nakon saslušanja odmah pušten, bez ikakve policijske dalje reakcije. &nbsp; Inače, „Noćni vukovi“ u Crnoj Gori su aktivni još od 2015, a često su bili angažovani kao neka vrsta obezbjeđenja za akcije sveštenstva Crkve Srbije. Negiraju da su ekstremisti i predstavljaju se kao grupa kojoj su ,,na srcu pravoslavlje, Rusija i Srpska pravoslavna crkva i u čijem je fokusu humanitarni rad”. &nbsp; U mnogim akcijama bili su skupa sa tadašnjim episkopom, sada mitropolitom Crkve Srbije Metodijem Ostojićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191124_4aead7a9195700529dde7680791b19ff12c87d1e08ba7b65bcea2506fd266b41.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251127191124_4aead7a9195700529dde7680791b19ff12c87d1e08ba7b65bcea2506fd266b41" data-rendition-name="original" width="599" height="496" loading="lazy" alt="KOD GLAVNOG KOMANDANTA: Aleksandar Zaldostanov i Vladimir Putin"> <figcaption>KOD GLAVNOG KOMANDANTA: Aleksandar Zaldostanov i Vladimir Putin(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  „Noćni vukovi“ vezuju se za rusku istoimenu organizaciju koja je opet direktno povezana za Kremlj i predsjednika Rusije Vladimira Putina. &nbsp; Njihov vođa u Rusiji Aleksandar Zaldostanov, poznatiji pod nadimkom Hirurg. Nakon avgusta 2020. godine &nbsp;on je čestitao, citiramo, „Srpskoj pravoslavnoj crkvi i srpskom narodu u Crnoj Gori“ pobjedu na izborima. BALKANSKI KOZACI U CRNOJ GORI &nbsp; Nijesu oni jedini „branitelji“ Crkve Srbije u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp; Među 12 ljudi koje crnogorska policija sumnjiči za učešće na ratištima u korist Putinove Rusije je i Danko Savić, koji se predstavljao kao ataman Balkanske kozačke vojske. &nbsp; Ta paramilitarna organizacija osnovana je 2016. godine u Kotoru. ,,Balkanska kozačka vojska” stoji iza udruženja ,,Saveza dobrovoljaca Donbasa“, pokazuju podaci Digitalnog forezničkog centra. O njihovom malignom uticaju u Crnoj Gori je svojevremeno za Ruski Insajder govorio analitičar Konstantin Batozkij.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191124_175f6c3a319f87cc3d3344cf88d41866af4ea4dd49ef198cc97ea67cd71c3960.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251127191124_175f6c3a319f87cc3d3344cf88d41866af4ea4dd49ef198cc97ea67cd71c3960" data-rendition-name="original" width="441" height="573" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE O RUSKOM MALIGNOM UTICAJU: Konstantin Bezotkaj"> <figcaption>SVJEDOČENJE O RUSKOM MALIGNOM UTICAJU: Konstantin Batockij(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Već smo vidjeli da je Rusija pokušala da destabilizuje Crnu Goru, a možemo pretpostaviti da će se takvi pokušaji i nastaviti i preko ovih paramilitarnih organizacija kao što su Balkanska kozačka vojska i Savez dobrovoljaca Dombasa – ocijenio je Batozkij. &nbsp;&nbsp; BACKOVIĆ I NJEGOVO BRATSTVO Direktna veza između Balkanske kozačke vojske i Crkve Srbije u Crnoj Gori je – Mijajlo Backović, paroh Crkve Srbije u Tivtu. &nbsp; Poznate su Backovićeve ,,vancrkvene” aktivnosti: svojevremeno je uticao na osnivanje bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Backović je i inicijator izgradnje nelegalne krstionice Srpske pravoslavne crkve na Miholjskoj prevlaci.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191128_069bc8adce41292f450f96f2cb8151b430dd37f9bf576a1535dce23b6768f4fa.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251127191128_069bc8adce41292f450f96f2cb8151b430dd37f9bf576a1535dce23b6768f4fa" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="PADOBRANAC, POP I GERILAC: Mijajlo Backović"> <figcaption>PADOBRANAC, POP I GERILAC: Mijajlo Backović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poznata je i politička opcija koju podržava: Backović je sredinom 2020. godine koordinirao protestima Demokratskog fronta u Budvi, a potom neposredno pred izbore prokleo svakog građanina Crne Gore koji je namjeravao da glasa stranke tadašnje vladajuće koalicije zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Backović je dio aktivnog sastava Balkanske kozačke vojske. Osim njega, prema podacima Digitalno-forenzičkog centra (DFC), članovi su i kozački pukovnik, ataman Crne Gore Slobodan Pejović, pa onda glavni ataman za Srbiju, Crnu Goru i Republiku Srpsku Vojislav Vidaković, Sergej Stepin iz Saveza dobrovoljaca Donbasa, Vojo Gušić, potpredsjednik Boračke organizacije Republike Srpske i Miroslav Topalović, koji je predstavljen kao bivši ratnik iz Republike Srpske. Neki od ovih ljudi bili su angažovani 2021. godine na Cetinju, a sigurnosnim mjerama je &nbsp;koordinirao Backović, inače blizak tadašnjem direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejanu Vukšiću, ali i poznat kao ljubitelj brzih i skupih automobila, ali po druženju sa starletom i bezbjednosno-interesantnom osobom Sorajom Vučelić. ISTRAGA SE (NE) NASTAVLJA &nbsp; Svi ovi podaci ukazuju da je današnja akcija udruženih snaga Uprave policije i Bezbjednosno-obavještajnog direktorata Ministarstva odbrane otkrila tek vrh ledenog brijega. I sasvim je izvjesno da 12 osoba koje se sumnjiče za nelegalno učešće na ratištima u inostranstvu, je tek dio razgranate mreže koju je u Crnoj Gori svojevremeno formirala ruska obavještajna zajednica. &nbsp; Zato će biti zanimljivo pratiti da li će crnogorski bezbjednosni sektor nastaviti po insttrumcijama zapadnih partnera da locira i razotkriva žarišta paramilitarnih grupa koje su eksponeni ruskog malignog uticaja. &nbsp; Ili će odnekud, iz Beograda ili Moskve, stići glas da bi dalja istraga trebalo biti obustavljena, u ime budućih dobrih odnosa sa zvaničnom Podgoricom. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

OPASNE VEZE: Balkanski kozaci, ruski ,,spavači” i Crkva Srbije

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić je, na današnjoj sjednici posvećenoj premijerskom satu, saopštio da u okolini i u kotorskom selu Dragalj postoji stotine parcela sa stotinama nelegalnih objekata koja se vode na fizička i pravna lica, a koja, prema njegovom utisku, dominantno podsjećaju na one u susjednim zemljama koji služe za kampove, regrutovanje i obuku vojnika.
Nenezić je, postavljajući pitanje premijeru Milojku Spajiću o nelegalnoj izgradnji u Crnoj Gori, u tom kontekstu pokazao fotografiju crkve u izgradnji koja je u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske.
- Takođe, na glavnom magistralnom putu imamo još jednu parcelu u vlasništvu MCP na kojoj se nalazi ugostiteljski objekat koji ima teret poreskog duga na ime ruskog državljanina koji je suvlasnik i parcele i svih objekata na njoj, između ostalog i ugostiteljskog objekta. Pitanje je kako su se ovi nelegalni objekti priključili na energetski sistem, ko je uradio uličnu rasvjetu i ko živi u ovim objektima i za šta služe - pitao je Nenezić.
Ukazao je i da je danas objavljena informacija da je Danko Savić iz Danilovgrada uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u oružanim formacijama Rusije.
- Evo danas se možemo pohvaliti novom akcijom policije i istaći da imamo i državljane Crne Gore koji su se borili na ratištima Evrope. Da li ćete kao prvi čovjek izvršne vlasti preduzeti određene mjere, što bojim se da nije situacija samo u selu Dragalj, već da ovakvih izolovanih zajednica imamo i u drugim djelovima države - istakao je Nenezić.
Spajić je ovo pitanje delegirao ministru urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slavenu Radunoviću.
<h2>RIZIČNA FIRMA DARINKE HRNJEZ</h2>
Nenezić je nakon toga iznio više detalja, istučući da je jedno pravno lice posebno interesantno koje je vlasnik parcela na kojima se nalaze objekti u vlasništvu DOO „Sveti Benedikt“.
- To ime povezuje se dosta sa kupovinom, prodajom lokacija i parcela u ovom lokalitetu. Firma je označena kao veoma rizična, nema račun u banci, nema platnog prometa. Sve što ima je osnivački ulog od pet hiljada eura osnivača za isplatu zarade izvršnom direktoru koji je i osnivač u iznosu od 414,92 eura. Pitam: kako firma može da kupi zemljište od 1.000 kvadrata, napravi objekat od cca 200 metara kvadratnih, pratećim objektima, putem, a da nema novca na računu? - naveo je Nenezić.
Sve ovo bi, kako je rekao, bilo manje interesantno da osnivač i izvršni direktor nije strani državljanin, nekadašnja kandidatkinja za poslanicu parlamenta Austrije, izvjesna Darinka Hrnjez.
- Rođena je u Beču, studirala i radila u Austriji i Kanadi, stručnjak je za telekomunikaciji. Sad ja pitam premijera, neko ko je rođen u Beču, živio i radio u Kanadi i Austriji dođe da se kući u Godrnjim Krivošijama gdje nema vode - naglasio je Nenezić, navodeći da je ovo samo jedan od primjera sporne gradnje u tom mjestu.
<h2>NADLEŽNI ĆE PROVJERITI NAVODE</h2>
Ako je ovo ozbiljna država, Nenezić kaže da će koliko je danas sazvati sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
- Ovo je pitanje za ministra unutrašnjih poslova, potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost, šefa ANB-a. Znamo li ko su ljudi koji žive u golom kršu sela Dragalj gdje ne mogu da žive i privređuju? Da li ćete preduzeti radnje i mjere u Vašoj nadležnosti i od nadležnih institucija dati odgovor građanima ko živi u 300 nelegalnih objekata dominantno u šumama Gornjih Krivšija? - pitao je Nenezić.
Spajić je odgovorio da će relevantne institucije provjeriti ove navode i dati odgovor u najkraćem mogućem periodu.
Nenezić je rekao da iz odgovora premijera zaključuje da on, kao i potpredsjednik Vlade ne znaju ništa o ovome.
Potpredsjednik Vlade zadužen za bezbednosni sektor Aleksa Bečić kazao je da nema tog imena u Crnoj Gori, bio crnogorski ili strani državljanin, koji može biti zaštićen ili privilegovan.
- Prema svakom se primjenjuje Zakon, tako da mislim da će nadležni i Vaše navodi uzeti u obzir. Nadam se da ćemo u ovom domu unaprijediti i Zakon o strancima kako detektovani problemi, a tiču se velike fleksibilnosti koja je postojala u dosadašnjem rješenju i kada govorimo o osnivanju firmi i vrijednosti nekretnina koje su korišćene kao osnova za dobijanje privremenog boravka, uredili na način koji će u narednom periodu onemogućili bilo kakvu vrstu zloupotreba - kazao je Bečić.

Nenezić: U selu Dragalj ima na stotine nelegalnih objekata koji podsjećaju na one za regrutovanje i obuku vojnika

Danko Savić (61), koji je uhapšen zbog sumnje na učestvovanje u oružanim formacijama Rusije, je nekadašnji pripadnik kozačkog pokreta i, kako je ranije objavio Radio Slobodne Evrope, Vojske Jugoslavije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-danilovgradanin-osumnjicen-za-ucestvovanje-u-oruzanim-formacijama-rusije-na-racunu-imao-milion-i-po-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je u junu ove godine uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdanilovgrad-pronadeno-vise-od-12-kilograma-eksploziva-municija-optika-amblemi-i-falsifikovane-legitimacije-uhapsena-jedna-osoba&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tokom pretresa lokacija koje je Savić koristio, tada je pronađeno 12,2 kilograma eksploziva, 33 komada municije, optika za noćno osmatranje, dvije radio stanice, legitimacije sa različitim imenima, gas maska, vojne oznake, pečati, epolete i amblemi...
Hapšen je i 2018. godine kada je kod njega pronađeno oružje, trotil (vrsta eksploziva), panciri i vojna oprema.
Među oduzetim predmetima, kod njega su 30. juna pronađene i značke Granične jedinice Vojske Jugoslavije koje su bile zadužene za odbranu pograničnih područja i karaula. Ove jedinice su učestvovale u ratovima krajem devedesetih.
Ove značke dostupne su na <a href="https://www.limundo.com/kupovina/Kolekcionarstvo/Znacke/Militarija/Granicne-jedinice-vojske-Jugoslavije/44048653/AukcijaNijeNadjena" target="_blank">prodajnim platformama</a> za nekoliko eura.
Savić se ranije deklarisao kao ataman (kozački vojni zapovjednik) i dovodio u vezu sa Balkanskom kozačkom vojskom, koja navodno djeluje kao ogranak Centralne kozačke vojske Rusije, bliske predsjedniku Vladimiru Putinu.
Ataman Crne Gore kozački pukovnik Slobodan Pejović je potvrdio za RSE da je Savić bio vojno lice, rekavši da je iznenađen arsenalom oružja koji je kod njega pronađen.
- Znam ga kao mirnog i dobrog čovjeka. Ne vjerujem da je išta radio da bi to zloupotrijebio - rekao je on za RSE ranije.
Naveo je i da Savić od prije četiri godine nije njihov član.
- Zbog nekih neslaganja oni su osnovali drugu organizaciju, Kozačko bratstvo Crne Gore - dodao je on.
Kod Savića su pronađeni i simboli i dokumentacija Crnogorskog kozačkog bratstva.
<h2>Šta se zna o Crnogorskom kozačkom bratstvu?</h2>
Javno dostupni registri potvrđuju da je kao nevladina organizacija Crnogorsko kozačko brastvo osnovano 2. jula 2021. u Nikšiću.
Osnivač Crnogorskog kozačkog bratstva Jovan Burić je u izjavi za RSE potvrdio da su osnovani 2021. rekavši da je to bila "kratkotrajna organizacija koja je brzo prestala s radom".
Istakao je da nisu bili dio šire balkanske kozačke mreže i da su djelovali samostalno.

Ko je Danko Savić, uhapšen zbog sumnje na učestvovanje u oružanim formacijama Rusije?

U razgovoru za Portal ETV, predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza, Ivan Vujović, iznio je najdirektnije upozorenje do sada o, kako tvrdi, „organizovanom pokušaju vlasti da razori crnogorski identitet“ i „vrati državu u okvire zavisnosti i potčinjenosti“. Vujović govori o mehanizmima kojima se, prema njegovim riječima, trenutno urušavaju temeljne vrijednosti savremene Crne Gore, zašto se stalno podgrijava tema kapele na Lovćenu, te koji je krajnji cilj trenutne vlasti. <h2>„STRATEGIJA RUŠENJA CRNOGORSKOG IDENTITETA“</h2> „Potpuno je jasno da ova vlast planski i organizovano radi na rušenju crnogorskog identiteta“, rekao je Vujović. „To više nije ni skriveno — to je postalo zvanična politika. Oni sistemski brišu sve što simbolizuje savremenu, evropsku i građansku Crnu Goru i zamjenjuju ga narativima koji Crnu Goru vraćaju u vrijeme kada nije odlučivala sama o sebi. To nije slučajna politika, to je strategija.“ On je istakao da se ta strategija vidi u svakom segmentu državnog djelovanja – „od obrazovanja, preko kulture, do uporne revizije prošlosti i reinkarnacije poražene zločinačke četničke ideologije“. <h2>PROBLEMI U OBRAZOVANJU I KULTURI</h2> „Vidimo to u školama“, kazao je, „gdje se iz nastavnih programa gotovo krišom uklanja savremena crnogorska državnost i gdje se očigledno priprema teren za uvođenje vjeronauke, što je zamišljeno da primarno bude u funkciji asimilacije Crnogoraca. Vidimo to i u kulturi, gdje se institucije koje decenijama čuvaju crnogorski identitet marginalizuju, dok se veličaju alternativne strukture koje nijesu dio državnog sistema. Vidimo i kakvi danas, ideološki a i u svakom drugom smislu, opskurni likovi dobijaju državne nagrade.“ <h2>REVIZIJA ISTORIJE I OPASNI NARATIVI</h2> Govoreći o pokušajima revizije istorije, Vujović je naglasio da se „od 1918. godine nasilna aneksija pokušava predstaviti kao čin dobrovoljnog ujedinjenja, a period Drugog svjetskog rata falsifikuje tako što se jedan zločinačko-kvislinški pokret nastoji izjednačiti sa, pa čak i staviti u prvi plan u odnosu na oslobodilački i pobjednički partizanski“. „To je smišljena strategija – da se Crna Gora vrati u okvire u kojima je nemoćna, zavisna i podređena“, rekao je. „Oni Crnu Goru hoće da liše njene unutrašnje suštine, kako bi ona kao prazna ljuska, ili ispunjena klerikalno-mitomanskim sadržajem, u narednoj fazi izgubila smisao samostalnog postojanja.“ <h2>O LOVĆENU I KAPELI „NAJGRUBLJA MANIPULACIJA“</h2> „A Lovćen i kapela? To je najstarija, najgrublja manipulacija“, naglasio je Vujović. „Kad god ovoj vlasti ponestane rezultata, stabilnosti ili kredibiliteta, oni vade Lovćen da bi zapalili emocije i podjele. Lovćen im služi kao oruđe za unutrašnji politički obračun, a ne kao simbol Crne Gore.“  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250119070152_35bae6b4c6df20e588116ea6560cbe1ba9a22b1f087a29f75613786ad21cdf57.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250119070152_35bae6b4c6df20e588116ea6560cbe1ba9a22b1f087a29f75613786ad21cdf57" data-rendition-name="original" width="2917" height="1641" loading="lazy" alt="Mauzolej Lovćen"><figcaption>META „SRPSKOG SVIJETA“: Njegošev mauzolej na Lovćenu(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption></figure>  On je podsjetio da „instrumentalizuju Njegoša da bi destabilizovali državu“, dodajući: „Njegoša brane oni koji su sa njegovom slikom išli da žare, pale i ubijaju po BiH i Hrvatskoj. Oni koji su i tada ‘ispunjavali’ njegov amanet tako što su blagosiljali zločinačku politiku koja je iza sebe ostavila spržene gradove i genocid, prvi nakon Drugog svjetskog rata.“ <h2>SIMBOLIČKO “OSVAJANJE” LOVĆENA</h2> Priča o kapeli je priča o vraćanju karađorđevićevskog simbola okupacije Crne Gore. To je suština te priče i ona je baš u toj simbolici“, kazao je. „Treba na taj način simbolički osvojiti Lovćen kako bi suštinski pala Crna Gora. Oni znaju da je Lovćen temelj naše moderne državnosti — i zato ga napadaju. Jer identitetski jaka, moderna, evropska Crna Gora nije Crna Gora koju oni žele. Njima treba zavađena, zbunjena i slaba Crna Gora.“ „A mi im to nećemo dozvoliti“, poručio je Vujović. „Generalno, ta politika će, bez ikakve sumnje, kao i vazda, doživjeti poraz i razbiti se o stijene milenijumskog trajanja ove države. I to mnogo brže nego što mnogi misle.“

Tag: dragana-boskovic-drobnjak

Novom direktoru 12 mjeseci da konačno utvrdi stanje u zbirkama

Milatović raspisao Javni poziv za izbor sudije Ustavnog suda

Vlada bez suštinskih odgovora na pitanja specijalnih izvjestiteljki UN-a o napadima Demokrata na Radulovića i Gorjanc-Prelević

(VIDEO) Alabar: MEGA PROJEKAT Dubai Square Mall vrijedan 49 milijardi dolara biće otvoren za tri godine

CInMED: Fokus na modernizaciji regulatornog sistema i savremenim evropskim politikama koje direktno utiču na tržište ljekova i medicinskih sredstava

PRATITE TVe UŽIVO