Upravni sud donio je presudu kojom je usvojena tužba nezakonito penzionisane sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović zbog toga što Administrativni odbor nije odlučivao o njenoj nadoknadi, odnosno zahtjevu za usklađivanje zarade koju je ostvarila vršeći funkciju u najvišoj sudskoj instanci, saznaje Portal ETV.
Presudu, u koju je Portal ETV imao uvid, 2. oktobra donijela sutkinja Svetlana Radošević, a pravosnažna je danom donošenja.
Sud je tako obavezao Administrativni odbor da, najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema presude, odluči o zahtjevu Đuranović koji je podnijet još 30. juna ove godine. U obrazloženju presude sutkinja Svetlana Radošević konstatovala je da Administrativni odbor nije odlučio u zakonom propisanom roku, čime je došlo do tzv. „ćutanja uprave“.
- Tuženi organ (Administrativni odbor) je 25. septembra sudu dostavio odgovor na tužbu u kojem je naveo da je Administrativni odbor na 44. sjednici, održanoj 4. jula raspravljao u vezi sa podnijetim zahtjevom tužilje i na zahtjev poslanice Kenane Strujić Harbić odložio izjašnjavanje o ovoj tački dnevnog reda - navodi se u presudi uz napomenu da je sud ocijenio da su ispunjeni svi uslovi za pokretanje upravnog spora u skladu sa članom 12 stav 2 i članom 35 stav 3 Zakona o upravnom sporu, koji propisuje da sud usvaja tužbu ako organ nije odlučio u zakonskom roku.
Presudom se nalaže da Administrativni odbor bez odlaganja riješi predmetni zahtjev, u skladu sa svojim zakonskim obavezama.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Upravni sud presudio u korist Đuranović: Administrativni odbor ima 15 dana da odluči o zahtjevu za nadoknadu

Šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ocijenio je da je sa aktuelnom vlašću sigurno da Crna Gora počinje da bude država na ivici elementarne funkcionalnosti njenih institucija, te da su predstavnici parlamentarne većine najodgovorniji za ustavnu krizu.
- Zato i što odgovornost doživljavate kao partijski plijen i zato što danas razgovaramo o tome iz koje partijske kvote treba da dođe određeni kandidat - istakao je Nikolić na sjednici Ustavnog odbora na čijem dnevnom redu je izbor dvoje sudija Ustavnog suda.
On je konstatovao da se parlamentarna većina poslije 15 mjeseci sjetila da krene dalje - i to jer dolazi Ursula fon der Lajen, pa treba reći da je pokrenuta inicijativa za popunu Ustavnog suda.&nbsp;
- Ustavni sud je već u krizi jer već funkcioniše na ivici kvoruma i već teško može da donosi odluku. Od sedam sudija imamo četvoro aktivnih, a od toga jedna do kraja godine treba da ode u penziju. Kad se to desi - biće kolaps institucionalni u Crnoj Gori jer je Ustavni sud skoro pa posebna grana vlasti. On je kontrolor svih grana vlasti.
Aktuelna ustavna kriza ima, kako je ustvrdio, svoje korijene još od ljeta prošle godine.
- Prvo je sudija Milorad Gogić stekao uslove za penziju, prije petnaestak mjeseci, i Skupština od tada nije izabrala sudiju umjesto njega. Pa je onda u decembru prošle godine parlamentarna većina penzionisala sutkinju Draganu Đuranović i dodatno podstakla ustavnu krizu koja do dan danas nije riješena. Došlo je do blokade parlamenta od opozicije i stav opozicije je potvrđen i u mišljenju Venecijanske komisije i u stavovima koje je saopštila Evropska komisija. Venecijanska komisija je rekla da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sudije Ustavnog suda. Onda smo stavili potpis na dogovor, zajedno sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem i šefom delegacije EU Johanom Satlerom i svako je preuzeo svoju obavezu. Prva je bila da se ispoštuju preporuke Venecijanske komisije. Do dan danas nijeste pokazali ni odgovornost i ni spremnost da ispravite ono što ste zakomplikovali u proceduri penzionisanja sutkinje Đuranović - naveo je Nikolić.
Građani, podvlači on, bi trebalo da znaju da se bez Ustavnog suda ne mogu primjenjivati ni zakoni niti da se može provjeravati ustavnost određenih zakona - što znači da je ugroženo i njihovo funkcionisanje.
- Naše očekivanje je da i Delegacija EU, koja je posredovala u ovom dogovoru, preuzme svoj dio odgovornosti jer je ođe na probi i njen autoritet. Neko se na nešto obavezao svojim potpisom, a taj neko još ne sprovodi ono što je njegova obaveza. Tu prije svega mislim na premijera (Milojka Spajića) i parlamentarnu većinu - koji ovom Odboru trebaju da vrate stanje na početak - odnosno penzionisanu sutkinju Draganu Đuranović na posao i da u regularnim procedurama nastavimo dalje da realizujemo preporuke Venecijanske komisije koje se, između ostalog, odnose i na jasnije pozicioniranje normi u Zakonima PIO i Zakonu o radu kada je riječ o penzionisanju sudija Ustavnog suda - istakao je Nikolić.
Što god politički mislili, neodgovornim i nezakonitim odnosom prema inicijativi predsjednika države Jakova Milatovića, imaju, kako je rekao, obavezu da održe sjednicu i da se izjasne o kandidatima koje je predložio.
- A ne da zaustavljate procedure jer vam to politički odgovara. Ovo nije poštovanje procedura - dodao je Nikolić.
Konstatovao je da opozicija nije dobila nikakav poziv na dijalog o izboru dvoje sudija Ustavnog suda.
- Nema poziva na dijalog. Ja sam šef poslaničkog kluba i trebalo bi da znam da postoji neki pisani trag ili neformalna inicijativa da se porazgovara na ovu temu. Toga nema - naveo je on.
Ovo je, kaže, simulacija demokratije.
- U kojoj vi iza zavjese pregovarate o vašim partijskim interesima jer imate dovoljno gabaritnu parlamentarnu većinu da vam opozicija nije potrebna - dodao je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6086%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fadrovic-neko-od-bosnjaka-mora-da-bude-sudija-ustavnog-suda-necemo-podrzati-nikakvo-rjesenje-koje-ne-ukljucuje-nekoga-iz-nase-nacionalne-zajednice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nikolić: Sjetili ste se da dolazi Ursula fon der Lajen, pa treba reći da je pokrenuta inicijativa za popunu Ustavnog suda

Evropska unija poziva Crnu Goru da bez odlaganja sprovede preporuke Venecijanske komisije u vezi sa izmjenama zakonodavstva, kako bi se ojačala nezavisnost Ustavnog suda i obezbijedilo njegovo nesmetano i efikasno funkcionisanje.
To je saopštila Delegacija Evropske unije u Podgorici odgovarajući na pitanje "Dana" kada će biti sprovedene preporuke Venecijanske komisije date u mišljenju o ustavnoj krizi u Crnoj Gori nastaloj nakon što je penzionisana sudija ustavnog suda Dragana Đuranović.
Delegacija EU u Crnoj Gori podsjeća na sporazum koji su potpisali premijer Milojko Spajić i dio opozicionih lidera.
– EU poziva Crnu Goru da bez odlaganja sprovede preporuke Venecijanske komisije u vezi sa izmjenama zakonodavstva, kako bi se ojačala nezavisnost suda i obezbijedilo njegovo nesmetano i efikasno funkcionisanje. U tom smislu, upoznati smo sa formiranjem radne grupe zadužene za usklađivanje Zakona o Ustavnom sudu sa preporukama Venecijanske komisije, navodi se u odgovoru Delegacije EU.
Taj poziv, međutim, dolazi nakon što su i vlast i opozicija mjesecima ćutali o dokumentu koji je nastao uz posredovanje EU i ambasadora Johana Satlera.
Početkom januara vlast i opozicija su, u prostorijama Delegacije EU, potpisale sporazum kojim su se obavezale da pitanje penzionisanja sudije Ustavnog suda Dragane Đuranović neće rješavati jednostrano, već isključivo na osnovu mišljenja Venecijanske komisije. Time je javnosti poslata poruka da je postignut politički iskorak i da je pronađen način da se izađe iz krize koja je paralisala institucije. Sama činjenica da su za istim stolom bili Milojko Spajić, Danijel Živković, Damir Šehović i Adrijan Vuksanović doživljena je kao signal ozbiljnosti evropskog posredovanja.
Obaveza iz sporazuma bila je jasno definisana i nedvosmislena: preporuke Venecijanske komisije trebalo je da budu sprovedene odmah po njihovom dobijanju, a najkasnije u roku od petnaest dana. Ovaj rok je u samom dokumentu označen kao ključan korak za prevazilaženje institucionalne krize i za vraćanje povjerenja u rad Ustavnog suda. Ipak, utvrđeni rokovi nisu ispoštovani, a mišljenje je ostalo van institucionalne primjene, bez konkretnih aktivnosti koje bi potvrdile poštovanje potpisanih obaveza.
Venecijanska komisija je u svom mišljenju predstavila više preporuka koje imaju za cilj da se smanji prostor za sporna tumačenja zakona i da se osigura stabilno funkcionisanje Ustavnog suda. Preporučeno je precizno utvrđivanje starosne granice za odlazak u penziju ustavnih sudija, kako bi se izbjegle različite pravne interpretacije i novi sporovi. Posebno je naglašena potreba uvođenja mehanizma automatskog obavještavanja da je sudija ispunio uslove za penziju, što bi institucionalno onemogućilo nastanak pravne nesigurnosti i odlaganja. Komisija je predložila i da se uvede mogućnost da sudija ostane na funkciji sve dok ne bude izabran njegov nasljednik, kako bi se spriječilo da sud djeluje u nepotpunom sastavu. Dodatno, preporučeno je proširenje pravila o izuzeću sudija u slučajevima sukoba interesa, kako bi se obezbijedila puna nepristrasnost i nezavisnost institucije.
Iako su preporuke dostavljene u jasnom i konkretnom obliku, proces usaglašavanja Zakona o Ustavnom sudu sa tim smjernicama nije pokrenut u predviđenom roku. Formiranje radne grupe, koje je trebalo da bude jedan od prvih koraka nakon usvajanja mišljenja, u javnosti je pomenuto tek mjesecima kasnije, što je stvorilo dodatni vremenski zastoj. Skupština, kojoj pripada nadležnost za izbor nedostajućih sudija, do danas nije izvršila taj izbor, iako je to neophodno za pun sastav suda i njegovo nesmetano funkcionisanje.
Tema sporazuma i mišljenja Venecijanske komisije postepeno je izgubila mjesto u javnim nastupima političkih predstavnika. Dok je u januaru isticao značaj ovog dogovora kao koraka ka prevazilaženju institucionalne blokade i jačanju povjerenja u institucije, već tokom narednih mjeseci sporazum je gotovo potpuno iščezao iz političkog diskursa. Danas se o njemu rijetko govori, a obaveze preuzete u Delegaciji EU nisu našle svoje mjesto u konkretnim postupcima državnih organa.

Portal ETV

1250x600

1084x550

EU: Odmah sprovesti preporuke Venecijanske komisije

Duboka institucionalna i politička kriza pojavila se zbog odluke Skupštine Crne Gore da jednostrano proglasi penzionisanje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti ove sudske instance - navodi se u radnom dokumentu Evropske komisije o stanju vladavine prava u Crnoj Gori za 2025. godinu.
Kako se navodi u dokumentu, tenzije su eskalirale 17. decembra 2024. nakon odluke Parlamenta o penzionisanju Đuranović.
- Ova odluka nije bila u skladu sa postupkom predviđenim Ustavom, koji zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda, što je konstatovala i Venecijanska komisija, a to je izazvalo ozbiljnu krizu u Parlamentu. Kriza proizilazi iz nedostatka jasnih pravila o penzionisanju sudija zbog suprotstavljenih podzakonskih zakonskih akta. Ovi događaji izazvali su veliku zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti 
Ustavnog suda i podjele vlasti utvrđene Ustavom - istaknuto je u dokumentu.
Politički sporazum je, podsjećaju, postignut sredinom marta, otvarajući put za nastavak rada Parlamenta.
- Predviđeno jei zahtijevanje mišljenja Venecijanske komisije o odluci Parlamenta odluka, koja je objavljena 16. juna. Uprkos ovom razvoju događaja, parlamentarni postupak za izbor zamjene za sutkinju Ustavnog suda je nastavljen - dodaje se u dokumentu Evropske komisije.
<h2>Radna prava</h2>
Konstatuje se, pored ostalog, da nedostatak posebnog zakona o radnim pravima sudija i dalje predstavlja izazov.&nbsp;
- Trenutno postoje dva suprotstavljena zakona, a poseban zakon o pravima vezanim za rad, uključujući kriterijume za penzionisanje, za sve sudije i tužioce, uključujući i sudije Ustavnog suda, ostaje da se usvoji, kako je preporučila Venecijanska komisija - podsjeća se u dokumentu.
Venecijanska komisija je, kako dodaju, u svojim prethodnim mišljenjima identifikovala nekoliko elemenata koje Crna Gora treba da riješi kako bi uskladila važeća pravila sa evropskim standardima.&nbsp;
- Preporuke su se odnosile na regulisanje radnih prava sudija, uključujući starosnu granicu za penzionisanje i penziona prava, ograničenu upotrebu privremenih mehanizama za sprečavanje zastoja u ključnim imenovanjima, ograničavajući ih na izuzetne okolnosti, kao i usklađivanje postupaka evaluacije i disciplinskih postupaka za sudije sa evropskim standardima. Predviđeno je bilo i i jačanje nezavisnosti Sudskog savjeta i uvođenje pravnih zaštitnih mjera za sprečavanje neprimjerenog političkog uticaja - ističu u radnom dokumentu.
<h2>Neprimjeren uticaj</h2>
Slučajevi neprimjerenog javnog uticaja na pravosuđe i dalje izazivaju zabrinutost kod nekih zainteresovanih strana.&nbsp;
- Uprkos tome što su i Sudski i Tužilački savjet utvrdili mehanizam za prijavljivanje neprimjerenog uticaja, nijedan zahtjev za zaštitu nije primljen 2024. godine - istaknuto je u dokumentu.
Zainteresovane strane su, kako dodaju, prijavile slučajeve visokog ranga i političkih ličnosti koji su komentarisali tekuće slučajeve visokog profila, sudske odluke ili radnje organa za sprovođenje zakona i krivičnog pravosuđa.
- Što može doprinijeti potkopavanju povjerenja javnosti u 
pravosuđe - ocijenjeno je u dokumentu.
<h2>Nezavisnost</h2>
Nivo percipirane nezavisnosti sudstva u Crnoj Gori je, kako se konstatuje u izvještaju, veoma nizak među širom javnošću i kompanijama.&nbsp;
- Generalno, 26 odsto opšte populacije i 35 odsto kompanija percipira nivo nezavisnosti sudova i sudija kao „prilično ili veoma dobar“ u 2025. godini - navodi se u dokumentu.&nbsp;
Percipirana nezavisnost sudstva među širom javnošću je značajno smanjena u poređenju sa 2024. godinom (35 odsto), dok je među kompanijama porasla u poređenju sa 2024. godinom (28 odsto).&nbsp;
- Glavni razlog koji je navela šira javnost za percipirani nedostatak nezavisnosti sudova i sudija je percepcija miješanja ili pritiska od Vlade i političara - kazali su iz EK.
Konstatuje se i da je rad na primjeni Strategije reforme pravosuđa za period od 2024. do 2027. i pratećeg akcionog plana u toku, ali da nisu sve planirane aktivnosti za prošlu godinu u potpunosti sprovedene.
- Nakon intenzivne faze reformi 2024. godine, glavni zakoni koji garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosudnog sistema sada uglavnom uzimaju u obzir evropske standarde, kao što su Zakon o Sudskom savjetu i sudijama i Zakon o državnom tužilaštvu. Kao rezultat ovih izmjena, Sudski i Tužilački savjeti su u procesu razvoja novog sistema imenovanja, ocjenjivanja učinka i unapređenja sudija i državnih tužilaca - istaknuto je u dokumentu.
Ističu da bi, kako bi se u potpunosti ispunile preporuke Evropske komisije i Venecijanske komisije, sastav Sudskog savjeta i dalje treba da se uskladi sa evropskim standardima u pogledu uloge ministra pravde 
kao člana po službenoj dužnosti, kao i zastupljenost sudija koje biraju kolege.
- Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i dalje ima nedostataka, jer ključne preporuke Venecijanske komisije u vezi sa povećanom odgovornošću, jasnijim operativnim okvirima, jačom zaštitom ličnih podataka i strategijom za smanjenje značajnog zaostatka u predmetima još nisu primijenjene - navodi se u dokumentu.
<h2>Izazovi</h2>
Izazovi u vezi sa ljudskim resursima, informaciono-komunikacionom tehnologijom i infrastrukturom su se nastavili.&nbsp;
- Pravosudni sistem je pogođen neadekvatnim ljudskim resursima i fizičkim uslovima u sudnicama. Zainteresovane strane smatraju da odsustvo konkurentnih plata potkopava atraktivnost sudijske karijere, utičući i na proces zapošljavanja novih sudija i na motivaciju 
zaposlenih da prihvate unapređenja na pozicije sa većim odgovornostima - navodi se u dokumentu.&nbsp;
Štoviše, kako je istaknuto, Crna Gora nije počela efikasnu implementaciju Plana za racionalizaciju pravosudne mreže za period od 2024. do 2027, što predstavlja izazov.&nbsp;
- Na svim nivoima pravosuđa dodijeljeni radni prostori i uslovi rada, uključujući opremu, i dalje su neadekvatni, posebno za Specijalno državno tužilaštvo, Viši sud u Podgorici i Vrhovni sud - precizirano je u dokumentu.&nbsp;
U ovoj godini budžet za pravosuđe je povećan sa 32,7 miliona eura na 34,2 miliona eura.
- Zainteresovane strane &nbsp;i dalje smatraju da je ovaj budžet nedovoljan za suočavanje sa kritičnim potrebama sektora - kazali su iz Evropske komisije.
<h2>Korupcija</h2>
Navodi se da ostaje zabrinutost u vezi sa kapacitetom Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, koji ima zadatak da 
prati i izvještava o sprovođenju strategije i akcionog plana, da to učini, jer "njegova unutrašnja struktura, plan rada i resursi još nisu jasni".&nbsp;
- Prema riječima nekih zainteresovanih strana, odsustvo jasnih indikatora i referentnih vrijednosti može uticati na praćenje - navodi se u dokumentu.
Rezultati istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou se nastavljaju poboljšavati, ali, kako se dodaje, mali broj pravosnažnih osuđujućih presuda i nedostatak efikasnih i odvraćajućih kazni doprinose percepciji nekažnjivosti.&nbsp;
- Amandmani uvedeni 2024. godine u Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) značajno su poboljšali efikasnost njegovog rada, nakon čega je ovo tužilaštvo pokrenulo istrage protiv 17 osoba i podiglo optužnice protiv 16 osoba - precizirano je u dokumentu.
<h2>RTCG i Raonić</h2>
Tokom perioda izvještavanja, Skupština dva puta nije uspjela da 
imenuje nove članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i odložila je pokretanje postupka imenovanja za Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG).&nbsp;
- Potpuna implementacija zakonodavnih poboljšanja uvedenih u novim zakonima, uključujući i transparentna i na zaslugama zasnovana imenovanja, tek treba da se postigne kako bi se osiguralo pravilno funkcionisanje i puna nezavisnost Agencije za audiovizuelne medijske usluge i RTCG - istaknuto je u dokumentu.
Kako dodaju, iako je proces imenovanja generalnog direktora RTCG Borisa Raonića ranije bio osporen višestrukim sudskim presudama, u avgustu 2024. Savjet Javnog servisa imenovao ga je na stalnu funkciju, što je pokrenulo pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem 
kršenju zakonske procedure.&nbsp;
- U novembru 2024. godine tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe položaja prilikom imenovanja generalnog direktora RTCG. Krivični postupak u ovom slučaju je trenutno u toku pred Osnovnim sudom u Podgorici - navodi se u dokumentu.
<h2>Vlasništvo i napadi</h2>
Iako je, kako ocjenjuju, transparentnost vlasništva poboljšana nakon usvajanja novog Zakona o medijima, i dalje postoji niz uticajnih onlajn medija koji ne pružaju informacije o vlasništvu uprkos novim obavezama u zakonu o medijima.&nbsp;
- Pored toga, dostupnost informacija o vlasništvu medija ostaje ograničena na one medijske subjekte koji su prošli formalnu registraciju. Neke zainteresovane strane ističu da medijske kuće u vlasništvu kompanija osnovanih u Srbiji imaju snažan uticaj na medijskom tržištu i da i dalje dominiraju među primaocima državnog oglašavanja - istaknuto je u dokumentu.
U 2024. godini je, kako se podsjeća, tužilaštvo rješavalo 14 slučajeva verbalnog i fizičkog nasilja ili prijetnji protiv novinara, podigavši optužnice u tri slučaja i pokrenuvši prekršajne ​​postupke u četiri.&nbsp;
- Policija je zabilježila 16 slučajeva nasilja nad medijima, uključujući sedam koje su u tužilaštvu klasifikovali kao krivična djela, a većina slučajeva uključuje uznemiravanje i onlajn prijetnje. Pored toga, tri novinara su i dalje pod policijskom zaštitom - precizirano je u dokumentu.
Slučajevi verbalnih napada na medije od javnih funkcionera i političkih stranaka su se nastavili.
- Od objavljivanja izvještaja o vladavini prava za 2024. godinu zabilježena su tri nova upozorenja za Crnu Goru na Platformi Savjeta Evrope za promociju zaštite novinarstva i bezbjednost novinara, a u vezi sa napadima na fizičku bezbjednost i integritet uznemiravanjem i zastrašivanjem novinara.&nbsp;
- Platforma registruje ukupno osam aktivnih upozorenja. Platforma za brzi odgovor na slobodu medija zabilježila je 12 incidenata, odnosno dva fizička napada, jedan napad na imovinu, 10 verbalnih napada, tri pravna 
incidenta, te jedno "miješanja". Nije bilo značajnijih slučajeva strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP) protiv medijskih kuća ili novinara - navodi se, pored ostalog, u dokumentu.

Jasmina Beharovic

EK: Odluka Skupštine da jednostrano penzioniše sutkinju Đuranović izazvala zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti Ustavnog suda

Važno je pokazati kredibilnost u kontekstu implementacije mišljenja Venecijanske komisije (VK) &nbsp;- poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović konstatujući činjenicu da je potvrđeno da je penzionisanjem sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović prekršena Ustavom predviđena procedura.
On je, u tom kontekstu, pozvao da se da se vratimo ideji poštovanja vladavine prava i poručio da su stvari vrlo jasne.
- Imali smo jednu situaciju gdje je ambasador EU gospodin Johan Satler zajedno sa predstavnicima vlasti i opozicije uputio pitanje VK i dobili smo jasan odgovor da je prekršena ustavom predviđena procedura. Mislim da je važno pokazati kredibilnost i kada je u pitanju Satler, ali i pozicija i opozicija u kontekstu implementacije mišljenja VK. Ukoliko je to neko radio u tom trenutku kako bi vratio DPS u skupštinske klupe, a ne poštovanje vladavine prava, mislim da to onda nije dobra poruka - naveo je Milatović odgovarajući na novinarska pitanja tokom pres konferencije sa poljskim kolegom Andžejom Dudom.
Milatović je danas podnio inicijativu Ustavnom sudu koja bi mu, u perspektivi, otvorila vrata da zahtijeva ocjenu ustavnosti potvrđenih i objavljenih međunarodnih ugovora, poput onih sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima - tražeći brisanje odredbe Zakona o Ustavnom sudu koja ga sprečava da podnosi inicijative o ustavnosti međunarodnih ugovora.
To je učinio, kako je rekao na pres konferenciji, jednostavno jer smatra da taj član zakona nije u skladu sa Ustavom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftrazi-brisanje-odredbe-zakona-o-us-koja-ga-sprecava-da-podnosi-incijative-o-ustavnosti-medunarodnih-ugovora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Očekujem od Ustavnog suda da uzme u razmatranje prijedlog i da se što prije odnese u odnosu na to - naveo je Milatović.
<h2>Nada da će uključivanje SAD da dovede do deeskalacije sukoba Izraela i Irana</h2>
On je, odgovarajući na novinarska pitanja, poručio da je Crna Gora zabrinuta kada je u pitanju eskalacija sukoba između Izraela i Irana.&nbsp;
- Nadamo se da će posljednje uključivanje SAD u ovaj sukob da dovede do deeskalacije - izjavio je Milatović.
Imamo, kaže on, jasan stav da bi nakon svega sada najbolje bilo sjesti i razgovarati kako bi se diplomatskim putem došlo do rješenja tog sukoba.
Crna Gora, podvlači Milatović, ima vanjsku politiku koja je usklađena sa politikom EU.
- I tako je u prethodnih skoro deceniju i više. Nastavićemo sa potpunim usklađivanjem sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Tu je važno naglasiti da to radimo i prije nego smo postali punopravna članica i time pokazujemo posvećenost zajedničkim stavovima i kada je u pitanju Bliski Istok i rat u Ukrajini i vrlo izazovna bezbjednosna infrastruktura. Crna Gora je posvećena sigurnosti našeg evropskog kontinenta - naveo je on.
I Duda je rekao da zabrinjava eskalacija ratne situacije na Istoku.
- To je opasno i kao što znamo, već decenijama je to takva regija zapaljiva. Ako se SAD uključio i intervenirao u odnosu na iranski nuklearni program, za mene je jasno da su ti strahovi da Iran stvarno želi imati nuklearno oružje, to bi bilo opasno za cijeli svijet i u tom napadu američkom se to povrđuje. Ja obraćam pažnju da ne samo Izrael i SAD su govorile o toj opasnosti i Međunarodna agencija za nuklearnu energiju je potvrdila da Iran vodi istraživanja izvan dogovorenog okvira. Reakcija je bila odlučna i pretpostavljam da je to bilo neophdono. Nadamo se sada da će to primorati strane da pregovaraju i da se konflikt završi. Razgovori su očekivani. Ne možemo zamisliti dalju eskalaciju konflikta. Vjerovatno ćemo razgovarati o tome na NATO samitu u Hagu - naveo je on.
SAD je, kaže, naš saveznik, te da se nada da će sve aktivnosti dovesti do završetka konflikta.
<h2>Bezbjednost Zelenskog osigurana</h2>
U odnosu na pitanje o pokušaju atentata na ukrajinskog predsjednika Volodomira Zelenskog, rekao je da poljske službe obezbjeđuju sigurnost svojim gostima, pa tako i njemu.
Njegova bezbjednost je, kaže Duda, bila osigurana.
<h2>Moramo da napredujemo brže ka EU, zatvaranje poglavlja pet nije dovoljno</h2>
Milatović je poručio da ako želimo da do kraja 2026. zaokružimo pregovarački proces i uđemo u završnu fazu pristupanja, Crna Gora mora da napreduje brže. U tom kontekstu ga, kaže, raduje što će nakon završnice poljskog predsjedavanja Crna Gora na Međuvladinoj konfrenciji zatvoriti poglavlje pet.&nbsp;
- To je važan signal i podsticaj, ali moram jasno reći da to nije dovoljno - naveo je on.
Predanost tome, podvlači Milatović, mora biti opipljiva.
- Imamo ispruženu ruku EU i ja kao predsjednik preuzimam dio svoje odgovornosti i nastavljam da radim ono što je u mojoj moći: da obezbijedim podršku i ojačam povjerenje naših partnera - rekao je on.&nbsp;
Istakao je da je predsjednik Duda 11. predsjednik neke zemlje članice EU koji je podsjetio Crnu Goru od početka njegovog mandata. &nbsp;To, kaže Milatović, nije slučajno.
- Nego rezultat jasne politike i stavova i kontinuiranog rada na osnaživanju naše međunarodne podrške kada je u pitanju EU put - naglasio je on.
Čast mu je, kaže, i zadovoljstvo što ima priliku da iskažem iskreno prijateljstvo, zahvalnost i savezništvo koje veže naše dvije zemelje.&nbsp;
- Kao što znate, njegujemo dugogdišnje dobre i sadržajne odnose zasnovane na međusobnom povjerenju, zajedničkim vrijednostima. To prijateljstvo je primjer kako se partnerstvo može graditi i njegovati kroz saradnju u svim oblastima. Posebno cijenim i zahvalan sam na čvrstoj i dosljednoj podršci koju poljska pruža crnoj gori na našem putu ka EU. U vremenu globalne nesigurnosti i ozbiljnih rastućih bezbjednosnih izazova, politika proširenja EU mora ostati vjerodostojna i djelotvorna i upravo je Poljska jedna od zemalja koja to dosljedno i jasno demonstrira i riječju i djelo zato želim da iskažem zahvalnost i predsjedniku Dudi i Vladi Poljske na svemu što su uradili i što će nastaviti da rade kao podrška našem EU putu - rekao je on.
Kao saveznice u okviru NATO Crna Gora i Poljska dijele, dodaje on, snažnu posvećenost očuvanju demokratskih vrijednosti.
- Sjutra ćemo odletjeti za Hag i učestvovati na NATO samitu i donijeti važne odluke za našu bezbjednost. Zahvalni smo na podrški Poljske koju nam pruža od članstva u NATO i očuvanju evropske i evroatlanske bezbjednosne arhitekture - saopštio je Milatović.
Duda je rekao da je čestitao zatvaranje novih poglavlja i da vjeruje da ćemo 2028. godine ući u EU.&nbsp;
- Naglasio sam da je Crna Gora članica NATO i da je to bitno za primanje u EU jer se smatra da je bezbjedna i da ima zaštitne sisteme NATO pakta. To je bitno, recimo, za zaštitu informacijama. Govorili smo o predstojećem samitu u Hagu i odlukama koje će biti donijete , drago nam je da imamo konsenzus o izdacima za odbranu. Drago mi je lično jer sam ja želio da se ti izdaci povećaju. To je bilo prije godinu kada sam se sastao sa Džo Bajdenom - rekao je on.
Zahvalio sam što su vojnici u Letoniji i Bugarskoj i jer imamo ulogu u stvaranju bezbjednosti na istočnom krilu.
- Svima nam je stalo da ne bude burno i svi trebalo da radimo na tome da pojačavamo naše veze i da bezbjednost bude garantovana i od strane armije SAD. Govorili smo o ekonomskim odnosima i turizmu i da treba graditi zajednički sistem izbjegavanja ruskih opasnosti i o hibridnom sistemu za dezinformacije. To je velik zadatak i borba koju vodimo stalno. Moramo u tome učestvovati. Rast izdataka za bezbjednost i odbranu treba služiti tome da možemo efikasnije da realizujemo te zadatke - naveo je on.
Sve više Poljaka, kaže, dolazi u Crnu Goru, što znači da se smatra bezbjednom i prijateljskom zemljom.
- Nadam se da će ti odnosi u budućnosti još bolje da se razvijaju - rekao je on.
Dodao je da će uskoro imati novog predsjednika i da se nada da će on još jačati poljsko-crnogorske odnose.
Vrijedi reći, kaže, da bi Crna Gora bila spremna da primi lidere "Tri mora" i da budemo njihov domaćin.

Milatović: Važno da se implementira jasno mišljenje VK o penzionisanju Đuranović, očekujem i da se Ustavni sud što prije odnese prema inicijativi o brisanju odredbe Zakona o US

U trenutku kada su ispunjeni svi formalni preduslovi, pozvali smo premijera da, u skladu sa sporazumom, bez odlaganja preduzme konkretne institucionalne korake radi pune primjene mišljenja Venecijanske komisije - kazao je predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
On je podsjetio da su juče potpisnici Sporazuma od 15. marta uputili zajedničko pismo predsjedniku Vlade.
- Sporazum nije ni forma ni protokol – već preuzeta odgovornost. Jasno definiše redosljed poteza i obaveze svih potpisnika. Mišljenje Venecijanske komisije ne smije se ignorisati, posebno imajući u vidu da je zatraženo konsenzusom i prihvaćeno kao ključni instrument za očuvanje ustavnog poretka - istakao je Šehović.
Prema njegovim riječima, u trenutku kada je nesporno da je Skupština prekršila Ustav, odnosno proceduru propisanu Zakonom o Ustavnom sudu – čime je direktno ugrožena pravna sigurnost i institucionalni integritet najviše sudske instance – jedini odgovoran potez jeste bezuslovna i hitna primjena mišljenja Venecijanske komisije.
- Odluke donesene protivno Ustavu moraju biti stavljene van snage najkasnije u roku od 15 dana od dana dostavljanja mišljenja - naveo je Šehović.
Kazao je da je predsjednik Vlade dužan je da postupi u skladu sa preuzetim obavezama i obezbijedi uslove za zakonit, legitiman i ustavno zasnovan rad Ustavnog suda.&nbsp;
- Poštovanje dogovora, čiji je garant i Delegacija EU u Crnoj Gori, predstavlja temeljni test političke zrelosti, evropske odgovornosti, ali i lične ozbiljnosti svih potpisnika - zaključio je Šehović.

Šehović: Postupiti u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije, neustavne odluke staviti van snage

Kriza u Ustavnom sudu i nakon dobijenog stava Venecijanske komisije nije ni blizu rješenja. Aktuelna parlamentarna većina nema političke volje za rješavanjem problema, smatra Ivan Vujović, predsjednik SDP-a i jedan od lidera Evropskog saveza.
Vujović je u izjavi za Antenu M ocijenio da ne bi bilo ustavne krize da je bilo političke volje, a sada je, ističe, VK jasno utvrdila da je parlamentarna većina prekršila Ustav kada je na Ustavnom odboru prekršila proceduru razrješenja sutkinje Ustavnog suda, Dragane Đuranović.
- Zato što je Venecijanska komisija potpuno jasno i nedvosmisleno ocjenila da je tada došlo do kršenja Ustavne procedure. Međutim vidite da mi imamo posla sa bahatom i neznavenom parlamentarnom većinom, koja ni sada kada je vidjela da je napravila grešku, da je prekršila Ustav, ni nakon mišljenja Venecijanske komisije, ne želi to da prizna - rekao je Vujović.
Sada poslanici parlamentarne većine, kaže Vujović, relativizuju mišljenje VK.
- Ne radi se samo o mišljenju VK, nego o još jednom važnijem dokumentu, a to je Non-pejper Evropske komisije, koji &nbsp;politički još snažnije osuđuje takvo ponašanje vlasti. I umjesto da priznaju grešku, da spoznaju da su uradili nešto što je neustavno oni idu u dalje obmanjivanje crnogorske javnosti, saopštavajući da ono što je rekla Venecijanska komisija nije rečeno, već je rečeno nešto što su oni pročitali - rekao je Vujović.
Radi se, navodi Vujović, o beskrupuloznosti najvišeg nivoa, i sa političkog stanovišta "mogu slobodno reći 'ništavila', dakle kada vi možete na ovakav način da ocjenujete mišljenja Venecijanske komisije i kada ih ne obavezuju ni Ustav ni Zakon, a ni mišljenja međunarodnih tijela, omda je to to".
Vujović je izričit u tome da je parlamentarna većna obesmislila čitavu proceduru obraćanja VK, jer su se, kako kaže, i iz vlasti i iz opozicije obavezali da obustave postupak kandidovanja sudije Ustavnog suda do dobijanja mišljenja, ali je vlast i tada slikovito pokazala da ne želi konstruktivan dogovor.
- Znate, kada imate spram sebe takvu vlast koja jednostavno ne poštoje ništa. I ono što je slovo Ustava što svaki, rekao bih, osnovac može lako da protumači, onda konstatujem da je veoma teško sa takvom arogantnom i bahatom vlasti doći do zajedničkog jezika. Oni su najavili da će neke preporuke u dijelu izmjena nekih zakonskih rješenja uraditi, ali ogromna šteta je već učinjena - dodao je Vujović.&nbsp;
Mi smo, objašnjava Vujović, izgubili nekih pola godine ili nekoliko mjeseci, ključnih za naš evropski put.
On dalje smatra da se obraćanjem Venecijnaskoj komisiji za ovako očigledan problem koji, po njegovom mišljenju, svako može rastumačiti "doprinosi, na neki način, i međunarodnoj blamaži Crne Gore".

Vujović: Parlamentarna većina obesmislila proceduru obraćanja VK, umjesto da prizna da je prekršila Ustav

Nama ne vjeruju, ali su sada dobili potvrdu u vidu mišljenja Venecijanske komisije, pravnog autoriteta, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, kao i kroz non paper Evropske komisije. Zaklinju se na evropske vrijednosti i evo prave prilike da se stvari vrate u prijašnje stanje, da se Dragana Đuranović, do isteka mandata, vrati na poziciju sutkinje Ustavnog suda, onako kako to definiše Sporazum predstavnika opozicije i premijera - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, predsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini, Danijel Živković.
Nacrt mišljenja Venecijanske komisije potvrdio je, kaže Živković, ono što je opozicija tvrdila od samog početka - da je parlamentarna većina prekršila Ustav kada je na Ustavnom odboru prekršila proceduru razrješenja sutkinje Ustavnog suda, Dragane Đuranović.
- To ne potvrđuje samo mišljenje Venecijanske komisije, već i non paper Evropske komisije u kojem se jasno navodi da je jednostranim aktivnostima parlamentarne većine na Ustavnom odboru došlo do institucionalne i političke nestabilnosti. Možemo da razumijemo to da u parlamentarnoj većini smatraju naše mišljenje subjektivnim, nijesu vjerovali ni pravnim autoritetima u državi. E, pošto nama ne vjeruju, sada su dobili tu potvrdu u vidu mišljenja Venecijanske komisije, kao pravnog autoriteta, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, kao i kroz non paper Evropske komisije. Pošto se zaklinju na evropske vrijednosti, evo sada prave prilike da se stvari vrate u prijašnje stanje, da se Dragana Đuranović do isteka mandata vrati na poziciju sutkinje Ustavnog suda, onako kako to definiše Sporazum potpisan između predstavnika opozicije i premijera Milojka Spajića i da se na taj način stavi tačka na ovu pravnu akrobatiku i svu bahatost parlamentarne većine koju su sprovodili na Ustavnom odboru - rekao je Živković.
Međutim, vjeruje da je teško očekivati od parlamentarne većine da će poštovati ne samo mišljenje Venecijanske komisije, već i državnih institucija Crne Gore.
- Obično traže različite prečice da bi ostvarili svoje ciljeve. To je rekao i predsjednik Skupštine Andrija Mandić, da ciljevi ostaju isti samo su putevi do njihovog ostvarivanja drugačiji. Ne prezaju oni ni od kršenja Ustava, ni od kršenja pozitivnih zakonskih propisa. Ali, naša je obaveza da istrajnim i snažnim opozicionim djelovanjem zaustavimo parlamentarnu većinu u kršenju Ustava. Vjerujem da smo svojim postupanjem u parlamentu, kao i kroz mišljenje Venecijanske komisije, malo težim putem, došli do toga da ih naučimo poznaniju prava – poručuje Živković.
<h2>Anketni odbor</h2>
Govoreći o učinku Anketnog odbora i razlozima formiranja tog skupštinskog tijela Živković kaže da su isključivo političke prirode, kako bi parlamentarnoj većini poslužili da se sačuva do narednih parlamentarnih izbora.
- Njima je potreban neki izgovor kako bi se sačuvali na okupu. Taj izgovor je pronađen u Anketnom odboru. Na političkom terenu preispituje se da li postoji neka nova činjenica koja bi ukazala na neko novo otkriće. Da je njima suštinski stalo da se razotkriju oni koji su počinili krivična djela i da se dovrše određeni procesi pred nadležnim državnim organima, svako ko je racionalan bi pošao u policiju ili nadležno tužilaštvo i upoznao ih sa svojim saznanja. Za to su imali najmanje per godina, ako nijesu vjerovali sistemu koji je predovdio DPS. Od 2020. do danas imali su vremena da pođu u tužilaštvo i predoče nova saznanja i činjenice – kaže Živković.
<h2>Srpska kuća</h2>
Komentarišući odluku Vlade da zakupi prostorije u "Srpskoj kući", čiji su suvlasnici upravo članovi izvršne vlasti, Živković je podsjetio zbog čega je ta zgrada nastala.
- Dugo traje priča u crnogorskom javnom diskursu o ugroženosti prava Srba u Crnoj Gori. Ekskluzivno pravo na zaštitu tih prava preuzeo je Demokratski front, a ideja o navodnoj ugroženosti Srba nije nastala u Crnoj Gori, već u Beogradu. To je bila potreba da se kaže kako Srbi u Crnoj Gori ne mogu imati matičnu kuću u toj, već nekoj drugoj državi. Više puta smo od samih predstavnika Demokratskog fronta čuli da Crna Gora nije njihova matična kuća… “Srpska kuća” je jedan od temelja odbrane prava Srba u Crnoj Gori. I gle čuda, sad se pojavljuju nosioci izvršnih funkcija u Crnoj Gori, konkretno iz Nove srpske demokratije, poput Slavena Radunovića, Budimira Aleksića, koji imaju akcije u “Srpskoj kući”. Njiohva zabrinutost za ugrožena prava traje onoliko koliko im je potrebno da ostvare svoje privilegije, zaposle članove svoje porodice i počnu da razvijaju biznis ideje - rekao je Živković.
Da se u vrijeme dok je DPS bio na vlasti desilo da Vlada zakupi prostorije te partije, Živković vjeruje da bi odmah bili procesuirani, a poziv na odgovornost stigao bi i od tadašnje opozicije, kao i medijskog i nevladinog sektora.
- Dok pričaju o antisrpstvu, to srpstvo brane u foteljama, gdje su udobno smješteni za 2.500 do 3.000 eura, dok članovi njihovih porodica uživaju najveće privilegije u državnim preduzećima. Vjerujem da veći dio građana, koji podržava ove političke subjekte, nije znao da su akcionari u “Srpskoj kući” upravo predstavnici Demokratskog fronta i oni koji obavljaju najvažnije funkcije kako u parlamentarnoj, tako u izvršnoj vlasti Crne Gore - istakao je Živković.
<h2>Veting koji ne postoji</h2>
Predsjednik DPS-a za situaciju u bezbjednosnom sektoru kaže da je sve, samo ne redovna. I pored toga što se rukovodioci bezbjednosnog sektora hvale istorijskim rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, previđajući, kaže Živković, važnju činjenicu – da niko nije podnio bilo kakvu odgovornost zbog dva masovna ubistva na Cetinju u prethodne dvije i po godine.
- To nam dovoljno govori kakav je karakter ljudi koji obavljaju tako važne funkcije. Ne možete biti samo zagledani u njihovu profesionalnost, nego i u karakter, onda kada se nađu pred izgovorom od odgovornosti. Kažu kako su spremni da se bore protiv organizovanog kriminala i korupcije, a i dalje se nastavlja rat klanova na crnogorskim ulicama, imamo sve veći broj onih koji stradaju. Niko za sve to nije podnio makar i objektivnu, moralnu odgovornost. Kada žele da se brane, prebacuju priču o vetingu. Taj veting ne postoji. U Crnoj Gori ne postoji nikakav lex specialis koji bi propisivao jasne i transparentne procedure preispitivanja profesionalne, etičke i svake druge odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija, tužilaca, sudija, zaposlenih u Upravi policije, inspektora. Riječ je o potrebi da se nepodobni uklanjaju iz sistema, pod izgovorom vetinga, kako kažu u policiji ili vojsci. Doći će pred svršen čin jer će sudovi te ljude vraćati na posao, a država iz budžeta plaćati odštetu, kao i dok je Vesna Bratić bila ministarka nauke, kulture, prosvjete i sporta - zaključio je Živković.

Živković: Venecijanska komisija potvrdila ono što je opozicija govorila od samog početka

Venecijanska komisija stava je da je Skupština Crne Gore trebalo da ispoštuje proceduru koja podrazumijeva zvanično obavještenje od strane Ustavnog suda o prestanku funkcije Dragani Đuranović. VK je u nacrtu mišljenja, u koji je Portal ETV imao uvid, upozorila da je parlament obavezan da poštuje pravila propisana Zakonom o Ustavnom sudu, naglašavajući da, kao političko tijelo, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija.
Komisija podsjeća na princip lojalne saradnje među državnim institucijama i dodaje da starosna granica za odlazak u penziju sudija treba da bude jasno utvrđena u zakonu. Takođe, u Nacrtu mišljenja se ističe da sudije Ustavnog suda treba da pokažu uzdržanost, imajući u vidu potrebu za očuvanje integriteta i nesmetanog funkcionisanje Suda kao temeljnog garanta Ustava i demokratskog poretka.
<h2>Kontroverze i tumačenja</h2>
Venecijanskoj komisiji je krajem marta upućen zahtjev za mišljenje povodom konstatovanja prestanka funkcije sutkinji Dragani Đuranović u kontroverznoj proceduri sredinom decembra prošle godine kada je Ustavni odbor donio zaključak bez prethodnog obavještenja sjednice Ustavnog suda o sticanju uslova za odlazak u penziju.
Tako je kreirana još jedna politička kriza, parlament je bio u blokadi do postizanja konsenzusa vladajuće većine i opozicije da se privremeno obustavi izbor njenog nasljednika dok o tom problemu mišljenje ne da VK.
U međuvremenu, Ustavnom sudu ponovo prijeti blokada jer je ostao sa četvoro, od sedam sudija, nakon što je 31. maja Budimir Šćepanović stekao uslove za penziju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.5845%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkvorum-na-klimavim-nogama-politicka-igra-sa-sudbinom-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Venecijanska komisija danasrazmatra Nacrt mišljenjakoji su kreirali &nbsp;Marta Kartabija (Italija), Majkl Frend (Malta), kao i dvojica delegata koji su posjetili Crnu Goru Erik Holmojvik (Norveška) i ekspert i bivši član VK Filip Dimitrov (Bugarska).
- Zahtjev za ovo mišljenje proističe iz događaja koji su se odigrali od juna 2024. godine i koji su rezultirali prestankom mandata sudije Ustavnog suda zbog starosne granice. Pojavila se kontroverza u vezi sa primjenom Zakona o radu, propisuje starosnu granicu za odlazak u penziju od 66 godina, ili Zakona o PIO, koji od 2024. godine predviđa starosnu granicu od 65 godina. Venecijanska komisija naglašava da nije u njenoj nadležnosti tumačenje nacionalnih ustavnih normi i spornih odredbi domaćeg zakonodavstva ili da procenjuje ustavnost određenih akcija koje preduzimaju parlament i Ustavni sud. Njen zadatak je ograničen na ocjenjivanje predmetnih pitanja u svjetlu evropskih i međunarodnih standarda i prakse i davanja preporuka sa ciljem izbjegavanja sličnih situacija u budućnosti - navedeno je u Nacrtu mišljenja VK u koji je naš portal imao uvid.
VK podsjeća da je sigurnost mandata do obavezne starosne granice za penzionisanje ili do isteka mandata, osnovna garancija nezavisnosti pravosuđa, a da je to još važnije u slučaju sudija Ustavnog suda jer ova institucija igra najvažniju ulogu u funkcionisanju demokratije kao konačni arbitar o pitanjima ustavnog prava, poštovanja vladavine prava i zaštite ljudskih prava.&nbsp;
<h2>Izbjeći sumnje i dvosmislenosti</h2>
- Iako je starosna granica, u principu, objektivan osnov za prestanak mandata i na demokratskom zakonodavcu je da definiše starosnu granicu za odlazak u penziju sudija, Komisija je kritikovala promjene starosne granice za odlazak u penziju ili trajanja mandata sudija, čak i kao dio opšte reforme pravosuđa, kada su te promjene bile ishitrene, nisu potkrijepljene ubjedljivim razlozima ili su retroaktivne, jer mogu uticati na nezavisnost i efikasnost Suda. Takođe, radi pravne sigurnosti, starosna granica za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda treba da bude jasno utvrđena u zakonu, izbjegavajući svaku sumnju ili dvosmislenost i svaku diskreciju tijela koje donosi odluke o penzionisanju, posebno ako je to političko tijelo kao što je parlament - napominje se u mišljenju.&nbsp;
Postojanje osnova za prijevremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda, napominju, treba da ocijeni sam Ustavni sud, kao element organizacione autonomije i nezavisnosti Suda, čime se sprječava bilo kakav neprimjeren spoljašnji uticaj.
Kako dodaju, vrhovni državni interes za funkcionisanje Ustavnog suda s jedne strane podrazumijeva da treba da postoje mehanizmi koji sprječavaju kašnjenja u obnavljanju sastava Ustavnog suda, a s druge da nijedna državna institucija, uključujući i sam Ustavni sud, ne bi trebalo da ima moć da blokira proces nominovanja.&nbsp;
- Pored toga, ako dođe do blokiranja ili odlaganja obnove sastava, trebalo bi da se uspostave mehanizmi kako bi Ustavni sud mogao da nastavi sa funkcionisanjem - konstatuje VK.
Podsjećaju da član 154 Ustava Crne Gore utvrđuje tri osnova za prijevremeni prestanak mandata sudija Ustavnog suda: na lični zahtjev sudije, kada sudija ispunjava uslove za starosnu penziju i ako je sudija osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.&nbsp;
- Ustavni sud je dužan da preduzme dvije radnje u postupku koji se odnosi na prijevremeni prestanak mandata svojih sudija radi ispunjenja uslova za starosnu penziju: prvo, da na sjednici utvrdi činjenice o ispunjenju uslova za starosnu penziju. Drugo da obavijesti predlagača o ispunjenju uslova za starosnu penziju, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za starosnu penziju. Zakon o Ustavnom sudu ne reguliše oblik takvog „utvrđivanja“, koje, čini se, &nbsp;nemaju formu ni „odluke“, ni „rješenja“ - ističe se u Nacrtu mišljenja.
Dalje se navodi da se čini da je Ustavni sud protumačio član 154 Ustava kao zahtjev za donošenje „odluke“, koja zauzvrat zahtijeva većinu glasova.&nbsp;
- Međutim, Ustavni sud, umjesto da konkretno odluči o postojanju uslova za prestanak mandata, donio je odluke samo o tome da li da pošalje obavještenje predlagaču ili ne. Kao posljedica ovog tumačenja, kada Sud nije postigao većinu za slanje obavještenja, nije donio nikakvu formalnu odluku, i postoji samo zapisnik o glasanju, koji ponekad, ali ne uvijek, sadrži i upućivanje na zakon koji je Sud uzeo u obzir. U većini slučajeva, stav Ustavnog suda o primjenljivosti Zakona o radu može se zaključiti samo "a contrario" (razlog suprotnosti), iz nepostizanja većine potrebne za slanje obavještenja predlagaču. Čak i kada je Ustavni sud naveo zakon koji smatra primjenljivim, nije naveo nikakvo obrazloženje - dodaje se u Nacrtu mišljenja.
<h2>Poštovati procedure</h2>
VK je izrazila žaljenje što su nedostatak jasnih zakonskih odredbi o starosnoj granici i propust Ustavnog suda da, kroz formalne, obrazložene odluke, razjasni koji je zakon po ovom pitanju mjerodavan, doveo do pravne nesigurnosti.
Ipak, Venecijanska komisija smatra da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru propisanu Zakonom o Ustavnom sudu, koji zahtijeva formalno obavještenje od strane Ustavnog suda i podsjeća na obavezu lojalne saradnje među državnim institucijama u skladu s principima vladavine prava.
Komisija takođe smatra da, čak i ako važeće zakonodavstvo ne predviđa opsežna pravila o sukobu interesa i samoizuzeću, sudije Ustavnog suda treba da pokažu uzdržanost, vodeći računa o potrebi da se osigura da Ustavni sud, kao garant Ustava, može da funkcioniše kao demokratska institucija.
Venecijanska komisija je pozdravila saglasje da je potrebna zakonska reforma kako bi se osiguralo da se slična situacija ne ponovi.&nbsp;
- Ovo mišljenje se odnosi na elemente koji bi mogli postati dio takvih reformi. Da bi se izbjegle slične situacije u budućnosti, Venecijanska komisija preporučuje razmatranje sljedećih predloga: usvajanje jasnog zakonskog okvira koji se izričito odnosi na starosnu granicu za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda; uvođenje pojednostavljenog mehanizma u vezi sa obavještavanjem o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda; usvajanje odredbe kojom se sudiji dozvoljava da nastavi da obavlja svoju funkciju dok novi sudija ne preuzme dužnost, kako bi se izbjegla situacija u kojoj su sudijske pozicije upražnjene zbog činjenice da novi sudije nisu imenovani; razmatranje proširenja odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa, uz dužno poštovanje proceduralnih garancija i očuvanja funkcionisanja Ustavnog suda - zaključuje se u Nacrtu mišljenja, uz poruku da VK ostaje na raspolaganju vlastima u Crnoj Gori za bilo kakvu dalju pomoć u ovom pitanju.

Tamara Klikovac

VK: Skupština morala da poštuje proceduru u slučaju Đuranović, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija

Venecijanska komisija danas će razmatrati Nacrt mišljenja o pitanjima koja se odnose na postupak prijevremenog prestanka mandata sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović zbog starosnih ograničenja, navodi se na sajtu ovog tijela Savjeta Evrope.
Prema agendi, ovo pitanje će biti razmatrano od 14.30 sati u okviru dvodnevne Plenarne sjednice Venecijanske komisije.
- Komisija je pozvana da razmijeni mišljenja sa ministrom pravde Bojanom Božovićem i da ispita, radi usvajanja, nacrt mišljenja o nekim pitanjima koja se odnose na postupak prijevremenog prestanka mandata sudija Ustavnog suda zbog starosnih ograničenja - navodi se u agendi.
Nacrt mišljenja, kako je precizirano, kreirali su članovi Venecijanske komisije Marta Kartabija (Italija), Majkl Frend (Malta), kao i dvojica delegata koji su posjetili Crnu Goru Erik Holmojvik (Norveška) i ekspert i bivši član VK Filip Dimitrov (Bugarska).
Podsjećaju da je ovo mišljenje zatražio premijer Crne Gore Milojko Spajić 25. marta.
Dodaje se da su komisije za ustavno pravosuđe i za osnovna prava ispitali ovaj nacrt mišljenja 12. juna, a da je dokument pripremljen u okviru Mehanizma za saradnju stručnjaka u okviru zajedničkog programa EU/SE „Horizontalni fond za Zapadni Balkan i Tursku“, koji sufinansiraju Evropska unija i Savjet Evrope.
Na Plenaroj sjednici Venecijanske komisije razmatraće se i Nacrt dodatnog mišljenja u vezi sa mišljenjem o Nacrtu zakona o Vladi.
- Komisija je pozvana da održi razmjenu mišljenja sa vršiteljkom dužnosti generalne direktorice Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave Jelenom Pejović - navodi se u agendi.
Nacrt dodatnog mišljenja kreirali su članovi Fransoa Seners, Vladimir Vardanjan i bivši član i stručnjak Voren Njumen.&nbsp;
- Ovo dodatno mišljenje je zatražio ministar javne uprave (Maraš Dukaj) 22. aprila - podsjećaju iz Venecijanske komisije.&nbsp;
<h2>Poštovanje procedura</h2>
"Vijesti", koje su imale u uvid u mišljenje Venecijanske komisije, pišu da je Skupština Crne Gore trebalo da poštuje proceduru koja zahtijeva formalno obavještenje od Ustavnog suda (US) o sticanju uslova za prestanak funkcije Dragani Đuranović u toj sudskoj instituciji.
Venecijanska komisija nije se upustila u tumačenje da li sudije Ustavnog suda stiču uslove za penzionisanje po Zakonu o radu ili Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO).
Ovo tijelo Savjeta Evrope navelo je da nije u njenoj nadležnosti da tumači nacionalne ustavne norme i sporne odredbe domaćeg zakonodavstva, niti da ocjenjuje ustavnost konkretnih postupaka koje su preduzeli Skupština i Ustavni sud.
Da bi se izbjegle slične situacije u budućnosti, Venecijanska komisija preporučila je razmatranje nekoliko predloga: Usvajanje jasnog zakonskog okvira koji izričito uređuje starosnu granicu za penzionisanje sudija Ustavnog suda; uvođenje pojednostavljenog automatskog mehanizma za obavještavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda; donošenje odredbe kojom se omogućava sudiji da nastavi s obavljanjem dužnosti do stupanja na dužnost novog sudije, kako bi se izbjegle situacije u kojima su sudijske pozicije nepopunjene; razmatranje proširenja odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda u slučaju sukoba interesa, uz puno poštovanje proceduralnih garancija i očuvanje funkcionalnosti Ustavnog suda.
Parlament je, na osnovu zaključka Ustavnog odbora, prošle godine Đuranović konstatovao prestanak funkcije, jer je stekla uslov za penziju shodno propisu o PIO. Zbog toga je opozicija bila napustila parlament i blokirala Odbor za reformu izbornog zakonodavstva.
Blokada je prekinuta nakon što je dio stranaka opozicije sa Spajićem potpisao sporazum o rješavanju političke krize, nakon čega je Venecijanskoj komisiji upućen zahtjev za mišljenje o spornom slučaju.&nbsp;
J. B.&nbsp;

Venecijanska komisija danas o prijevremenom prestanku mandata sutkinje Dragane Đuranović i Nacrtu zakona o Vladi

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saslušaće u srijedu, u svojstvu osumnjičene, nekadašnju ministarku ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Anu Novaković-Đurović zbog rušenja postrojenja Montenegro Petrola u Mahali februara 2023. godine, saznaje<a href="https://www.antenam.net/clanak/sdt-ce-kao-osunjicenu-saslusavati-novakovic-durovic"> Antena M</a>.
U SDT su, takođe u svojstvu osumnjičenih, pozvani i nekadašnji generalni direktor Direktorata za građevinarstvo Goran Gorašević i nekadašnja državna sekretarka u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Zorica Krsmanović.
Iz SDT-a su odbili da potvrde ovu informaciju.
- Uvaženi, Specijalno državno tužilaštvo ne obavještava javnost o dokaznim radnjama koje preduzima ili planira da preduzme radi zaštite interesa postupka i obezbjeđenja svrhe ostvarivanja dokaznih radnji -odgovorio je, nakon dva dana, na upit Antene M specijalni tužilac i portparol Vukas Radonjić.
Krivičnu prijavu zbog rušenja bez rješenja postrojenja Montenegro Petrola u Mahali podnio je još 2023. godine zastupnik te kompanije Nikola Martinović. U toku je i sudski proces pred Privrednim sudom po tužbi Montenegro Petrola protiv države, potencijalno težak četiri miliona eura.
Nekoliko dana uoči akcije tadašnje Vlade Dritana Abazovića, Osnovni sud u Podgorici donio je rješenje kojim je podgoričkoj kompaniji dozvoljeno da u Mahali radi i proizvodi beton, obrađuje materijal, uključujući i šljunak koji ne potiče sa lokacije u Mahali ili iz Morače.
Ipak, Vlada je u akciju rušenja krenula četiri dana kasnije, 13. februara 2023. Abazović je tada optužio Montenegro Petrol da se bavi nelegalnim aktivnostima, optužujući ih za bahatost.
Advokat Martinović je tvrdio da se akcija vlasti i rušenje postrojenja sprovode bez bilo kakve odluke državnog organa, te da je nadležnom tužiocu podnio krivičnu prijavu nakon što je srušeno postrojenje Montenegro Petrola na Morači.
Ovo je bio i predmet televizijske debate na Radio-televiziji Crne Gore, u kojoj je Abazović obećao zastupniku Montenegro Petrola Nikoli Martinoviću da će dostaviti svu dokumentaciju u vezi sa rušenjem postrojenja za proizvodnju betona u Mahali.
Martinović je tada, četiri dana nakon emisije, 27. februara 2023, tražio da mu se kompletna dokumentacija dostavi poštom, u elektronskoj verziji ili ličnim preuzimanjem, akcentirajući odluku o rušenju i dokaze da je pravosnažna i prethodno uručena strankama. Kako je odgovor izostao, Martinović je novi dopis uputio još jednom.&nbsp;
- Kad god treba podsjećati na ispunjenje datog obećanja, očigledno postoji nerazumijevanje u poimanju vrijednosti date riječi kao izraza morala i časti. Za ozbiljne ljude i ovaj dopis je višak, zato nakon ovoga više neću pisati, jer je to očigledno uzaludno - naveo je Martinović u drugom dopisu Abazoviću iz marta 2023. godine. Abazović obećanje do danas nije ispunio.
<h2>Tužba</h2>
Naredne godine, u februaru 2024, pred Privrednim sudom počeo je proces po tužbi Montenegro Petrola zbog nezakonitog rušenja postrojenja, u kojoj kompanija od države traži da joj plati odštetu u iznosu od četiri miliona eura.
Montenegro Petrol tužio je državu jer su, uz veliku medijsku pažnju i prisustvo najviših državnih zvaničnika, 13. februara 2023. srušeni njegovi objekti za proizvodnju šljunka.
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kojim je rukovodila Novaković-Đurović, 7. februara 2023. predložilo je Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojasu uz rijeke Moraču i Cijevnu, tražeći hitno rušenje objekata.
Vlada je dva dana kasnije, na dan kada je vijeće Osnovnog suda donijelo rješenje kojim se dozvoljava rad postrojenja Montenegro Petrola, razmotrila ovu informaciju i zadužila Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agenciju za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojasu uz Moraču i Cijevnu.
Ministarstvo je potom državnoj firmi Zaštita prostora Crne Gore, 12. februara, naložilo uklanjanje i rušenje objekata uz rijeke Moraču i Cijevnu, nalažući da se sa rušenjem počne odmah.
Montenegro Petrol podnio je tužbu Privrednom sudu u maju iste godine, u kojoj su istakli da je država postupala krajnje nesavjesno, da je mašinske elemente rušila na nepodoban način, uzrokujući nepotrebnu štetu. Umjesto rastavljanja mašinskih elemenata postrojenja, oni su uništeni bagerom.
U tužbi se navodi i da su građevinski objekti srušeni bez prethodnog omogućavanja vlasniku da stvari iz unutrašnjosti objekata ukloni, pa su tako uništeni informacioni sistemi i oprema u upravljačkim kućicama, koje su služile za upravljanje i kontrolu cjelokupnog postrojenja.
Ističe se i da za rušenje nije postojao bilo kakav zakonit akt.
- O aktivnosti rušenja izvijestili su svi mediji u Crnoj Gori, jer je rušenje poslužilo kao politička promocija Dritana Abazovića, Vladimira Jokovića i Ane Novaković-Đurović - navodi se, između ostalog, u tužbi.

SDT na saslušanje pozvalo Novaković-Đurović

Od početka rata u Pojasu Gaze, Izrael je potrošio desetine milijardi dolara na vojne operacije koje su ostavile razorne posljedice po palestinsku teritoriju i predstavljaju značajan teret za izraelsku ekonomiju.
Prema procjenama, ukupna ekonomska šteta rata iznosi oko 112 milijardi dolara. Bivši vojni ekonomski savjetnik izraelske vojske, Gil Pinhas, procijenio je početkom 2025. godine da je rat Izrael koštao oko 48 milijardi dolara.
Istovremeno, Filip Lazarini, šef UNRWA-e, naveo je da je tokom pojedinih faza sukoba u prosjeku dnevno stradalo oko 100 Palestinaca.
Precizni podaci o iznosu potrošenom isključivo na municiju nijesu javno dostupni, što je uobičajena praksa kada su u pitanju vojni budžeti. Pinhas je naveo da je Izrael od početka rata izdvojio 108 milijardi dolara za municiju i naoružanje, iako sav nabavljeni materijal nije iskorišćen.
Dio troškova odnosi se i na nabavku oružja od domaćih proizvođača, što je ublažilo negativne posljedice rata po izraelsku ekonomiju kroz podsticanje vojne industrije.
Značajan dio ukupnih troškova povezan je sa mobilizacijom velikog broja vojnika. Od oko 465.000 izraelskih rezervista, više od 300.000 bilo je raspoređeno tokom prve godine rata, uz dodatnih 170.000 aktivnih vojnika.
Prema podacima izraelskog Ministarstva finansija, oko 22,3 milijarde dolara potrošeno je samo na rezervne snage, dok su troškovi održavanja stalne vojske u 2025. godini procijenjeni na 4,9 milijardi dolara.
Prema izvještaju Univerziteta Braun o troškovima ratova za 2025. godinu, od 7. oktobra 2023. godine Sjedinjene Američke Države pružile su Izraelu oko 21,7 milijardi dolara vojne pomoći.
Uz to, američke operacije podrške Izraelu u Jemenu, Iranu i širem regionu koštale su između 9,65 i 12,07 milijardi dolara, čime se ukupna američka izdvajanja povećavaju na između 31,35 i 33,77 milijardi dolara.
Dok vojni troškovi nastavljaju da rastu, procjene obnove razorene teritorije takođe su izuzetno visoke. Prema podacima Ujedinjenih nacija, obnova Pojasa Gaze mogla bi koštati oko 70 milijardi dolara i trajati decenijama.

Izrael je na rat u Gazi potrošio 112 milijardi dolara, za obnovu enklave biće potrebne decenije

Najmanje šest osoba je poginulo, a više od 25 je povrijeđeno u izraelskim vazdušnim napadima na istočnu libansku regiju Beka u petak kasno uveče, javili su libanski mediji.
Libanska državna Nacionalna novinska agencija (NNA) navela je da je u napadima poginulo šest osoba, dok je više od 25 ranjenih prevezeno u bolnice širom regije, prenosi Anadolija.
Izraelski ratni avioni izveli su talas žestokih vazdušnih udara na istočne i zapadne planinske lance u istočnoj Bekai, a eksplozije su odjekivale širom tog područja.
Tri napada bila su usmjerena na područje Shara, u podnožju istočnih libanskih planina, dok su avioni nastavili nadlijetati nebom iznad Baalbeka.
Jedan od napada pogodio je zgradu u blizini Fondacije Al-Kard Al-Hasan na autoputu Rijak - Baalbek, sravnivši je sa zemljom, navodi NNA.
Izraelski avioni izveli su još dva dodatna udara na ravnice gradova Kasr Naba i Tamnine al-Tahta, zapadno od Baalbeka.
Izraelska vojska saopštila je da su komandni centri Hezbollah bili meta najnovijih napada u Libanu.
Napadi se događaju usljed ponovljenih izraelskih kršenja sporazuma o prekidu vatre postignutog u novembru 2024. godine, pri čemu su stotine Libanaca ubijene ili ranjene.
Izrael i dalje drži pet libanskih brda koje je zauzeo tokom posljednjeg rata, kao i druga libanska područja koja kontroliše decenijama.

Najmanje šest osoba poginulo u izraelskim napadima na Liban

Hapšenje britanskog princa Endrjua vratilo je nadu da zapadne civilizacijske vrijednosti ipak imaju šansu da prežive, ocijenila je novinarka Biljana Jovićević, navodeći da taj potez ima značaj ne samo za Veliku Britaniju, već i u širem kontekstu odnosa SAD-a i Evropske unije.
Gostujući u emisiji „Na kraju dana“ na Televiziji E, Jovićević je podsjetila da je još prošle jeseni započelo preispitivanje uloge princa Endrjua, naročito nakon drugog hapšenja Džefrija Epstina 2019. godine i njegovog kasnijeg boravka u pritvoru, koji je okončan smrću pod okolnostima koje i dalje izazivaju kontroverze.
- Još prošle jeseni je uslijedilo preispitivanje uloge britanskog princa Endrjua, ubrzo nakon Epsteinovog hapšenja uslijedio je intervju sa BBC-jevom novinarkom Emili Majtli i totalno demaskiranje i razotkrivanje nakon čega je ostao bez svojih kraljevskih titula i funkcija, iako ga se Vindzorovi nijesu u potpunosti odrekli jer je bio omiljeni sin kraljice Elizabete - dodala je Jovićević.
Jovićević ističe da hapšenje nije samo značajan potez za Veliku Britaniju, već i u kontekstu sukoba na relaciji SAD-a i Evropske unije, odnosno država koje baštine vrijednosti zapadne civilizacije nasuprot administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa.
- Mi znamo da je još od 2019. godine, kada je Džefri Epstein uhapšen po drugi put, a potom vrlo brzo preminuo pod i dalje nedovoljno razjašnjenim okolnostima — iako je zvanična verzija da je izvršio samoubistvo — čitav slučaj pod znakom pitanja. Podaci koji su u međuvremenu izašli u javnost, naročito detalji o snimcima na kojima nedostaje minut koji se ne može objasniti, kao i određena razmjena njegovih mejlova iz kojih se ne stiče utisak da je nalikovao osobi sklonoj samoubistvu, te svjedočenja osoba koje su bile u obližnjim ćelijama, sve to dodatno produbljuje sumnje. To je jedan aspekt priče. Drugi je činjenica da je tada u Britaniji uslijedilo preispitivanje pozicije bivšeg princa Endrjua, kao i BBC-jev intervju u kojem je novinarka Emili Mejtli uspjela da demaskira tvrdnje i odbranu koju je tadašnji princ Endrju pripremio. Nakon toga se djelimično povukao iz javnog života, ali, budući da je slovio za najdražeg sina kraljice Elizabete, ona se kao majka ipak nije u potpunosti odlučila da ga se odrekne. Ostao je prisutan u javnosti, iako više ne na javnim funkcijama - rekla je Jovićević.
Jovićević ističe da je Endrjuevo hapšenje uslijedilo nakon drugog ciklusa otvaranja Epsteiovih fajlova, kojih je oko tri i po objelodanjenih i koji se mogu naći na sajtu američkog Ministarstva pravde, od kojih su mnogi, kako tvrdi, zatamnjeni.
- Ne možete da vidite sve fajlove pod obrazloženjem da se štite žrtve, u šta postoje ozbiljne sumnje, ali članovi Kongresa, posebno oni koji imaju tajne službe tvrde da se ne radi samo o tome, čak su i objavljena neka imena za koja se tvrdilo da se štite tim fajlovima. Tako da se zvanično štite žrtve, a nezvanično se štite i druge osobe, u svakom slučaju fotografije sa princom Endrjuom su ponovo isplivale, u međuvremenu su isplivali i mejlovi koji ga terete da je razmjenjivao povjerljive informacije za Džefrijem Epsteinom - zaključila je Jovićević.
Cijelo Gostovanje novinarke Biljane Jovićević u "Na kraju dana" možete poslušati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FepHwSYIGtn8%3Fsi%3Dgv1HpPTulkn7PrKf&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: dragana-duranovic