Duboka institucionalna i politička kriza pojavila se zbog odluke Skupštine Crne Gore da jednostrano proglasi penzionisanje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti ove sudske instance - navodi se u radnom dokumentu Evropske komisije o stanju vladavine prava u Crnoj Gori za 2025. godinu.
Kako se navodi u dokumentu, tenzije su eskalirale 17. decembra 2024. nakon odluke Parlamenta o penzionisanju Đuranović.
- Ova odluka nije bila u skladu sa postupkom predviđenim Ustavom, koji zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda, što je konstatovala i Venecijanska komisija, a to je izazvalo ozbiljnu krizu u Parlamentu. Kriza proizilazi iz nedostatka jasnih pravila o penzionisanju sudija zbog suprotstavljenih podzakonskih zakonskih akta. Ovi događaji izazvali su veliku zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti 
Ustavnog suda i podjele vlasti utvrđene Ustavom - istaknuto je u dokumentu.
Politički sporazum je, podsjećaju, postignut sredinom marta, otvarajući put za nastavak rada Parlamenta.
- Predviđeno jei zahtijevanje mišljenja Venecijanske komisije o odluci Parlamenta odluka, koja je objavljena 16. juna. Uprkos ovom razvoju događaja, parlamentarni postupak za izbor zamjene za sutkinju Ustavnog suda je nastavljen - dodaje se u dokumentu Evropske komisije.
<h2>Radna prava</h2>
Konstatuje se, pored ostalog, da nedostatak posebnog zakona o radnim pravima sudija i dalje predstavlja izazov.&nbsp;
- Trenutno postoje dva suprotstavljena zakona, a poseban zakon o pravima vezanim za rad, uključujući kriterijume za penzionisanje, za sve sudije i tužioce, uključujući i sudije Ustavnog suda, ostaje da se usvoji, kako je preporučila Venecijanska komisija - podsjeća se u dokumentu.
Venecijanska komisija je, kako dodaju, u svojim prethodnim mišljenjima identifikovala nekoliko elemenata koje Crna Gora treba da riješi kako bi uskladila važeća pravila sa evropskim standardima.&nbsp;
- Preporuke su se odnosile na regulisanje radnih prava sudija, uključujući starosnu granicu za penzionisanje i penziona prava, ograničenu upotrebu privremenih mehanizama za sprečavanje zastoja u ključnim imenovanjima, ograničavajući ih na izuzetne okolnosti, kao i usklađivanje postupaka evaluacije i disciplinskih postupaka za sudije sa evropskim standardima. Predviđeno je bilo i i jačanje nezavisnosti Sudskog savjeta i uvođenje pravnih zaštitnih mjera za sprečavanje neprimjerenog političkog uticaja - ističu u radnom dokumentu.
<h2>Neprimjeren uticaj</h2>
Slučajevi neprimjerenog javnog uticaja na pravosuđe i dalje izazivaju zabrinutost kod nekih zainteresovanih strana.&nbsp;
- Uprkos tome što su i Sudski i Tužilački savjet utvrdili mehanizam za prijavljivanje neprimjerenog uticaja, nijedan zahtjev za zaštitu nije primljen 2024. godine - istaknuto je u dokumentu.
Zainteresovane strane su, kako dodaju, prijavile slučajeve visokog ranga i političkih ličnosti koji su komentarisali tekuće slučajeve visokog profila, sudske odluke ili radnje organa za sprovođenje zakona i krivičnog pravosuđa.
- Što može doprinijeti potkopavanju povjerenja javnosti u 
pravosuđe - ocijenjeno je u dokumentu.
<h2>Nezavisnost</h2>
Nivo percipirane nezavisnosti sudstva u Crnoj Gori je, kako se konstatuje u izvještaju, veoma nizak među širom javnošću i kompanijama.&nbsp;
- Generalno, 26 odsto opšte populacije i 35 odsto kompanija percipira nivo nezavisnosti sudova i sudija kao „prilično ili veoma dobar“ u 2025. godini - navodi se u dokumentu.&nbsp;
Percipirana nezavisnost sudstva među širom javnošću je značajno smanjena u poređenju sa 2024. godinom (35 odsto), dok je među kompanijama porasla u poređenju sa 2024. godinom (28 odsto).&nbsp;
- Glavni razlog koji je navela šira javnost za percipirani nedostatak nezavisnosti sudova i sudija je percepcija miješanja ili pritiska od Vlade i političara - kazali su iz EK.
Konstatuje se i da je rad na primjeni Strategije reforme pravosuđa za period od 2024. do 2027. i pratećeg akcionog plana u toku, ali da nisu sve planirane aktivnosti za prošlu godinu u potpunosti sprovedene.
- Nakon intenzivne faze reformi 2024. godine, glavni zakoni koji garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosudnog sistema sada uglavnom uzimaju u obzir evropske standarde, kao što su Zakon o Sudskom savjetu i sudijama i Zakon o državnom tužilaštvu. Kao rezultat ovih izmjena, Sudski i Tužilački savjeti su u procesu razvoja novog sistema imenovanja, ocjenjivanja učinka i unapređenja sudija i državnih tužilaca - istaknuto je u dokumentu.
Ističu da bi, kako bi se u potpunosti ispunile preporuke Evropske komisije i Venecijanske komisije, sastav Sudskog savjeta i dalje treba da se uskladi sa evropskim standardima u pogledu uloge ministra pravde 
kao člana po službenoj dužnosti, kao i zastupljenost sudija koje biraju kolege.
- Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i dalje ima nedostataka, jer ključne preporuke Venecijanske komisije u vezi sa povećanom odgovornošću, jasnijim operativnim okvirima, jačom zaštitom ličnih podataka i strategijom za smanjenje značajnog zaostatka u predmetima još nisu primijenjene - navodi se u dokumentu.
<h2>Izazovi</h2>
Izazovi u vezi sa ljudskim resursima, informaciono-komunikacionom tehnologijom i infrastrukturom su se nastavili.&nbsp;
- Pravosudni sistem je pogođen neadekvatnim ljudskim resursima i fizičkim uslovima u sudnicama. Zainteresovane strane smatraju da odsustvo konkurentnih plata potkopava atraktivnost sudijske karijere, utičući i na proces zapošljavanja novih sudija i na motivaciju 
zaposlenih da prihvate unapređenja na pozicije sa većim odgovornostima - navodi se u dokumentu.&nbsp;
Štoviše, kako je istaknuto, Crna Gora nije počela efikasnu implementaciju Plana za racionalizaciju pravosudne mreže za period od 2024. do 2027, što predstavlja izazov.&nbsp;
- Na svim nivoima pravosuđa dodijeljeni radni prostori i uslovi rada, uključujući opremu, i dalje su neadekvatni, posebno za Specijalno državno tužilaštvo, Viši sud u Podgorici i Vrhovni sud - precizirano je u dokumentu.&nbsp;
U ovoj godini budžet za pravosuđe je povećan sa 32,7 miliona eura na 34,2 miliona eura.
- Zainteresovane strane &nbsp;i dalje smatraju da je ovaj budžet nedovoljan za suočavanje sa kritičnim potrebama sektora - kazali su iz Evropske komisije.
<h2>Korupcija</h2>
Navodi se da ostaje zabrinutost u vezi sa kapacitetom Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, koji ima zadatak da 
prati i izvještava o sprovođenju strategije i akcionog plana, da to učini, jer "njegova unutrašnja struktura, plan rada i resursi još nisu jasni".&nbsp;
- Prema riječima nekih zainteresovanih strana, odsustvo jasnih indikatora i referentnih vrijednosti može uticati na praćenje - navodi se u dokumentu.
Rezultati istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou se nastavljaju poboljšavati, ali, kako se dodaje, mali broj pravosnažnih osuđujućih presuda i nedostatak efikasnih i odvraćajućih kazni doprinose percepciji nekažnjivosti.&nbsp;
- Amandmani uvedeni 2024. godine u Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) značajno su poboljšali efikasnost njegovog rada, nakon čega je ovo tužilaštvo pokrenulo istrage protiv 17 osoba i podiglo optužnice protiv 16 osoba - precizirano je u dokumentu.
<h2>RTCG i Raonić</h2>
Tokom perioda izvještavanja, Skupština dva puta nije uspjela da 
imenuje nove članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i odložila je pokretanje postupka imenovanja za Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG).&nbsp;
- Potpuna implementacija zakonodavnih poboljšanja uvedenih u novim zakonima, uključujući i transparentna i na zaslugama zasnovana imenovanja, tek treba da se postigne kako bi se osiguralo pravilno funkcionisanje i puna nezavisnost Agencije za audiovizuelne medijske usluge i RTCG - istaknuto je u dokumentu.
Kako dodaju, iako je proces imenovanja generalnog direktora RTCG Borisa Raonića ranije bio osporen višestrukim sudskim presudama, u avgustu 2024. Savjet Javnog servisa imenovao ga je na stalnu funkciju, što je pokrenulo pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem 
kršenju zakonske procedure.&nbsp;
- U novembru 2024. godine tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe položaja prilikom imenovanja generalnog direktora RTCG. Krivični postupak u ovom slučaju je trenutno u toku pred Osnovnim sudom u Podgorici - navodi se u dokumentu.
<h2>Vlasništvo i napadi</h2>
Iako je, kako ocjenjuju, transparentnost vlasništva poboljšana nakon usvajanja novog Zakona o medijima, i dalje postoji niz uticajnih onlajn medija koji ne pružaju informacije o vlasništvu uprkos novim obavezama u zakonu o medijima.&nbsp;
- Pored toga, dostupnost informacija o vlasništvu medija ostaje ograničena na one medijske subjekte koji su prošli formalnu registraciju. Neke zainteresovane strane ističu da medijske kuće u vlasništvu kompanija osnovanih u Srbiji imaju snažan uticaj na medijskom tržištu i da i dalje dominiraju među primaocima državnog oglašavanja - istaknuto je u dokumentu.
U 2024. godini je, kako se podsjeća, tužilaštvo rješavalo 14 slučajeva verbalnog i fizičkog nasilja ili prijetnji protiv novinara, podigavši optužnice u tri slučaja i pokrenuvši prekršajne ​​postupke u četiri.&nbsp;
- Policija je zabilježila 16 slučajeva nasilja nad medijima, uključujući sedam koje su u tužilaštvu klasifikovali kao krivična djela, a većina slučajeva uključuje uznemiravanje i onlajn prijetnje. Pored toga, tri novinara su i dalje pod policijskom zaštitom - precizirano je u dokumentu.
Slučajevi verbalnih napada na medije od javnih funkcionera i političkih stranaka su se nastavili.
- Od objavljivanja izvještaja o vladavini prava za 2024. godinu zabilježena su tri nova upozorenja za Crnu Goru na Platformi Savjeta Evrope za promociju zaštite novinarstva i bezbjednost novinara, a u vezi sa napadima na fizičku bezbjednost i integritet uznemiravanjem i zastrašivanjem novinara.&nbsp;
- Platforma registruje ukupno osam aktivnih upozorenja. Platforma za brzi odgovor na slobodu medija zabilježila je 12 incidenata, odnosno dva fizička napada, jedan napad na imovinu, 10 verbalnih napada, tri pravna 
incidenta, te jedno "miješanja". Nije bilo značajnijih slučajeva strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP) protiv medijskih kuća ili novinara - navodi se, pored ostalog, u dokumentu.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

EK: Odluka Skupštine da jednostrano penzioniše sutkinju Đuranović izazvala zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti Ustavnog suda

Važno je pokazati kredibilnost u kontekstu implementacije mišljenja Venecijanske komisije (VK) &nbsp;- poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović konstatujući činjenicu da je potvrđeno da je penzionisanjem sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović prekršena Ustavom predviđena procedura.
On je, u tom kontekstu, pozvao da se da se vratimo ideji poštovanja vladavine prava i poručio da su stvari vrlo jasne.
- Imali smo jednu situaciju gdje je ambasador EU gospodin Johan Satler zajedno sa predstavnicima vlasti i opozicije uputio pitanje VK i dobili smo jasan odgovor da je prekršena ustavom predviđena procedura. Mislim da je važno pokazati kredibilnost i kada je u pitanju Satler, ali i pozicija i opozicija u kontekstu implementacije mišljenja VK. Ukoliko je to neko radio u tom trenutku kako bi vratio DPS u skupštinske klupe, a ne poštovanje vladavine prava, mislim da to onda nije dobra poruka - naveo je Milatović odgovarajući na novinarska pitanja tokom pres konferencije sa poljskim kolegom Andžejom Dudom.
Milatović je danas podnio inicijativu Ustavnom sudu koja bi mu, u perspektivi, otvorila vrata da zahtijeva ocjenu ustavnosti potvrđenih i objavljenih međunarodnih ugovora, poput onih sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima - tražeći brisanje odredbe Zakona o Ustavnom sudu koja ga sprečava da podnosi inicijative o ustavnosti međunarodnih ugovora.
To je učinio, kako je rekao na pres konferenciji, jednostavno jer smatra da taj član zakona nije u skladu sa Ustavom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftrazi-brisanje-odredbe-zakona-o-us-koja-ga-sprecava-da-podnosi-incijative-o-ustavnosti-medunarodnih-ugovora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Očekujem od Ustavnog suda da uzme u razmatranje prijedlog i da se što prije odnese u odnosu na to - naveo je Milatović.
<h2>Nada da će uključivanje SAD da dovede do deeskalacije sukoba Izraela i Irana</h2>
On je, odgovarajući na novinarska pitanja, poručio da je Crna Gora zabrinuta kada je u pitanju eskalacija sukoba između Izraela i Irana.&nbsp;
- Nadamo se da će posljednje uključivanje SAD u ovaj sukob da dovede do deeskalacije - izjavio je Milatović.
Imamo, kaže on, jasan stav da bi nakon svega sada najbolje bilo sjesti i razgovarati kako bi se diplomatskim putem došlo do rješenja tog sukoba.
Crna Gora, podvlači Milatović, ima vanjsku politiku koja je usklađena sa politikom EU.
- I tako je u prethodnih skoro deceniju i više. Nastavićemo sa potpunim usklađivanjem sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Tu je važno naglasiti da to radimo i prije nego smo postali punopravna članica i time pokazujemo posvećenost zajedničkim stavovima i kada je u pitanju Bliski Istok i rat u Ukrajini i vrlo izazovna bezbjednosna infrastruktura. Crna Gora je posvećena sigurnosti našeg evropskog kontinenta - naveo je on.
I Duda je rekao da zabrinjava eskalacija ratne situacije na Istoku.
- To je opasno i kao što znamo, već decenijama je to takva regija zapaljiva. Ako se SAD uključio i intervenirao u odnosu na iranski nuklearni program, za mene je jasno da su ti strahovi da Iran stvarno želi imati nuklearno oružje, to bi bilo opasno za cijeli svijet i u tom napadu američkom se to povrđuje. Ja obraćam pažnju da ne samo Izrael i SAD su govorile o toj opasnosti i Međunarodna agencija za nuklearnu energiju je potvrdila da Iran vodi istraživanja izvan dogovorenog okvira. Reakcija je bila odlučna i pretpostavljam da je to bilo neophdono. Nadamo se sada da će to primorati strane da pregovaraju i da se konflikt završi. Razgovori su očekivani. Ne možemo zamisliti dalju eskalaciju konflikta. Vjerovatno ćemo razgovarati o tome na NATO samitu u Hagu - naveo je on.
SAD je, kaže, naš saveznik, te da se nada da će sve aktivnosti dovesti do završetka konflikta.
<h2>Bezbjednost Zelenskog osigurana</h2>
U odnosu na pitanje o pokušaju atentata na ukrajinskog predsjednika Volodomira Zelenskog, rekao je da poljske službe obezbjeđuju sigurnost svojim gostima, pa tako i njemu.
Njegova bezbjednost je, kaže Duda, bila osigurana.
<h2>Moramo da napredujemo brže ka EU, zatvaranje poglavlja pet nije dovoljno</h2>
Milatović je poručio da ako želimo da do kraja 2026. zaokružimo pregovarački proces i uđemo u završnu fazu pristupanja, Crna Gora mora da napreduje brže. U tom kontekstu ga, kaže, raduje što će nakon završnice poljskog predsjedavanja Crna Gora na Međuvladinoj konfrenciji zatvoriti poglavlje pet.&nbsp;
- To je važan signal i podsticaj, ali moram jasno reći da to nije dovoljno - naveo je on.
Predanost tome, podvlači Milatović, mora biti opipljiva.
- Imamo ispruženu ruku EU i ja kao predsjednik preuzimam dio svoje odgovornosti i nastavljam da radim ono što je u mojoj moći: da obezbijedim podršku i ojačam povjerenje naših partnera - rekao je on.&nbsp;
Istakao je da je predsjednik Duda 11. predsjednik neke zemlje članice EU koji je podsjetio Crnu Goru od početka njegovog mandata. &nbsp;To, kaže Milatović, nije slučajno.
- Nego rezultat jasne politike i stavova i kontinuiranog rada na osnaživanju naše međunarodne podrške kada je u pitanju EU put - naglasio je on.
Čast mu je, kaže, i zadovoljstvo što ima priliku da iskažem iskreno prijateljstvo, zahvalnost i savezništvo koje veže naše dvije zemelje.&nbsp;
- Kao što znate, njegujemo dugogdišnje dobre i sadržajne odnose zasnovane na međusobnom povjerenju, zajedničkim vrijednostima. To prijateljstvo je primjer kako se partnerstvo može graditi i njegovati kroz saradnju u svim oblastima. Posebno cijenim i zahvalan sam na čvrstoj i dosljednoj podršci koju poljska pruža crnoj gori na našem putu ka EU. U vremenu globalne nesigurnosti i ozbiljnih rastućih bezbjednosnih izazova, politika proširenja EU mora ostati vjerodostojna i djelotvorna i upravo je Poljska jedna od zemalja koja to dosljedno i jasno demonstrira i riječju i djelo zato želim da iskažem zahvalnost i predsjedniku Dudi i Vladi Poljske na svemu što su uradili i što će nastaviti da rade kao podrška našem EU putu - rekao je on.
Kao saveznice u okviru NATO Crna Gora i Poljska dijele, dodaje on, snažnu posvećenost očuvanju demokratskih vrijednosti.
- Sjutra ćemo odletjeti za Hag i učestvovati na NATO samitu i donijeti važne odluke za našu bezbjednost. Zahvalni smo na podrški Poljske koju nam pruža od članstva u NATO i očuvanju evropske i evroatlanske bezbjednosne arhitekture - saopštio je Milatović.
Duda je rekao da je čestitao zatvaranje novih poglavlja i da vjeruje da ćemo 2028. godine ući u EU.&nbsp;
- Naglasio sam da je Crna Gora članica NATO i da je to bitno za primanje u EU jer se smatra da je bezbjedna i da ima zaštitne sisteme NATO pakta. To je bitno, recimo, za zaštitu informacijama. Govorili smo o predstojećem samitu u Hagu i odlukama koje će biti donijete , drago nam je da imamo konsenzus o izdacima za odbranu. Drago mi je lično jer sam ja želio da se ti izdaci povećaju. To je bilo prije godinu kada sam se sastao sa Džo Bajdenom - rekao je on.
Zahvalio sam što su vojnici u Letoniji i Bugarskoj i jer imamo ulogu u stvaranju bezbjednosti na istočnom krilu.
- Svima nam je stalo da ne bude burno i svi trebalo da radimo na tome da pojačavamo naše veze i da bezbjednost bude garantovana i od strane armije SAD. Govorili smo o ekonomskim odnosima i turizmu i da treba graditi zajednički sistem izbjegavanja ruskih opasnosti i o hibridnom sistemu za dezinformacije. To je velik zadatak i borba koju vodimo stalno. Moramo u tome učestvovati. Rast izdataka za bezbjednost i odbranu treba služiti tome da možemo efikasnije da realizujemo te zadatke - naveo je on.
Sve više Poljaka, kaže, dolazi u Crnu Goru, što znači da se smatra bezbjednom i prijateljskom zemljom.
- Nadam se da će ti odnosi u budućnosti još bolje da se razvijaju - rekao je on.
Dodao je da će uskoro imati novog predsjednika i da se nada da će on još jačati poljsko-crnogorske odnose.
Vrijedi reći, kaže, da bi Crna Gora bila spremna da primi lidere "Tri mora" i da budemo njihov domaćin.

Anja Ivanović

Milatović: Važno da se implementira jasno mišljenje VK o penzionisanju Đuranović, očekujem i da se Ustavni sud što prije odnese prema inicijativi o brisanju odredbe Zakona o US

U trenutku kada su ispunjeni svi formalni preduslovi, pozvali smo premijera da, u skladu sa sporazumom, bez odlaganja preduzme konkretne institucionalne korake radi pune primjene mišljenja Venecijanske komisije - kazao je predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
On je podsjetio da su juče potpisnici Sporazuma od 15. marta uputili zajedničko pismo predsjedniku Vlade.
- Sporazum nije ni forma ni protokol – već preuzeta odgovornost. Jasno definiše redosljed poteza i obaveze svih potpisnika. Mišljenje Venecijanske komisije ne smije se ignorisati, posebno imajući u vidu da je zatraženo konsenzusom i prihvaćeno kao ključni instrument za očuvanje ustavnog poretka - istakao je Šehović.
Prema njegovim riječima, u trenutku kada je nesporno da je Skupština prekršila Ustav, odnosno proceduru propisanu Zakonom o Ustavnom sudu – čime je direktno ugrožena pravna sigurnost i institucionalni integritet najviše sudske instance – jedini odgovoran potez jeste bezuslovna i hitna primjena mišljenja Venecijanske komisije.
- Odluke donesene protivno Ustavu moraju biti stavljene van snage najkasnije u roku od 15 dana od dana dostavljanja mišljenja - naveo je Šehović.
Kazao je da je predsjednik Vlade dužan je da postupi u skladu sa preuzetim obavezama i obezbijedi uslove za zakonit, legitiman i ustavno zasnovan rad Ustavnog suda.&nbsp;
- Poštovanje dogovora, čiji je garant i Delegacija EU u Crnoj Gori, predstavlja temeljni test političke zrelosti, evropske odgovornosti, ali i lične ozbiljnosti svih potpisnika - zaključio je Šehović.

Portal ETV

Šehović: Postupiti u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije, neustavne odluke staviti van snage

Kriza u Ustavnom sudu i nakon dobijenog stava Venecijanske komisije nije ni blizu rješenja. Aktuelna parlamentarna većina nema političke volje za rješavanjem problema, smatra Ivan Vujović, predsjednik SDP-a i jedan od lidera Evropskog saveza.
Vujović je u izjavi za Antenu M ocijenio da ne bi bilo ustavne krize da je bilo političke volje, a sada je, ističe, VK jasno utvrdila da je parlamentarna većina prekršila Ustav kada je na Ustavnom odboru prekršila proceduru razrješenja sutkinje Ustavnog suda, Dragane Đuranović.
- Zato što je Venecijanska komisija potpuno jasno i nedvosmisleno ocjenila da je tada došlo do kršenja Ustavne procedure. Međutim vidite da mi imamo posla sa bahatom i neznavenom parlamentarnom većinom, koja ni sada kada je vidjela da je napravila grešku, da je prekršila Ustav, ni nakon mišljenja Venecijanske komisije, ne želi to da prizna - rekao je Vujović.
Sada poslanici parlamentarne većine, kaže Vujović, relativizuju mišljenje VK.
- Ne radi se samo o mišljenju VK, nego o još jednom važnijem dokumentu, a to je Non-pejper Evropske komisije, koji &nbsp;politički još snažnije osuđuje takvo ponašanje vlasti. I umjesto da priznaju grešku, da spoznaju da su uradili nešto što je neustavno oni idu u dalje obmanjivanje crnogorske javnosti, saopštavajući da ono što je rekla Venecijanska komisija nije rečeno, već je rečeno nešto što su oni pročitali - rekao je Vujović.
Radi se, navodi Vujović, o beskrupuloznosti najvišeg nivoa, i sa političkog stanovišta "mogu slobodno reći 'ništavila', dakle kada vi možete na ovakav način da ocjenujete mišljenja Venecijanske komisije i kada ih ne obavezuju ni Ustav ni Zakon, a ni mišljenja međunarodnih tijela, omda je to to".
Vujović je izričit u tome da je parlamentarna većna obesmislila čitavu proceduru obraćanja VK, jer su se, kako kaže, i iz vlasti i iz opozicije obavezali da obustave postupak kandidovanja sudije Ustavnog suda do dobijanja mišljenja, ali je vlast i tada slikovito pokazala da ne želi konstruktivan dogovor.
- Znate, kada imate spram sebe takvu vlast koja jednostavno ne poštoje ništa. I ono što je slovo Ustava što svaki, rekao bih, osnovac može lako da protumači, onda konstatujem da je veoma teško sa takvom arogantnom i bahatom vlasti doći do zajedničkog jezika. Oni su najavili da će neke preporuke u dijelu izmjena nekih zakonskih rješenja uraditi, ali ogromna šteta je već učinjena - dodao je Vujović.&nbsp;
Mi smo, objašnjava Vujović, izgubili nekih pola godine ili nekoliko mjeseci, ključnih za naš evropski put.
On dalje smatra da se obraćanjem Venecijnaskoj komisiji za ovako očigledan problem koji, po njegovom mišljenju, svako može rastumačiti "doprinosi, na neki način, i međunarodnoj blamaži Crne Gore".

Vujović: Parlamentarna većina obesmislila proceduru obraćanja VK, umjesto da prizna da je prekršila Ustav

Nama ne vjeruju, ali su sada dobili potvrdu u vidu mišljenja Venecijanske komisije, pravnog autoriteta, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, kao i kroz non paper Evropske komisije. Zaklinju se na evropske vrijednosti i evo prave prilike da se stvari vrate u prijašnje stanje, da se Dragana Đuranović, do isteka mandata, vrati na poziciju sutkinje Ustavnog suda, onako kako to definiše Sporazum predstavnika opozicije i premijera - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, predsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini, Danijel Živković.
Nacrt mišljenja Venecijanske komisije potvrdio je, kaže Živković, ono što je opozicija tvrdila od samog početka - da je parlamentarna većina prekršila Ustav kada je na Ustavnom odboru prekršila proceduru razrješenja sutkinje Ustavnog suda, Dragane Đuranović.
- To ne potvrđuje samo mišljenje Venecijanske komisije, već i non paper Evropske komisije u kojem se jasno navodi da je jednostranim aktivnostima parlamentarne većine na Ustavnom odboru došlo do institucionalne i političke nestabilnosti. Možemo da razumijemo to da u parlamentarnoj većini smatraju naše mišljenje subjektivnim, nijesu vjerovali ni pravnim autoritetima u državi. E, pošto nama ne vjeruju, sada su dobili tu potvrdu u vidu mišljenja Venecijanske komisije, kao pravnog autoriteta, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, kao i kroz non paper Evropske komisije. Pošto se zaklinju na evropske vrijednosti, evo sada prave prilike da se stvari vrate u prijašnje stanje, da se Dragana Đuranović do isteka mandata vrati na poziciju sutkinje Ustavnog suda, onako kako to definiše Sporazum potpisan između predstavnika opozicije i premijera Milojka Spajića i da se na taj način stavi tačka na ovu pravnu akrobatiku i svu bahatost parlamentarne većine koju su sprovodili na Ustavnom odboru - rekao je Živković.
Međutim, vjeruje da je teško očekivati od parlamentarne većine da će poštovati ne samo mišljenje Venecijanske komisije, već i državnih institucija Crne Gore.
- Obično traže različite prečice da bi ostvarili svoje ciljeve. To je rekao i predsjednik Skupštine Andrija Mandić, da ciljevi ostaju isti samo su putevi do njihovog ostvarivanja drugačiji. Ne prezaju oni ni od kršenja Ustava, ni od kršenja pozitivnih zakonskih propisa. Ali, naša je obaveza da istrajnim i snažnim opozicionim djelovanjem zaustavimo parlamentarnu većinu u kršenju Ustava. Vjerujem da smo svojim postupanjem u parlamentu, kao i kroz mišljenje Venecijanske komisije, malo težim putem, došli do toga da ih naučimo poznaniju prava – poručuje Živković.
<h2>Anketni odbor</h2>
Govoreći o učinku Anketnog odbora i razlozima formiranja tog skupštinskog tijela Živković kaže da su isključivo političke prirode, kako bi parlamentarnoj većini poslužili da se sačuva do narednih parlamentarnih izbora.
- Njima je potreban neki izgovor kako bi se sačuvali na okupu. Taj izgovor je pronađen u Anketnom odboru. Na političkom terenu preispituje se da li postoji neka nova činjenica koja bi ukazala na neko novo otkriće. Da je njima suštinski stalo da se razotkriju oni koji su počinili krivična djela i da se dovrše određeni procesi pred nadležnim državnim organima, svako ko je racionalan bi pošao u policiju ili nadležno tužilaštvo i upoznao ih sa svojim saznanja. Za to su imali najmanje per godina, ako nijesu vjerovali sistemu koji je predovdio DPS. Od 2020. do danas imali su vremena da pođu u tužilaštvo i predoče nova saznanja i činjenice – kaže Živković.
<h2>Srpska kuća</h2>
Komentarišući odluku Vlade da zakupi prostorije u "Srpskoj kući", čiji su suvlasnici upravo članovi izvršne vlasti, Živković je podsjetio zbog čega je ta zgrada nastala.
- Dugo traje priča u crnogorskom javnom diskursu o ugroženosti prava Srba u Crnoj Gori. Ekskluzivno pravo na zaštitu tih prava preuzeo je Demokratski front, a ideja o navodnoj ugroženosti Srba nije nastala u Crnoj Gori, već u Beogradu. To je bila potreba da se kaže kako Srbi u Crnoj Gori ne mogu imati matičnu kuću u toj, već nekoj drugoj državi. Više puta smo od samih predstavnika Demokratskog fronta čuli da Crna Gora nije njihova matična kuća… “Srpska kuća” je jedan od temelja odbrane prava Srba u Crnoj Gori. I gle čuda, sad se pojavljuju nosioci izvršnih funkcija u Crnoj Gori, konkretno iz Nove srpske demokratije, poput Slavena Radunovića, Budimira Aleksića, koji imaju akcije u “Srpskoj kući”. Njiohva zabrinutost za ugrožena prava traje onoliko koliko im je potrebno da ostvare svoje privilegije, zaposle članove svoje porodice i počnu da razvijaju biznis ideje - rekao je Živković.
Da se u vrijeme dok je DPS bio na vlasti desilo da Vlada zakupi prostorije te partije, Živković vjeruje da bi odmah bili procesuirani, a poziv na odgovornost stigao bi i od tadašnje opozicije, kao i medijskog i nevladinog sektora.
- Dok pričaju o antisrpstvu, to srpstvo brane u foteljama, gdje su udobno smješteni za 2.500 do 3.000 eura, dok članovi njihovih porodica uživaju najveće privilegije u državnim preduzećima. Vjerujem da veći dio građana, koji podržava ove političke subjekte, nije znao da su akcionari u “Srpskoj kući” upravo predstavnici Demokratskog fronta i oni koji obavljaju najvažnije funkcije kako u parlamentarnoj, tako u izvršnoj vlasti Crne Gore - istakao je Živković.
<h2>Veting koji ne postoji</h2>
Predsjednik DPS-a za situaciju u bezbjednosnom sektoru kaže da je sve, samo ne redovna. I pored toga što se rukovodioci bezbjednosnog sektora hvale istorijskim rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, previđajući, kaže Živković, važnju činjenicu – da niko nije podnio bilo kakvu odgovornost zbog dva masovna ubistva na Cetinju u prethodne dvije i po godine.
- To nam dovoljno govori kakav je karakter ljudi koji obavljaju tako važne funkcije. Ne možete biti samo zagledani u njihovu profesionalnost, nego i u karakter, onda kada se nađu pred izgovorom od odgovornosti. Kažu kako su spremni da se bore protiv organizovanog kriminala i korupcije, a i dalje se nastavlja rat klanova na crnogorskim ulicama, imamo sve veći broj onih koji stradaju. Niko za sve to nije podnio makar i objektivnu, moralnu odgovornost. Kada žele da se brane, prebacuju priču o vetingu. Taj veting ne postoji. U Crnoj Gori ne postoji nikakav lex specialis koji bi propisivao jasne i transparentne procedure preispitivanja profesionalne, etičke i svake druge odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija, tužilaca, sudija, zaposlenih u Upravi policije, inspektora. Riječ je o potrebi da se nepodobni uklanjaju iz sistema, pod izgovorom vetinga, kako kažu u policiji ili vojsci. Doći će pred svršen čin jer će sudovi te ljude vraćati na posao, a država iz budžeta plaćati odštetu, kao i dok je Vesna Bratić bila ministarka nauke, kulture, prosvjete i sporta - zaključio je Živković.

Živković: Venecijanska komisija potvrdila ono što je opozicija govorila od samog početka

Venecijanska komisija stava je da je Skupština Crne Gore trebalo da ispoštuje proceduru koja podrazumijeva zvanično obavještenje od strane Ustavnog suda o prestanku funkcije Dragani Đuranović. VK je u nacrtu mišljenja, u koji je Portal ETV imao uvid, upozorila da je parlament obavezan da poštuje pravila propisana Zakonom o Ustavnom sudu, naglašavajući da, kao političko tijelo, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija.
Komisija podsjeća na princip lojalne saradnje među državnim institucijama i dodaje da starosna granica za odlazak u penziju sudija treba da bude jasno utvrđena u zakonu. Takođe, u Nacrtu mišljenja se ističe da sudije Ustavnog suda treba da pokažu uzdržanost, imajući u vidu potrebu za očuvanje integriteta i nesmetanog funkcionisanje Suda kao temeljnog garanta Ustava i demokratskog poretka.
<h2>Kontroverze i tumačenja</h2>
Venecijanskoj komisiji je krajem marta upućen zahtjev za mišljenje povodom konstatovanja prestanka funkcije sutkinji Dragani Đuranović u kontroverznoj proceduri sredinom decembra prošle godine kada je Ustavni odbor donio zaključak bez prethodnog obavještenja sjednice Ustavnog suda o sticanju uslova za odlazak u penziju.
Tako je kreirana još jedna politička kriza, parlament je bio u blokadi do postizanja konsenzusa vladajuće većine i opozicije da se privremeno obustavi izbor njenog nasljednika dok o tom problemu mišljenje ne da VK.
U međuvremenu, Ustavnom sudu ponovo prijeti blokada jer je ostao sa četvoro, od sedam sudija, nakon što je 31. maja Budimir Šćepanović stekao uslove za penziju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.5845%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkvorum-na-klimavim-nogama-politicka-igra-sa-sudbinom-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Venecijanska komisija danasrazmatra Nacrt mišljenjakoji su kreirali &nbsp;Marta Kartabija (Italija), Majkl Frend (Malta), kao i dvojica delegata koji su posjetili Crnu Goru Erik Holmojvik (Norveška) i ekspert i bivši član VK Filip Dimitrov (Bugarska).
- Zahtjev za ovo mišljenje proističe iz događaja koji su se odigrali od juna 2024. godine i koji su rezultirali prestankom mandata sudije Ustavnog suda zbog starosne granice. Pojavila se kontroverza u vezi sa primjenom Zakona o radu, propisuje starosnu granicu za odlazak u penziju od 66 godina, ili Zakona o PIO, koji od 2024. godine predviđa starosnu granicu od 65 godina. Venecijanska komisija naglašava da nije u njenoj nadležnosti tumačenje nacionalnih ustavnih normi i spornih odredbi domaćeg zakonodavstva ili da procenjuje ustavnost određenih akcija koje preduzimaju parlament i Ustavni sud. Njen zadatak je ograničen na ocjenjivanje predmetnih pitanja u svjetlu evropskih i međunarodnih standarda i prakse i davanja preporuka sa ciljem izbjegavanja sličnih situacija u budućnosti - navedeno je u Nacrtu mišljenja VK u koji je naš portal imao uvid.
VK podsjeća da je sigurnost mandata do obavezne starosne granice za penzionisanje ili do isteka mandata, osnovna garancija nezavisnosti pravosuđa, a da je to još važnije u slučaju sudija Ustavnog suda jer ova institucija igra najvažniju ulogu u funkcionisanju demokratije kao konačni arbitar o pitanjima ustavnog prava, poštovanja vladavine prava i zaštite ljudskih prava.&nbsp;
<h2>Izbjeći sumnje i dvosmislenosti</h2>
- Iako je starosna granica, u principu, objektivan osnov za prestanak mandata i na demokratskom zakonodavcu je da definiše starosnu granicu za odlazak u penziju sudija, Komisija je kritikovala promjene starosne granice za odlazak u penziju ili trajanja mandata sudija, čak i kao dio opšte reforme pravosuđa, kada su te promjene bile ishitrene, nisu potkrijepljene ubjedljivim razlozima ili su retroaktivne, jer mogu uticati na nezavisnost i efikasnost Suda. Takođe, radi pravne sigurnosti, starosna granica za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda treba da bude jasno utvrđena u zakonu, izbjegavajući svaku sumnju ili dvosmislenost i svaku diskreciju tijela koje donosi odluke o penzionisanju, posebno ako je to političko tijelo kao što je parlament - napominje se u mišljenju.&nbsp;
Postojanje osnova za prijevremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda, napominju, treba da ocijeni sam Ustavni sud, kao element organizacione autonomije i nezavisnosti Suda, čime se sprječava bilo kakav neprimjeren spoljašnji uticaj.
Kako dodaju, vrhovni državni interes za funkcionisanje Ustavnog suda s jedne strane podrazumijeva da treba da postoje mehanizmi koji sprječavaju kašnjenja u obnavljanju sastava Ustavnog suda, a s druge da nijedna državna institucija, uključujući i sam Ustavni sud, ne bi trebalo da ima moć da blokira proces nominovanja.&nbsp;
- Pored toga, ako dođe do blokiranja ili odlaganja obnove sastava, trebalo bi da se uspostave mehanizmi kako bi Ustavni sud mogao da nastavi sa funkcionisanjem - konstatuje VK.
Podsjećaju da član 154 Ustava Crne Gore utvrđuje tri osnova za prijevremeni prestanak mandata sudija Ustavnog suda: na lični zahtjev sudije, kada sudija ispunjava uslove za starosnu penziju i ako je sudija osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.&nbsp;
- Ustavni sud je dužan da preduzme dvije radnje u postupku koji se odnosi na prijevremeni prestanak mandata svojih sudija radi ispunjenja uslova za starosnu penziju: prvo, da na sjednici utvrdi činjenice o ispunjenju uslova za starosnu penziju. Drugo da obavijesti predlagača o ispunjenju uslova za starosnu penziju, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za starosnu penziju. Zakon o Ustavnom sudu ne reguliše oblik takvog „utvrđivanja“, koje, čini se, &nbsp;nemaju formu ni „odluke“, ni „rješenja“ - ističe se u Nacrtu mišljenja.
Dalje se navodi da se čini da je Ustavni sud protumačio član 154 Ustava kao zahtjev za donošenje „odluke“, koja zauzvrat zahtijeva većinu glasova.&nbsp;
- Međutim, Ustavni sud, umjesto da konkretno odluči o postojanju uslova za prestanak mandata, donio je odluke samo o tome da li da pošalje obavještenje predlagaču ili ne. Kao posljedica ovog tumačenja, kada Sud nije postigao većinu za slanje obavještenja, nije donio nikakvu formalnu odluku, i postoji samo zapisnik o glasanju, koji ponekad, ali ne uvijek, sadrži i upućivanje na zakon koji je Sud uzeo u obzir. U većini slučajeva, stav Ustavnog suda o primjenljivosti Zakona o radu može se zaključiti samo "a contrario" (razlog suprotnosti), iz nepostizanja većine potrebne za slanje obavještenja predlagaču. Čak i kada je Ustavni sud naveo zakon koji smatra primjenljivim, nije naveo nikakvo obrazloženje - dodaje se u Nacrtu mišljenja.
<h2>Poštovati procedure</h2>
VK je izrazila žaljenje što su nedostatak jasnih zakonskih odredbi o starosnoj granici i propust Ustavnog suda da, kroz formalne, obrazložene odluke, razjasni koji je zakon po ovom pitanju mjerodavan, doveo do pravne nesigurnosti.
Ipak, Venecijanska komisija smatra da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru propisanu Zakonom o Ustavnom sudu, koji zahtijeva formalno obavještenje od strane Ustavnog suda i podsjeća na obavezu lojalne saradnje među državnim institucijama u skladu s principima vladavine prava.
Komisija takođe smatra da, čak i ako važeće zakonodavstvo ne predviđa opsežna pravila o sukobu interesa i samoizuzeću, sudije Ustavnog suda treba da pokažu uzdržanost, vodeći računa o potrebi da se osigura da Ustavni sud, kao garant Ustava, može da funkcioniše kao demokratska institucija.
Venecijanska komisija je pozdravila saglasje da je potrebna zakonska reforma kako bi se osiguralo da se slična situacija ne ponovi.&nbsp;
- Ovo mišljenje se odnosi na elemente koji bi mogli postati dio takvih reformi. Da bi se izbjegle slične situacije u budućnosti, Venecijanska komisija preporučuje razmatranje sljedećih predloga: usvajanje jasnog zakonskog okvira koji se izričito odnosi na starosnu granicu za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda; uvođenje pojednostavljenog mehanizma u vezi sa obavještavanjem o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda; usvajanje odredbe kojom se sudiji dozvoljava da nastavi da obavlja svoju funkciju dok novi sudija ne preuzme dužnost, kako bi se izbjegla situacija u kojoj su sudijske pozicije upražnjene zbog činjenice da novi sudije nisu imenovani; razmatranje proširenja odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa, uz dužno poštovanje proceduralnih garancija i očuvanja funkcionisanja Ustavnog suda - zaključuje se u Nacrtu mišljenja, uz poruku da VK ostaje na raspolaganju vlastima u Crnoj Gori za bilo kakvu dalju pomoć u ovom pitanju.

Tamara Klikovac

VK: Skupština morala da poštuje proceduru u slučaju Đuranović, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija

Venecijanska komisija danas će razmatrati Nacrt mišljenja o pitanjima koja se odnose na postupak prijevremenog prestanka mandata sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović zbog starosnih ograničenja, navodi se na sajtu ovog tijela Savjeta Evrope.
Prema agendi, ovo pitanje će biti razmatrano od 14.30 sati u okviru dvodnevne Plenarne sjednice Venecijanske komisije.
- Komisija je pozvana da razmijeni mišljenja sa ministrom pravde Bojanom Božovićem i da ispita, radi usvajanja, nacrt mišljenja o nekim pitanjima koja se odnose na postupak prijevremenog prestanka mandata sudija Ustavnog suda zbog starosnih ograničenja - navodi se u agendi.
Nacrt mišljenja, kako je precizirano, kreirali su članovi Venecijanske komisije Marta Kartabija (Italija), Majkl Frend (Malta), kao i dvojica delegata koji su posjetili Crnu Goru Erik Holmojvik (Norveška) i ekspert i bivši član VK Filip Dimitrov (Bugarska).
Podsjećaju da je ovo mišljenje zatražio premijer Crne Gore Milojko Spajić 25. marta.
Dodaje se da su komisije za ustavno pravosuđe i za osnovna prava ispitali ovaj nacrt mišljenja 12. juna, a da je dokument pripremljen u okviru Mehanizma za saradnju stručnjaka u okviru zajedničkog programa EU/SE „Horizontalni fond za Zapadni Balkan i Tursku“, koji sufinansiraju Evropska unija i Savjet Evrope.
Na Plenaroj sjednici Venecijanske komisije razmatraće se i Nacrt dodatnog mišljenja u vezi sa mišljenjem o Nacrtu zakona o Vladi.
- Komisija je pozvana da održi razmjenu mišljenja sa vršiteljkom dužnosti generalne direktorice Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave Jelenom Pejović - navodi se u agendi.
Nacrt dodatnog mišljenja kreirali su članovi Fransoa Seners, Vladimir Vardanjan i bivši član i stručnjak Voren Njumen.&nbsp;
- Ovo dodatno mišljenje je zatražio ministar javne uprave (Maraš Dukaj) 22. aprila - podsjećaju iz Venecijanske komisije.&nbsp;
<h2>Poštovanje procedura</h2>
"Vijesti", koje su imale u uvid u mišljenje Venecijanske komisije, pišu da je Skupština Crne Gore trebalo da poštuje proceduru koja zahtijeva formalno obavještenje od Ustavnog suda (US) o sticanju uslova za prestanak funkcije Dragani Đuranović u toj sudskoj instituciji.
Venecijanska komisija nije se upustila u tumačenje da li sudije Ustavnog suda stiču uslove za penzionisanje po Zakonu o radu ili Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO).
Ovo tijelo Savjeta Evrope navelo je da nije u njenoj nadležnosti da tumači nacionalne ustavne norme i sporne odredbe domaćeg zakonodavstva, niti da ocjenjuje ustavnost konkretnih postupaka koje su preduzeli Skupština i Ustavni sud.
Da bi se izbjegle slične situacije u budućnosti, Venecijanska komisija preporučila je razmatranje nekoliko predloga: Usvajanje jasnog zakonskog okvira koji izričito uređuje starosnu granicu za penzionisanje sudija Ustavnog suda; uvođenje pojednostavljenog automatskog mehanizma za obavještavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda; donošenje odredbe kojom se omogućava sudiji da nastavi s obavljanjem dužnosti do stupanja na dužnost novog sudije, kako bi se izbjegle situacije u kojima su sudijske pozicije nepopunjene; razmatranje proširenja odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda u slučaju sukoba interesa, uz puno poštovanje proceduralnih garancija i očuvanje funkcionalnosti Ustavnog suda.
Parlament je, na osnovu zaključka Ustavnog odbora, prošle godine Đuranović konstatovao prestanak funkcije, jer je stekla uslov za penziju shodno propisu o PIO. Zbog toga je opozicija bila napustila parlament i blokirala Odbor za reformu izbornog zakonodavstva.
Blokada je prekinuta nakon što je dio stranaka opozicije sa Spajićem potpisao sporazum o rješavanju političke krize, nakon čega je Venecijanskoj komisiji upućen zahtjev za mišljenje o spornom slučaju.&nbsp;
J. B.&nbsp;

Venecijanska komisija danas o prijevremenom prestanku mandata sutkinje Dragane Đuranović i Nacrtu zakona o Vladi

Na sceni je muk na ocjene Evropske komisije o neustavnosti odluke većine oko sutkinje Đuranović, kazao je šef poslaničkog kluba SD-a i predstavnik Evropskog saveza, Boris Mugoša komentarišući ocjene iz Non-pejpera Evropske komisije koji se odnosi na napredak Crne Gore u pregovaračkim poglavljima 23 i 24.
- Muk iako smo jasno i dobronamjerno ukazivali da se neke stvari ne rade ne zbog bilo kakvih emocija prema navedenoj sutkinji, nego zbog činienice da demokratija nije vladavina većine kako radosno izjavi jedna od vedeta iste nego je demokratija vladavina prava. Muk koji moraju da prekinu svi oni koji su u svojim nastupima bili najglasniji da je sve u skladu sa Ustavom (vladajuće političke partije, premijer, resorni potpredsjednici i ministri, razni eksperti iz ovog ili onog sektora, kandidati za najozbiljnije funkcije koji smatraju da su istaknuti pravnici…) - ističe Mugoša.&nbsp;
Dodaje da je veoma zanimljivo kako predstavnici nekih partija jedva čekaju mišljenje Venecijanske komisije, iako su isti do sada ta mišljenja relativizovali i derogirali.
- Umjesto retoričkih samohvalospjeva o hitanju Crne Gore ka EU, donosiocima odluka iz vlasti je bolje da još jednom, ovog puta detaljno, pročitaju Non-pejper Evropske komisije, koji se odnosi na napredak Crne Gore u pregovaračkim poglavljima 23 i 24. U njemu je sadržano jasno sve ono što svjedoči njihovoj praksi svjesnog usporavanja EU puta Crne Gore - zaključuje Mugoša.&nbsp;

Mugoša: Muk na ocjene Evropske komisije o neustavnosti odluke oko sutkinje Đuranović

Đe su sada "pravni eksperti" vlasti koji su tvrdili da je odluka Ustavnog odbora legalna - pitao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović nakon što je Evropska komisija ustvrdila da je penzionisanje Dragane Đuranović bilo jednostrano i protivustavno.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fek-penzionisanje-duranovic-bilo-jednostrano-i-protiv-ustava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vujović pita i da li neko osjeća odgovornost za rušenje Ustava koje je sada potvrđeno sa najviše EU adrese.
- Naravno da ne - važno je da su udobne fotelje na mjestu i da je vojvoda preživio glasanje - zaključio je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIvanVujovi3%2Fstatus%2F1930664313825485096&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Đe su sada „pravni eksperti“ vlasti koji su tvrdili da je odluka Ustavnog odbora legalna?

Nadam se da ćemo dobiti mišljenje Venecijanske komisije (VK) koje će dati jasan odgovor na pravne dileme koje su dovele do ustavne krize u Crnoj Gori - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sastanku sa generalnim sekretarom Savjeta Evrope Alanom Berseom.
Venecijanska komisija dobila je 28. marta zahtjev za hitno mišljenje mišljenje o ustavnosti procedure kojom je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore konstatovao, a predsjednik parlamenta Andrija Mandić zaključio da je prestao mandat sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović.&nbsp;
Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga je opozicija blokirala, odnosno nije dozvoljavala, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Na sastanku sa Barseom, koji je našu zemlju posjetio prvi put od obnove nezavisnosti 2006. godine, Milatović je poručio da se kroz dobijanje ovog mišljenja oslanjamo i na podršku Savjeta Evrope.
<h2>Posvećeni standardima Savjeta Evrope</h2>
On je ponovio da Crna Gora ostaje posvećena zaštiti novinara, slobodi medija, borbi protiv govora mržnje, korupcije i organizovanog kriminala i zaštiti žena od nasilja. Izrazio je, kako su naglasili u njegovom kabinetu, zadovoljstvo što je Crna Gora krajem prošle godine potpisala najnoviju Konvenciju SE o vještačkoj inteligenciji, ističući da je riječ o jednoj od nezaobilaznih tema u budućem periodu.
Milatović je poručio da naša zemlja, kao članica ove važne organizacije, dijeli standarde i principe promovisanja i zaštite ljudskih prava, demokratije i vladavine prava, i prepoznaje ih kao prioritete u svojim međunarodnim i nacionalnim aktivnostima.
Istakao je da je saradnja sa Savjetom Evrope jedan od važnih vanjskopolitičkih prioriteta, te da se raduje jačanju saradnje u narednom periodu, posebno u kontekstu glavnog vanjskopolitičkog cilja naše zemlje - članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine, ali i predstojećeg crnogorskog predsjedavanja Komitetu ministara Savjeta Evrope u perodu novembar 2026 - maj 2027. godine.
- Crna Gora je najnaprednija zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, zadovoljni smo stepenom demokratskog razvoja i naše pristupanje EU može biti dobar primjer drugim zemljama u tom procesu. Snažna saradnja sa Savjetom Evrope nam je, u tom kontekstu, veoma važna. Predsjedavanje Crne Gore Komitetu ministara podudara se sa važnim jubilejima za našu zemlju, 20 godina od obnove nezavisnosti i 20 godina članstva u Savjetu Evrope. Već smo počeli sa pripremama za ovu odgovornu ulogu, koja će biti dodatna prilika da pokažemo našu posvećenost vrijednostima organizacije i jačanju multilateralizma - saopštio je Milatović.
On je posebno istakao značaj saradnje sa Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, naglašavajući da Crna Gora smatra važnim poštovanje i sprovođenje presuda tog suda. Ukazao je i na značaj uloge savjetodavnog tijela Savjeta Evrope- Venecijanske komisije prilikom davanja preporuka za unapređenje zakonskih rješenja u Crnoj Gori, koji su između ostalog bili ključni za dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) iz pristupnih poglavlja 23 i 24, u pregovaračkom procesu sa EU.
Generalni sekretar Berse istakao je da je posvećenost Crne Gore reformama u oblasti vladavine prava vidljiva, da Savjet Evrope te napore uzima za ozbiljno i da je posvećen jačanju saradnje i svim vidovima podrške našoj zemlji.
- Dva zvaničnika su se saglasila da je, imajući u vidu dešavanja i izazove na geopolitičkoj sceni, važno da Savjet Evrope svojim odlukama i stavovima pokaže liderstvo u usmjeravanju demokratskih procesa važnih za jedinstvo Evrope kao zajednice vrijednosti i stabilnost evropskog kontinenta - zaključili su u Milatovićevom kabinetu.

Milatović: Nadam se da će mišljenje VK dati jasan odgovor na pravne dileme u slučaju Đuranović

Dolar je oslabio prema najvažnijim svjetskim valutama drugu sedmicu zaredom, jer je najnoviji izvještaj o inflaciji u SAD-u podržao očekivanja da će Federalne rezerve (Fed) u septembru sniziti kamate prvi put u ovoj godini.
To znači manji prinos na američku u odnosu na ostale globalne valute.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,44 odsto na 97,84 bodova, čime je skliznuo drugu sedmicu zaredom, prenosi Hrportfolio.
Pritom je kurs eura ojačao 0,5 odsto prema dolaru, na 1,1697 USD.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 0,37 odsto, pa je cijena dolara skliznula na 147,18 jena (JYP).
Ključni izvještaj o inflaciji u SAD-u mjerenoj potrošačkim cijenama, pokazao je da je inflacija stabilna - iznosila je u julu na godišnjem niovu 2,7 odsto, 0,1 procentni poen niže nego su ekonomisti prognozirali.
U takvim uslovima, kao i zbog slabosti na američkom tržištu rada, porasla su očekivanja da će Fed sniziti kamatne stope za četvrtinu procentnog poena i moguće u još dva navrata do kraja godine.
Prema CME FedWatchu, tržišta novca odražavaju čak 93-procentnu vjerovatnoću za smanjenje kamatnih stopa za četvrtinu procentnog poena u septembru.
Smanjenje kamatne stope Fed-a u septembru, prvo ove godine, a možda i još jedno prije kraja godine, ostaje osnovna prognoza za većinu ekonomista koje je anketirao Reuters usred rastuće zabrinutosti oko zdravlja najveće svjetske ekonomije.
"Rizici od recesije ostaju niski, ali mislim da je mudro da Fed zauzme neutralniji stav i smanji kamatne stope na narednim sastancima", naveo je u svojoj bilješci glavni ekonomista LPL Financiala, Jeffrey Roach.
Međutim, prema nekim analitičarima, nije riječ samo kamatnim stopama.
U Morgan Stanley-u naime procjenjuju da je premija rizika dolara trenutno šest odsto u poređenju s rasponom od pet do devet odsto još od aprila.
Ta investiciona banka sada vidi dovoljno prostora za povratak premije rizika na te vrhunce, ili čak i njihovo premašivanje, što potencijalno slabi američku valutu. Investitori već pojačano štite svoja ulaganja u američku imovinu od kursnih rizika.
S druge strane, većina analitičara očekuje da će euro imati koristi od bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre u Ukrajini.

Dolar oslabio drugu sedmicu zaredom

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da njegov ruski kolega Vladimir Putin "ne želi mir" već "kapitulaciju" Ukrajine, u izjavi posle video poziva sa predstavnicima takozvane "koalicije voljnih" saveznika Kijeva.
- Da li mislim da predsjednik Putin želi mir? Ako hoćete moje intimno ubeđenje, ne. On hoće kapitulaciju Ukrajine, to je predložio - rekao je francuski šef države i dodao da on hoće "snažan, trajan mir, odnosno mir koji poštuje međunarodno pravo, suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja".
Makron je ocijenio nasuprot tome da američki predsjednik Donald Tramp traži mir između Rusije i Ukrajine.
Uoči sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sjutra u Vašingtonu, kome će prisustvovati i Makron i nekoliko evropskih zvaničnika, Makron je rekao da je njihova želja da predstave ujedinjeni front Evropljana i Ukrajinaca, i da zatraže od Amerikanaca da kažu "do koje tačke" su spremni da doprinesu garancijama bezbjednosti koje će biti ponuđene Ukrajini u mirovnom sporazumu.
- Ne može biti teritorijalnih pregovora o Ukrajini bez Ukrajinaca - i, kako je dodao, isto tako &nbsp;-ne može biti razgovora o bezbjednosti Evropljana bez njih.
On je zatražio da Evropljani budu pozvani na buduće samite o Ukrajini.
Pitanje bezbjednosnih garancija za Ukrajinu je u centru izrade mogućeg mirovnog sporazuma, a cilj je da se time odvrati Rusija od novog napada na Ukrajinu.
Makron je obazrivo reagovao na mogućnost koju je predložio Donald Tramp da Ukrajina dobije zaštitu sličnu zemalja NATO, ali da ne postane članica Atlantskog saveza.
- Mislim da jedan teoretski paragraf nije dovoljan. Pitanje je suština - rekao je Makron.
- Kako kolektivno da osiguramo da se poštuje međunarodni poredak i da je bezbjednost svih nas zaštićena, zato što se radi o bezbjednosti Evropljana i Francuske - rekao je Maron iz svoje ljetnje rezidencije u tvrđavi Breganson, na jugoistoku Francuske, posle dvosatnog sastanka sa predstavnicima "koalicije voljnih".
Makron je rekao da Evropljani sjutra idu u Vašington ne samo da bi pratili ukrajinskog predsjednika, već da brane interese Evropljana.

Makron kaže da Putin ne želi mir za Ukrajinu već kapitulaciju

Politički projekat pod krstom, obavještajna mreža pod mantijama tiha okupacija koja traje, Crna Gora ćuti.
Udar u srce države
Srpska crkva u Crnoj Gori odavno nije samo vjerska institucija. Ona je dobro uvezana politička i obavještajna struktura, čvrsto integrisana u strategiju “srpskog sveta”, ideološkog projekta koji pod mantijom i liturgijom nosi plan demontaže crnogorske državnosti.
Njen uticaj je sistematski građen decenijama: od preuzimanja crnogorskih manastira i crkava, do infiltracije u obrazovanje, medije i politiku. I sve to uz prećutnu, a ponekad i otvorenu podršku domaćih političkih struktura koje, iz interesa ili straha, pokorno ćute.
Jonikije i Metodije – mitropoliti sa političkom agendom
Mitropolit crnogorsko-primorski Jonikije nije samo poglavar Srpske crkve u Crnoj Gori, on je politički akter sa jasnim zadatkom: cementirati srpski identitet i crkvenu vlast nad Crnom Gorom. Njegovi javni nastupi često su maskirani “brigom za narod”, dok u praksi proizvode duboke društvene podjele, demonizuju crnogorski jezik i istoriju, te otvoreno štite interese Beograda.
Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, nasljednik Amfilohijevog radikalnog modela, nastavlja istu strategiju: umrežavanje parohija sa tzv. pravoslavnim bratstvima koja se pretvaraju u poluvojne formacije, lojalne Srpskoj crkvi. Pod njegovim blagoslovom održavaju se okupljanja na kojima se otvoreno pjevaju četničke pjesme, promoviše velikosrpska ikonografija, negira crnogorski identitet, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;otkriva spomenik ratnom zločincu.
Struktura koja prelazi granice vjere.
Srpska crkva u Crnoj Gori ima sve elemente jedne paralelne vlasti:
- Poitički vrh &nbsp;i mitropoliti koji koordiniraju poruke sa Beogradom;
- Medijski aparat, portali, televizije i štampani mediji pod kontrolom Srpske crkve, koji šire propagandu;
- Logistika – mreža “vjernika” spremnih za ulične akcije, pritiske i provokacije;
-Fiansijski resursi – donacije iz Srbije i Rusije, mimo državne kontrole;
- Obavještajna veza – koordinacija sa srpskim i ruskim službama, uz aktivno prikupljanje podataka o političkim protivnicima.
Posljedice kapitulacije
Zakon o slobodi vjeroispovijesti bio je prva ozbiljna prijetnja monopolističkom položaju Srpske crkve u Crnoj Gori. Ali, umjesto dosljedne primjene, država je pod pritiskom litija i političkih ucjena, kapitulirala. Povlačenje zakona otvorilo je vrata još agresivnijem djelovanju Srpske crkve a institucije su pokazale svoju nemoć i potpunu podložnost crkveno- poitičkom pritisku.
Ovo više nije crkveno pitanje
Ovo nije spor oko ikona, liturgija ili vjeronauke. Ovo je pitanje političkog opstanka države. Dok god Srpska crkva ima militarističko &nbsp;prapolitičku komponentu, Crna Gora će biti taoc jedne ideologije. To je ideologija koja ne priznaje postojanje crnogorskog naroda, jezika ni kulture, i koja je spremna da to “riješi” svim sredstvima.
Dosta je bilo pokoravanja. Dosta je bilo straha pred mantijom koja komanduje kao general, a glumi pastira. Crna Gora nije ničija eparhija, niti oltar na kojem će se žrtvovati njen narod, jezik i sloboda.
Ko danas zatvara oči pred političkom i obavještajnom mašinerijom Srpske crkve, śutra će gledati kako nestaje država u kojoj živi. A kada posljednji put zazvone zvona sa otetih crnogoroskih manastira i crkava neće zvoniti na &nbsp;molitvu, već na uzbunu , da je Crna Gora pala.
Zato, ili ćemo sada prekinuti ovu okupaciju u mantiji, ili ćemo vječno živjeti kao narod bez imena, pod tuđim barjakom i tuđim jezikom.&nbsp;
Nema trećeg puta.
Da je vječna Crna Gora!!!

Mantija kao bajonet: Kako Srpska crkva i njeni mitropoliti razaraju Crnu Goru

Još jedan gaf na terenima Prve crnogorske lige - utakmica u Tivtu između Arsenala i Budućnosti prekinuta je zbog kvara na reflektorskom osvetljenju. Dešava se to i na mnogo većoj sceni, i na boljim stadionima, ali je problem što je ovo bila tek druga utakmica pod reflektorima u Tivtu u istoriji.
Naime, stadion u Tivtu dobio je reflektore, njih 160 komada, 4. avgusta.
Kompletnu investiciju od 800 hiljada eura finansirao je Fudbalski savez Crne Gore.
Prva utakmica pod reflektorima odigrana je upravo te večeri, a sastali su se Arsenal-Jedinstvo na startu domaćeg šampionata.
I već na drugoj utakmici došlo je do kvara.
Meč između Arsenala i Budućnosti nastaviće se sjutra od 18.30 od momenta prekida

Investicija od 800 hiljada eura: Reflektori u Tivtu "izdali" već na drugom meču

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: dragana-duranovic