&nbsp;Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je, u današnjem pismu predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko, ustvrdio da je lično ,,konstatovao prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Dragani Đuranović”. &nbsp; -Obavještavam Vas da sam u skladu sa članom 154 Ustava Crne Gore na Šestoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja Skupštine Crne u 2024. godini, održanoj 17. decembra 2024. godine, konstatovao prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Dragani Đuranović, zbog ispunjavanja uslova za starosnu penziju – obavještava u propratnom pismu lider Nove srpske demokratije predsjednicu Ustavnog suda. &nbsp; Iako se poziva na član 154 Ustava, Andrija Mandić ili neko ko mu je pisao saopštenje, pismeno je dokazao da nije ni pročitao tekst Ustava Crne Gore ili da ga najviši pravni akt države uopšte ne interesuje! Jer, u članu koji citira Mandić, uopšte se ne pominje uloga predsjednika Skupštine u penzionisanju sudija Ustavnog suda. Naprotiv: ustavni tekst precizno definiše ko i kako konstatuje prestanak funkcije ili razrješenje sudije Ustavnog suda. &nbsp;&nbsp; -Nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu - zapisano je u četvrtom stavu člana 154 Ustava Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241219161256_ad5152cfe66c76958cc7ad7da1d4ade54185b27fe05f8d38956d58915f61ebde.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241219161256_ad5152cfe66c76958cc7ad7da1d4ade54185b27fe05f8d38956d58915f61ebde" data-rendition-name="original" width="1134" height="877" loading="lazy" alt="Screenshot pisma Andrije Mandića"> <figcaption>DOKAZ IGNORISANJA USTAVA I UZURPACIJE FUNKCIJE PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE: Screenshot pisma Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Pismo Andrije Mandića još jedna je slagalica u mozaiku kršenja Ustava, dominacije politike nad pravom i – uzurpacije Skupštine Crne Gore. &nbsp; Prije dva dana predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović, u direktnom saučesništvu sa predsjednicom Ustavnog suda Snežanom Armenko, brutalno je pogazila odredbe Ustava Crne Gore jer odluka o prestanku mandata Dragani Đuranović nije utvrđena na sjednici Ustavnog suda. &nbsp; Potom je, usvajajući zaključke preglasavanjem većine, Ustavni odbor direktno prekršio član 154 Ustava Crne Gore. &nbsp; A danas, predsjednik parlamenta Mandić je - iako nema ustavno pravo, samim time ni bilo koja druga prava - ,,konstatovao” prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda i na taj način prekršio vlastite ingerencije i uzurpirao Skupštinu Crne Gore. &nbsp; Rušenje političkog sistema i pravnog ustrojstva, parlamentarna većina nastavlja iz dana u dan. &nbsp; Na upit medija, iz Vrhovnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Milorad Marković samo su konstatovali da ,,državna tužilaštva prate dešavanja i u skladu sa nadležnostima reaguju u situacijama u kojima postoji sumnja da je učinjeno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti”. &nbsp; Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, raniji sudija i član Sudskog savjeta, nije se uopšte oglašavalo da pojasni - da li u postupcima predsjednice Ustavnog suda Armenko ili predsjednice Ustavnog odbora Božović ima elemenata zloupotrebe službenog položaja, nesavjesnog rada u službi kojim se diskriminiše sudija Đuranović i krše njena Ustavom garantovana prava. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

UZURPACIJA PARLAMENTA: Andrija Mandić obavijestio Snežanu Armenko da je lično penzionisao sudiju Draganu Đuranović?!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko bi najbolje sačuvala integritet i dostojanstvo Ustavnog suda kada bi podnijela ostavku na tu funkciju, jer se dostojanstvo i integritet ovog suda ne štite manipulacijama i upornim promovisanjem svojih stavova koji nijesu dobili podršku većine sudija Ustavnog suda - ocijenili su sudije Budimir Šćepanović, Desanka Lopičić i Dragana Đuranović.
Oni su u reagovanju na navode predsjednice Ustavnog suda, koja je juče demantovala da je samoinicijativno ili u dogovoru sa predsjednicom Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore Jelenom Božović, protivno bilo kojem zakonu, poslala obavještenje ovom skupštinskom odboru sa podacima o datumu rođenja i godina staža šest sudija Ustavnog suda, kazali da - što se tiče integriteta i dostojanstva njih troje sudija - oni taj integritet i dostojanstvo upravo štite od nje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Farmenko-neistiniti-navodi-da-sam-podatke-o-godinama-i-stazu-sudija-dostavila-samoinicijativno-ili-u-dogovoru-sa-bozovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pa nema potrebe, niti dozvoljavamo da ona o tome brine, a posebno ne na način na koji ona to radi. Ne branila ona ničiji integritet i dostojastvo na način na koji "brani" naš, a i svoj - ističu Šćepanović, Lopičić i Đuranović.&nbsp;
Dodaju da "ko gazi ustavne, zakonske i poslovničke norme jasno je" iz njihovog reagovanja objavljenog prethodnog dana.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Farmenko-i-bozovic-pokusavaju-nezakonitim-penzionisanjem-da-blokiraju-ustavni-sud&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nijesmo mi iz hira reagovali ili radi zaštite ličnih interesa, kako ona navodi, već u cilju zaštite ustavnosti i zakonitosti i poštovanja višedecenijskog stava sudija Ustavnog suda (od njegovog osnivanja do danas) koji je primjenjivan prilikom utvrđivanja ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju. Naša koleginica, nažalost, predsjednica, u svom stilu, manipulatorski, pokušava da opravda svoje postupke tvrdeći da smo iznijeli neistine, što nije tačno. U prilog tome idu činjenice da je Ustavni odbor dopis Predsjednici uputio 10. decembra, predsjednica odgovorila Ustavnom odboru 12. decembra, a na naše traženje dopis nam je dostavila 16. decembra - ističu Šćepanović, Lopičić i Đuranović.&nbsp;
Insinuacija je, kako dodaju, da je raniji predsjednik Ustavnog suda Budimir Šćepanović u istoj ili sličnoj situaciji dostavio podatke za jednog sudiju Ustavnog suda.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fskandalozno-dokumenta-otkrivaju-laznu-objavu-snezane-armenko&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Te situaciji su neuporedive iz više razloga.&nbsp;
- Prvi je da su ti podaci su dostavljeni nakon četiri održane sjednice Ustavnog suda, na kojima je raspravljano o ispunjenosti uslova za prestanak funkcije jednom sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, na kojima nije postignuta jednoglasnost, ali ni većinski stav, pa je nakon dostavljanja obavještenja Ustavnom odboru o stavovima sudija Ustavnog suda (troje sudija je bilo stava da ispunjenost uslova treba cijeniti prema Zakonu o radu, a dvojica sudija su smatrali da te uslove treba cijeniti prema Zakonu o PIO), na zahtjev tog odbora izvršeno dostavljanje traženih podataka. Nakon toga, Skupština Crne Gore je konstatovala prestanak funkcije tom sudiji sa danom početka primjene izmjene Zakona o radu, kojom je propisano da radni odnos prestaje po sili zakona sa navršenih 66. godina života, umjesto sa 67.godina, kako je to ranije bilo propisano - precizirali su u reagovanju.
Drugi razlog je, kako navode, da se u konkretnom slučaju predsjednica Armenko nije zakazala, pa samim tim ni održala ni jednu sjednicu Ustavnog suda za više od pet mjeseci koja bi za predmet odlučivanja imala ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudijama Ustavnog suda zbog sticanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju.
- Već je sračunato i, vjerujemo, dogovoreno odlagala zakazivanje i održavanje sjednice Ustavnog suda sa tom tačkom dnevnog reda, kako bi Ustavnom odboru pružila priliku da zatraži dostavljanje podataka o godinama života i radnom stažu sudija Ustavnog suda - ističu u reagovanju.
Treći razlog je, kako su precizirali, da sjednicu Ustavnog suda nije htjela da zakaže ni na pisani zahtjev troje sudija za zakazivanje i održavanje sjednice Ustavnog suda na kojoj bi se odlučilo o ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću zbog predstojećeg sticanja uslova za starosnu penziju i stim u vezi dostavili obavještenje ovlašćenom predlagaču, tj. predsjedniku Crne Gore, a ne Ustavnom odboru Skupštine.
- Konačno, sve ovo upućuje na zaključak da je Armenko perfidno zloupotrijebila raniju situaciji primjenjujući to na sadašnju neuporedivu situaciju - ocijenili su u reagovanju Šćepanović, Lopičić i Đuranović.
Zaključuju i da nije tačno da "dugogodišnje sudije Ustavnog suda, sa višedecenijskim iskustvom ne prave razliku između prestanka funkcije po sili Ustava i penzionisanja".
- Jer mi upravo zbog višedecenijskog iskustva i stečenog znanja nemamo problem sa razumijevanjem i pravljenjem razlike između navedenih pravnih instituta, već imamo problem sa postupanjem Predsjednice suprotno Ustavu, Zakonu o Ustavnom sudu i Poslovniku o radu Ustavnog suda - kazali su Šćepanović, Lopičić i Đuranović.

Portal ETV

Šćepanović, Lopičić i Đuranović: Armenko bi najbolje sačuvala integritet i dostojanstvo Ustavnog suda kada bi podnijela ostavku

Bivšeg sudiju Ustavnog suda, sada u penziji, Milorada Gogića, od septembra i savjetnika prosrpskog i proruskog predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, Crkva Srbije odlikovala je Ordenom Svetog Petra Drugog Lovćenskog Tajnovica prvog stepena. Gogić je bio ključni čovjek Crkve Srbije u Ustavnom sudu kada su u aprilu ove godine odbijene inicijative za ocjenu ustavnosti takozvanog temeljnog ugovora države Crne Gore sa ovom vjerskom zajednicom. - Falio je još jedan i to završni korak, da se sve ono što smo ranije činili potvrdi i na Ustavnom sudu, jer su bile ustale razne družine da nam sve to ospore – rekao je, pored ostalog, mitropolit crnogorsko-primorski Crkve Srbije Joanikije Mićović na svečanosti. Pozvao se i na „pravdu Božiju“. - I Bog je dao, kada je on bio predsjednik Ustavnoga suda, da pravda Božija izađe na vidjelo i da dobijemo jednu sigurnost i da se riješe ti svi nesporazumi između Srpske pravoslavne crkve i države Crne Gore – kazao je Mićović. <h2>U raljama „srpskog svijeta“</h2> Nije u besjedi zaboravio ni bivšeg premijera Dritana Abazovića, koji je u avgustu 2022. potpisao ovaj neprihvatljivi akt sa patrijarhom srpskim Porfirijem Perićem, ističući da je bilo „pametnih ljudi koji su se potrudili“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241206061256_445924edaeb630f4a3632c8e560c26e076135cad3502bb430610402100e37484.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241206061256_445924edaeb630f4a3632c8e560c26e076135cad3502bb430610402100e37484" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Dritan Abazović, Porfirije Perić, potpisivanje temeljnog ugovora"> <figcaption>ČIN IZDAJE INTERESA DRŽAVE: Bivši premijer Dritan Abazović potpisao je takozvani temeljni ugovor sa Crkvom Srbije(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Crna Gora je u raljama „srpskog svijeta“ od kada su vlast u zemlji, na izborima u avgustu 2020. godine, preuzele prosrpske i proruske društveno-političke elite. A koliko su Gogić i sudije Ustavnog suda koje su stale uz njega zanemarili Ustav Crne Gore i zakone ove države, ali i međunarodne pravne akte, jasno pokazuje izdvojeno mišljenje dvoje sudija – Dragane Đuranović i Budimira Šćepanovića koji su odbili da saučestvuju u ovoj sramnoj odluci koja gazi interese Države Crne Gore i podređuje ih jednoj vjerskoj zajednici. Ukazali su da je zbog činjenice da se u konkretnom dokumentu „radi o složenim ustavnopravnim pitanjima u odnosu na koja je stručna javnost u Crnoj Gori - Predsjedništvo CANU, strukovna udruženja, NVO sektor i pojedinci, u postupku pripreme tog ugovora, dala brojne primjedbe i mišljenja na njegovu sadržinu i pojedina normativna rješenja i formulacije, a koje/a nijesu ni ozbiljno razmotrene/a, a kamoli uvažene/a“, trebalo „prije upuštanja u ocjenu njegove ustavnosti i zakonitosti neophodno zakazati i održati javnu raspravu“. - ...na koju bi Ustavni sud pozvao i saslušao eminentne profesore i akademike koji se profesionalno bave pitanjima koja su predmet uređivanja odnosnog ugovora... Ovo tim prije što je osporeni ugovor pripremljen i potpisan bez ikakve rasprave i uvažavanja stručnih mišljenja -istakli su oni u izdvojenom mišljenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241206061256_f648352db6211f1ddf9eef71081f783f939942e37705cbf6cbf7b8713b3544af.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241206061256_f648352db6211f1ddf9eef71081f783f939942e37705cbf6cbf7b8713b3544af" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dragana Đuranović i Budimir Šćepanović"> <figcaption>IZDVOJILI MIŠLJENJE: Sudije Ustavnog suda Dragana Đuranović i Budimir Šćepanović</figcaption> </figure>  No, nakon poruka Joanikija Mićovića sa svečanog uručivanja ordena Crkve Srbije penzinisanom sudiji Ustavnog suda Gogiću, jasno je da njihovog „Božjeg slugu“ u Ustavnom sudu, nijesu interesovali „zemaljski“ zakoni, već isključivo interes vjerske zajednice kojoj je služio. Sudije Đuranović i Šćepanović kategorični su u izdvojenom mišljenju „da nije bilo razloga da se odbije prijedlog šest poslanika Socijaldemokratske partije Crne Gore za utvrđivanje neustavnosti osporenih odredaba Temeljnog ugovora između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve i ne prihvate inicijative Sanje Maslenjak i Radojke Mijanović za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti tog ugovora“. Ocijenili su da je povrijeđeno ustavno načelo o saglasnosti pravnih propisa iz odredbe člana 145. Ustava, ukazujući da se odluka Ustavnog suda dominantno „zasniva na komparativnoj, uporednoj analizi i sličnosti ili eventualnoj identičnosti sadržine odredaba ugovora koje je Vlada Crne Gore zaključila sa Svetom Stolicom, Islamskom zajednicom i Jevrejskom zajednicom“. Objasnili su i da je Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete Stolice međunarodni ugovor, ratifikovan Zakonom o potvrđivanju Temeljnog ugovora između Crne Gore i Svete Stolice, koji je, ističu, u hijerarhiji pravnih akata, po pravnoj snazi iznad zakona. - Zbog toga nije ustavnopravno prihvatljivo upoređivanje odredaba tog akta s odredbama bilo kojeg drugog podzakonskog akta, pa ni ugovora čije su odredbe osporene u ovom predmetu, jer ugovori, koje je Vlada Crne Gore zaključila sa Srpskom pravoslavnom crkvom, Islamskom zajednicom i Jevrejskom zajednicom, nemaju međunarodopravni subjektivitet i po pravnoj snazi su podzakonski akti – ukazali su u izdvojenom mišljenju. <h2>Povrede Ustava i zakona</h2> Smatraju i da su njihove kolege povrijedile načelo zakonitosti, jer „zakon mora biti osnov za donošenje podzakonskog akta i taj akt može obuhvatiti samo ono što proizilazi iz zakonske norme, a njom nije izričito uređeno“. - Ugovor koji je Vlada ovlašćena da zaključi, saglasno Ustavu i zakonu, je ugovor o uređivanju pojedinih pitanja od zajedničkog interesa između Vlade Crne Gore i odnosne vjerske zajednice, kao što je to učinila sa Islamskom zajednicom u Crnoj Gori i Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori – piše u njihovom mišljenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241206061256_fb1c5705a91db678a4b8af2e67b636c2691c596005855fb5d5b4224213c5d0ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241206061256_fb1c5705a91db678a4b8af2e67b636c2691c596005855fb5d5b4224213c5d0ef" data-rendition-name="original" width="768" height="576" loading="lazy" alt="Ustavni sud"> <figcaption>ČIJE INTERESE ŠTITI: Ustavni sud</figcaption> </figure>  Upotrebom termina „temeljni“ i preuzimanjem obaveza u ime Crne Gore, Vlada Crne Gore je, prema mišljenju dvoje sudija, „prekoračila ovlašéenja iz odredaba člana 100 Ustava Crne Gore i člana 10 Zakona o slobodi vjeroispovijesti, odnosno izašla iz domena granica njenih ustavnih i zakonskih ovlašćenja“. Upozorili su i da je „postupanje u kojem Vlada Crne Gore, u ime države Crne Gore i Srpska pravoslavna crkva, koju zastupa Sveti arhijerejski Sinod SPC, iskazuju namjeru da urede 'pravni okvir međusobnih odnosa', u suprotnosti sa načelom podjele vlasti, sadržanog u odredbi člana 11. stav 3. Ustava Crne Gore, po kojem je vlast ograničena Ustavom i zakonom“. Osvrnuli su se i na činjenicu da se u Preambuli spornog ugovora država poziva „na pravoslavno kanonsko pravo, Ustav SPC i crkveno ustrojstvo“, konstatajući da državu ne obavezuje pravo bilo koje vjerske zajednice. - Država se može pozivati samo na Ustav, potvrđene i objavljene međunarodne ugovore i zakone. Pravoslavno kanonsko pravo uređuje organizaciju i djelatnost crkve – preciziralo je dvoje sudija, podsjećajući da se u ostalim ugovorima sa vjerskim zajednicama država nije pozivala na vjersko pravo. Smatraju neprihvatljivom i odredbu spornog ugovora kojom „Država priznaje kontinuitet pravnog subjektiviteta“ Crkvi Srbije, naglašavajući da „se pravni subjektivitet bilo koje vjerske zajednice, pa ni Srpske pravoslavne crkve ne može steći 'kontinuitetom, po kanonskom pravu i na osnovu Ustava SPC', već u składu s odredbama čana 18. Zakona o słobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica“. Ni dio odredbe člana 2 stav 1 spornog ugovora kojim država jemči „crkvi i njenim crkveno-pravnim licima (eparhijama, crkvenim opštinama, manastirima, zadužbama, samostalnim ustanovama i fondovima i, prema crkvenoj namjeni, pojedinim hramovima) vršenje javnopravnih ovlašćenja u Crnoj Gori u składu sa pravoslavnim kanonskim pravom i Ustavom SPC“, prema stavu Đuranović i Šćepanovića, nije u saglasnosti s Ustavom i zakonom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120607120_f935cf56e471ae79c16dab42ff6dc398f2cff9c4376f17629d1fb889f37283d0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024120607120_f935cf56e471ae79c16dab42ff6dc398f2cff9c4376f17629d1fb889f37283d0" data-rendition-name="original" width="1023" height="575" loading="lazy" alt="Cetinjski manastir"> <figcaption>CRKVA SRBIJE HOĆE SVE CRKVE I MANASTIRE: Cetinjski manastir</figcaption> </figure>  - Javnopravna ovlašćenja vrše se u ime države, iza njih stoj autoritet države i po potrebi se sprovode represivnim mjerama. Samo državni organi, organi državne uprave i lokalne samouprave imaju izvorno pravo da vrše javnopravna ovlašćenja, u składu s Ustavom i zakonom – objasnili su oni, uz konstataciju da je ovom odredbom „grubo prekršeno načelo odvojenosti vjerskih zajednica od države“. <h2>Crkva iznad države</h2> Ocijenili su da je neustavna i odredba spornog ugovora prema kojoj „nadležne crkvene vlasti imaju pravo da u składu sa pravoslavnim kanonskim poretkom i odgovarajućim crkvenim propisima donose odluke (...) i disciplinske prirode bez ikakvog uplitanja državne vlasti“. Kako su pojasnili, „disciplinskim odlukama može se odlučivati o pravima i obavezama sveštenih lica i vjernika koje nijesu samo duhovne prirode, već kao posljedicu mogu imati: prestanak radnog odnosa, krivičnu sankciju, ograničenje nekog ljudskog prava i słobode, itd“. - U tom slučaju država mora omogućiti zaštitu ljudskih prava i słoboda garantovanih Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim dokumentima i zakonima države Cme Gore. Nadležnost javnih institucija države, u ovom slučaju, ne može se suspendovati – kategorični su Đuranović i Šćepanović. Odredba člana 7 stav 2 takozavnog temeljnog ugovora kojom „država jemči Srpskoj pravoslavnoj crkvi nepovredivost prava svojine i državine nad manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima i prostorima u njenom vlasništvu, u składu sa pravnim poretkom države“ je, naglašava dvoje sudija, „nepotrebna, pravno neprihvatljiva i nesaglasna sa Ustavom Cme Gore“. - Ustavno i konvencijsko jemčenje prava svojine nije potrebno dodatno garantovati Temeljnim ugovorom nespornim vlasnicima, jer je to pravo, kako smo već istakli, zajemčeno Ustavom Crne Gore, Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih słoboda, kao i zakonom – preciziralu su oni. Istakli su, međutim, činjenicu da je u Crnoj Gori i danas „stotine manastira i crkava upisanih u katastar nepokretnosti na njihovo ime, kao samostalnih imaonika (čitaj: pravnih lica - vlasnika)“. - Takođe, ovi imaonici su i danas aktivno i pasivno legitimisana lica u sporovima pred sudovima i drugim državnim organima – naglasili su oni. U svojinsko-pravnom smislu, kako su objasnili, Srpska pravoslavna crkva, kao samostalno pravno lice, nije vlasnik pravoslavnih hramova, crkava, manastira i drugih nepokretnosti u Crnoj Gori, osim onih na kojima je pravo svojine, kao samostalno pravno lice, stekla „darovštinom, nasljedstvom, zavještajem ili sličnim kojim zakonitim načinom“. Vlasnici, kako su ocijenili, mogu biti samostalni imaonici – pravna lica, kao što su Mitropolija crnogorsko-primorska ili eparhije Budimljansko-nikšička, Mileševska i Zahumsko-hercegovačka, odnosno oni „koji su pravo svojine upisali po punovažnom pravnom osnovu upravljenom na prenos prava svojine“. Ustavno-pravno neprihvatljiva i u suprotnosti sa Ustavom za Đuranović i Šćepanovića je i osporena odredba člana 7 stav 4 spornog ugovora, „koja obavezuje državu Crnu Goru da, u składu sa sopstvenim pravnim poretkom, izvrši uknjižbu svih neupisanih nepokretnosti na Mitropoliju crnogorsko-primorsku i na eparhije Budimljansko-nikšiću, Mileševsku i Zahumsko-hercegovačku“. - Temeljni ugovor ne može biti punovažan pravni osnov za uknjižbu (iako se to u tekstu ugovora izričito ne kaže) – kategorični su oni, uz konstataciju da je ovom odredbom „povrijeđeno načelo jedinstva pravnog poretka, iz odredbe člana 145. Ustava, koje podrazumijeva međusobnu usklađenost svih pravnih propisa u Crnoj Gori, a time i načelo vladavine prava, kao najviše vrijednosti ustavnog poretka (Član 1. stav 2. Ustava)“. Uređujući pravne odnose koji su zakonska materija i u nadležnosti zakonodavca, donosioci osporenog akta su, smatraju Đuranović i Šćepanović, prekoračili ovlašćenja i povrijedili ustavna načela. Za dvoje sudija koji su izuzeli mišljenje neustavne su i odredbe spornog ugovora kojima je propisano da u objektima u vlasništvu Crlve Srbije „državni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih vlasti“ i „da će u slučaju pokretanja krivičnog ili prekršajnog postupka protiv klirika, ili vjerskih službenika Crkve, državni organ koji vodi postupak o tome obavijestiti nadležnog arhijereja“. Upozorili su da je neustavna i odredba kojom je propisano da će se „restitucija pokretnih i nepokretnih crkvenih dobara, oduzetih ili nacionalizovanih bez pravične naknade, koja će biti izvršena u składu sa zakonom koji će uređivati materiju restitucije u Crnoj Gori, obavljati uz prethodni dogovor sa nadležnim crkvenim vlastima“. Sudije Ustavnog suda trebalo bi da su štit države i njenih građanki i građana i njihovih prava i sloboda, ali za sudiju Milorada Gogića i kolege koje su ga podržale preči je bio interes Crkve Srbije od interesa Države Crne Gore.

Kaćuša Krsmanović

Orden za Joanikijev „završni korak“, za gaženje Ustava i zakona Crne Gore

Službenici Sektora za borbu protiv kriminala, NCB Interpol-a Podgorica, u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Bar, juče su locirali i lišili slobode državljaina Ruske Federacije koji se potraživao na međunarodnom nivou, saopšteno je iz Uprave policije.
- Slobode je lišen B.B. (32), državljanin Ruske Federacije koji se potražuje od strane Interpol-a Moskva, radi vođenja krivičnog postupka pred nadležnim organima Ruske Federacije, zbog sumnje da je počinio krivično djelo iznuda, izvršena od strane grupe lica po prethodnom kriminalnom planu, uz upotrebu nasilja u cilju iznude u velikom iznosu. Za ovo djelo je zaprijećena maksimalna kazna zatvora trajanju od 15 godina - navodi se u saopštenju.
On je priveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici na dalje postupanje.

U Baru lišeno slobode međunarodno traženo lice

Vlada je danas usvojila nekoliko strateških dokumenata, s ciljem unapređenja sistema socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori, među kojima su strategije deinstitucionalizacije i prevencije i zaštite djece od nasilja, saopšteno je iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. 
 
Kako se navodi, Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Strategija deinstitucionalizacije od 2025. do 2028. godine, sa Akcionim planom za narednu godinu, Strategiju za prevenciju i zaštitu djece od nasilja za period 2025-2029 i Strategiju razvoja sistema socijalne i dječje zaštite za period od 2025. do 2028. godine. 
 
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić kazao je da se Strategija deinstitucionalizacije donosi u cilju prevencije institucionalizacije, deinstitucionalizacije korisnika i transformacije pružalaca usluga. 
 
To se radi, kako je rekao, da bi se osigurao život u porodici, odnosno zajednici, kao i zbog razvoja usluga podrške za život u zajednici i savjetodavno-terapijskih i socijalno-edukativnih usluga. 
 
Gutić je naglasio da se Strategija deinstitucionalizacije prvi put donosi u Crnoj Gori. 
 
„Osnov za donošenje strategije je Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti, čiji je jedan od ključnih principa prevencija institucionalizacije i dostupnost usluga u najmanje restriktivnom okruženju uvijek kada za to postoje uslovi u domovima korisnika ili lokalnoj zajednici kroz vaninstitucionalne oblike zaštite, koje osiguravaju različiti pružaoci usluga“, rekao je Gutić. 
 
Kako je kazao, tako se radi sa ciljem poboljšanja kvaliteta života korisnika i njihove socijalne uključenosti. 
 
Gutić je podsjetio da je deinstitucionalizacija cilj koji je postavljen i u brojnim međunarodnim i evropskim konvencijama, ugovorima i strategijama, Konvenciji Ujedinjenih nacija (UN) o pravima lica s invaliditetom i Konvenciji UN o pravima djeteta koje osiguravaju pravo na samostalan život i uključivanje u zajednicu. 
 
„Za sprovođenje Strategije deinstitucionalizacije planirana su značajna sredstva u budžetu Crne Gore, kao i sredstva donatorske podrške, u ukupnom iznosu od preko 50 miliona eura“, naveo je Gutić. 
 
On je, govoreći o Strategiji za prevenciju i zaštitu djece od nasilja za period 2025-2029. godine, kazao da će ta strategija, sa Akcionim planom za naredne dvije godine, omogućiti Crnoj Gori da nastavi sa promovisanjem politike nulte tolerancije nasilja nad djecom, koja je pokrenuta prvom Strategijom za period od 2017. do 2021. godine. 
 
„Ovo će se ostvariti, između ostalog, kroz kontinuiranu podršku sprovođenju preporuka iz Globalnog izvještaja o prevenciji nasilja nad djecom za 2020. godinu i praćenje razvoja standarda za zaštitu djece koji proizlaze iz mandata Specijalnog predstavnika Generalnog sekretara UN za pitanje nasilja nad djecom i Specijalnog izvjestioca UN o pitanjima prodaje djece, dječje prostitucije i dječje pornografije“, kazao je Gutić. 
 
On je istakao da će prilikom implementacije Strategije do 2029. godine Crna Gora nastojati da ostvari sinergiju sa politikama i akcijama Evropske unije (EU) za borbu protiv nasilja nad djecom. 
 
To će biti rađeno, kako je rekao, imajući u vidu Strategiju EU o pravima djeteta, Strategiju EU za djelotvorniju borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece, kao i Strategiju Savjeta Evrope za prava djeteta 2022-2027. 
 
„Nadovezujući se na postignute rezultate i iskustva stečena tokom sprovođenja prethodne Strategije, radna grupa je sagledala uzroke identifikovanih problema koji se pretvaraju u negativne društvene norme i stereotipe kojima se odobrava i podržava nasilje nad djecom u društvu i u porodici“, rekao je Gutić. 
 
On je kazao i da je radna grupa analizirala i aktuelni zakonski okvir, koji ne uspijeva da djeluje dovoljno odvraćajuće i da pruži sveobuhvatnu zaštitu djeci od nasilja. 
 
„Lao i kapacitete stručnih radnika i institucija, neadekvatno sproveden multisektorski pristup, neodgovarajuće roditeljske prakse ukorijenjene u društvenim normama koje ne rade u korist djece, nedovoljno razvijene procese za jačanje otpornosti djece kroz njihovo osnaživanje“, dodao je Gutić. 
 
On je naveo da je, na osnovu svega toga, radna grupa definisala prioritete za strateško djelovanje u ovoj oblasti. 
 
„U tom smislu, ovom Strategijom se posebna pažnja posvećuje oblicima nasilja nad djecom za čije mjerenje služe indikatori Ciljeva održivog razvoja (COR), uključujući tu sve oblike fizičkog, seksualnog i emocionalnog/psihološkog nasilja nad djevojčicama i dječacima“, precizirao je Gutić. 
 
Vlada je danas usvojila i Strategiju razvoja sistema socijalne i dječje zaštite od 2025. do 2028. godine s Akcionim planom za 2025. godinu. 
 
Gutić je rekao da se ta strategija donosi u cilju obezbjeđenja i ostvarivanja mjera i programa namijenjenih pojedincu i porodici kojima je usljed posebnih okolnosti i socijalnog rizika potreban odgovarajući oblik socijalne i dječje zaštite. 
 
On je naveo da Strategija predstavlja četvrti nacionalni strateški dokument koji utvrđuje ciljeve i prioritete za dalji razvoj sistema socijalne i dječje zaštite, način postizanja tih ciljeva, vremenski okvir, finansijska sredstva neophodna za njihovo postizanje, kao i međusektorsku saradnju organa državne uprave uključenih u sprovođenje Strategije. 
 
Kako je rekao Gutić, Vlada je usmjerena na stvaranje humanog i ekonomski stabilnog društva, koje obezbjeđuje razvoj i kontinuitet kvalitetne socijalne i dječje zaštite, zasnovane na potrebama i u najboljem interesu korisnika. 
 
„Efikasan i efektivan sistem socijalne i dječje zaštite, kojem teži Crna Gora, treba da obezbijedi mjere i programe koji prvenstveno imaju najveći pozitivni uticaj za korisnike i korisnice, uz jasnije definisanje mehanizama i plana finansiranja, uz finansijsku održivost“, istakao je Gutić. 
 
Prema njegovim riječima, jačanje sistema će u narednom periodu doprinijeti kontinuiranom smanjenju siromaštva i ranjivosti populacije kroz jačanje preventivne funkcije i pružanja podrške pojedincima i pojedinkama da prevaziđu nepovoljne okolnosti sa kojima se mogu suočiti u određenom vremenskom periodu.

Vlada usvojila tri strategije iz sistema socijalne i dječje zaštite

U novoj epizodi emisije “Dokaz” razgovaramo o političkom i medijskom pritisku na rad pravosudnih organa. 
Gosti emisije su sutkinja Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, Vesna Kovačević i advokat Stefan Jovanović. 
Emisiju “Dokaz” možete pratiti večeras od 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fn1U3sjjLFaI%3Fsi%3D2XsyxbU3MB3mmRUq&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FVLxgPj2iFSM%3Fsi%3D2wfTd2TNvqg3nndy&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Politički i medijski pritisak na rad pravosudnih organa

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Tag: dragana-duranovic

UZURPACIJA PARLAMENTA: Andrija Mandić obavijestio Snežanu Armenko da je lično penzionisao sudiju Draganu Đuranović?!

Šćepanović, Lopičić i Đuranović: Armenko bi najbolje sačuvala integritet i dostojanstvo Ustavnog suda kada bi podnijela ostavku

Orden za Joanikijev „završni korak“, za gaženje Ustava i zakona Crne Gore

U Baru lišeno slobode međunarodno traženo lice

Vlada usvojila tri strategije iz sistema socijalne i dječje zaštite

Politički i medijski pritisak na rad pravosudnih organa

UZURPACIJA PARLAMENTA: Andrija Mandić obavijestio Snežanu Armenko da je lično penzionisao sudiju Draganu Đuranović?!

PRATITE TVe UŽIVO