U okviru šeste redovne sjednice Skupštine Opštine Herceg Novi, odbornici će, između ostalog, raspravljati i o stanju Savinske dubrave, a kako je za RTHN najavila potpredsjednica Skupštine Dragana Stanišić u planu je formiranje komisije čija će rješenja omogućiti pripremu petogodišnjeg plana zaštite i valorizacije ovog prirodnog dobra.
Nakon što je povučena sa dnevnog reda prethodnog zasjedanja lokalnog parlamenta, Stanišić podsjeća da je Informacija o stanju zaštićenog prirodnog dobra, Savinske dubrave, uvrštena u dnevni red šeste redovne sjednice.
– Svi znamo da je Savinska dubrava pluća i srce ovog grada i da u prethodnom periodu, sem naših agilnih komunalnih preduzeća, koji su radili na njenom čišćenju i održavanju, na način što su uklanjali pala i trula stabla i čistili, postavljali kante za smeće, nije bilo nekih značajnijih aktivnosti. Ali iz opravdanih razloga, jer je 80% Savinske dubrave u privatnom, a svega 20 odsto u vlasništvu Opštine – navodi ona.
U narednom periodu, kako najavljuje Stanišić, predsjednik Opštine Stevan Katić formiraće mješovitu komisiju posvećenu daljem upravljanju Savinskom dubravom.
– U sastavu komisije naći će se eminentni stručnjaci iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine, odbornici i naravno, privatni vlasnici Savinske duvrave. Nadam se da će oni na svojim zasijedanjima naći zajedničko rješenje kako da prevaziđemo postojeću situaciju i da će naći mogućnsot da se u narednom periodu donese petogodišnji plan zaštite i valorizacije Savinske dubrave – kazala je ona.
 NVO Ekološko društvo Boke Kotorske i GP „Idemooo!“ pokrenuli su sredinom avgusta inicijativu ka Skupštini Opštine, da u dnevni red zasjedanja lokalnog parlamenta bude uvršten Izvještaj o stanju Savinske dubrave, sa prijedlogom za inoviranje studije iz 2015. godine i sa izradom programa zaštite i monitoringa, te da se na osnovu tog programa jasno opredjele novčana sredstva iz budžeta Opštine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U planu formiranje komisije za zaštitu Savinske dubrave

Za dublje razumijevanje različitosti potrebno je obogatiti nastavne planove i programe sa više sadržaja koji se bave tolerancijom, ljudskim pravima i interkulturalnim dijalogom - poručeno je na javnoj tribini o interkulturalnom razvoju koju je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Skupštini opštine Herceg Novi.
Uvođenje građanskog vaspitanja/obrazovanja u osnovnim i srednjim školama kao obaveznog predmeta je, kako je istaknuto u saopštenju, neophodno za afirmaciju mulikulturalnih vrijednosti u crnogorskom društvu.
Potpredsjednica Skupštine opštine Herceg Novi Dragana Stanišić rekla je da je ova opština kroz svoju bogatu istoriju bila simbol multikulturalnosti, suživota, poštovanja i međusobnog uvažavanja.
- U vremenu kad se izazovi mulikulturalizma manifestuju na različite načine, moramo pronaći snagu za jačanje kohezije u društvu. Važno je preći sa pasivnog prihvatanja razlika na aktivnu izgradnju mostova među zajednicama kroz interkulturalizam. Istorija nas uči da je raznolikost naše najveće bogatstvo, a saradnja ključ za prevazilaženje podjela - poručila je Stanišić.
Novinar i medijski edukator Duško Vuković smatra da nedostaje razumijevanje značaja multikulturalnosti, a što odraz ima i na politike.&nbsp;
- Nedavno sam govorio učenicima o medijskoj pismenosti i pomenuo da mi u Crnoj Gori praktično ne znamo jedni druge. Uvijek sam zagovarao stav da bi mladi ljudi trebalo, tokom svog obrazovanja, da se bolje upoznaju sa različitostima. Na primjer, nakon Drugog svjetskog rata, radne akcije su bile jedan od pokušaja vlasti da integrišu mlade u stvaranje nove države. Mi danas ne možemo sprovesti takvu vrstu akcije da bi motivisali mlade, ali postoje načini koji mogu da koriste tu vrstu energije koje su nekad imale radne akcije u integraciji različitih -kazao je Vuković.
Dodaje da je ozbiljno pitanje kako da se reformiše obrazovni sistem i prilagodi potrebama društva, apostrofirajući važnost rada sa mladima.
- Neke starije generacije su nepopravljive. Ako želimo pripremati teren za stvari koje dolaze, rad sa mladima je neophodan, a to uključuje i reformu obrazovnog sistema. Možemo imati sjajno predavanje, ali ako ne dovedete mlade oči u oči, da se vide, druže, upoznaju jedni sa drugima i svojim različitostima nećemo puno toga napraviti - zaključio je Vuković.
Profesorica sociologije u SMŠ “Ivan Goran Kovačić” Slađana Samardžić smatra da su rezultati istraživanja CGO-a o multikulturalnosti “alarm za sve aktere društva kako bi shvatili ozbiljnost problema sa kojim se suočavamo".&nbsp;
- Sa sociološkog gledišta, multikulturalizam u Crnoj Gori nudi potencijale za izgradnju socijalno kohezivnog društva koje slavi različitost. No, izazovi u pogledu segregacije, političke instrumentalizacije identiteta i socijalnih nejednakosti moraju biti prepoznati i adresirani - navela je Samardžić.
Ključ uspjeha, prema njenim riječima, leži u usmjeravanju obrazovnih politika ka promovisanju interkulturnog dijaloga, smanjenju socijalne distance i razvijanju zajedničkog identiteta koji uključuje sve grupacije u društvu.&nbsp;
- Mladi u Crnoj Gori imaju potencijal da doprinesu izgradnji zdravog multikulturalnog društva, ali trenutno nisu dovoljno angažovani u afirmaciji građanskih vrijednosti. Ključna prepreka je nedostatak obrazovnih programa koji sistematski obrađuju teme o multikulturalizmu i ljudskim pravima - ocjenjuje Samardžić.
Današnja tribina u Herceg Novom šesta i posljednja u ovoj serija koja je uključila slične događaje u Baru, Bijelom Polju, Podgorici, Plavu i Nikšiću.&nbsp;
- Cilj serije ovih tribina je jačanje dijaloga i razmjene perspektiva između institucija, civilnog društva, medija i građana, a sve kako bi se identifikovali ključni izazovi i potrebe u razvoju interkulturalizma u lokalnim zajednicama - kazali su iz CGO.
Tribine su realizovane uz uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, a u okviru projekta “Harmonija u raznolikosti”.

CGO: Obrazovne politike se moraju usmjeravati ka promovisanju interkulturalnog dijaloga

Polaganjem vijenaca na tvrđavi Mamula na ostrvu Lastavica, obilježena je 81. godišnjica raspuštanja logora "Campo Mamula", nakon kapitulacije Italije 14. septembra 1943. Ovim povodom na ostrvu su se okupili članovi udruženja boraca SOBNOR iz Herceg Novog, Kotora, Tivta i Budve, potomci boraca, predstavnici lokalnih samouprava, predstavnici kompanije Orascom i Mamula Island te su zajedno još jednom pokazali da teže tome da se dramatična i herojska istorija ostrva nikad ne zaboravi.&nbsp; Predstavnik SOBNOR-a Crne Gore, profesor Ljubenko Borović je čestitao obilježavanje raspuštanja logora na Mamuli, te istakao da se ovim okupljanjem od zaborava čuva taj značajan istorijski događaj.&nbsp; - Danas treba da budemo ponosni na sve naše pretke koji su se žrtvovali da bi budućim generacijama osigurali slobodu i mir - kazao je Borović.&nbsp; U ime Opštine Herceg Novi potpredsjednica Skupštine Dragana Stanišić je istakla da primjer Mamule ukazuje da je „put kojim moramo ići - put antifašizma, očuvanja identiteta, narodnog ponosa, sjećanja na hrabre prethodnike”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922120916_914c92177bad777b9bd611c06ddaaa1b86b4dfaa5e13694e699c46d194cd4b2c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240922120916_914c92177bad777b9bd611c06ddaaa1b86b4dfaa5e13694e699c46d194cd4b2c" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Mamula"> </figure>  - Mamula je više od simbola, više od zloglasnog logora, od tvrđave. To je vječiti spomenik slobode koji kao luča svijetli i opominje - navela je Stanišić.&nbsp; Potpredsjednica Skupštine Opštine Herceg Novi je takođe istakla težnju kompanije Orascom da njeguje kulturu sjećanja.&nbsp; - Zahvaljujem predstavnicima kompanije Orascom što čuvaju dio istorije u memorijalnoj sobi u okviru ovog kompleksa i što poštujete tekovine našeg naroda. Na nama je da nikada ne dopustimo zaborav, da čuvamo tekovine naših prethodnika i o njima govorimo što više. Čini se da je danas doprinos miru na svim nivoima potrebniji više nego ikada - podvukla je Stanišić.&nbsp; Važnost tradicionalnog organizovanja Memorijalnog dana na Mamuli i njegovanja kulture sjećanja istakao je i generalni menadžer hotela Mamula Island, Huan Tamames. On se posebno osvrnuo na sposobnost Mamule da odoli testu vremena dok gleda u budućnost. - Napredak Mamule je suštinski dio našeg zajedničkog puta. Podsjeća nas da, dok poštujemo prošlost, moramo da prihvatimo i budućnost, osiguravajući da ovo ostrvo ostane mjesto učenja, refleksije i mira za buduće generacije. Zajedno možemo učiniti da Mamula nastavi da inspiriše i edukuje, da bude mjesto gdje koegzistiraju istorija i savremenost, na kome će uvijek vladati vrijednosti mira i napretka - naveo je Tamames.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922120916_5e3fb593bd94c5a7cef1efab928b9119d4c11280d40ccab82b275b411a4a87f4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240922120916_5e3fb593bd94c5a7cef1efab928b9119d4c11280d40ccab82b275b411a4a87f4" data-rendition-name="original" width="1622" height="1080" loading="lazy" alt="Mamula"> </figure>  Okupljenima se obratio i Đorđe Zloković, predsjednik OBNOR-a Herceg Novi koji je organizatorima zahvalio na toploj dobrodošlici i uvijek dobrom gostoprimstvu.&nbsp; Profesor dr Ilija Moric je takođe izrazio zadovoljstvo što i ove godine u ime UBNOR-a Herceg Novi prisustvuje ovom značajnom događaju.&nbsp; - Svjedoci smo da se postepeno realizuje i ostvaruje vizija Mamule kao mjesta saradnje i napretka, siguran sam da na tom putu i dalje ima određenih izazova, ali smo dorasli da te izazove rješavamo prevashodno uz kulturu dijaloga i učenja, a prije svega kulture sjećanja - naveo je Moric. Memorijalnom danu na Mamuli prisustvovao je i Žarko Popović - predsjednik SUBNOR-a Kula. On je tom prilikom napomenuo da su dobre odnose sa OBNOR – om Herceg Novi krunisali u julu mjesecu kada su postali i pobratimi, te da se raduje što je nakon četiri godine opet na Mamuli kako bi obilježili ovaj, kako je kazao, jako važan istorijski datum.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922120916_25a29933c4536e3f9cb00e6888021cc310fbb3456513167181a8a1e0161827ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240922120916_25a29933c4536e3f9cb00e6888021cc310fbb3456513167181a8a1e0161827ef" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Mamula"> </figure>  Podsjećamo, u periodu od marta 1942., do septembra 1943. godine, Mamula je korištena kao sabirni kamp za interniranje komunista i boraca narodno-oslobodilačkog pokreta protiv italijanske vlasti iz Boke Kotorske i regiona (Dubrovnika, Korčule, Sarajeva, Mostara, Trebinja i drugih mjesta). Nakon 18 mjeseci, i više od 1500 osoba koje su prošle kroz ovaj logor, polovinom septembra 1943., tamnicu su napustili posljednji zatvorenici. Delegacija OBNOR-a Herceg Novi, potomci zatvorenika i građani Boke od 2010. godine obilježavaju ovaj dan, a od 2018. godine memorijalni dan organizuje se u saradnji sa kompanijom Orascom, zakupcem ostrva.

1250x600

1084x550

Tamames: Osigurati da Mamula ostane mjesto učenja, refleksije i mira za buduće generacije

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: dragana-stanisic