Za dublje razumijevanje različitosti potrebno je obogatiti nastavne planove i programe sa više sadržaja koji se bave tolerancijom, ljudskim pravima i interkulturalnim dijalogom - poručeno je na javnoj tribini o interkulturalnom razvoju koju je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Skupštini opštine Herceg Novi.
Uvođenje građanskog vaspitanja/obrazovanja u osnovnim i srednjim školama kao obaveznog predmeta je, kako je istaknuto u saopštenju, neophodno za afirmaciju mulikulturalnih vrijednosti u crnogorskom društvu.
Potpredsjednica Skupštine opštine Herceg Novi Dragana Stanišić rekla je da je ova opština kroz svoju bogatu istoriju bila simbol multikulturalnosti, suživota, poštovanja i međusobnog uvažavanja.
- U vremenu kad se izazovi mulikulturalizma manifestuju na različite načine, moramo pronaći snagu za jačanje kohezije u društvu. Važno je preći sa pasivnog prihvatanja razlika na aktivnu izgradnju mostova među zajednicama kroz interkulturalizam. Istorija nas uči da je raznolikost naše najveće bogatstvo, a saradnja ključ za prevazilaženje podjela - poručila je Stanišić.
Novinar i medijski edukator Duško Vuković smatra da nedostaje razumijevanje značaja multikulturalnosti, a što odraz ima i na politike.&nbsp;
- Nedavno sam govorio učenicima o medijskoj pismenosti i pomenuo da mi u Crnoj Gori praktično ne znamo jedni druge. Uvijek sam zagovarao stav da bi mladi ljudi trebalo, tokom svog obrazovanja, da se bolje upoznaju sa različitostima. Na primjer, nakon Drugog svjetskog rata, radne akcije su bile jedan od pokušaja vlasti da integrišu mlade u stvaranje nove države. Mi danas ne možemo sprovesti takvu vrstu akcije da bi motivisali mlade, ali postoje načini koji mogu da koriste tu vrstu energije koje su nekad imale radne akcije u integraciji različitih -kazao je Vuković.
Dodaje da je ozbiljno pitanje kako da se reformiše obrazovni sistem i prilagodi potrebama društva, apostrofirajući važnost rada sa mladima.
- Neke starije generacije su nepopravljive. Ako želimo pripremati teren za stvari koje dolaze, rad sa mladima je neophodan, a to uključuje i reformu obrazovnog sistema. Možemo imati sjajno predavanje, ali ako ne dovedete mlade oči u oči, da se vide, druže, upoznaju jedni sa drugima i svojim različitostima nećemo puno toga napraviti - zaključio je Vuković.
Profesorica sociologije u SMŠ “Ivan Goran Kovačić” Slađana Samardžić smatra da su rezultati istraživanja CGO-a o multikulturalnosti “alarm za sve aktere društva kako bi shvatili ozbiljnost problema sa kojim se suočavamo".&nbsp;
- Sa sociološkog gledišta, multikulturalizam u Crnoj Gori nudi potencijale za izgradnju socijalno kohezivnog društva koje slavi različitost. No, izazovi u pogledu segregacije, političke instrumentalizacije identiteta i socijalnih nejednakosti moraju biti prepoznati i adresirani - navela je Samardžić.
Ključ uspjeha, prema njenim riječima, leži u usmjeravanju obrazovnih politika ka promovisanju interkulturnog dijaloga, smanjenju socijalne distance i razvijanju zajedničkog identiteta koji uključuje sve grupacije u društvu.&nbsp;
- Mladi u Crnoj Gori imaju potencijal da doprinesu izgradnji zdravog multikulturalnog društva, ali trenutno nisu dovoljno angažovani u afirmaciji građanskih vrijednosti. Ključna prepreka je nedostatak obrazovnih programa koji sistematski obrađuju teme o multikulturalizmu i ljudskim pravima - ocjenjuje Samardžić.
Današnja tribina u Herceg Novom šesta i posljednja u ovoj serija koja je uključila slične događaje u Baru, Bijelom Polju, Podgorici, Plavu i Nikšiću.&nbsp;
- Cilj serije ovih tribina je jačanje dijaloga i razmjene perspektiva između institucija, civilnog društva, medija i građana, a sve kako bi se identifikovali ključni izazovi i potrebe u razvoju interkulturalizma u lokalnim zajednicama - kazali su iz CGO.
Tribine su realizovane uz uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, a u okviru projekta “Harmonija u raznolikosti”.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CGO: Obrazovne politike se moraju usmjeravati ka promovisanju interkulturalnog dijaloga

Polaganjem vijenaca na tvrđavi Mamula na ostrvu Lastavica, obilježena je 81. godišnjica raspuštanja logora "Campo Mamula", nakon kapitulacije Italije 14. septembra 1943. Ovim povodom na ostrvu su se okupili članovi udruženja boraca SOBNOR iz Herceg Novog, Kotora, Tivta i Budve, potomci boraca, predstavnici lokalnih samouprava, predstavnici kompanije Orascom i Mamula Island te su zajedno još jednom pokazali da teže tome da se dramatična i herojska istorija ostrva nikad ne zaboravi.&nbsp; Predstavnik SOBNOR-a Crne Gore, profesor Ljubenko Borović je čestitao obilježavanje raspuštanja logora na Mamuli, te istakao da se ovim okupljanjem od zaborava čuva taj značajan istorijski događaj.&nbsp; - Danas treba da budemo ponosni na sve naše pretke koji su se žrtvovali da bi budućim generacijama osigurali slobodu i mir - kazao je Borović.&nbsp; U ime Opštine Herceg Novi potpredsjednica Skupštine Dragana Stanišić je istakla da primjer Mamule ukazuje da je „put kojim moramo ići - put antifašizma, očuvanja identiteta, narodnog ponosa, sjećanja na hrabre prethodnike”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922120916_914c92177bad777b9bd611c06ddaaa1b86b4dfaa5e13694e699c46d194cd4b2c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240922120916_914c92177bad777b9bd611c06ddaaa1b86b4dfaa5e13694e699c46d194cd4b2c" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Mamula"> </figure>  - Mamula je više od simbola, više od zloglasnog logora, od tvrđave. To je vječiti spomenik slobode koji kao luča svijetli i opominje - navela je Stanišić.&nbsp; Potpredsjednica Skupštine Opštine Herceg Novi je takođe istakla težnju kompanije Orascom da njeguje kulturu sjećanja.&nbsp; - Zahvaljujem predstavnicima kompanije Orascom što čuvaju dio istorije u memorijalnoj sobi u okviru ovog kompleksa i što poštujete tekovine našeg naroda. Na nama je da nikada ne dopustimo zaborav, da čuvamo tekovine naših prethodnika i o njima govorimo što više. Čini se da je danas doprinos miru na svim nivoima potrebniji više nego ikada - podvukla je Stanišić.&nbsp; Važnost tradicionalnog organizovanja Memorijalnog dana na Mamuli i njegovanja kulture sjećanja istakao je i generalni menadžer hotela Mamula Island, Huan Tamames. On se posebno osvrnuo na sposobnost Mamule da odoli testu vremena dok gleda u budućnost. - Napredak Mamule je suštinski dio našeg zajedničkog puta. Podsjeća nas da, dok poštujemo prošlost, moramo da prihvatimo i budućnost, osiguravajući da ovo ostrvo ostane mjesto učenja, refleksije i mira za buduće generacije. Zajedno možemo učiniti da Mamula nastavi da inspiriše i edukuje, da bude mjesto gdje koegzistiraju istorija i savremenost, na kome će uvijek vladati vrijednosti mira i napretka - naveo je Tamames.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922120916_5e3fb593bd94c5a7cef1efab928b9119d4c11280d40ccab82b275b411a4a87f4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240922120916_5e3fb593bd94c5a7cef1efab928b9119d4c11280d40ccab82b275b411a4a87f4" data-rendition-name="original" width="1622" height="1080" loading="lazy" alt="Mamula"> </figure>  Okupljenima se obratio i Đorđe Zloković, predsjednik OBNOR-a Herceg Novi koji je organizatorima zahvalio na toploj dobrodošlici i uvijek dobrom gostoprimstvu.&nbsp; Profesor dr Ilija Moric je takođe izrazio zadovoljstvo što i ove godine u ime UBNOR-a Herceg Novi prisustvuje ovom značajnom događaju.&nbsp; - Svjedoci smo da se postepeno realizuje i ostvaruje vizija Mamule kao mjesta saradnje i napretka, siguran sam da na tom putu i dalje ima određenih izazova, ali smo dorasli da te izazove rješavamo prevashodno uz kulturu dijaloga i učenja, a prije svega kulture sjećanja - naveo je Moric. Memorijalnom danu na Mamuli prisustvovao je i Žarko Popović - predsjednik SUBNOR-a Kula. On je tom prilikom napomenuo da su dobre odnose sa OBNOR – om Herceg Novi krunisali u julu mjesecu kada su postali i pobratimi, te da se raduje što je nakon četiri godine opet na Mamuli kako bi obilježili ovaj, kako je kazao, jako važan istorijski datum.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922120916_25a29933c4536e3f9cb00e6888021cc310fbb3456513167181a8a1e0161827ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240922120916_25a29933c4536e3f9cb00e6888021cc310fbb3456513167181a8a1e0161827ef" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Mamula"> </figure>  Podsjećamo, u periodu od marta 1942., do septembra 1943. godine, Mamula je korištena kao sabirni kamp za interniranje komunista i boraca narodno-oslobodilačkog pokreta protiv italijanske vlasti iz Boke Kotorske i regiona (Dubrovnika, Korčule, Sarajeva, Mostara, Trebinja i drugih mjesta). Nakon 18 mjeseci, i više od 1500 osoba koje su prošle kroz ovaj logor, polovinom septembra 1943., tamnicu su napustili posljednji zatvorenici. Delegacija OBNOR-a Herceg Novi, potomci zatvorenika i građani Boke od 2010. godine obilježavaju ovaj dan, a od 2018. godine memorijalni dan organizuje se u saradnji sa kompanijom Orascom, zakupcem ostrva.

1250x600

1084x550

Tamames: Osigurati da Mamula ostane mjesto učenja, refleksije i mira za buduće generacije

Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv inspektora kriminalističke policije u Beranama Dušana Stefanovića, kojeg sumnjiči za produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja i primanje mita.
Optužnicom su obuhvaćeni i Boban Milić i Faris Ćorović.
Kako je ranije objavio Libertas, Stefanović, Milić i Ćorović terete se da su pripadnici kriminalne "kavačke" grupe, koju predvodi odbjegli Radoje Zvicer.
Iz tužilaštva je saopšteno da se Milić i Ćorović sumnjiče za davanje mita, dok se Ćoroviću na teret stavlja i krivično djelo pranje novca.
- U optužnici je predloženo i da se okrivljenima D. S. i B. M. produži pritvor - navodi se u saopštenju tužilaštva.
Stefanović, Milić i Ćorović uhapšeni su 4. februara po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
Tri dana kasnije, sudija za istragu Višeg suda u Podgorici odredio je pritvor za Stefanovića i Milića, dok je Ćorović pušten da se brani sa slobode, uz mjeru zabrane napuštanja stana u kojem živi.
Prema nezvaničnim informacijama Libertasa, policajac Stefanović osumnjičen je da je primio mito od 500 eura, odavao tajne podatke iz službe i obavještavao navodne saučesnike o kretanju određenih osoba. Te informacije, navodno, prenosio je putem kriptovanog telefona.
Milić, koji se trenutno nalazi u pritvoru, hapšen je i u junu 2022. godine zbog sumnje da je bio član kriminalne organizacije koja je tokom 2020. i prve polovine 2021. godine planirala ubistvo Milića-Minje Šakovića.
Taj plan tada je osujetila policija.
Milić Šaković ubijen je 17. juna 2022. godine u Budvi.

Podignuta optužnica protiv policajca Stefanovića, Milića i Ćorovića

Povodom Svjetskog dana slobode medija, Sindikat medija Crne Gore (SMCG) daje sljedeći
P R O G L A S
Na Svjetski dan slobode medija, podsjećamo da položaj medijskih profesionalaca u Crnoj Gori i dalje nije na nivou koji bi garantovao njihovu sigurnost, dostojanstvo i profesionalnu autonomiju. Iako su zabilježeni određeni pomaci, suštinska borba za slobodne medije još traje.
Tokom 2024. godine u medijskom sektoru, kao i u ostatku države, došlo je do povećanja zarada, usljed sprovođenja programa Evropa sad 2. Ipak, primanja medijskih radnika i radnica i dalje su ispod državnog prosjeka, odnosno bliža su minimalnoj nego prosječnoj zaradi – koja, osim što je nedovoljna za dostojanstven život, ne odražava značaj koji pripadnici ove profesije imaju u očuvanju demokratskog poretka.&nbsp;
Nasilje i pritisci na novinare ne jenjavaju. U 2024. u bazi <a href="https://safejournalists.net/me/">SafeJournalist</a> zabilježena su 24 incidenta, što je značajno više u odnosu na prethodnu godinu, kada ih je bilo 16. U Sindikatu medija nismo zabrinuti isključivo zbog kvantitativnog porasta, već i zbog prirode samih napada – poput brutalnog fizičkog napada na Anu Raičković. Ohrabruje, međutim, što je ovaj slučaj dobio sudski epilog – što je nastavak trenda bržeg rješavanja slučajeva gdje su medijski radnici žrtve. Kao i u prethodnim godinama, Sindikat medija nastaviće da aktivno jača kulturu bezbejdnosti u medijskom sektoru, naročito kada su u pitanju obuke o procjenama rizika te aktivno učešće u uspostavljanju nacionalnog odgovora na bezbjednosne izazove.
Osim fizičke i ekonomske sigurnosti, jednako je važno raditi na unapređenju psihološke bezbjednosti medijskih radnika i radnica. Kroz više od 170 individualnih sesija u okviru našeg besplatnog servisa psihološke podrške, kao i kroz brojne seminare, radionice i publikacije posvećene mentalnom zdravlju, SMCG nastoji da otvori prostor za brigu o emocionalnom i mentalnom blagostanju novinara i novinarki – jer novinarstvo bez ljudi koji se osjećaju sigurno i podržano nije održivo.
Neke su kolege ipak dodatno marginalizovane. Kako je poručeno sa izložbe <a href="https://sindikatmedija.me/galerija/price-o-novinarstvu-smcg-organizovao-izlozbu-crnogorskih-fotoreportera/">„Iz kadra u kadar: Priče o novinarstvu“</a> koju smo organizovali, u Crnoj Gori postoji oko 230 registrovanih medija, a istovremeno samo oko 15 aktivnih fotoreportera. Većina njih radi za dnevne novine ili strane agencije, dok ih domaći portali gotovo uopšte ne angažuju. To jasno svjedoči o ugroženosti novinske fotografije, koju sve češće zamjenjuju beživotne ilustracije i fotografije snimljene mobilnim telefonima – baš kao što brze i površne vijesti potiskuju segment po segment pravog, profesionalnog novinarstva.&nbsp;
Pozitivan iskorak predstavlja novi Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama koji tek treba da bude primijenjen u punoj mjeri, i koji će, nadamo se, riješiti dugogodišnji problem finansiranja lokalnih javnih emitera ali i uticati na bolji ekonomski položaj zaposlenih u tim medijima. Ipak, sve opštine nisu ispoštovale zakon pri usvajanju budžeta za ovu godinu i Sindikat medija će nastaviti da <a href="https://sindikatmedija.me/saopstenja/smcg-podsjetio-lokalne-samouprave-na-obaveze-iz-zakona-o-av-uslugama/">insistira</a> da se to ispravi a Zakon u potpunosti poštuje.&nbsp;
I Zakon o medijima, usvojen sredinom prošle godine, donio je <a href="https://sindikatmedija.me/tematski-clanci/sta-nam-je-zakon-o-medijima-donio/">nekoliko važnih novina</a>, pa je između ostalog po prvi put regulisano i učešće novinara u izboru glavnog urednika, kao i njegova pozicija u slučaju promjene vlasničke ili uređivačke politike medija.&nbsp;
Sindikat medija Crne Gore nastavlja da raste. Okupljamo oko 700 članova, što čini gotovo polovinu zaposlenih u medijima u Crnoj Gori – koji rade u privatnim, lokalnim i javnim medijima. Ponosni smo na sve članove, a posebno na mlade novinare koji svojim entuzijazmom, znanjem i energijom jačaju našu zajednicu. Naša Sekcija mladih pravi sve veće iskorake od kojih je najznačajniji magazin za mlade <a href="https://mladi.dvijesindikalne.me/">„Ekipa“</a> čija su dva broja već izašla.
Ne zaboravljamo na one kojima je najteže. Zajedno sa kolegama i koleginicama iz Evropske (EFJ) i Međunarodne Federacije Novinara (IFJ) podržavamo medijske radnike i radnice koji izvještavaju iz ratom pogođenih područja. Solidarnost medijske zajednice sa medijskim radnicima koji su ubijeni, ranjeni ili uhapšeni u Ukrajini i Gazi, mora biti na mnogo većem nivou a mediji moraju da pozivaju vlade na odgovornost i da javnosti dostavljaju podatke o svim zločinima koji se tamo događaju.
Upravo solidarnost u esnafu mora biti temelj svakog našeg djelovanja. Borba za prava, sigurnost i profesionalne standarde je zajednička. Samo složni i organizovani možemo da gradimo medijsku scenu koja služi javnom interesu i čuva slobodu govora.
Glavni odbor SMCG

Proglas Sindikata medija Crne Gore

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je čestitku povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija, ističući ključnu ulogu novinara u očuvanju demokratskog društva i naglašavajući potrebu za daljim unapređenjem medijskih sloboda u zemlji.
- Povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija, izražavam zahvalnost svim novinarkama i novinarima u Crnoj Gori koji, često u otežanim okolnostima, predano, hrabro i profesionalno obavljaju svoj posao, doprinoseći izgradnji demokratskog društva i zaštiti javnog interesa - poručio je Milatović.
On je podsjetio da slobodni i odgovorni mediji predstavljaju stub svake demokratije, te da „sloboda medija nije privilegija novinara, već pravo svakog građanina da bude informisan“.
Predsjednik je ocijenio ohrabrujućim podatak da je Crna Gora, prema najnovijem izvještaju Reportera bez granica, napredovala na globalnoj listi medijskih sloboda i trenutno zauzima 37. mjesto.&nbsp;
- Taj pomak potvrđuje da reformski procesi koje sprovodimo daju rezultate, ali i obavezuje sve društvene aktere da nastave sa unapređenjem medijskog ambijenta i jačanjem nezavisnih institucija - kazao je Milatović.
Uprkos napretku, upozorio je na brojne izazove, među kojima posebno izdvaja napade na novinare.&nbsp;
- Napadi na novinare, bilo da su fizički ili verbalni, predstavljaju ozbiljnu prijetnju slobodi izražavanja. Zabrinjava podatak da su u posljednje tri godine novinarska udruženja zabilježila 54 napada na poslenike javne riječi - naveo je Milatović.
Posebno je ukazao na rastući trend onlajn napada i prijetnji, naročito usmjerenih prema novinarkama, koje su sve češće žrtve rodno zasnovanog uznemiravanja.
Milatović je naglasio da je dužnost države da stvori bezbjedno i slobodno okruženje za rad medija.&nbsp;
- Naša je ustavna, zakonska i moralna obaveza da obezbijedimo ambijent u kojem novinari mogu raditi bez straha, pritiska i cenzure - poručio je, dodajući da to podrazumijeva efikasnu institucionalnu zaštitu i kulturu poštovanja prema novinarskoj profesiji.
Milatović je podsjetio na neriješeni slučaj ubistva urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića, koji, kako je kazao, konačno mora biti rasvijetljen do kraja.
- Bez slobodnih medija nema slobodnog društva. U tom duhu, ostajem posvećen očuvanju slobode izražavanja, sigurnosti novinara i zaštiti njihovog integriteta u službi javnosti - zaključio je predsjednik.

Milatović povodom Svjetskog dana slobode medija: Napredak postoji, ali izazovi ostaju

U udaru ruskih dronova na Harkov, na sjeveroistoku Ukrajine povrijeđeno je 47 civila, javila je noćas lokalna policija, dok je sa ruske strane javljeno da je u noćašnjim ukrajinskim napadima na rusku oblast Kransodar povrijeđeno četvoro ljudi. 
 
„U neprijateljskim napadima na Harkov povrijeđeno je 47 civila“, javila je ukrajinska lokalna policija na svom nalogu na Telegramu. 
 
Regionalni guverner Oleg Sinegubov rekao je da je povrijeđeno oko 50 ljudi, među kojima i 11-ogodišnje dijete. 
 
Sinegubov je rekao da su pogođena četiri okruga u Harkovu, da su izbili požari i oštećene stambene zgrade, civila invrastruktura i vozila, prenosi AFP. 
 
Harkov, koji se nalazi blizu ruske granice, bio je neprestano na meti tokom cijele ruske invazije počete u februaru 2022. godine. 
 
Napad je izveden nekoliko sati poslije ruskih udara na južni grad Zaporpžje, u kojima je ranjeno oko 20 ljudi. 
 
S druge strane, ruske lokalne vlasti osudile su ukrajinske udare na rusku jugozapadnu oblast Krasnodar, u kojima je povrijeđeno četvoro ljudi. 
 
Regionalni guverner Krasnodara Venjamin Kondratijev objavio je preko Telegrama da je sinoć Kijev izveo masovni napad na crnomorsku obalu regiona Krasnodar. 
 
„Najteže posljedice su u Novorosisku, gdje je oštećeno više stanova i, prema privremenom bilansu, povrijeđene četiri osobe, dvoje odraslih i dvoje djece“, rekao je Kondratijev. 
 
Rusija je prošle sedmice najavila trodnevno primirje od 8. do 10. maja, povodom ruskog obilježavanja pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu. Kijev je tu mjeru nazvao manipulacijom.

U ruskim napadima na Harkov povrijeđeno 47 ljudi

Feđa Smatlik i Zoran Ljiljanić, brat i suprug zamjenice gradonačelnika Podgorice Nađe Ljiljanić privatno su obezbjeđivali Jakova Milatovića u predsjedničkoj kampanji 2023. godine – saznaje Portal ETV iz više izvora. Kako ističu naši izvori, Ljiljanić i Smatlik bili su povremeno angažovani za obezbjeđivanje Milatovića i prije predsjedničke kampanje. &nbsp; Portal ETV juče je uputio pitanja kabinetu predsjednika Milatovića o radnom angažmanu Feđe Smatlika ali odgovor nijesmo dobili. Nađa Ljiljanić bila je na odborničkoj listi Jakova Milatovića u nedavnoj kampanji za lokalne izbore u Podgorici. Sada je zamjenica gradonačelnika Podgorice i predsjednica Plivačkog i vaterpolo kluba ,,Budućnost“. U martu 2023. godine nakon nemilih scena na Cetinju uoči promocije predsjedničkog kandidata &nbsp;Pokreta „ Evropa sada“ u pratnji Milatovića bilo je i višestruko kažnjavano lice - Zoran Ljiljanić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050116058_cbd115426c36bc3782353b09e3c91f82432b5f5980bf9f0e864655297b8cecac.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050116058_cbd115426c36bc3782353b09e3c91f82432b5f5980bf9f0e864655297b8cecac" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PROŠLOST (NI)JE SMETNJA: Feđa Smatlik "> <figcaption>PROŠLOST (NI)JE SMETNJA: Feđa Smatlik(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako je svojevremeno izvijestila ,,Antena M”, pozivajući se na podatke iz registra kaznene evidencije Ministarstva pravde, Ljiljanić je još od 1995. u sukobu sa zakonom. Izrečena mu je mjera pojačanog roditeljskog nadzora, zatim osuda za nanošenje teške tjelesne povrede i nedozvoljeno držanje oružja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250501160512_90b99f9219786c4592e14cf413e12d03d1c9b3d1158d00fed7e805ed8c982aba.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250501160512_90b99f9219786c4592e14cf413e12d03d1c9b3d1158d00fed7e805ed8c982aba" data-rendition-name="original" width="1351" height="908" loading="lazy" alt="KAD PORODICA OTVARA SVA VRATA: Zoran Ljljanić"> <figcaption>KAD PORODICA OTVARA SVA VRATA: Zoran Ljljanić(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Takođe, prema pisanju Antene M, septembra 2012. godine aktom tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića kazna zatvora Ljiljaniću je zamijenjena uslovnom osudom, pod uslovom da u roku od pet godina ne učini novo krivično djelo. Ipak, Ljiljanić je uhapšen 2017. godine u naselju Tološi zbog nedozvoljenog držanja oružja. Policija je i protiv Feđe Smatlika 2018. godine podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je godinu ranije zaplio dva vozila bivšem policijskom inspektoru Mrđanu Kovačeviću. Tada je zvanično saopšteno iz te institucije da se Smatliku stavlja na teret krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari, kao i da je on nedostupan organima gonjenja, te da je za njim raspisana potjernica. Juče je objavljena informacija da je član u novom Nadzornom odboru FK Budućnosti i Smatlik. Portal ETV je objavio tu informaciju navodeći detalje iz zvaničnog saopštenja Uprave policije ali je uslijedilo reagovanje Ljiljanić. Ona je pokušala da skrene pažnju sa činjenice o partijskom i rodbiskom zapošljavanju pa je posegla za plasiranjem nesitina.&nbsp; U saopštenju je navela da njen brat nije osuđivan i da se protiv njega ne vodi krivični postupak. To niti jednom riječu nije navedenom u tekstu našeg medija već je zlonamjernim reagovanjem pokušala da isfabrikuje aferu. Međutim, nije objasnila što je preporučilo njenog brata za članstvo u novom Nadzornom odboru FK Budućnost. No, nije ovo jedina funkcija koju je dobio Feđa Smatlik, danas je portal Standard objavio da je imenovan i za savjetnika direktora Parking servisa Podgorica. &nbsp; Očigledno je da je Smatlik brzopotezno napredovao i za dva dana dobio dvije pozicije. Da li je riječ o nepotizmu ili meritokratiji neka javnost zaključi. Ljiljanić je 14. juna 2024. godine nakon prekinutog sastanka odbornika Pokreta Evropa sad i Pokreta za Podgoricu koji je bio organizovan zbog prevazilaženja krize vlasti u Glavnom gradu kazala da joj je drago da „građani čuju da oni neće izabrati fotelje i da će izabrati najpošteniji način a to su izbori“. Ipak, riječ je bila o predizbornom obećanju. Ljiljanić danas sa istim žarom brani svoju i fotelje svoga brata.

Smatlik obezbjeđivao Milatovića tokom kampanje, sad imenovan za savjetnika direktora Parking servisa

Glavni grad saopštio je da je Fudbalski klub Budućnost danas dobio novi Nadzorni odbor koji čine Boško Kovačević, Danilo Šaranović, Vesna Brajović, Stevan Popović i Feđa Smatlik.
Na konstitutivnoj sjednici Nadzornog odbora za predsjednika Nadzornog odbora i predsjednika kluba izabran je Boško Kovačević.
U saopštenju Glavnog grada ističe se biografija Kovačevića, ali ne i članova Nadzornog odbora. Jedan od njih - Feđa Smatlik ima krivični dosije.
Policija je 2018. godine saopštila da je Feđa Smatlik osumnjičen da u julu 2017. zapalio dva dva vozila bivšeg policijskog inspektora Mrđana Kovačevića.
Smatlik se, kako su tada saopštili iz policije, sumnjičio da je počinio ktivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari.
Požar koji je podmetnuo na dva vozila Kovačevića se prošio i na tri vozila koja su bila parkirana u blizini.
Smatlik je nekoliko mjeseci bio van Crne Gore, odnosno bio je nedostupan nadležnim organima zbog čega je za njim bila raspisana nacionalna i međunarodna potjernica.

U Nadzornom odboru FK Budućnost i Feđa Smatlik koji se teretio za paljenje vozila bivšeg policijskog inspektora

Postoje mišljenja da religijom treba da se bave samo vjerujući ljudi i da ljudi koji ne vjeruju u postojanje nikakvog nadnaravnog kreativnog uma, koji ne vjeruju u dušu koja nadživljuje tijelo i ostala metafizička čuda, ne mogu spoznati smisao vjere, te samim time su nekompetentni u bavljenju njome. Ili, uprošćeno rečeno, samo ako vjeruješ u postojanje Boga tek tada bićeš svjestan njegovog prisustva. Ako bi pošli od toga da evharistijskim ritualima sa naforom i gutljajem vina vjernik zaista vjeruje da uzima Hristovo tijelo i njegovu krv, onda smo blizu da je ta teza i tačna. Inače, kako bi racionalno biće u kolutiću hljeba i gutljaju vina vidio bilo što drugo, taman da se pojavi sam Isus Hrist da ih dijeli? Potonji Uskrs je definitivno postao vaskrs, iako sam prelistavao staru beogradsku štampu u kojoj se taj dan stalno pisao kao Uskrs. Što će reći da se, uz „plivanje za časni krst“, klečanje i bauljanje po zemlji, ljubljene popovskih ruku, nazivanje popova očevima, ... stvara nova hiljadugodišnja tradicija u mantijaškom svijetu - vaskrsnuće vaskrsa. Naša tri ljubljena predsjednika - države, vlade i parlamenta su i oni založili malo Hristovog tijela i napili mu se krvi. Njihova je vjera utemeljena, ne u Hristovoj crkvi, o tome nemaju pojma, već u vjeru u svetosavske apostole. Original srpske. Toliki su Hristovi sljedbenici da je prvi premijer „oslobođene Crne Gore“ čak brda pomjerao, pobrkao vjeru i sujevjerje, Radoja sa nekadašnjim ministrom Aleksandrom Damjanovićem, kor sa horom, ... na kraju je pobrkao i državu. Čudo svetosavska vjera čini. <h2>Jeres</h2> Mada, dok god ne idu da ih mrtvačke kosti, ili mošti što bi se pravoslavno reklo, liječe, no se liječe u Kliničkom centru, tanka mi je ta vjera. Sve se nešto bojim da su pionirske marame, sletove i štafete zamjenili suvim granjem, farbanim jajima i crkvnim ritualima. Da ne rečem evharistijom. Mada je funkcija ista, rituali tu služe da se đeca prime na sladoled i šarenu lažu. Ili se to zove ulaganje u budućnost, u stanove, džipove, poneki i izgori, đavo ga izgorio, zlatne slavine, italijanski namještaj, skupocjenu, firmiranu vladičansku ili episkopsku odoru i svašta nešto, što bi rekle zaslužne umjetnice sa TV Pinka. A i vjeronenauka dobro dođe u državnim školama. Biće to dobri izvori prihoda jednog dana, a i „uzorni“ Srbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d" data-rendition-name="original" width="890" height="676" loading="lazy" alt="Vozni parh Porfirijev "><figcaption>UŽIVAJU U LUKSUZU: Vozni park patrijarha srpskog, episkopa i vladika enormne vrijednosti</figcaption></figure>  Iako se trude, svetosavski apostoli, čak i sa podnošenjem krivičnih prijava, u XXI stoljeću i nominalno sekularnoj državi ne mogu nikome stavljati flaster na usta, niti uskratiti pravo bilo kome da se bavi ulogom religije u oduzimanju budućnosti društvu. Tim prije, što smo nesumnjivo kompetentniji i teološki obrazovaniji od, slobodno se može reći, kompletnog klira u Crnoj Gori. Recimo, mi znamo da je bavljenje sekularnim u crkvi jeres. I to velika jeres! Oni ne znaju! Kažu, nama je dozvoljeno sve što je dozvoljeno svakom čovjeku? E pa nije. Nije ni pucanje iz kalašnjikova, ni bavljenje politikom, ni širenje velikosrpskog nacionalizma, ni širenje podjela, mržnje, uživanje u luksuzu, bavljenje biznisom, građevinskim, turističkim i ostalim, .... nije! Nije ni stalno pominjanje kapele Karađorđevića, koja bi, tobože, smirila duhove kao simbol okupacije i nestanka Crne Gore kao države, jer je to bomba koja bi zapalila Crnu Goru. Osim toga, nezakonito je bilo što graditi pored mauzoleja na Jezerskom vrhu i krivično se, u tom slučaju, odgovara zbog narušavanja zaštićenog spomenika kulture. Nego, kad smo kod smirivanja duhova, nikako da nam slavno ime Joanikije saopšti ko su bili terapeuti iz njegove crkve koji su „liječili“ masovne ubice na Cetinju? Da vidimo čiji su se to duhovi zaigrali oko kapele Karađorđevića? Što se duhova i duhovnosti tiče, nema krimosa koji ne nosi oko vrata i na retrovizoru skupocjenih kola krstaču. Naivno vjeruju da će im sačuvati živote. Takođe, nikada više kriminala nije bilo u Crnoj Gori otkad zamijenismo petokraku krstačom. Ne pomaže ni gradnja deset crkava po glavi stanovnika? Naprotiv! <h2>Jevanđelje</h2> Dok vam gore džipovi od sto hiljada eura i dok svojim kupovinama održavate rentabilnim salone automobila, malo ću vam čitati djelove iz jevanđelja, jer dok ih vi blagogagoljite tobožnjim vjernicima, ni njima ni vama ne uđe ništa u glavu što pročitate: „Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom što ćete jesti, ili što ćete piti; niti tijelom svojim, u što ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice, pa Otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? ... Pa kada travu u polju, koja danas jeste, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a kamoli vas, malovjerni? Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaše nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se, dakle, za sjutra, jer sjutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga.“ (Besjeda na Gori, Isus Hristos, Matej, 6:25-34).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c" data-rendition-name="original" width="500" height="403" loading="lazy" alt="Automobil Miajlo Backović"><figcaption>POSLUŠAJTE MALO JEŠU IZ NAZARETA, MANITE SE DŽIPOVA: Skupo, zapaljeno vozilo popa Mijajla Backovića(Photo: Privatna arhiva/RTNK)</figcaption></figure>  Poslušajte malo Ješuu iz Nazareta, manite se džipova pa vam neće gorjeti, manite se skupih firmiranih drangulija na sebi, luksuza, biznisa, ... Budite kao 'tice na grani pa će sjutra brinuti za vas. No što ćete mučenici, takvi kakvi ste, ako se Ješua ponovo pojavi među vama? Pa počne da vas preslišava? Biće to najveće biološko gorivo na nebesima. <h2>Kanoni</h2> Prvi čovjek Beogradske patrijaršije, tzv. Vučićev Dugin i Vučićeva Zaharova, prije nekoliko dana posjetio je botoksiranog cara Rusije da mu prenese podršku za što više mrtvih Ukrajinaca i poruku srpskog cara da će obojena revolucija uskoro pasti kao one kule u Njujorku. Još i da će geostrateški Srbija biti dio „ruskog sveta“ kad botoksirani car potamani sve liberalne ideologije svijeta. Uz nemalu pomoć Donalda Daka. Svekoliko pobunjeno srpstvo je sa razočarenjem primilo navode o „cvjetnoj“ revoluciji, poneko i o „ruskom svetu“, ali nikoga ne takoše riječi o sudbini Crne Gore, BiH i Kosova u toj novom geostrateškom vodvilju po notama botoksiranog cara? Što će reći, obrni - okreni, ko god sjedne za volan Srbije ima namjeru da usput ukrca Crnu Goru. Ovi ostali neka se sami brane. To su vam one kokarde i ostala znamenja koja šetaju Srbijom i do Strazbura i koja oživljavaju vremena kad su se kvinsliške fašističke sluge preporodile u antifašiste. Izbor prvog čovjeka Beogradske patrijaršije početkom 2021. godine najbolji je dokaz da Bog nema ništa sa tim izborom. Osim ako Vučića ne smatramo bogom. Zna se da su Srpska crkva i srpska država nokat i meso, te da je Srpska crkva produžena ruka velikosrpske, imperijalne politike. Izabrani prvi čovjek Beogradske patrijaršije, nakon toga, izabrao je prvog čovjeka Cetinjske mitropolije. Što će reći da mu je on gazda. A pošto je njegov gazda prvi čovjek Srbije, to znači da je prvi čovjek Cetinjske mitropolije podređen prvom čovjeku Srbije, tzv. prvorođenom, ka svojem gazdi. Pa se postavlja piatnje ko je taj bog koji postavlja božje apostole po Crnoj Gori i po kojim kriterijuma. Pamet, obrazovanje, ljepota, ... ta manite me. Đe se đedoše oni kanoni koji uređuju pitanja pomjesnih crkava? Pokojni Mirko Đorđević, poznati sociolog religije, reče: „Logika pravoslavnih crkava je – na čitavom istoku – i nepisano pravilo: svoja nezavisna država i svoja nezavisna autokefalna crkva“. Baš me zanima đe je pokojni Mirko viđeo logiku u SPC? Oni imaju vrhovni zakon sa samo dva člana: prvi, SPC je uvijek u pravu, drugi, ako ima nekih nedoumica primjenjuje se prvi član. Kad je Srbima trebalo da prisvoje sve pravoslavne crkve u novostvorenoj KSHS 1920. godine sinulo im je da je dobro pozvati se na kanone. A kad im kanoni ne idu u prilog onda su oni prevaziđeni ili važe samo uz saglasnost nadređene crkve. U „Glasniku“’, Službenom listu Srpske pravoslavne crkve br. 1., g. I, od 1/14. oktobra 1920. g. na strani 102 stoji napisano: „Slično tome postupalo se i kod osnivanja nacionalnih autokefalnih oblasti u svima pravoslavnim državama. Tako su uzdignute katedre na stupanj autokefalne arhiepiskopije u prestonim u Srbiji, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za Rumuniju, u Sofiji za Bugarsku, a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj patrijaršije“. U zapisniku zakonodavnog odbora Sv Arhijerejskog Sabora Beogradske mitropolije, održane u Beogradu 3. (16) septembra 1920. pod predśedavanjem Dimitrija, Arhiepiskopa Beogradskog i Mitropolita Srbije, budućeg prvog srpskog patrijarha, na kojoj se raspravljalo o ujedinjenju svih pravoslavnih crkava u jednu, napisano je: „Po odredbama svetih kanona osnivanja najviših crkvenih oblasti u jednoj državi i odnosno u njenoj najvećoj oblasti biva tako, da se katedra prestonice odnosno metropole najveće oblasti podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako pravilo 17, Halkidonskog Sabora određuje da razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“ (misli se na građansko). Da ne zaboravimo i 48 pravilo Tulskog sabora! Pretpostavka svih društvenih transformacija trebalo je da bude sposobnost društva da zasnuje konsenzus o temeljima države i demokratije koji bi, posredstvom legitimnih i efikasnih institucija vladavine prava, civilnog društva i demokratske kulture, omogućio održivu izgradnju demokratske nacije. Onog trenutka kada se svetosavska dogma infiltrirala u Crnoj Gori mi smo izgubili normalnost i kontinuitet u razvoju sopstvenog identiteta, sa akterima, uvjerenjima, interesnom i ideološkom dinamikom, koja je izgubila autentičnost prostora i proizvela brojne kontroverze i društvene raskole. Epilog - sada o našem ontološkom biću odlučuju genijalci iz Krnje Jele.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"><figcaption>POD VUČIĆEVIM PATRONATOM: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption></figure>

Ko nam bira apostole?

Policija je identifikovala i trećeg učesnika organizovanog ubistva Ilije Bogdanovića na Cetinju 24. aprila, a riječ je o još jednom državljaninu Srbije – P.E.B. (36) iz Beograda za kojeg, kako je saopšteno iz Uprave policije, postoji osnovana sumnja da je pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima, te da im je stvarao uslove za ostvarivanje i realizaciju kriminalnog plana.
Prema informacijama Portala ETV riječ je o Ediju Balši Piraliću.
- Po nalogu postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje danas je podnijeta krivična prijava protiv P.E.B. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja na štetu lica I.B. – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da su policijski službenici obezbijedili dokaze koji nedvosmisleno upućuju na preduzetu radnju izvršenja od strane P.E.B. za kojeg je utvrđeno da je, lažno se predstavljajući pod drugim imenom i prezimenom, sprovodio kriminalne aktivnosti na teritoriji Podgorice i Cetinja.
- Za osumnjičenim će biti raspisana, pored nacionalne, i međunarodna potjernica – navode iz policije.
Dodaju da je na osnovu razmjene podataka sa partnerskim službama utvrđeno da je osumnjičeni P.E.B. u matičnoj državi registrovan kao izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga, imovinskog kriminaliteta sa najvećim stepenom društvene opasnosti i krivičnih djela sa elementima nasilja i falsifikovanja isprava.
Iz Uprave policije ponovili su da na osnovu operativnih, obavještajnih i policijsko-tužilačkih aktivnosti, kao i načina izvršenja i okolnosti, zaključuju da je ubistvo izvršeno ciljano prema Bogdanoviću, te da je žrtva ostvarivala i imala bliske kontakte sa operativno interesantnim licima i članovima organizovanih kriminalnih grupa&nbsp;
- Uprava policije demantuje tvrdnje i plasiranje dezinformacija od strane određenih medija da je I.B. slučajna žrtva, kojim se od strane pojedinaca sračunato i smišljeno, a ničim potkrijepljeno i potvrđeno, pokušava hibridno djelovati i čime se pokušavaju umanjiti uspješne aktivnosti koje sprovodi Uprava policije u odnosu na složene bezbjednosne izazove – zaključuju iz policije.
Državljani Srbije Mihailo Čolović (45) iz Topole i Dragan Ilić (48) iz Aranđelovca uhapšeni su u okviru istrage o ubistvu Ilije Bogdanovića.