Evropski savez poziva ministarku kulture i medija Tamaru Vujović da bez odlaganja preduzme sve zakonom propisane mjere povodom ozbiljnih navoda koje je iznijela direktorica Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ Dragica Lompar, a koji se odnose na moguće grubo falsifikovanje podataka o knjizi „Kuće beskućnika“, za koju je Bećir Vuković dobio Trinaestojulsku nagradu.
Direktorica Lompar je u emisiji Načisto izjavila da nije jasno na osnovu čega je žiri odlučivao, jer Nacionalna biblioteka nema podatke o katalogizaciji pomenute knjige, niti je izvjesno da je ona uopšte formalno objavljena. Dodatno je ukazala na sumnju da je impresum knjige prepisan iz drugog izdanja, te da se u njoj nalazi broj koji pripada Srbiji, a ne Crnoj Gori - što bi, kako su ukazali u Evropskom savezu, predstavljalo grubo kršenje Zakona o izdavačkoj djelatnosti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Flompar-sumnja-da-su-falsifikovani-podaci-o-knjizi-za-koju-je-becir-vukovic-dobio-trinaestojulsku-nagradu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ako su ove tvrdnje tačne, riječ je ne samo o pokušaju obmane javnosti, već i o kompromitaciji ugleda najvišeg državnog priznanja. Ministarstvo kulture i medija ne može ostati nijemo - svako dalje ćutanje značilo bi saučesništvo u pokušaju institucionalne prevare - podvukli su u Evropskom savezu.
Oni pozivaju ministarku Vujović da se konačno umiješa u svoj posao i odmah naloži nadzor, obavijesti javnost o nalazima i, ukoliko se sumnje potvrde, preduzme odgovarajuće mjere protiv svih uključenih - bilo da su u pitanju pojedini članovi žirija, predlagači, izdavači ili drugi akteri.
- Kao što je istakla direktorica Lompar, riječ je o presedanu u radu Nacionalne biblioteke. Zbog toga Ministarstvo mora djelovati odlučno, transparentno i u interesu zaštite integriteta institucija i javnog povjerenja - zaključili su u Evropskom savezu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Evropski savez: Vujović da hitno reaguje na sumnje o grubim zloupotrebama i falsifikatima u vezi sa Trinaestojulskom nagradom, neka se konačno umiješa u svoj posao

Direktorica Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ na Cetinju Dragica Lompar sumnja da su falsifikovani podaci o objavljivanju i kataloškom evidentiranju knjige „Kuće beskućnika“ za koju je negator Crne Gore i crnogorske nacije Bećir Vuković dobio Trinaestojulsku nagradu.&nbsp;
Ona je, u intervjuu za emisiju Načisto Televizije Vijesti, kazala da joj nije jasno na osnovu čega je žiri odlučivao. Najavila je da će sva saznanja i dokumentaciju dostaviti nadležnom Ministarstvu kulture i medija (MKM) koje, kako ističe, ima instrumente da reaguje.
- Onako iskreno kao neko ko radi decenijama u toj instituciji i kome je životni poziv, mislim da je ovo prvi put da neko na ovakav način zloupotrebljava ime institucije i da se poziva na nešto, čak i u medijima, što apsolutno nije tačno. Naša obaveza kao institucije kulture, koja se finansira iz sredstava države jeste da prijavimo nadležnom organu - Ministarstvu kulture kršenje Zakona o izdavačkoj djelatnosti koji izričito zabranjuje ovakve stvari, prepisivanje CIP-ova (CIP- kataloški zapis u publikaciji), preslikavanje sa jedne publikacije na drugu, promjenu CIP-a u odnosu na onaj koji dodijeli biblioteka i slično. To je naša obaveza, a Ministarstvo je organ koji ima svoje instrumente - istakla je Lompar.
Na pitanje je li joj jasno na osnovu čega je žiri odlučivao, Lompar je rekla „pa iskreno nije“.
- Nije mi jasno jer mi ni do današnjeg dana ne znamo je li ta knjiga uopšte objavljena. Vidjela sam da je gospodin Dragan Koprivica pokazao u jednoj emisiji, međutim nemamo uvid u impresum. Bilo bi dobro da se napokon otklone sve ove sumnje - navela je ona.
Ona je ukazala i da nema informaciju da je knjiga „Kuće beskućnika“ &nbsp;izašla iz štampe u bilo kojem formatu, štampanom ili elektronskom.
- Da bismo imali tu informaciju kao preciznu, moramo da dobijemo taj primjerak u biblioteci onako kako zakon nalaže. Do sada nijedan primjerak nije stigao, a kataloški zapis od Nacionalne biblioteke Crne Gore nije tražen za tu publikaciju - istakla je Lompar.
Autor emisije Petar Komnenić je rekao da je Vuković, u razgovoru za Gradsku televiziju, nakon što se digla prašina oko dodjele Trinaestojulske nagrade, prvo protestovao što se zaviruje u CIP (kataloški zapis u publikaciji) i kazao da svoje knjige uglavnom objavljuje u Srbiji sa obrazloženjem, kada Vama kaže da piše na srpskom jeziku, on tvrdi da taj njegov iskaz bude preinačen čim okrene leđa i da Vi to promjenite u crnogorski".
Na pitanje da li je to tačno, Lompar je rekla da je negdje čula tu izjavu Vukovića.
- Kao, izraz taj famozni CIP u koji se sad zaviruje. To je apsolutno netačno, zato što svaki zahtjev za dodjelu CIP-a i za dodjelu ISBN broja se zvanično zavodi u Arhivi nacionalne biblioteke i u svakom zahtjevu postoji dokumentacija. Uvidom, površnim, u pretragu na prezime i ime, Vuković Bećir, u našem elektronskom katalogu, vidjećete da je svaki zapis označen srpskim jezikom. Osim toga, u bazi COBISS Crna Gora, COBISS -CG, postoji još jedan dodatni alat koji služi normiranju ličnih imena, a zove se baza Konor CG i u toj bazi, takođe ćete to moći da vidite, su svi osnovni podaci o autoru Bećiru Vukoviću, kao i o još 85.000 autora iz Crne Gore, i u njemu je dato sve ono što je važno i za obrađivača. To je kratka biografija, njegov stepen školovanja, jezik i pismo, kojim se izražava. Nacionalna biblioteka nema pravo da ikome uskraćuje ljudske slobode, a to su pravo na slobodu pisanja, slobodu izražavanja - rekla je Lompar.
&nbsp;Komnenić je rekao da su pregledom sajta Narodne biblioteke Srbije, njegove kolege utvrdile da ta knjiga ipak nije, kako Vuković kaže, registrovana u toj biblioteci, koja je po tamošnjem zakonu zadužena za kataloške zapise.
- Narodna biblioteka Srbije, dakle, nije izdala CIP za knjigu 'Kuće beskućnika', a pretragom COBISS-a, se utvrdilo da su uz nju navodno upisani ISBN i COBISS broj knjige 'Njegoševe večeri poezije" koji su izdati aprila 2025. godine. Uz napomenu da kataloški zapisi izdati 2025. ne mogu da se pojave uz knjigu koja je izdata 2024., retroaktivno. Da li ste vi to provjeravali? Budući da ovo istraživanje radilo na osnovu impresuma koji kruži medijima - rekao je Komnenić.
Lompar je rekla "tako je" .
- Mi nismo imali osim tog impresuma koji se pojavio na društvenim mrežama… i mi smo tragom toga, naravno, pošto se ime Nacionalne biblioteke u zaglavlju tog CIP zapisa pojavilo, kao da smo mi dodijelili ovaj CIP zapis, izvršili sve kontrole naše baze i onda smo zapravo vidjeli da se radi o ID broju koji je dodijelila Narodna biblioteka Srbije kao nacionalna institucija u Srbiji i tada smo došli do saznanja da je zapravo već 4. jula promijenjen postojeći zapis, do tada nismo znali koji je zapis u pitanju, međutim iz iskustva i načina pretrage došli smo do informacije da se radi o knjizi 'Njegoševe večeri poezije' koju je priredio Gojko Božović 2024. godine i taj CIP zapis se nalazi u evidenciji Narodne biblioteke Srbije koju oni mjesečno objavljuju o izdatim CIP-ovima za prethodni mjesec. Tako da ta knjiga se, znači, pojavila na tom ISBN broju i na tom COBISS ID broju. Ono što je interesantno je da je već 9. jula, to znači juče, na toj knjizi Bećira Vukovića, izbrisan je status koji je do tad stajao u štampi i sad se pojavljuje da ta knjiga kao fizički stigla u Narodnu biblioteku Srbije, odnosno, da je to neka potvrda da ona postoji u fizičkom obliku - rekla je Lompar.
Na pitanje da li to doživljava kao falsifikat, Lompar je rekla da je čitava situacija vrlo problematična, jer je njeno pitanje je zašto se Vuković nije obratio Nacionalnoj biblioteci "Đurđe Crnojević".
- Obzirom da se radi o najvećoj državnoj nagradi, crnogorskoj, zašto nije tražio od nas da mu izradimo CIP, kao u mnogo slučajeva do sada. I jasno je da bi mi u tom trenutku, čim otvorimo impresum, mogli da uporedimo podatke, jer ne postoje... - kazala je Lompar.
Na konstataciju Komenića da je Vuković do sada to uredno radio u Nacionalnoj biblioteci "Đurđe Crnojević", Lompar je rekla "apsolutno".
- On ima 61 pogodak u našoj bazi, kad pretražujete. Nije bilo smetnje, nije bilo nikakve zloupotrebe njegovog jezika i pisma, ali je indikativno da on nije zatražio zvanično to od nas, nego je to odradio u Narodnoj biblioteci Srbije - kazala je Lompar.
Na pitanje gdje prepoznaje neke naknadne intervencije, Lompar je kazala "apsolutno jesu, pa vidite do juče da traju intervencije".
Na pitanje šta se dešavalo 2. aprila, Lompar je kazala da je tog datuma postojala knjiga "Kuće beskućnika" na neki zapis sa podacima za koje je rekla da su netačni.
- Nepripadajućim. Da bi se onda, pojavila, 4. jula, intervencija u Narodnoj, mi to zovemo rediguje se zapis, znači redigovao je neko taj zapis, tu piše i ko, ali nećemo pričati o tome. I redakcija tog zapisa je išla u prilog tome da je sve povezano na 'Njegoševe večeri poezije' i status publikacije u štampi. Status. Juče status publikacije je da je knjiga izbrisana u štampi, da je knjiga dostupna. To je juče urađeno - rekla je Lompar.
Ona je kazala i da su provjerili i da više u COBISS-u Srbije ne postoje podaci o knjizi "Njegošove večeri poezije".
- Oni su nestali, izbrisan je kompletan zapis - kazala je Lompar.
Komnenić je rekao da se na srpskom COBISS-u kao izdavač navodi "Štampar Makarije" iz Beograda, a u ovoj verziji je smješten "Štampar Makarije" u Podgorici, te da je Vuković rekao da mu je knjiga izdata u Srbiji.
On je kazao i da na knjizi piše CIP, katalogizacija u publikaciji Nacionalne biblioteke CG Cetinje.
Na pitanje o čemu se ovdje radi, Lompar je rekla da "Štampar Makarije" nema sjedište u Podgorici.
- Mi vodimo evidenciju izdavača zbog naše ISBN baze u kojoj je trenutno za prošlu godinu registrovano 119 izdavača. 'Štampar Makarije' nije na tom spisku. Znači, to je prvi pogrešan podatak, odnosno prvi, moguće je i u brzini da su pogriješili, sjedište tog izdavača. Obodsko slovo definitivno jeste izdavač iz Podgorice - kazala je Lompar.
Komnenić je rekao - ako je to brzina, ispod piše međunarodna oznaka publikacije i COBISS SR ID, identifikacioni broj u bibliotečko-informacionoj mreži, otkud u ovom COBISS-u oznaka SR ako ga je, kako dalje piše, izdala Nacionalna biblioteka sa Cetinja?
- Mislim da je to produkt neznanja, produkt situacije... - kazala je Lompar.
Na pitanje da li neznanja, namjere ili falsifikacije, Lompar je kazala da namjera očigledna postoji.
- Ali u toj namjeri da bi se nešto, aj da kažem, prikrilo, pokazalo se i veliko neznanje. Jer ovo što ste vi sad rekli, Nacionalna biblioteka Crne Gore nije mogla ovaj COBISS broj da dodijeli sa oznakom SR, nego bi tu pisalo COBISS CG. To je jedna stvar. I druga stvar, ISBN broj, ovo nije broj za Crnu Goru. Ovo je broj za državu Srbiju - rekla je Lopmpar.
Komnenić je rekao da je COBISS, preuzet od takođe Vukovićeve knjige "Poneti na pusto ostrvo".
Na pitanje jesu li to provjerili, Lompar je rekla da se krenulo od te knjige.
- Pa se onda vidjelo da to ne može tek tako da prođe, pa se onda sve brisalo. To je taj 2. april. I vezalo za knjigu 'Njegoševe večeri poezije' Gojka Božovića. Tako da početna da, prepisan je impresum sa knjige 'Poneti na pusto ostrvo'. Pa kad smo došli do toga da to apsolutno ne može da se prenese na knjigu 'Kuće beskućnika', taj primjerak postoji u bibliotekama, kao fizički, kao relevantan dokaz. Možete da uporedite naslovne i impresum. Onda se pristupilo ovoj drugoj varijanti. Izbrisao se zapis za publikaciju koja je objavljena 2024. Objavio je isti izdavač, štampar Makarije, i na njeno mjesto upisani podaci o knjizi 'Kuće beskućnika - rekla je Lompar.
Na konstataciju Komnenića da ovaj marifetluk postaje toliko konfuzan, te da misli da sve ovo govori u prilog tezi, da su i oni koji su sve ovo osmišljavali, sami sebe zbunili, Lompar je kazala "apsolutno".
Na pitanje smatra li da je ime Nacionalne biblioteke ''Đurđe Crnojević'' zloupotrijebljeno i da li prepoznaje elemente krivične odgovornosti, budući da sugeriše da se radi o falsifikatu, Lompar je takođe kazala "apsolutno".

1084x550

Lompar će MKM dostaviti dokumentaciju i saznanja o sumnji da su falsifikovani podaci o knjizi za koju je Bećir Vuković dobio Trinaestojulsku nagradu

Knjiga „Kuće beskućnika“, za koju je Bećir Vuković dobio Trinaestojulsku nagradu, nije evidentirana u nacionalnim i regionalnim bibliotečkim bazama, niti postoji ijedan njen primjerak u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, potvrđeno je Portalu ETV iz te ustanove. Pored pitanja kako je negatoru svega crnogorskog i poborniku četničkog pokreta moglo pripasti najveće državno priznanje i kako je Žiri odlučio da sva tri laureata budu iz iste oblasti (kultura i umjetnost), iako je nagrada predviđena za još dvije oblasti, postavlja se dodatno - da li je Vukoviću dodijeljena nagrada za knjigu koja ne postoji?! <h2>Neidentifikovano djelo</h2> - Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade donio je odluku da se nagrada za 2025. godinu dodijeli: gitaristi Milošu Karadagliću, za svjetsku turneju povodom promocije albuma „Barok“; Bećiru Vukoviću, za knjigu „Kuće beskućnika“; grafičaru Velju Stanišiću, za autorsku izložbu „Evolucija“ - saopšteno je iz Ministarstva kulture i medija 2. jula.&nbsp; To je zasad jedini trag koji ukazuje na postojanje Vukovićevog djela pod tim naslovom. Interesantno je da postoji zbirka poezije gotovo identičnog naziva „Kuća beskućnika“, objavljena 1998. godine, ali kao autorsko djelo Benjamina Isovića. Nema pisanog traga ni da je Vuković promovisao nagrađeni uradak ove ili prošle godine. Promocije je održao jedino za knjigu „Poneti na pusto ostrvo“ 2024. godine, čiji su suizdavači Obodsko slovo u Podgorici i Štampar Makarije iz Beograda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704160736_799f09a2b6491b1fa81c498e1354c7588d7d25cc39c23f89eefc93dc41716121.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250704160736_799f09a2b6491b1fa81c498e1354c7588d7d25cc39c23f89eefc93dc41716121" data-rendition-name="original" width="1625" height="867" loading="lazy" alt="Evidencija COBBIS-a"> <figcaption>Evidencija COBBIS-a(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Da „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige, potvrdila je Portalu ETV direktorica Nacionalne biblioteke Dragica Lompar. - Knjiga „Kuće beskućnika“ autora Bećira Vukovića nije evidentirana u bibliotečko-informacionoj bazi COBISS.cg, niti postoji informacija o njenom publikovanju u regionalnim bazama sistema COBISS.Net. Naše evidencije o objavljenim publikacijama u Crnoj Gori zasnivaju se na zahtjevima izdavača ili autora za dodjelu CIP-a i ISBN-a putem kojih se prati izdavačka produkcija svake zemlje. Na osnovu izuzetno preciznih podataka, nemamo saznanja da je ova publikacija u bilo kojem formatu objavljena. Obzirom da nije evidentirana u našim bazama, a nijesmo je dobili ni u fizičkom obliku, nije ni mogla biti kataloški obrađena - objasnila je Lompar. Iz toga proizilazi da ni u Biblioteci ne raspolažu podacima koji bi pomogli da se identifikuje nagrađena publikacija.&nbsp; - Dakle, bilo kakva informacija o ovom izdanju nije u posjedu Nacionalne biblioteke Crne Gore - jasna je Lompar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704160740_e009e47b2e9f88c32161ab49dbd3d4d7889afa7bf45549b37692d563c115e281.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250704160740_e009e47b2e9f88c32161ab49dbd3d4d7889afa7bf45549b37692d563c115e281" data-rendition-name="original" width="1007" height="570" loading="lazy" alt="Dragica Lompar"> <figcaption>Dragica Lompar(Photo: ZUNS)</figcaption> </figure>  <h2>Niz pitanja</h2> Na pitanje da li to znači da knjiga nije ugledala „svjetlo dana“ ukoliko je nema u ovim bazama, Lompar nije mogla sa sigurnošću da potvrdi, ističući da se autori često ne pridržavaju Zakona o izdavačkoj djelatnosti i zaobilaze proces registracije. - Svaki regularno podnijeti zahtjev za evidenciju knjiga se automatski prosljeđuje bazi u Londonu i sve publikacije koje imaju ISBN budu elektronski evidentirane i prije same štampe. Za ono za šta nam se ne obrate autori, ili izdavačka kuća nemamo evidenciju - kazala nam je Lompar. Zato se nameće još jedno logično pitanje - ukoliko ovo djelo postoji u nekom obliku, a pravila za dodjelu Trianestojulske nagrade nalažu da nagrađeni pojedinci i njihovo djelo doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore, zbog čega knjiga nije zvanično prijavljena, evidentirana i dostupna javnosti kroz institucionalne i bibliotečke kanale. Nejasno je i da li je Žiri imao uvid u djelo i njegove vrijednosti ili je odluku da dodijeli najveće državno priznanje čovjeku koji vrijeđa i negira crnogorsku naciju i identitet donio na osnovu političkih i ideoloških afiniteta, a ne na temelju stvarnog književnog doprinosa. Predsjednik žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade Nikola Rakočević kazao je Pobjedi da će se uskoro oglasiti i pojasniti odluke tog tijela. <h2>Muk Mandića</h2> U međuvremenu, crnogorska stučna javnost i opozicione partije traže da se odluka povuče, tvrdeći da je, pored ostalog, prekršen član 17 Zakona o državnim nagradama kojim je predviđeno da godišnja Trinaestojuslka nagrada može biti samo jedna u određenoj oblasti. Udruženje pravnika Crne Gore konstatovalo je da je u ovom slučaju došlo do „grubog i bezobzirnog kršenja Zakona“, napominjići da, ukoliko Žiri ne ispravi propuste, dužna je da reaguje Skupština, koja imenuje predsjednika i članove žirija u skladu sa članom 19 Zakona o državnim nagradama. I poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč pozvala je juče predsjednika Skupštine Andriju Mandića da ne ulazi u protivzakonitu zonu i da odmah pozove članove Žirija da ponište odluku. Reakcije prvog čovjeka parlamenta još nema, osim što je za 8. jul najavio svečani prijem povodom Dana državnosti i ceremoniju dodjele Trinaestojulske nagrade. Crnogorski naučnik Dragan Hajduković, jedan od kandidata za nagradu, poručio je da će pokrenuti postupak kod Upravnog suda Crne Gore ukoliko Žiri ne prizna da je prekršio Zakon o državanim nagradama i ne bude ponovo odlučivao o laureatima. U Ministarstvu kulture i medija muk. Ne oglašavaju se. Čekaju da „oluja“ prođe. Ipak, biće da je nešto drugo. Bećir Vuković je promoter ideologije koja je iznjedrila i aktuelnu ministarku Tamaru Vujović. I tako je najveće crnogorsko državno priznanje još jednom brutalno oskrnavljeno, ne samo imenom i djelom onoga kome je dodijeljeno, nego i bahatim gaženjem preciznih zakonskih procedura, a zarad trulog kompromisa. Neprihvatljiv je princip da se na ovakav način „mire“ podjele u našem društvu i podlo izjednačavaju antifašizam i zagovornici ideologije koja je čvrsto stajala uz fašizam. Članovi Žirija koji su glasali protiv ili bili uzdržani, ako se nijesu povukli kada je trebalo, morali bi to da urade sada. Žalosno je što je jedan vrhunski umjetnik i svjetski ambasador Crne Gore Miloš Karadaglić doveden u poziciju da se neprihvatljivim ponašanjem Žirija na neki način kalja i njegovo veliko ime.&nbsp;

Tamara Klikovac

1250x600

Bećiru Vukoviću Trinaestojulska nagrada za knjigu koje nema?!

Tokom protekle tri i po godine, pokrenuti su značajni poslovi na reorganizaciji i zaštiti vrijednih fondova Nacionalne biblioteke Crne Gore “Đurđe Crnojević” koji su smješteni u bivšem Francuskom poslanstvu, ali i na uređenju enterijera i eksterijera ovog istorijskog zdanja, kazala je u razgovoru za Cetinjski list direktorica Biblioteke mr Dragica Lompar. Prema njenim riječima, posebna pažnja posvećena je očuvanju autentičnosti objekta, uz istovremeno prilagođavanje modernim potrebama korisnika i zaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250124110112_32bd1761c79832e882425fd54bdf6ea45b37f9f395c8937995d883cc186ff713.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250124110112_32bd1761c79832e882425fd54bdf6ea45b37f9f395c8937995d883cc186ff713" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Francusko poslanstvo "> <figcaption>Zbirka ” Montenegrina”(Photo: RTV Cetinje)</figcaption> </figure>  - Objekat nekadašnjeg Francuskog poslanstva nije samo mjesto gdje se čuva dragocjena bibliotečka građa, već i kulturno-istorijski simbol Cetinja i Crne Gore. U proteklom periodu, pored stručnih bibliotečkih i konzervatorskih radova, završeni su značajni infrastrukturni zahvati koji su unaprijedili funkcionalnost i estetiku ovog prostora - naglasila je Lompar. Lompar ističe da je završeno uređenje ulaznog hola i čitaonice, nabavljen je nedostajući mobilijar i oprema za zaposlene i korisnike, dok su prostori poput kuhinje i stražarske službe opremljeni novim plakarima. - Poseban fokus stavljen je na unaprjeđenje smještajnih kapaciteta bibliotečkih fondova, uključujući dogradnju nedostajućih polica za bibliotečku građu, kao i nabavku specijalizovanih zastakljenih ormara za čuvanje stare crnogorske periodike – novina i časopisa do 1945. godine - kazala je Lompar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250124110112_71a90236e597c0b9a949c3ca395bb637736288979f53dbd7ef4645198739dd38.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250124110112_71a90236e597c0b9a949c3ca395bb637736288979f53dbd7ef4645198739dd38" data-rendition-name="original" width="1024" height="577" loading="lazy" alt="Francusko poslanstvo "> <figcaption>Podovi u potkrovlju nakon zamjene(Photo: RTV Cetinje)</figcaption> </figure>  Takođe, navela je da su preduzeti koraci za osiguranje dugotrajne zaštite građe – izvršena je temeljna revizija i čišćenje publikacija pod stalnim nadzorom konzervatora, dok su dotrajali drveni podovi u potkrovlju, koji su predstavljali potencijalnu opasnost za knjižnu građu, u potpunosti zamijenjeni. Prema riječima Lompar, sa Centrom za konzervaciju i arheologiju potpisan je ugovor o restauraciji četiri velika fenjera na glavnom i bočnom ulazu u objekat, ulaznih vrata i dvije kapije koje su značajno oštećene zbog nepreduzimanja adekvatnih mjera za njihovu zaštitu. - Na donjim djelovima kapija nalazi se utisnut žig – Cartier, posebno interesantan turistima, koji se skoro više i ne vidi zbog djelovanja višedecenijske korozije. Početak ovih radova se očekuje čim to vremenske prilike budu dozvoljavale. Njihova restauracija, najvjerovatnije će biti realizovana u aprilu ove godine – kazala je direktorica Nacionalne biblioteke. Ističe da je završeno čićenje fasade i kamenog dijela ograde prema Njegoševoj ulici. U razgovoru za Cetinjski list podsjeća da je krajem prošle godine započeta rekonstrukcija svih toaleta u objektu koja podrazumijeva kompletnu zamjenu vodoinstalacionih cijevi, keramičke radove i opremanje potrebnim sanitarnim mobilijarom. Saopštila je da je objekat dobio savremeni uređaj za elektronsku evidenciju zaposlenih i četiri nova protivpožarna aparata. - Planirano je da uovoj godini nastavimo sa uređenjem enterijera, prvenstveno glavnog stubišta, koje predstavlja arhitektonski ukras objekta, kao i sa trajnim smještajem Rukopisne zbirke i drugog dijela Legata dr Dušana Martinovića. Takođe, nastavićemo sa oplemenjivanjem parka oko Francuskog poslanstva, čime želimo dodatno istaknuti njegovu jedinstvenost i ljepotu - kazala je Lompar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250124110112_944cd601ee20da5fb2ff09e7c4e8ba5d599309e73b8774a857269dc77287728c.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250124110112_944cd601ee20da5fb2ff09e7c4e8ba5d599309e73b8774a857269dc77287728c" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Francusko poslanstvo "> <figcaption>Uređenje dvorišta(Photo: RTV Cetinje)</figcaption> </figure>  Kako dodaje, svi ovi poslovi realizovani su od redovnih sredstava Nacionalne biblioteke sa pozicija investiciono i tekuće održavanje objekata, uporedo sa radovima na restauraciji fasadne stolarije koja je u toku, a realizuje se od sredstava Ministarstva kulture i medija – Program zaštite kulturnih dobara, uz prethodno pribavljene saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Lompar je izrazila zahvalnost zaposlenima i rukovoditeljki Danijeli Radulović, koji su, kako je naglasila, svojom posvećenošću doprinijeli realizaciji svih planiranih aktivnosti, često i više od toga. - Radovi na ovom objektu, koji nosi značajnu kulturnu vrijednost, predstavljaju nastavak nastojanja da se nekadašnje Francusko poslanstvo očuva kao simbol bogate istorije Cetinja i Crne Gore - zaključila je Lompar u razgovoru za Cetinjski list.

Uređeno nekadašnje Francusko poslanstvo, Lompar: Sačuvana istorija, unaprijeđen prostor

Crnogorski para stonoteniser Luka Bakić plasirao se u finale Evropskog prvenstva u Helsingborgu, ostvarivši najznačajniji rezultat u dosadašnjoj karijeri i osvajajući svoje prvo pojedinačno evropsko odličje.
Bakić je večeras u polufinalu kategorije S10 savladao Poljaka Igora Mištala sa 3:1 (11:9, 11:6, 6:11, 11:8). Prije toga je u četvrtfinalu eliminisao Španca Marlona Lopeza maksimalnim rezultatom 3:0 (11:8, 11:3, 11:3).
Današnji nastupi bili su najbolja izdanja crnogorskog reprezentativca do sada – dva uvjerljiva trijumfa i igra na nivou evropske elite. U polufinalu je pokazao zrelost i mirnoću u ključnim trenucima, a u četvrtom setu, pri vođstvu Mištala 8:4, vezao je sedam poena i ovjerio plasman u finale.
- Nevjerovatan uspjeh, još nijesam ni svjestan da sam u finalu Evropskog prvenstva. Četvrtfinale je najteži meč na turniru, jer odlučuje o medalji. U polufinalu sam bio rasterećen i to se vidjelo. Mištal i ja smo imali dosta međusobnih duela, ovoga puta sam bio bolji - kazao je Bakić.
U borbi za zlato čeka ga neprikosnoveni Patrik Čajnovski – aktuelni evropski, svjetski i paraolimpijski šampion, koji je u polufinalu savladao Matea Bohasa 3:1.
- Finale protiv Čajnovskog je ogroman izazov. Daću sve od sebe i pokušaću da uživam koliko je moguće. Nadam se dobroj igri - poručio je Bakić.
Finalni meč biće odigran sjutra, u 12.30 časova.
Bakić je prethodno prolaz u četvrtfinale obezbijedio kao drugi u grupi – nakon poraza od Francuza Bohasa 3:1 i ubjedljive pobjede nad Njemcem Vagnerom 3:0. Ranije je već osvojio ekipnu bronzu (2018), i to u istoj dvorani, u timu sa Filipom Radovićem i Dejanom Bašanovićem.
Četvrtfinalu i polufinalu prisustvovala je i ambasadorka Crne Gore u Danskoj, Snežana Radović.

Bakić u velikom finalu Evropskog prvenstva: Najveći uspjeh karijere

Prije godinu dana na današnji dan, dogodio se napad na studente Fakulteta dramskih umjetnosti, poslije čega su ubrzo uslijedile blokade fakulteta širom Srbije.
Studenti u blokadi FDU i građani okupili su se u 11.30 kod zgrade fakulteta. Tokom šetnje, išli su do do Opštine Novi Beograd, Savskog trga, Palate pravde, Mostara, a posljednja lokacija je bila zgrada Radio televizije Srbije (RTS).
"Godinu dana nakon napada na studente FDU-a i dalje niko nije odgovarao. Zato ćemo u subotu proći pored svake institucije koja je odgovorna za to. Godinu dana, isti zahtjev", naveli su studenti u pozivu na društvenoj mreži Instagram.
Studenti su na protestu u Nišu okupljenima poručili da se niko nije nadao da će protesti trajati ovoliko dugo, ali da su oni ipak promijenili istoriju Srbije.
Poručili su da su se i večeras okupili kako bi pokazali da za godinu dana vlast nije izbrisala snagu, niti ugasili volju studenata u borbi za pravdu, kao i da ih “sila neće ućutkati”.
“Nećemo stati sve dok svaki zahtjev ne bude ispunjen, sve dok pravda ne bude dostižna za svakoga, a ne privilegija za pojedince”, poručio je student.
Kako javlja reporter N1 iz Niša, nakon govora studenata ispred prostorija SNS, u toku protesta šetnja do TC Delta gdje će biti održano 16 minuta tišine za poginule u padu nadstrešnice u Novom Sadu. Nakon odavanja počasti predviđen je kraj protesta.

Održani protesti u Beogradu i Nišu: Studenti poručili da neće stati sve dok svaki zahtjev ne bude ispunjen

Vikend izdanje popularne emisije „Jutro sa Majom“ &nbsp;donosi nova inspirativna gostovanja i emotivne priče koje podstiču na razmišljanje.
Ovonedjeljni panelisti su Željka Mirković, novinarka, i Jelena Jovetić, pjesnikinja, a program donosi bogat i raznolik sadržaj:
Boris Isaković, jedan od najznačajnijih glumaca regionalne scene, govori o tome zašto „gluma nije profesija, već moralna obaveza“.
Lena Bogdanović, glumica, najavljuje gostovanje pozorišta „Boško Buha“ sa predstavom „Tvoje i moje“.
Iskra Zeković i Milo Perović, glumci, donose priču o velikoj ljubavi Vladimira i Kosare u triptihu „Dukljanski knjaz“ Momčila Zekovića.
Marija Zogović, prva Crnogorka koja je osvojila Ama Dablam – jedan od najljepših i najopasnijih vrhova Himalaja – govori o iskustvu koje mijenja život.
Emisija „Jutro sa Majom“ i ovog vikenda kombinuje umjetnost, kulturu, sport, inspiraciju i motivaciju, donoseći gledocima raznolik i sadržajan početak dana.
Emisija se emituje vikendom u 9sati &nbsp;na Televiziji E.

„Jutro sa Majom“: Inspirativni razgovori, velike životne priče i posebni gosti

Nova epizoda vikend-izdanja jutarnjeg programa Budilnik stiže ove nedjelje u 8 časova, uz aktuelne teme, inspirativne sagovornike i sadržaje koji otvaraju važna društvena pitanja.
Voditeljka emisije donosi tri razgovora koji će, svaki na svoj način, osvijetliti izazove i potencijale našeg društva:
- Između institucija i stvarnog života – kako osnažiti djecu i mlade za samostalan put - u razgovoru sa Andrijanom Radović, o sistemskoj i porodičnoj podršci mladima.
- Zeta pod lupom EU stručnjaka: potencijali, rizici i put ka zaštiti - analiza koju donosi Dušan Jelić iz Hrvatske.
- Kad hrabrost pređe s oca na kćerku - lična i profesionalna priča Sofije Kiković, najmlađe sutkinje u Crnoj Gori.
Budilnik vikendom je program koji spaja aktuelnost, edukaciju i motivaciju — zato budite uz TV E u nedjelju od osam sati.

Nedjeljno izdanje „Budilnika“ donosi tri snažne priče i važna društvena pitanja

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.

Tag: dragica-lompar