Gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković izjavio je da neće ukloniti mural Ratku Mladiću, osuđenom za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini.
Mural je oslikan na zgradi u kojoj se nalazi narodna kuhinja u jednom banjalučkom naselju.
Kako su izjavili iz ove ustanove za Radio Slobodna Evropa (RSE), mural su primijetili kada su došli na posao u ponedjeljak, 18. avgusta. Pretpostavljaju da je naslikan noć ranije, jer kuhinja nedjeljom radi do podne.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNoK20VsQh8%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Slučaj su prijavili komunalnom odjeljenju Gradske uprave Banja Luka, ali su im rekli, kako navode iz ove narodne kuhinje za RSE, da "prefarbaju sami mural".
Narodna kuhinja "Mozaik prijateljstva", nalazi se u opštinskoj zgradi, u banjalučkom naselju Mejdan.
<h2>Negiranje genocida i ratnih zločina krivično djelo</h2>
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko je krajem jula 2021. donio izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.
Odlukom šefa Kancelarije visokog predstavnika (OHR), kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina će se kazniti onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u odluci.
Odlukom je, kako je saopštio OHR, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
<h2>Od skrivanja do zatvora</h2>
Haški tribunal je utvrdio da je Mladić kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN), u ljeto 1995. godine, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN taocima tokom NATO bombardovanja 1995. godine.
Osuđen je po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Oslobođen je optužbe za genocid počinjen u šest bosanskohercegovačkih opština tokom 1992. godine – Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici.
Na presudu, izrečenu 22. novembra 2017. godine, žalili su se i Haško tužilaštvo i Mladićeva odbrana. Žalbeni postupak proveden je u avgustu prošle godine. Obje žalbe su odbijene.
Tokom procesa, koji je počeo 16. maja 2012. godine i trajao 530 dana, izvedena su 592 svjedoka, te predočeno oko 10.000 dokaznih materijala. Sud je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica.
Najtraženiji haški bjegunac, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina, uhapšen je u Srbiji 26. maja 2011. i šest dana kasnije izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu.
Prva optužnica protiv njega je podignuta 24. jula 1995. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Stanivuković odbija da ukloni mural Ratku Mladiću uprkos zakonskim zabranama

Bivši predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik uputio je kritiku predsjedniku PDP-a Drašku Stanivukoviću te mu je poručio da je "poltron".
Dodik se osvrnuo na izjavu Stanivukovića o referendumu u RS-u te je naveo kako neznanje ne može biti opravdanje za svakodnevne laži.
- Dokle ćeš, Stanivukoviću, biti poltron najgore vrste koji se svakodnevno dodvorava Sarajevu, a optužuje Republiku Srpsku? Tvoje neznanje ne može biti opravdanje za svakodnevne laži koje plasiraš. Pričaš o događajima i procesima o kojima ništa ne znaš i koje ne razumiješ. Ili pitaj nekoga ko zna, ili prestani lagati. To što kao svaki instruisani političar reprodukuješ tuđe stavove i mišljenja blateći RS, a vodeći računa da se Sarajevo ne uvrijedi, sramotno je i nečasno - rekao je Dodik.
Osvrnuo se i na Stanivukovićev odnos sa visokim predstavnikom međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijanom Šmitom.
- To što danas pričaš jedno, sjutra drugo, u zavisnosti sa koje strane dobiješ naloge i upute, apsolutno me ne zanima. Zato me ne čudi zašto je Šmit izabrao baš tebe da ga dočekaš i ugostiš u Banja Luci, jer Šmit voli te na daljinski, kojima se lako upravlja. Republika Srpska je svetinja da bi bila igračka jednog dječaka skromnog znanja, a velikih ambicija - poručio je on.
Na kraju, rekao je kako mu njegovi glasovi nisu potrebni.
- Ustav je temelj na kome počiva, a narodna volja garant njenog postojanja. Ali ti to ne razumiješ. Zbog toga će referendum biti održan i na njemu će narod reći čija je volja važnija - srpskog naroda i ostalih naroda koji u njoj žive ili Šmita i stranaca. Tvoja skupštinska manjina nam nije potrebna - zaključio je Dodik.

1250x600

Dodik ljut na Stanivukovića: Dokle ćeš biti poltron najgore vrste koji se svakodnevno dodvorava Sarajevu?

Grad Banja Luka na čelu sa Draškom Stanivukovićem donio je odluku o zatvaranju javnog parkinga koji se nalazi uz zgradu Vlade bh. entiteta Republika Srpska, te gašenju javne rasvjete oko Palate RS-a koja je i sjedište entitetskog predsjednika.
Ovaj potez dolazi kao "mjera štednje" nakon što je najavljeno usvajanje Zakona o budžetskom sistemu RS kojim će dio sredstava, koje Banja Luka dobija od PDV-a, biti usmjeren u nerazvijene opštine ovog entiteta.
- Putevi koji vode do onih institucija koje se svete Banjoj Luci su u mraku i tako će biti sve dok ne povuku sramni prijedlog zakona po kojem se Banjoj Luci smanjuju prihodi koji su namijenjeni za našu djecu, Banjalučane i razvoj našeg grada - poručio je Stanivuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D567946299173956&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
Parking kod zgrade Vlade Republike Srpske je zatvoren i neće biti dostupan onima, prema Stanivukovićevim riječima, koji ovim zakonom svjesno rade protiv Banje Luke, kao ni one ulice koje vode do Vlade RS-a.
- Sve saobraćajnice koje vode do zgrade Vlade biće pretvorene u pješačke zone! Neka gospoda izađe iz svojih zatamnjenih automobila i šeta. Svim republičkim institucijama koje imaju neizmirena dugovanja za vodu i grijanje već od danas je počelo isključenje istih. Palata predsjednika danas nije imala vodu - dodao je on.
Stanivuković kaže da ovo nije njegov hir već "jasan odgovor na njihov maćehinski pristup prema najvećem gradu u Republici Srpskoj". 
- Mjere ćemo pooštravati iz dana u dan, sve dok ne povuku sramni zakon. To je jedino što tražimo - poručio je Stanivuković.

Stanivuković isključio vodu Dodiku, policiji grijanje, zatvorio parking i ulice kod Vlade RS-a pretvorio u pješačke zone

Službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i finansijskih istraga, u saradnji sa Poreskom upravom i uz koordinaciju Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, podnijeli su krivičnu prijavu protiv pravnog lica “R.C.E.” d.o.o. Podgorica i odgovornog lica u tom preduzeću, kineskog državljanina H.A. (36).
H.A. je lišen slobode na graničnom prelazu Ranče, prilikom pokušaja napuštanja Crne Gore, zbog sumnje da je počinio krivično djelo utaja poreza i doprinosa.
Prema navodima iz prijave, osumnjičeni je kao izvršni direktor i osnivač kompanije tokom 2025. godine podizao gotovinu sa računa firme putem bankomata, plaćao različite usluge POS terminalima prijavljenog pravnog lica, izdavao fakture bez podnošenja obaveznih mjesečnih PDV prijava i sve to bez odgovarajuće poslovne dokumentacije.
Na taj način, kako se sumnja, izbjegao je plaćanje poreza na dohodak fizičkih lica i prijavu PDV-a, pribavivši protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 89.502 eura, što ujedno predstavlja štetu za budžet Crne Gore.
Iz Uprave policije navode da se aktivnosti realizuju u sklopu nacionalnog projekta trajnog karaktera, kodnog naziva „Evazija“, usmjerenog na otkrivanje i procesuiranje osoba iz privrednog sektora koje svojim radnjama narušavaju ekonomski poredak države.
Policija i Poreska uprava, kroz intenzivnu međuinstitucionalnu saradnju, nastavljaju sprovođenje mjera usmjerenih ka zaštiti ekonomskih interesa građana i očuvanju državnog budžeta.

Kineski državljanin lišen slobode zbog utaje poreza i doprinosa

Svečanom sjednicom Skupštine opštine, Budva je proslavila 22. novembar – Dan opštine i Dan oslobođenja. Sjednicu je otvorio predsjednik SO Petar Odžić, podsjećajući na istorijski značaj 22. novembra 1944. godine i antifašističke vrijednosti na kojima počiva savremena Evropa.
Odžić je poručio da Budvu u narednom periodu očekuje razvojni zamah kroz velike infrastrukturne projekte, uz oprez u upravljanju prostorom i fokus na dijelove grada koji su ranije bili zanemareni.
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović naglasio je da Budva, prema podacima MONSTAT-a, nosi epitet najrazvijenije opštine u Crnoj Gori, uz ovogodišnji budžet od 69 miliona eura. Istakao je da je riječ o stabilnom i razvojno usmjerenom budžetu koji omogućava strateške investicije.
Jovanović je naveo i ključne rezultate nove gradske uprave: besplatno predškolsko obrazovanje za svu djecu, kupovinu parcele za novi vrtić, otkup imovine JRB-a i pokretanje procesa otkupa zgrade „Jadranske straže“, te uspješno poravnanje sa kompanijom WTE kojim je opština izbjegla štetu procijenjenu na više od 50 miliona eura.
Kazao je da Budva, iako turistički centar, sve više postaje sredina pogodna za preduzetništvo, inovacije i nove biznise, te da je cilj stvoriti grad u kojem mladi žele ostati i graditi budućnost.
Na svečanoj sjednici uručene su i zahvalnice istaknutim građanima i organizacijama, dok je program obilježen nastupima budvanskih muzičara, školskih horova i folklornih društava.

Budva obilježila Dan opštine i Dan oslobođenja: najrazvijenija opština u Crnoj Gori, budžet 69 miliona eura

Večerašnju informativnu emisiju „24 sata“ vodi Amra Tahirović.
Gost: Novak Svrkota, ekonomski analitičar
Tema dana: Budžetski izazovi
Ionako glomazna javna uprava u Crnoj Gori nastavlja da raste. Iako je premijer Milojko Spajić najavljivao značajno smanjenje broja zaposlenih, predlog budžeta za 2026. godinu ukazuje na povećanje izdvajanja za zarade. Stručnjaci upozoravaju da je ovakav model neodrživ i da zahtijeva hitne, suštinske reforme i racionalizaciju troškova.
Sa gostom analiziramo stanje javnih finansija, investicione planove Vlade, kretanje javnog duga i ključne ekonomske izazove koji će uticati na građane i privredu.
Emisija „24 sata“ – večeras na programu.

Informativna emisija "24 sata": Gost Novak Svrkota

Crnogorsko narodno pozorište za godinu, samostalno ili u koprodukciji realizovalo je sedam premijera i 140 programa koje je vidjelo gotovo 32.000 posjetilaca. Nacionalni teatar je osvojio 14 izuzetnih nagrada, a u 72. sezoni slijede premijere predstava prema djelima Dostojevskog, Šekspira i Bernharda.
Nagradu za najbolju žensku ulogu na 21. Međunarodnom festivalu glumca u Nikšiću dobila je Nada Vukčević, prvakinja drame Crnogorskog narodnog pozorišta za ulogu Medeje u predstavi „Predmet Medeja“, dok su nagradu za najbolji partnerski odnos u ovoj koprodukciji nacionalnog teatra i Kulturnog centra Bar dobili mladi glumci Luka Stanković i Ivona Raković, koji tumače uloge Jasona i Kreontove ćerke.
Direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Ilija Subotić u razgovoru za medijsku agenciju Media Biro osvrnuo se na ovaj značajan uspjeh, ali i niz drugih rezultata postignutih za proteklu godinu dana.
- Zadovoljni smo svim aktivnostima koje su okarakterisale rad nacionalnog teatra u godini za nama. Od 1. novembra 2024. do 1. novembra ove godine Crnogorsko narodno pozorište, kao matična teatarska ustanova u državi i jedna od najznačajnijih u regionu, realizovalo je 140 programa koje je vidjelo blizu 32.000 ljudi. Samostalno ili u koprodukciji realizovali smo sedam premijera. Kada je riječ o Velikoj sceni, podsjetio bih da je riječ o predstavama „Naličje“ – autorskom projektu reditelja Borisa Liješevića, „Gospoda Glembajevi“ prema Miroslavu Krleži u režiji Danila Marunovića, „Princeza Ksenija od Crne Gore – Izgnanička tugovanka doma Petrovića“ po tekstu i u režiji Radmile Vojvodić u saradnji s Kraljevskim pozorištem „Zetski dom“, „Predmet Medeja“, inspirisana Euripidovom tragedijom u režiji jednog od najznačajnijih evropskih reditelja Diega de Bree, u koprodukciji s Kulturnim centrom Bar. Novu sezonu smo otvorili predstavom „Večeras improvizujemo“ prema kultnom Pirandelovom djelu u režiji legendarnog Paola Mađelija. Kada je riječ o Sceni Studio pred publikom su bile premijere predstava „Gidionov čvor“ prema Džoni Adams u režiji Ivana Vanje Alača i „Koliko do kraja“, koreodrame - autorskom projektu Julije Milačić Petrović Njegoš i koautorke Tamare Vujošević-Mandić, koji su Crnogorsko narodno pozorište i Baletska trupa Ballo realizovali uz podršku Fondacije Miloš Karadaglić - saopštio je Subotić.
Crnogorsko narodno pozorište u proteklih godinu dana učestvovalo je na najznačajnijim domaćim i regionalnim festivalima na kojima je osvojilo 14 nagrada, uključujući dvije nagrade na sinoć završenom 21. Međunarodnom festivalu glumca u Nikšiću.
Sterijine nagrade u Novom Sadu pripale su glumcu Aleksandru Raduloviću i reditelju Borisu Liješeviću za predstavu „Naličje", dok su na 65. Internacionalnom teatarskom festivalu MESS u Sarajevu nagradu „Rejhan Demirdžić“ za najbolje made glumce osvojili Lazar Đurđević i Anđela Marunović za uloge u istoj predstavi. „Naličje" je nagrađeno i na 27. Teatar festu „Petar Kočić“ u Banjoj Luci, gdje je osvojilo specijalnu nagradu za vizuelni identitet, za scenografiju i kostim, kao i nagradu „Korak u hrabrost“ za predstavu u cjelini.
Na 29. Jugoslovenskom pozorišnom festivalu „Bez prevoda" u Užicu, Vanja Magić dobio je nagradu za najbolju scenografiju u predstavi „Ibzen mašina“, koju je prema Ibzenovim dramama režirala Ana Vukotić.
Na prošlogodišnjem 20. Međunarodnom festivalu glumca u Nikšiću, Varja Đukić, prvakinja drame Crnogorskog narodnog pozorišta osvojila je Grand prix za najbolju žensku epizodnu ulogu u predstavi „Ja sam ona koja nisam“, prema tekstu Mata Matišića u režiji Vita Taufera.
Na 6. Festivalu drame i pozorišta balkanskog kulturnog prostora „Teatar na raskršću" u Nišu, glumica Kristina Obradović dobila je nagradu za najbolju žensku ulogu, a Stevan Vuković za najboljeg mladog glumca u predstavi „Gospoda Glembajevi“, koja je proglašena i najboljom u cjelini prema ocjeni novinarskog žirija.
Na Internacionalnom festivalu komedije „5RE“ u Velesu, po ocjeni publike, najbolja je bila predstava „Pokojnik“, koju je prema tekstu Branislava Nušića režirao Egon Savin.
- Uključujuću uspjeh u Nikšiću, Crnogorsko narodno pozorište je za proteklih godinu, dakle, osvojilo čak 14 nagrada, potvrđujući kontinuitet vrhunskih umjetničkih rezultata i kvalitet svojih predstava na domaćoj i regionalnoj sceni. Ovi rezultati jasno pokazuju širok raspon umjetničkih dostignuća našeg nacionalnog teatra – od izvanrednih izvedbi i režije do scenografije, kostima i inovativnog vizuelnog identiteta, potvrđujući poziciju Crnogorskog narodnog pozorišta kao najznačajnije teatarske ustanove u državi i jedne od vodećih u regionu - istakao je direktor CNP-a.
Subotić je napomenuo da su regionalna i međunarodna saradnja jedan od prioriteta Crnogorskog narodnog pozorišta.
- Osim učešća na najreferentnijim domaćim i regionalnim festivalima, podsjetio bih da CNP ima dobru, kontinuiranu prijateljsku saradnju s teatrima iz regiona. Sarađujemo sa Kazalištem Marina Držića iz Dubrovnika, Narodnim pozorištima iz Sarajeva i Beograda. Prije nekoliko večeri ugostili smo Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada. Poslije pauze od deset godina, tokom decembra ćemo gostovati u Makedonskom narodnom teatru na liniji sporazuma koji je između dva nacionalna teatra potpisan u proteklom periodu. Crnogorsko narodno pozorište je ove godine učestvovalo i na jednoj od najznačajnijih međunarodnih manifestacija Ohridsko kulturno ljeto - naveo je on.
Subotić je podsjetio da je na međunarodnom planu značajno to što je CNP član Evropske teatarske konvencije (ETC) – najznačajnije, najreferentnije i najuticajnije mreže vodećih javnih pozorišta u Evropi.
- Na nedavno održanoj godišnjoj konferenciji ETC u Rigi, Letonija, Crnogorsko narodno pozorište je pohvaljeno za početke rada u sprovođenju koncepta Zelene agende. Članstvo u ETC-u je jako važno zbog učešća u brojnim projektima, među kojima su oni koji se odnose na jačanje kadrovskih kapaciteta - istakao je direktor Subotić.
Nakon uspješnog početka 72. pozorišne sezone koje su obilježile premijere predstava „Večeras improvizujemo“, „Gidionov čvor“, „Koliko do kraja“ i „Pismo ljubavi“, autorskog projekta glumca Slavka Kalezića, po motivima romana “Ja sam ljubav” Žane Poliakov i pisma glumice Mire Furlan “Pismo sugrađanima”, kao i operski gala koncert Akademije Milanske skale prvi put i istoriji našeg nacionalnog teatra, Crnogorsko narodno pozorište i u narednom periodu nastavlja sa značajnim produkcionim aktivnostima.
Nataša Milićević režiraće predstavu „Pred penzijom“, prema Tomasu Bernhardu, dok u decembru počinju probe za predstavu „Kockar“, koju prema Dostojevskom režira Lidija Dedović. Nakon toga, Branislav Mićunović će prema Šekspiru režirati predstavu „Romeo i Julija“. Pred kraj 72. sezone započećemo rad na predstavi „Crnojevići“ – pozorišni portret jedne epohe – po tekstu Maje Todorović u režiji Ane Vukotić, dok je premijera planirana za 1. novembar 2026. godine.
Decembarski repertoar biće otvoren izvođenjem predstave „Bladi Mun“ autorke Ane Đorđević, za koju će biti obezbijeđen prevod na znakovni jezik za osobe s oštećenjem sluha. Na ovaj način, nacionalni teatar nastavlja s inkluzivnom programskom politikom nakon što je prošlog mjeseca predstava “Princeza Ksenija od Crne Gore” izvedena s audiodeskripcijom za slijepa i slabovida lica.
Uvođenjem titlovanja, Crnogorsko narodno pozorište omogućilo je da se određene predstave sa Velike scene iz ranije produkcije (“Šćeri moja”) i protekle dvije sezone (“Naličje“, “Gospoda Glembajevi”, “Princeza Ksenija od Crne Gore”, “Predmet Medeja”, “Večeras improvizujemo”) mogu pratiti i s engleskim titlom. To predstavlja dio naših nastojanja da unaprijedimo dostupnost sadržaja i podstaknemo razvoj publike, što smatramo važnim zadatkom nacionalnog teatra“, izjavio je Subotić.
- Zahvaljujući saradnji s kompanijom Air Montenegro, prvi put ikada repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta tokom sezone dostupni su na svim linijama našeg nacionalnog avio-prevoznika, kao dio inovativnog i savremenog strateškog pristupa u oblasti animacije i razvoja publike. Kao što sam ranije istakao, na ovaj način nacionalni teatar postaje bliži putnicima iz cijelog svijeta, dok istovremeno, kroz kanale komunikacije nacionalnog teatra, doprinosimo afirmaciji svih vrijednosti kompanije Air Montenegro. Kroz ovakav oblik intersektorske saradnje zajednički doprinosimo i jačanju ugleda Crne Gore na međunarodnom planu i promociji nacionalnog brenda - rekao je Subotić.
Svim ovim aktivnostima Crnogorsko narodno pozorište opravdava status jedne od najznačajnijih institucija kulture koja postavlja standarde, inspiriše publiku i čuva dostojanstvo pozorišne umjetnosti.

Subotić: CNP opravdava status jedne od najznačajnijih institucija kulture koja postavlja standarde

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.

Tag: drasko-stanivukovic