Dokumenti Državne revizorske institucije o spornim ugovorima u Crnogorskoj kinoteci već su mjesecima u rukama tužilaštva - ali ne i u fokusu njegovog djelovanja. Iako je revizija ukazala na moguće sistemske zloupotrebe, isplate bez pokrića i nestanak ključne dokumentacije, nadležne institucije ostaju zapanjujuće neaktivne.
Vrhovno državno tužilaštvo, kako je zvanično saopšteno Pobjedi, predmet je proslijedilo Specijalnom državnom tužilaštvu, ali od SDT-a ni nakon dva mjeseca nema odgovora na novinarska pitanja: ne zna se da li je izviđaj pokrenut, da li su prikupljeni dokazi, saslušani akteri ili preduzete bilo kakve zakonom propisane radnje.
U međuvremenu, javnost ostaje bez ključnih informacija o tome da li će iko odgovarati za 17.850 eura isplaćenih po ugovorima čije izvršenje nije dokazano, za nestale ugovore koje Kinoteka „nema u arhivi“, kao ni za propuste zbog kojih je DRI izrekla jedno od najtežih mišljenja – negativno na oba segmenta revizije. Dokumenti pokazuju obrazac netransparentnog i neodgovornog rukovanja budžetskim novcem, ali institucije ćute – i to na svim nivoima.
<h2>Ugovori</h2>
Državna revizorska institucija, podsjetimo, uputila je inicijativu Vrhovnom državnom tužilaštvu nakon što je u aprilu 2025. utvrdila ozbiljne nepravilnosti u poslovanju Crnogorske kinoteke tokom 2023. godine.
“Obavještavamo vas da, na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja, postoji visoki rizik da je po osnovu zaključenih ugovora o dopunskom radu isplaćivan novac zaposlenima sa kojima su ugovori zaključivani a da isti nijesu obavili ugovorene poslove i da nijesu radili nakon završetka radnog vremena”, navodi se u inicijativi Državne revizorske institucije upućene Vrhovnom državnom tužilaštvu, u koju je Pobjeda imala uvid.
Posebno su problematični ugovori o dopunskom radu koje je tadašnji direktor Goran Bjelanović sklapao sa zaposlenima. Najsporniji su: ugovor br. 1179/1 sa Natašom Kovač-Martinović, ugovor br. 144 sa Naidom Nišić, sadašnjom ministarkom rada i socijalnog staranja, ugovori br. 145 i br. 817, koje Kinoteka nije dostavila revizorima uz tvrdnju da ih nema u arhivi, ali su isplate bile vidljive u bankarskim izvodima, te dodatna dva ugovora (784 i 1130/2), zaključenа krajem 2023. Revizija je utvrdila da ni za jedan od ovih ugovora nije prezentovana dokumentacija koja potvrđuje da je posao obavljen – iako je to izričito bilo obavezno. Prema nalazima DRI, ugovori su se odnosili na izradu planova, procedura, unapređenje administracije i superviziju programskih aktivnosti, ali: ni planovi, ni procedure, ni izvještaji o realizaciji poslova nijesu dostavljeni. Uz to, ugovori nijesu sadržali ni elementarne obaveze, poput tačno definisanog radnog vremena nakon redovnog posla - što je direktno suprotno Zakonu o radu. I pored toga, tokom 2023. isplaćeno je 17.850 eura na osnovu ovih ugovora.
Pobjeda je povodom ovih nalaza pitala Vrhovno državno tužilaštvo što je preduzeto. VDT je odgovorilo da je „izvještaj DRI proslijedilo Specijalnom državnom tužilaštvu na nadležnost“, ali na pitanja o fazi postupka, eventualnom prikupljanju dokaza i planovima za informisanje javnosti - nije dalo konkretne odgovore. Još je indikativnije da Specijalno državno tužilaštvo već dva mjeseca ne odgovara na pitanja Pobjede - ni na inicijalni upit, ni na urgenciju. Nije poznato da li je SDT formiralo predmet, niti da li je ijedna radnja preduzeta. Ni akteri ove priče - bivši direktor Goran Bjelanović, Nataša Kovač-Martinović i Naida Nišić – nijesu odgovorili na pitanja Pobjede.
<h2>„Preduzeli mjere“</h2>
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović je, nakon objavljivanja izvještaja DRI, tvrdila da je Ministarstvo 2023. godine „utvrdilo nepravilnosti i preduzelo mjere“. Međutim, dokumenti nastali nakon kontrole iz maja 2023. godine, do kojih je Pobjeda došla preko Zakona o slobodnom pristupu informacijama, pokazuju da su službenici Ministarstva utvrdili određene propuste - ali bez ijedne konkretne sankcije koja bi spriječila nastavak tih praksi. Tada je zabilježeno da Savjet ustanove ne održava redovno sjednice i da izbor Nataše Kovač-Martinović za članicu Savjeta iz reda zaposlenih nije urađen u skladu sa procedurama. Naloženo je ispravljanje ova dva propusta, dok je direktor Bjelanović informisan da će dokumentacija o otkazu Andru Martinoviću biti proslijeđena Odsjeku za inspekciju rada, a finansijski izvještaj Kinoteke - Odjeljenju za unutrašnju reviziju Ministarstva kulture i medija.
Foto: Crnogorska kinotekaFotografija 1: SDT ćuti povodom dostavljene incijative DRI o zloupotrebama u kinoteci: Sporne ugovore i propuste prekriva tužilački zaborav
Da stvar bude čudnija, u zapisniku sa ove kontrole, pored nabrajanja dokumentacije koja je zatražena od Kinoteke na uvid, opširno se opisuje o čemu su to direktor Goran Bjelanović i njegova poslovna sekretarka Naida Nišić ćaskali sa predstavnicima Ministarstva Dušicom Stanojević i Vladanom Glogovac. Našlo se tu prostora da se nabroje „važne teme kojima se Kinoteka bavi“, ali i za „novitete koji su uvedeni u administrativno-finansijsko poslovanje“, a uprava Kinoteke pohvalila se čak i da je bila „učesnik Podgoričkog sajma knjiga, na kojem je osvojila i Plaketu 'Posebno priznanje'“!? Na ovako sačinjen zapisnik, naravno, uprava Kinoteke nije imala primjedbi.
No, uprkos činjenici da su određene nepravilnosti konstatovane u drugom dokumentu, koji je nakon kontrole MKM upućen Goranu Bjelanoviću, nije bilo smjene rukovodstva, niti bilo kakve ozbiljne mjere osim formalnog dopisa i sugestije da isprave nepravilnosti. I sporne isplate su se nastavile.
<h2>Smjena i zaštita</h2>
Međutim, Ministarstvo kulture i medija razriješilo je direktora Bjelanovića u junu 2024. godine - 13 mjeseci nakon kontrole i deset mjeseci prije objave izvještaja DRI, pa se smjena nije odnosila na revizorske nalaze. Ali nije se odnosila ni na nepravilnosti koje je Ministarstvo utvrdilo tokom kontrole iz 2023. Rješenje o razrješenju otkriva da je Bjelanović smijenjen isključivo jer nije blagovremeno dostavio Program rada Kinoteke?! Drugim riječima: nije razriješen zbog nepravilnosti, nije razriješen zbog ugovora bez izvještaja, nije razriješen zbog nesređenih evidencija, niti zbog načina trošenja budžetskog novca. Makar je tako Ministarstvo kulture i medija željelo da javnost povjeruje. Dakle, čak ni tada, kontrolisane nepravilnosti Ministarstvo nije pomenulo kao razlog - iako su bile poznate i dokumentovane.
To može da znači samo jedno: da Ministarstvo kulture i medija štiti ustanove koje je osnovala država, a nadasve štiti pojedince koji rukovode ustanovama, budući da se postavljaju po „političkom ključu“, odnosno po pripadnosti jednoj ili drugoj partiji, pa makar se ta pripadnost manifestovala samo kroz ideološke simpatije i kakvu javnu podršku izbornoj listi ili personalnoj kandidaturi na izborima. Štiti ih i onda kada postoje svi preduslovi za utvrđivanje odgovornosti ili reakciju tužilaštva. Najgore što rukovodiocima može da se desi jeste smjena, odnosno da tiho odu sa čela ustanova, bez ikakvih drugih posljedica, a Ministarstvo će za javnost već pripremiti neki banalan razlog, poput neblagovremenog dostavljanja Programa rada!? Sve dok se u poslovanje ne umiješa Državna revizorska institucija, pa prljav veš postane javan, a Ministarstvo odjednom progovori šturim i neodrživim saopštenjem: znali smo i preduzeli mjere! Ako je mjera ćutanje i prikrivanje, onda - aferim!
<h2>Hronični problem</h2>
Slučaj Crnogorske kinoteke, dakle, otkriva hronični problem: institucije djeluju selektivno, sporo i često samo formalno. Revizori su ukazali na moguće zloupotrebe, Ministarstvo je konstatovalo nepravilnosti, ali konkretne mjere izostaju. Tužilaštvo je primilo predmet, ali nije javno saopštilo ni osnovne informacije o njegovom statusu. Istovremeno, važni ugovori su nestali iz arhive, isplate su izvršene bez dokaza o radu, a kontrolni mehanizmi nijesu zaustavili praksu koja se nastavila i nakon kontrole Ministarstva.
Ostaje da se vidi da li će Specijalno državno tužilaštvo - kada i ako se oglasi - pokrenuti postupak koji bi razjasnio ko je, kako i zašto godinama trošio novac građana van okvira propisa. Do tada, Crnogorska kinoteka ostaje ogledni primjer onoga što se dešava kada institucije nadzora postoje samo na papiru, a odgovornost se razvodnjava u tišini administracije.
<h2>Direktor koji je obećao transparentnost, a isporučio kršenje zakona i tišinu</h2>
Postupanje aktuelnog direktora Crnogorske kinoteke Pavla Simonovića najbolje oslikava stanje u kojem se institucija nalazi - između formalnih obećanja o transparentnosti i praktičnog odbijanja da dostavi dokumenta koja je dužan da dostavi po zakonu.
Simonović je na dužnost stupio u junu 2024. godine, a u tom trenutku već je bio aktivan Pobjedin zahtjev za slobodan pristup informacijama upućen preko MANS-ovog servisa „Pitajte institucije“. Već u oktobru 2024, nakon žalbe MANS-a zbog ćutanja uprave, na snazi je bilo i Rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, kojim se Kinoteci izričito nalaže da dostavi tražene ugovore o dopunskom radu. Simonović je imao više od godinu da postupi po Rješenju Agencije, ali to nije učinio.
Umjesto toga, kada je Pobjeda u maju ove godine upitala zašto se Rješenje Agencije ignoriše, Simonović je odgovorio dvosmislenim obavještenjem da će „biti donijeto rješenje“, pozivajući se na „prelazni period“ i činjenicu da je zahtjev podnesen u vrijeme prethodne uprave. Time je pokušao da odgovornost prebaci na one prije sebe - iako su nekoliko mjeseci nakon njegovog stupanja na dužnost sve obaveze po Rješenju Agencije već bile aktivne, jasne i pravno obavezujuće. Drugo, Simonović je u maju ove godine primio i prijedlog MANS-a za administrativno izvršenje Rješenja, upravo zato što Kinoteka, pod njegovim rukovodstvom, nije izvršila staro, pravosnažno Rješenje Agencije.
Treće, Simonović je odbio da odgovori na pitanja o spornim ugovorima o dopunskom radu, uz poruku da se „sva pitanja adresirana na rad prethodne uprave“ treba uputiti bivšem direktoru. Takva logika nije samo pogrešna - nego i apsurdna. Institucija se ne vodi na daljinsko upravljanje, a direktor koji preuzme funkciju preuzima i odgovornost za čuvanje, dostavljanje i transparentnost svih službenih dokumenata, bez obzira kada su nastali.
Foto: Crnogorska kinotekaFotografija 2: SDT ćuti povodom dostavljene incijative DRI o zloupotrebama u kinoteci: Sporne ugovore i propuste prekriva tužilački zaborav
Četvrto, kada je Pobjeda u maju ove godine poslala novi zahtjev za slobodan pristup informacijama i tražila bankarske izvode br. 22 i 110 - jedini način da se utvrdi kome je i po kom osnovu novac isplaćivan - Simonović je ponovo ćutao. Bez odgovora, bez obrazloženja, bez poštovanja zakonskih rokova. Sada se, zbog njegovog nepostupanja, vodi žalbeni postupak pred AZLP-om.
I na kraju, direktor Kinoteke je u ranijem odgovoru pokušao da se pozove na „internu reviziju Ministarstva“ i „reviziju DRI“, kao da ga to oslobađa obaveze da postupa po zahtjevima javnosti. Naprotiv: baš zato što su revizije obavljene i što su konstatovani ozbiljni propusti, njegova zakonska obaveza da bude transparentan je još veća, a ne manja.
Sve u svemu, uprkos obećanju da će postupiti po zahtjevu i konačno otvoriti dokumenta, Simonović u praksi radi suprotno. Njegovo uporno neodgovaranje, izbjegavanje zakonskih obaveza i ignorisanje Rješenja Agencije ostavljaju više nego dovoljno osnovа da se zaključi da sadašnja uprava Kinoteke - baš kao i prethodna - koristi tišinu i kršenje zakona kao mehanizam upravljanja, a ne kao privremenu administrativnu smetnju. Drugim riječima: dok javnost traži odgovore, Simonović bira da ne odgovara. Dok zakon traži postupanje, on bira nepostupanje. Zato Simonovićevo nepostupanje otvara realnu mogućnost da se ne radi o previdu, već o prikrivanju - bilo nasljeđa prethodne uprave, sadašnjih ili bivših kolega, bilo propusta nastalih pod njegovim rukovodstvom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

SDT ćuti povodom dostavljene incijative DRI o zloupotrebama u kinoteci: Sporne ugovore i propuste prekriva tužilački zaborav

Vladajuća većina glasala je na Odboru za ekonomiju da državni revizor Milan Popović bude izabran za petog člana Senata Državne revizorske institucije (DRI).
Poslanici vlasti su tako odlučili, nakon što je u nedjelju veče kandidat Predrag Radunović, šef unutrašnje revizije Rekorata na UCG, povukao kandidaturu za člana Senata.&nbsp;
Radunovića je u petak vladajuća većina glasala i predložila Skupštini da ga izabere za petog člana Senata DRI. To su uradili iako je bilo upitno da li Radunović ispunjava zakonske uslove za izbor za člana Senata. On je imao 10 godina i devet mjeseci staža, ali sa stručnim osposobljavanjem. Opozicija je smatrala da on ne ispunjava zakonske uslove za tu poziciju, ali vladajuća većina nije marila za to. Ipak, Radunović je nakon svega podnio ostavku, nakon čega je trebalo da se vidi da li vlast može izabrati drugog kandidata u okviru istog konkursa ili treba ponovo da se ide u taj proces.&nbsp;
Odlučeno je na kraju da se glasa o petom članu između preostalih devet kandidata. Nakon kraćih konsultacija, odlučili su se da podrže Milana Popovića za člana Senata.
Kada upute odluku ka Skupštini, što je moguće da će uraditi već danas, na plenumu može da se glasa o Popoviću kao novom članu Senata. Kada i ako se on izabere za novog člana Senata, onda će Skupština moći i da bira predsjednika Senata DRI.&nbsp;
Senat DRI nema predsjednika već nekoliko godina, a to je jedan od zahtjeva koji je Evropska komisija ispostavila vladajućoj koaliciji. Predsjednik Senata se bira između pet članova Senata. Popović, ako bude izglasan, preuzeće rukovođenje revizijama nad državnim kompanijama i opštinskim preduzećima.

Većina predložila Popovića za petog člana Senata DRI

Delegacija Državne revizorske institucije (DRI) Crne Gore, koju je predvodio senator, prof. dr Branislav Radulović, prisustvovala je svečanoj proslavi 145 godina od osnivanja i 30 godina od ponovnog uspostavljanja Nacionalne revizorske institucije Bugarske.
Tokom boravka u Sofiji, delegacija DRI imala je bilateralni susret sa Dimitrom Glavčevim, predsjednikom Vrhovne državne revizije Bugarske, na kojem je razgovarano o jačanju saradnje i razmjeni iskustava u oblasti revizije javnih finansija.
Svečanost je otvorio Tomislav Dončev, predsjednik Vlade Republike Bugarske, koji se obratio predsjednicima i predstavnicima više od 15 vrhovnih revizorskih institucija iz Evrope i regiona. Na ceremoniji je govorila i Ilijana Ivanova, sutkinja Evropskog revizorskog suda.
Senator dr Radulović tokom boravka u Bugarskoj održao je više bilateralnih sastanaka sa predstavnicima revizorskih institucija iz regiona i Evropske unije, pri čemu je afirmisana saradnja između vrhovnih revizorskih institucija i mogućnost sprovođenja paralelnih revizija, u skladu sa međunarodnim INCOSAI standardom 9000.
U okviru obilježavanja jubileja održana je i konferencija pod nazivom „Vještačka inteligencija i IT revizija u očuvanju javnih sredstava“, na kojoj je učestvovala Biljana Bulatović, državni revizor – rukovodilac Odjeljenja za reviziju informacionih sistema DRI Crne Gore.
Na konferenciji su, između ostalih, govorili prof. Martin Vackev iz Instituta za vještačku inteligenciju i tehnologiju INSAIT, te Dobroslav Dimitrov, predsjednik Asocijacije za inovativne tehnologije BRAIT, dok su u radu učestvovali i predstavnici INTOSAI razvojne inicijative (IDI), Sekretarijata za EUROSAI ITWG i Tehničkog univerziteta u Sofiji.
Učešće DRI Crne Gore na ovom značajnom događaju, kako je saopšteno, predstavlja potvrdu njene aktivne međunarodne uloge i posvećenosti razvoju revizorskih standarda i digitalnih kompetencija u skladu sa evropskim praksama.

Delegacija DRI Crne Gore na jubileju Nacionalne revizorske institucije Bugarske

Predrag Radunović, kandidat za člana Senata Državne revizorske institucije (DRI), koji dolazi sa Univerziteta Crne Gore, prema tvrdnjama iz opozicije ne ispunjava zakonske uslove za tu funkciju.
Naime, Zakon o DRI propisuje da kandidat mora imati najmanje deset godina radnog iskustva na odgovornim poslovima u oblasti javnih finansija.
Opozicija tvrdi da Radunović ne ispunjava taj kriterijum, jer ima ukupno devet godina i osam mjeseci radnog iskustva, uz stručno osposobljavanje u trajanju od 12 mjeseci koje, prema njihovom tumačenju, ne može biti uračunato u zakonom propisano iskustvo.&nbsp;
Stoga, kako ističu, Radunović ne ispunjava osnovni uslov konkursa — najmanje deset godina iskustva na odgovornim funkcijama u javim finansijama.&nbsp;
Opozicija problematizuje kako se on našao na listi kandidata ako ne ispunjava uslove.&nbsp;
Nezvanično, pojedini izvori tvrde da je za Radunovićev izbor posebno zainteresovan rektor Univerziteta Crne Gore, Vladimir Božović.
Poslanik DPS-a Nikola Rakočević je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet izjavio da „kandidat nema deset godina radnog staža, a ne deset godina iskustva na odgovornim funkcijama“, što ga, prema njegovim riječima, diskvalifikuje iz postupka javnog izbora.
- Posebno je problematično kako se neko uopšte mogao naći među kandidatima ako ne ispunjava uslove konkursa - naglasio je Rakočević.
Sličan stav iznio je i poslanik SD-a Boris Mugoša, koji je podsjetio da Zakon jasno propisuje deset godina iskustva na odgovornim funkcijama u javnim finansijama.

Miraš Dušević

Kandidatura za senatora DRI: U opoiziciji tvrde da Radunović ne ispunjava zakonske uslove

Državna revizorska institucija je objavila Izvještaj o reviziji pravilnosti poslovanja &nbsp;diplomatskih predstavništava Crne Gore u Bosni i Hercegovini, Republici Sjevernoj &nbsp;Makedoniji, Republici Albaniji i Republici Sloveniji za 2024.godinu, na koji je dala uslovno mišljenje na pravilnost poslovanja &nbsp;revidiranih predstavništava i uslovno mišljenje na usklađenost poslovanja Ministarstva &nbsp;vanjskih poslova, u dijelu koji se odnosi na revidirana diplomatsko-konzularna predstavništva.
- Državna revizorska institucija je izvršila reviziju pravilnosti poslovanja diplomatskih &nbsp;predstavništava Crne Gore u Bosni i Hercegovini, Republici Sjevernoj Makedoniji, Republici Albaniji i Republici Sloveniji za 2024.godinu. Nadležni kolegijum DRI, koji je rukovodio predmetnom revizijom, u sastavu: predsjedavajuća Senatom DRI, članica Senata, Vesna Mihailović – rukovoditeljka Kolegijuma i član Senata, &nbsp;Milan Dabović - član Kolegijuma, izrazio je uslovno mišljenje na pravilnost poslovanja &nbsp;revidiranih predstavništava i uslovno mišljenje na usklađenost poslovanja Ministarstva &nbsp;vanjskih poslova, u dijelu koji se odnosi na revidirana diplomatsko-konzularna predstavništva- navodi se u Izvještaju DRI.
Iz Državne revizorske institucije pojasnili su da je revizijom pravilnosti poslovanja diplomatskih predstavništava utvrđeno da određena predstavništva nijesu u poslovnim knjigama evidentirala svu pokretnu i nepokretnu imovinu i nijesu u potpunosti ispoštovala važeće propise prilikom vršenja popisa imovine, a utvrđen je i neadekvatan način vođenja konzularnih knjiga od strane pojedinih predstavništava.&nbsp;
- Takođe, &nbsp;kod određenih predstavništava, nalozi za isplatu izdataka nijesu popunjavani i potpisivani od &nbsp;strane šefa Predstavništva prije isplate sredstava, već naknadno. Revizijom je utvrđeno i da su &nbsp;predstavništva vršila nabavke određenih roba i usluga bez pribavljanja ponuda od tri ponuđača i nijesu u Statističkom izvještaju o sprovedenim nabavkama iskazala sve sprovedene nabavke.- navodi se u Izvještaju DRI.
U dijelu usklađenosti poslovanja Ministarstva vanjskih poslova, DRI je utvrdila da Ministarstvo nije Internim pravilom o finansijsko-materijalnom poslovanju DKP-a, precizno definisalo &nbsp;finansijsko-materijalno poslovanje, naročito u dijelu planiranja i izvršenja budžeta, izrade i dostavljanja izvještaja, vođenja pomoćnih evidencija. Ministarstvo ne obezbjeđuje evidenciju obaveza na računima klase 2, a utvrđeno je i da nije ukazivalo predstavništvima na eventualne &nbsp;nedostatke u dostavljenim izvještajima o sprovedenim nabavkama.
- Ministarstvo vanjskih poslova i diplomatska predstavništva Crne Gore u Bosni i Hercegovini, Republici Sjevernoj Makedoniji, Republici Albaniji i Republici Sloveniji su dužni do 16. novembra 2025. godine dostave DRI Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 16. aprila 2026. godine Izvještaj o realizaciji preporuka- zaključuje se u Izvještaju DRI.

DRI: Uslovno mišljenje na pravilnost i usklađenost poslovanja MVP u diplomatsko-konzularnim predstavništvima

Državna revizorska institucija (DRI) izvršila je reviziju Godišnjeg konsolidovanog finansijskog izvještaja Stranke evropskog progresa za 2024. godinu i izdala uslovno mišljenje na izvještaj, kao i uslovno mišljenje na pravilnost poslovanja stranke.
Revizijom je utvrđeno da izvještaj nije sastavljen i prezentovan u svim bitno materijalnim aspektima na fer i objektivan način u skladu sa važećim okvirom finansijskog izvještavanja. Takođe, revizijom pravilnosti poslovanja utvrđene su materijalno značajne, ali ne prožimajuće neusklađenosti poslovanja sa zakonima i pravilnicima, uključujući:
- Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja;
- Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica;
- Pravilnik o obrascu godišnjeg konsolidovanog finansijskog izvještaja političkog subjekta;
- Pravilnik o načinu i rokovima za vršenje popisa imovine i obaveza pravnog lica;
- Pravilnik o dostavljanju jedinstvenog obrasca Izvještaja o obračunatom i plaćenom porezu i doprinosima.
Revizijom je utvrđeno i da stranka nije evidentirala obračunate, a nenaplaćene prihode po osnovu raspodjele sredstava nakon izbora (4.052,38 €), nije uspostavila interne kontrole niti omogućila uvid članovima u prihode i rashode. Takođe, Bilans stanja i Bilans uspjeha nisu sačinjeni na propisanim obrascima, popis imovine i obaveza nije izvršen, a poreske obaveze za ugovore o djelu i troškove zakupa nisu obračunate i uplaćene, niti su nadležnim organima dostavljani potrebni izvještaji.
Stranka evropskog progresa je, prema DRI, dužna da do 16. novembra 2025. godine dostavi Akcioni plan za realizaciju sedam izdatih preporuka, a do 16. aprila 2026. godine i Izvještaj o realizaciji preporuka iz izvještaja o reviziji.
Konačan izvještaj o reviziji je, shodno Protokolu o saradnji između Agencije za sprječavanje korupcije i DRI, dostavljen Agenciji na upoznavanje.

1250x600

DRI: Iz SEP-a dužni da do novembra dostave akcioni plan za realizaciju preporuka

Finansijskom revizijom je utvrđeno da je Građanski pokret URA u poslovnim knjigama evidentirala troškove u iznosu od 4.620,61 eura koje nije dokumentovala, dok je u Izvještaju o prihodima, imovini i rashodima političkog subjekta prihode iskazala u manjem iznosu za 18.807,64 eura.
Državna revizorska institucija je objavila Izvještaj o reviziji Godišnjeg konsolidovanog finansijskog izvještaja Građanskog pokreta “URA” za 2024. godinu.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, nadležni kolegijum DRI, koji je rukovodio predmetnom revizijom, u sastavu: predsjedavajuća Senatom DRI, članica Senata Vesna Mihailović – rukovoditeljka Kolegijuma, i član Senata dr Milan Dabović – član Kolegijuma, izrazio je uslovno mišljenje na Godišnji konsolidovani finansijski izvještaj i negativno mišljenje na pravilnost poslovanja Građanskog pokreta “URA” za 2024. godinu.
Finansijskom revizijom je utvrđeno da Godišnji konsolidovani finansijski izvještaj Građanskog pokreta “URA” za 2024. godinu nije u svim bitno materijalnim aspektima sastavljen i prezentovan na fer i objektivan način, u skladu sa važećim okvirom finansijskog izvještavanja.
Revizijom pravilnosti su utvrđene neusklađenosti poslovanja Građanskog pokreta “URA” koje se odnose na nedosljednu primjenu: Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (čl. 14, 24, 48 i 49), Zakona o obligacionim odnosima, Pravilnika o kontnom okviru i sadržini računa u kontnom okviru za pravna lica registrovana za obavljanje privredne djelatnosti i druga pravna lica, Pravilnika o načinu i rokovima za vršenje popisa imovine i obaveza pravnog lica, internog Pravilnika o potrošnji goriva, i internog Pravilnika o troškovima poslovne reprezentacije.
Kako se ističe iz DRI, u poslovnim knjigama Partije iskazane su neizmirene obaveze po osnovu lokalnih izbora u Podgorici u iznosu od 33.432,30 eura, koje nijesu izmirene do zatvaranja izbornog žiro računa.
- Takođe, Partija nije obezbijedila vođenje računovodstvenih evidencija o prihodima, imovini i rashodima po porijeklu, visini i strukturi prihoda, imovine i rashoda, dok troškove u ukupnom iznosu od 40.119,09 eura nije evidentirala na odgovarajuća konta. Utvrđene su i nepravilnosti u dijelu evidentiranja i popisa imovine - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Kako se navodi, u odnosu na sedamnaest izdatih preporuka, Građanski pokret “URA”, kao subjekt revizije, dužan je da do 16. novembra 2025. godine izradi i dostavi DRI Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 16. aprila 2026. godine Izvještaj o realizaciji preporuka iz Izvještaja o reviziji.
- Zbog izraženog negativnog mišljenja i utvrđenih nepravilnosti, Konačan izvještaj o reviziji Godišnjeg konsolidovanog finansijskog izvještaja Građanskog pokreta “URA” za 2024. godinu, Državna revizorska institucija je dostavila Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore, a shodno Protokolu o saradnji između Agencije za sprječavanje korupcije i Državne revizorske institucije, i Agenciji za sprječavanje korupcije, na upoznavanje - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

DRI: URA bez dokumentacije za 4,6 hiljada eura troškova, prihode prikazala manjim za skoro 19 hiljada

Finansijskom revizijom je utvrđeno nepravilno iskazivanje primitaka od donacija i iskazivanje sredstava utrošenih iz tekuće budžetske rezerve, kao i pogrešna evidencija izdataka u iznosu od 75.754,10 eura, saopšteno je iz Državne revizorske institucije (DRI).&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, nadležni Kolegijum DRI, koji je rukovodio predmetnom revizijom, u sastavu: član Senata DRI, Siniša Čađenović – rukovodilac Kolegijuma i član Senata DRI, dr Milan Dabović - član Kolegijuma, izrazio je negativno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj i negativno mišljenje na usklađenost poslovanja Uprave za bezbijednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove za 2024. godinu.&nbsp;
- Finansijskom revizijom je utvrđeno nepravilno iskazivanje primitaka od donacija i iskazivanje sredstava utrošenih iz tekuće budžetske rezerve, kao i pogrešna evidencija izdataka u iznosu od 75.754,10 eura. Zbog nepostojanja odnosno nepouzdanosti evidencija obaveza, kao i neusklađivanja obaveza sa dobavljačima, DRI nije mogla potvrditi stanje obaveza na kraj decembra 2024. godine, u iznosu od 261.675,59 eura - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, izdaci Programa obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja u iznosu od 2.396.485,14 eura su evidentirani u suprotnosti sa Pravilnikom o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet Crne Gore i budžete opština.&nbsp;
- Po GFS metodologiji, ovi izdaci se ne tiču subvencija u ekonomskom smislu, već se radi o operativnim rashodima javnih usluga. Revizijom pravilnosti su, između ostalog utvrđene ključne nepravilnosti, koje ukazuju na određene slabosti u sistemu upravljanja i kontrola, evidenciji imovine, obaveza i prihoda, kao i nedostatke u primjenu određenih internih procedura i kontrole u javnim nabavkama. Program obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja nije blagovremeno donesen i isti ne sadrži detaljne mjere sa aktivnostima i rokovima - ističe se iz DRI.
Kako se navodi, dokumentacija o izvršenju i plaćanjima je nepotpuna i neuvjerljiva, dok su isplate naknada štete vršene bez potpune dokumentacije i metodologije. U oblasti zapošljavanja, Uprava je angažovala lica po ugovorima o djelu za poslove iz osnovne djelatnosti organa, bez evidencije o radno-pravnom statusu i izvještajima o radu.&nbsp;
- Akt o sistematizaciji ne prepoznaje obavezan položen ispit za službenog veterinara za radna mjesta veterinarskih inspektora. Pored 37 preporuka datih u predmetnoj finansijskoj reviziji i reviziji pravilnosti, nadležni Kolegijum je izdao 5 sistemskih preporuka Vladi Crne Gore, Ministarstvu finansija i Ministarstvu poljoprivrede u cilju jačanja nepristranosti kontrolne funkcije, pravilnog budžetskog planiranja i evidentiranja rashoda u oblastima bezbjednosti hrane i veterinarske zaštite, kao i potpunosti i pouzdanosti finansijskog izvještavanja - pojašnjava se u saopštenju.&nbsp;
Uprava za bezbijednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, kao subjekt revizije je, kako se ističe, dužna da do 21. novembra 2025. godine izradi i dostavi DRI Akcioni plan za realizaciju 37 preporuka, a do 21. aprila 2026. godine Izvještaj o realizaciji preporuka.&nbsp;
- Konačan Izvještaj o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja i pravilnosti poslovanja Uprave za bezbijednost hrane, veterinu i fitosanitarne posleve za 2024. godinu se dostavlja na upoznavanje Skupštinskom Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, Vladi Crne Gore, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao i Vrhovnom državnom tužilaštvu, shodno čl. 3 Protokola o saradnji - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

DRI: Ekonomska revizija utvrdila nepravilnosti u evidenciji donacija i budžetskih izdataka u iznosu od 75 hiljada eura

Iz Ekonomske redakcije organizacije STEGA zatražili su odgovornost ministra finansija Novice Vukovića nakon što je Državna revizorska institucija (DRI) još jednom dala negativno mišljenje na završni račun budžeta za prošlu godinu.
Kako su istakli u saopštenju, Državna revizorska institucija je objavila izvještaj o reviziji završnog računa budžeta Crne Gore za 2024. godinu i ponovo poslala ozbiljno upozorenje.&nbsp;
- Naime, već šestu godinu zaredom DRI je dala negativno mišljenje o pravilnosti trošenja državnog novca, a za finansijsku reviziju izrekla uslovno mišljenje. Drugim riječima, i dalje se ne zna, sa sigurnošću, kako se troši novac građana, jer su greške i propusti u planiranju, evidenciji i kontroli postali hronični – navodi se u saopštenju STEGA-e.
Prema njihovom saopštenju, državni revizori su ukazali da se pravila ne poštuju dovoljno, da se često isplaćuju sredstva bez jasne dokumentacije, da se ugovori potpisuju bez potrebnih procedura, a da se u mnogim institucijama već godinama funkcioniše sa privremenim „v.d.“ rukovodiocima.&nbsp;
- Evidencije o porezima, državnoj imovini i obavezama nijesu potpune, a kontrola trošenja novca građana je slaba. DRI je time još jednom potvrdila ono što građani odavno osjećaju – da država njihov novac troši netransparentno, bez dovoljne odgovornosti i reda – dodaje STEGA.&nbsp;
U izvještaju se, kako se pojašnjava, navodi i da su pojedine institucije vraćale donatorska sredstva zbog nenamjenskog trošenja, a da se novac vjerskim školama i pojedinim fondovima dijelio bez jasnih kriterijuma i kontrole.&nbsp;
- Izvještaj DRI je pokazatelj ozbiljnog problema u funkcionisanju državnih finansija. Šest uzastopnih negativnih mišljenja na reviziju pravilnosti i uslovno mišljenje za finansijsku reviziju znače da sistem upravljanja javnim novcem i dalje ne funkcioniše kako bi trebalo. Građani imaju pravo da znaju kako se troši njihov novac, a Vlada ima obavezu da uvede red, objasni šta je pošlo po zlu i preduzme konkretne mjere da se ovakvi nalazi više ne ponavljaju – zaključuju iz STEGA-e u saopštenju.&nbsp;
Tražimo odgovornost ministra finansija i rukovodećeg tima ministarstva finansija, obzirom na težinu nalaza DRI koji jasno ukazuju na nedomaćinsko upravljanje novcem građana.

Novac vjerskim školama i fondovima dijeljen bez jasnih kriterijuma i kontrole

Delegacija Državne revizorske institucije Crne Gore (DRI), koju čine senator dr Branislav Radulović i državna revizorka Jadranka Delibašić, učestvuje na 23. godišnjem sastanku EUROSAI Radne grupe za reviziju životne sredine (WGEA), koji se održava u Bratislavi, saopšteno je iz DRI.
Centralna tema ovogodišnjeg skupa, koji okuplja predstavnike iz više od 30 evropskih i međunarodnih institucija, posvećena je povezanosti klime, voda i biodiverziteta – kao ključnim izazovima u zaštiti životne sredine i održivom razvoju.
- EUROSAI radna grupa za reviziju životne sredine (WGEA) formalno je osnovana rezolucijom na IV Kongresu EUROSAI u Parizu 1999. Vrhovna državna revizija Crne Gore (DRI) punopravna članica EUROSAI je od 2008. i aktivno učestvuje u radu WGEA, kao i u radu Radne grupe za reviziju lokalne samouprave od 2016 i Radne grupe za reviziju informacionih tehnologija od 2018. godine- navodi se u saopštenju.
Tokom sesije WGEA, senator Radulović održao je bilateralne razgovore s predsjednikom Vrhovne revizije Slovačke Ljubomírom Andrassyjem, kao i sa predsjednikom AFROSAI WGEA Charlesom Kichereom, o jačanju saradnje i razmjeni iskustava u primjeni inovativnih alata u revizijama koje prate ostvarenje ciljeva UN Agende 2030.
Kako je saopšteno iz DRI, tokom ovogodišnje sesisje WGEA u Bratislavi predstavnici tridesetak vrhovnih revizija razmatrali su teme vezane za efikasnost upravljanja resursima, važnost transparentnosti i jačanja kapaciteta za odgovor na klimatske i ekološke rizike i oblike sprovođenja paralelnih revizija u ovoj oblasti.
- Danas će delegacija DRI na posebnoj sesiji posvećenoj „Biodiversity Nexus“ predstaviti iskustva iz sprovedenih revizija vezanih za održivi razvoj i sa drugim SAI raspravljati i definisati smjernice o budućim revizijama u ovoj oblasti, u cilju što uspješnije razmjene znanja, jačanje profesionalnih veza i zajedničkog kreiranja inovativnih audit alata u skladu sa najnovijim međunarodnim standardima- zaključuje se u saopštenju.

Crnogorska delegacija na skupu evropskih revizora u Bratislavi: Klimatske promjene, voda i biodiverzitet u fokusu

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je da Rusija „nema zakonsko pravo“ da zahtijeva ustupke od Ukrajine u okviru predstojećih mirovnih pregovora, prenio je Skaj njuz.
Kalas je naglasila da „svi žele da se rat završi", ali da je presudno važno kako će se završiti.
- Rusija nema zakonsko pravo da traži bilo kakve ustupke od zemlje koju je napala. Ovo je veoma opasan trenutak za sve nas - poručila je ona.
Ona je navela da Evropa ima „jasan plan" za Ukrajinu, u trenutku kada su u opticaju novi predlozi predsjednika SAD Donalda Trampa za rješavanje sukoba.

Kalas o mirovnom planu: Rusija nema pravo da traži ustupke od zemlje koju je napala

Unutar vladajuće Hrišćansko-demokratske unije (CDU) rasplamsala se rasprava o njemačkoj politici prema Rusiji. Pokrenuo ju je saksonski premijer Mihael Krečmer. U intervjuu za Funke Media Group ovih dana rekao je: „Moramo razmotriti sankcije protiv Rusije i iz sopstvene ekonomske perspektive.“ Zato, kako je dodao, mora biti u interesu Njemačke „da se nastavi isporuka energije iz Rusije nakon primirja“.
Evropi je jednostavno potrebna energija po pristupačnim cijenama, rekao je Krečmer. Rusija zato mora „dugoročno gledano ponovo postati trgovinski partner – bez stvaranja nove zavisnosti“, smatra šef vlade istočnonjemačke savezne pokrajine Saksonije.
Ovo nije prvi put da se Krečmer zalaže za bliže odnose s Rusijom kada je reč o energetskoj politici. Još 2022. godine, dakle nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, taj političar CDU-a javno je izrazio slično mišljenje.
<h2>„Kontraproduktivne besmislice“</h2>
Zbog toga ga je oštro kritikovao njegov stranački kolega Roderih Kizeveter. Taj stručnjak CDU-a za spoljnu politiku u izjavi za list Handelsblatt naglasio je: „Apsurdno je danas nagađati o isporukama energije iz Rusije, kada ista ta Rusija svakodnevno bombarduje ukrajinske kuće i energetsku infrastrukturu.“ Takve izjave su „kontraproduktivne i bezbjednosno-političke besmislice“, dodao je poslanik CDU-a u Bundestagu.
Njemački interes mora biti „da Ukrajina dobije rat, vrati svoje granice iz 1991. godine i potpuno potisne Rusiju“, smatra Kizeveter. Rusija pod predsjednikom Vladimirom Putinom mora da odustane od svojih imperijalnih ambicija, dodaje: „To se neće dogoditi ponavljanjem starih grešaka ili podizanjem dimne zavjese.“ Kizeveter je zaključio da je „najveća opasnost“ za Evropu – Rusija.
Rukovodstvo CDU-a na saveznom nivou, kao i savezna vlada, u protekle tri godine dosljedno su odbijali Krečmerove zahtjeve, ističući da je Rusija ta koja mora da prekine rat u Ukrajini, odnosno da nema nikakvih naznaka da je uopšte spremna na takav potez.
<h2>Sankcije nakon invazije na Ukrajinu</h2>
Prije ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, Rusija je bila jedan od najvažnijih snabdijevača energijom za Njemačku. Gas i nafta iz Rusije više se ne isporučuju Njemačkoj. U oktobru su se zemlje EU složile da postepeno ukinu preostali uvoz prirodnog gasa iz Rusije do kraja 2027. godine.
Zbog agresije na Ukrajinu, Evropska unija je usvojila nekoliko paketa dalekosežnih sankcija protiv Moskve.

Velike svađe u vrhu CDU: "Moramo razmotriti sankcije protiv Rusije i iz sopstvene ekonomske perspektive"

Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro uhapšen je u subotu u svom domu u glavnom gradu Brazila, nekoliko dana prije nego što je trebalo da počne sa služenjem zatvorske kazne zbog vođenja pokušaja državnog udara.
Savezna policija je u saopštenju navela da je izvršila nalog za preventivno hapšenje koji je sama policija zatražila, a odobrio Vrhovni sud, izvijestio je CNN.&nbsp;
Uhapšen je u svom domu u Braziliji.
Izvori su rekli CNN Brazil da je bdenje koje je organizovao Bolsonarov najstariji sin, senator Flavio Bolsonaro, ispred kompleksa stambenih zgrada u kojima živi bivši predsjednik pokrenulo zahtjev za preventivni pritvor.
Bolsonaro je ranije ove godine osuđen na 27 godina zatvora zbog planiranja ostanka na vlasti nakon što je izgubio izbore 2022. godine od predsjednika Luiza Inasija Lule da Silve i nalazi se u kućnom pritvoru.

Uhapšen bivši predsjednik Brazila Žair Bolsonaro

U Sloveniji će sjutra biti održan referendum o potpomognutom samoubistvu, drugi u prethodne dvije godine.
Prvi referendum, održan prošle godine i koji je bio savjetodavne prirode, pokazao je da je 55 odsto birača izrazilo podršku uvođenju Zakona o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života.
Nakon što je ovaj zakon usvojen u Slovenskom parlamentu, pojavila se peticija za održavanje novog referenduma o ovom pitanju. Peticiju je potpisalo više od 46.000 građana Slovenije.
Vlasti su zbog toga odlučile ssa sazovu referendum kako bi građani imali posljednju riječ u vezi s potpomognutim samoubistvom.
Za odbacivanje zakona potrebno je ispuniti dva uslova: da većina birača koji izađu na referendum glasa protiv i da najmanje 20 odsto svih registrovanih birača glasa protiv.
S obzirom na to da Slovenija ima 1.696.025 registrovanih birača, najmanje 339.205 birača mora glasati protiv zakona da bi on bio odbijen.
Prema Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji mogli bi dobiti pristup potpomognutom samoubistvu. Ako se zahtjev pacijenta odobri, pacijent bi dobio supstancu kojom bi sam mogao da okonča život.
Pacijenti će morati dva puta da izraze svoju namjeru svom doktoru prije podnošenja formalnog zahtjeva, koji mora odobriti još jedan, nezavisni doktor. Njihovu sposobnost donošenja odluke procijeniće i psihijatar.
Zdravstveni radnici zadržavaju pravo da odbiju da učestvuju u proceduri, dok pravo neće moći da koriste osobe mlađe od 18 godina i pacijenti čija neizdrživa patnja proizlazi isključivo iz mentalne bolesti.

Građani Slovenije izlaze na referendum: Da li će potpomognuto samoubistvo ostati legalno?

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: dri