Državna revizorska institucija (DRI) objavila je Izvještaj o reviziji „Efikasnost uspostavljanja optimalne administracije u procesu reforme javne uprave“, koji je dostupan internet stranici DRI, www.dri.co.me.
Sprovodeći reviziju efikasnosti u procesu reforme javne uprave, DRI je ocijenila da postupak uspostavljanja optimalne administracije u periodu 2016–2025. godine nije bio u dovoljnoj mjeri efikasan i da nije u potpunosti ostvario planirane rezultate.
Na osnovu podataka Ministarstva finansija, utvrđeno je da broj zaposlenih u javnoj upravi kontinuirano raste prosječnom stopom od 2,12% godišnje u periodu 2019–2024, a ukupan broj zaposlenih u 2024. godini iznosi 54.276, od čega 47.284 na centralnom nivou. Predviđene mjere i aktivnosti, prema reviziji, nisu rezultirale smanjenjem broja zaposlenih.
Strategija reforme javne uprave 2016–2020 imala je za cilj unapređenje upravljanja ljudskim resursima i uspostavljanje efektivnog sistema za praćenje broja zaposlenih i mjerenja kvaliteta njihovog rada. Od 33 planirane podaktivnosti, realizovano je 14 ili 42%, što je rezultiralo ostvarenjem samo jednog od tri indikatora rezultata.
U okviru Strategije reforme javne uprave 2022–2026 (Akcioni plan 2022–2024), postavljen je operativni cilj „Optimalna administracija“, koji je trebao biti ostvaren kroz 2 indikatora i 8 aktivnosti. Revizijom je utvrđeno da je jedan indikator realizovan, dok za drugi nije postavljena ciljna vrijednost.
Takođe, dvije operativne strukture formirane za praćenje realizacije Strategije 2022–2026 nijesu obavljale zadatke u skladu sa osnivačkim aktima, nisu obezbjeđivale potpunu analizu realizacije aktivnosti niti pravovremeno informisale Savjet za reformu javne uprave o izazovima i kašnjenjima. Proaktivna uloga Savjeta u uspostavljanju funkcionalne koordinacije također nije obezbijeđena.
Revizijom je konstatovano da su reforme u dijelu optimizacije javne uprave uglavnom bile formalne promjene i izrada dokumenata, dok su aktivnosti koje zahtijevaju međuresorsku saradnju, IT integraciju, implementaciju nadzora, razvoj kapaciteta i kulturološke promjene ostale djelimično ili potpuno nerealizovane. Ovo ukazuje na izraženu formalizaciju reformi, bez suštinske transformacije sistema, što dovodi u pitanje održivost i postizanje planiranih rezultata.
Zbog značaja utvrđenih nalaza, Izvještaj o reviziji je dostavljen Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore na upoznavanje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DRI: Efikasnost uspostavljanja optimalne administracije u reformi javne uprave nije zadovoljavajuća

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je dostavio četiri prijedloga za Godišnji plan revizija za 2026. godinu Državne revizorske institucije (DRI), shodno javnom pozivu DRI da uključi u proces svog planiranja zainteresovanu javnost.
Oni su, kako su saopštili, predložili reviziju poslovanja Radio-televizije Crne Gore (RTCG), Gradske RTV, Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES)
- Smatramo da bi revizija ovih subjekata značajno doprinijela većoj transparentnosti, odgovornosti i kontroli trošenja javnog sredstava, kao i povjerenju građanstva u institucije - poručili su u CGO.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1967930915981496787&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO predlaže reviziju poslovanja RTCG, Gradske RTV, MUP-a i CGES-a

Državna revizorska institucija izvršila je kontrolu realizacije preporuka datih u Izvještaju o reviziji &nbsp;„Uspješnost sprovođenja rodno odgovornog budžetiranja u Crnoj Gori“ i utvrdila da je realizovano 26 odsto preporuka.
U Izvještaju o reviziji uspjeha „Uspješnost sprovođenja rodno odgovornog budžetiranja u Crnoj Gori“ dato je ukupno 39 preporuka za šest subjekata revizije, u cilju unapređenja sprovođenja rodno odgovornog budžetiranja.
- Na osnovu dostavljenih izvještaja o realizaciji preporuka i ocjene revizorskog tima, nadležni Kolegijum je ocijenio, u sastavu dr Branislav Radulović (rukovodilac Kolegijuma) i Vesna Mihailović (članica Kolegijuma) &nbsp;da je 26 odsto preporuka realizovano, 54 odsto preporuka je djelimično realizovano i 20 odsto preporuka je u fazi realizacije, odnosno: deset preporuka je realizovano; dvadeset i jedna preporuka je djelimično realizovana; i osam preporuka je u fazi realizacije - saopšteno je iz DRI.
Nadležni Kolegijum je zaključio da subjekti revizije treba da DRI dostave nove Izvještaje o realizaciji preporuka, u &nbsp;roku od 12 mjeseci i da se Izvještaj DRI o realizaciji preporuka dostavi Odboru za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore.
Drugi izvještaj DRI o realizaciji preporuka datih u Izvještaju o reviziji &nbsp;„Uspješnost sprovođenja rodno odgovornog budžetiranja u Crnoj Gori“ &nbsp;je objavljen na zvaničnoj internet stranici <a href="https://www.dri.co.me/izvjestaj-o-realizaciji-preporuka">www.dri.co.me</a>.

Sprovođenje rodno odgovornog budžetiranja: Realizovano 26 odsto preporuka

Državna revizorska institucija &nbsp;objavila je Izvještaj o realizaciji preporuka iz revizije Godišnjeg finansijskog izvještaja „Pošta Crne Gore“ AD Podgorica za 2023. godinu, a kojim je utvrđeno da je ovo akcionarsko društvo u potpunosti sprovelo šest od ukupno 12 preporuka.
- U periodu od 3. januara do 30. juna 2025. godine, „Pošta Crne Gore“ preduzimala je aktivnosti na sprovođenju preporuka koje su joj izdate nakon revizije godišnjeg finansijskog izvještaja. Kolegijum DRI, u sastavu Zoran Jelić (predsjedavajući) i Milan Dabović (član), ocijenio je da su tri preporuke ostale nerealizovane, dvije su djelimično sprovedene, dok je jedna u fazi realizacije- navodi iz DRI.
Naime, preporuke koje nijesu realizovane odnose se na sravnjenje potraživanja i obaveza i njihovo knjigovodstveno evidentiranje, procjenu vrijednosti imovine (nepokretnosti i opreme), kontrolu upravljanja gotovinom, kao i primjenu Uredbe o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru.
- Društvo je djelimično sprovelo preporuke koje se odnose na oblast javnih nabavki, dok je preporuka koja se tiče identifikacije nepokretnosti i utvrđivanja prava svojine na nepokretnostima evidentiranim u knjigovodstvu na podračunima i dalje u fazi realizacije- stoji u Izvještaju DRI.
Iz Državne revizorske institucije ističu da je „Pošta Crne Gore“ AD Podgorica dužna da DRI dostavi novi izvještaj o realizaciji preostalih preporuka do 30. januara 2026. godine.&nbsp;

DRI: Pošta Crne Gore realizovala polovinu revizorskih preporuka

<h5> </h5>
<h5>Državna revizorska institucija izvršila je reviziju Godišnjeg finansijskog izvještaja DOO ''EPCG-Solar gradnja'' Nikšić, za 2024. godinu, u kojem je utvrđeno da su pogrešna prikazivanja u finansijskim izvještajima za 2024. godinu, pojedinačno ili zbirno, i da imaju materijalan i prožimajući efekat na finansijske izvještaje, u odnosu na postavljene kriterijume za finansijsku reviziju te u skladu s navedenim nadležni Kolegijum je izrazio negativno mišljenje na Finansijski izvještaj ove firme.</h5>
- Nadležni kolegijum DRI, koji je rukovodio predmetnom revizijom, u sastavu: predsjedavajući Senatom DRI, senator Zoran Jelić (rukovodilac Kolegijuma) i senator dr Milan Dabović (član Kolegijuma), izrazio je negativno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj i negativno mišljenje na pravilnost poslovanja DOO „EPCG – Solar gradnja“ Nikšić za 2024. godinu- navodi se u saopštenju DRI.
Revizijom pravilnosti Godišnjih finansijskih izvještaja DOO „EPCG - Solar gradnja“ Nikšić za 2024. godinu, utvrđeno je da Društvo nije u potpunosti uskladilo poslovne aktivnosti sa zakonskim i drugim propisima. Revizijom su utvrđena odstupanja i neusklađenosti poslovanja Društva sa sljedećim propisima: Zakonom o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, Zakonom o radu, Zakonom o obligacionim odnosima, Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, Zakonom o zaštiti imovine i lica, Zakonom o javnim nabavkama, Uredbom o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru, Pravilnikom o načinu i rokovima za vršenje popisa imovine i obaveza pravnih lica i Pravilnikom o kontnom okviru i sadržini računa u kontnom okviru za pravna lica registrovana za obavljanje privredne djelatnosti i druga pravna lica. Slučajevi neusklađenosti, pojedinačno ili zbirno imaju i materijalan i prožimajući efekat u odnosu na postavljene kriterijume za reviziju pravilnosti, na osnovu čega nadležni Kolegijum DRI izražava negativno mišljenje na reviziju pravilnosti.
- Društvo nije izvršilo obračun odloženog poreskog sredstva u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardom 12 – Porez na dobit, a shodno primjeni člana 11a Zakona o porezu na dobit pravnih lica i po tom osnovu je iskazalo manju dobit za 63.699,99 eura. Društvo je takođe na poziciji 16 Prijave za utvrđivanje poreza na dobit pravnih lica za poreski period 01.01.2024. godine do 31.12.2024. godine, prikazalo veći iznos troškova koji se ne priznaju u poreske svrhe za 22.319,06 eura u odnosu na podatke iz knjigovodstvene evidencije, koji se odnose na neizmirene obaveze shodno članu 11a Zakona- navodi se u izvještaju DRI.
Na poziciji 16 Prijave za utvrđivanje poreza na dobit pravnih lica za poreski period 01.01.2024. godine do 31.12.2024. godine, ističu iz DRI, Društvo je prikazalo veći iznos troškova koji se ne priznaju u poreske svrhe za 22.319,06 eura u odnosu na podatke iz knjigovodstvene evidencije, koji se odnose na neizmirene obaveze shodno članu 11a Zakona.
- Društvo nije knjigovodstveno iskazalo rezervisanja. Ovo se posebno odnosi na rezervisanja za naknade i druge beneficije zaposlenih, kao što su otpremnine prilikom odlaska u penziju, jubilarne nagrade i eventualno druge obaveze koje se iskazuju u skladu sa stečenim pravima u toku trajanja i nakon prestanka zaposlenja, što ukazuje na nerealno iskazane podatke na pozicijama finansijskih iskaza za 2024. godinu- ističe se u izvještaju.
Kako navode iz DRI, značaj uticaja rezervisanja po osnovu otpremnina prilikom odlaska u penziju i jubilarnih nagrada na pozicije finansijskih iskaza je nesumnjiv, ako se uzme u obzir broj zaposlenih (koji prema podacima iz Statističkog aneksa u 2024. godini prosječno iznosi 444 zaposlena) i postavljeni kriterijumi za finansijsku reviziju.
- Revizijom pravilnosti poslovanja DOO 'EPCG – Solar – gradnja' Nikšić utvrđene su neusklađenosti koje imaju materijalan i prožimajući karakter. Neusklađenosti su utvrđene u odnosu na: Zakon o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, Zakon o radu, Zakon o obligacionim odnosima, Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, Zakon o zaštiti imovine i lica, Zakon o javnim nabavkama, Uredbu o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru, Pravilnik o načinu i rokovima za vršenje popisa imovine i obaveza pravnih lica i Pravilnik o kontnom okviru i sadržini računa u kontnom okviru za pravna lica registrovana za obavljanje privredne djelatnosti i druga pravna lica- dodaje se u izvještaju.
Društvo nije, navodi se dalje u izvještaju, u skladu sa čl. 11 Zakona o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, utvrdilo Plan za unapređenje upravljanja i kontrola, i u skladu sa čl. 18 sačinilo Godišnji izvještaj o aktivnostima na sprovođenju i unapređenju upravljanja i kontrola za 2024. godinu, a izvještaj za 2023. godinu nije dostavilo osnivaču uz godišnji izvještaj o radu. Rukovodilac subjekta nije, u cilju uspostavljanja dobrog kontrolnog okruženja, delegirao ovlašćenja rukovodiocima organizacionih jedinica, nijesu utvrđene linije izvještavanja, niti plan u slučaju nepopunjenosti radnih mjesta ili odsustva zaposlenih za ključne funkcije.
Društvo nije sprovelo aktivnosti u cilju uspostavljanja sistema upravljanja i unutrašnjih kontrola kako je to propisano odredbama Zakona o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru. Revizijom je utvrđeno da je Društvo tokom 2024. godine, u najvećem broju slučajeva, aneksiralo ugovore o radu i izvršilo transformaciju ugovora sa određenog na neodređeno vrijeme, bez raspisivanja javnog oglasa i bez ispunjenih uslova za transformaciju radnog odnosa, što nije u skladu sa odredbama Zakona o radu.
- Tokom 2024. godine Društvo je aneksiranjem ugovora o radu izvršilo transformaciju ugovora sa određenog na neodređeno vrijeme za najveći broj od 357 zaposlenih u 2024. godini, bez raspisivanja javnog oglasa i bez ispunjenih uslova za transformaciju radnog odnosa (trajanje ugovora nije bilo duže od 36 mjeseca, kako je to predviđeno tada važećom odredbom Zakona o radu). Navedeno nije u skladu sa članom 24 Zakona o radu i članom 38 Zakona o radu-navode iz DRI.
U izvještaju se navodi da se društvo koeficijente složenosti radnih mjesta utvrdilo aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta bez saglasnosti Vlade i prethodno pribavljenog mišljenja Ministarstva, što nije u skladu sa članom 24 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
- U Iskazima o finansijskoj poziciji za 2022. i 2023. godinu, Društvo je prikazalo gubitak u poslovanju (2.202.455 eura i 2.712.640 eura), a nije smanjilo ukupan fond zarada, što nije u skladu sa članom 10 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru- navodi se u izvještaju.
Poslovi za koje su angažovana lica ugovorima o djelu predviđeni su aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji kao poslovi radnih mjesta pomoćni radnik i monter, što nije u skladu sa članom 669 Zakona o obligacionim odnosima.
- U postupku revizije utvrđene su i nepravilnosti koje se odnose na: način i uslove korišćenja sredstava reprezentacije; popis i upravljanje imovinom; nedostatak procedura koje se odnose na planiranje i izvještavanje; postupanja prilikom neblagovremene naplate potraživanja; nepoštovanje odredbi Uredbe o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru; neuspostavljanje Službe za zaštitu imovine i lica; nedostatke u sprovođenju popisa i nepreduzimanje mjera povodom manjka i oštećenog inventara; neformiranje amortizacionih grupa i nepostojanje akata za amortizacione stope- poručili su iz DRI.
Društvo takođe, dodaju iz DRI, nije ispravno evidentiralo imovinu koju koristi, u skladu sa pravilima koja se odnose na primjenu MSFI 16, dok je u dijelu pravilnosti iskazivanja zaliha utvrđeno neslaganje popisa i knjigovodstvenog stanja zaliha.
Utvrđene su greške u evidentiranju poslovnih promjena zbog neusklađenosti sa Pravilnikom o kontnom okviru i sadržini računa u kontnom okviru za pravna lica registrovana za obavljanje privredne djelatnosti i druga pravna lica.
&nbsp;Iz DRI pojašnjavaju i da je u dijelu revizije koji se odnosi na primjenu Zakona o javnim nabavkama i podzakonskih akata, utvrđeno da je Društvo vršilo podjelu predmeta javne nabavke prilikom nabavke kancelarijskog materijala, računara i multifunkcionalnih štampača, iznajmljivanja teretnog vozila, i nije u potpunosti sprovodilo jednostavne nabavke u skladu sa Pravilnikom o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, te da je prekoračilo ukupni godišnji limit nabavki od 100.000,00 eura za jednostavne nabavke.
- U cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, DRI je subjektu revizije dala dvadeset tri preporuke i obavezala Društvo da do 30. jula 2025. godine izradi i dostavi DRI Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 30. decembra 2025. godine Izvještaj o sprovedenim radnjama po izrađenim i dostavljenim preporukama- stoji u izvještaju.
Konačan izvještaj o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja DOO “EPCG - Solar - gradnja” Nikšić za 2024. godinu je dostavljen na upoznavanje Odboru direktora kao organu upravljanja i rukovođenja Društva, Elektroprivredi Crne Gore kao osnivaču Društva, Ministarstvu finansija Crne Gore, Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore i Vrhovnom državnom tužilaštvu.

DRI dala negativno mišljenje o Solar gradnji: Kršili Zakone o radu, o porezu na dobit, o javnim nabavkama

Odbornik u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković pozvao je Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) da hitno ispita poslovanje Gradske RTV, nakon što je Državna revizorska institucija (DRI) objavila izvještaj u kojem se navode ozbiljne nepravilnosti u radu ovog lokalnog javnog emitera. Mašković je, takođe, apelovao na gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića i predsjednicu Savjeta RTV Podgorica Vesnu Radulović da bez odlaganja iniciraju razrješenje direktora Vladimira Otaševića, jer bi , kako navodi, svako dalje tolerisanje ovog rukovodstva predstavljalo saučesništvo u prikrivanju nezakonitosti.
- Izvještaj DRI ogolio je istinu o stanju u Gradskoj RTV i jasno pokazao zašto su čelnici ove ustanove mjesecima krili podatke o poslovanju od javnosti. Uslovno mišljenje na finansijski izvještaj i negativno mišljenje na pravilnost poslovanja predstavljaju najtežu formu revizorske kritike koju jedno javno preduzeće može dobiti - naveo je Mašković.
On tvrdi da je poslovanje RTV Podgorica vođeno sistemski nezakonito, uz, kako kaže, otvoreno zanemarivanje finansijske discipline.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdri-dala-negativno-misljenje-na-poslovanje-gradske-tv&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Posebno je zabrinjavajuće što je DRI utvrdila da je direktor preduzeća od firme tražio novac za lične potrebe kroz tzv. ‘akontaciju’. To nije samo disciplinski prekršaj, već osnov za sumnju u krivičnu odgovornost - ističe Mašković.
Prema njegovim riječima, revizori su evidentirali niz nepravilnosti koje uključuju vođenje dvostrukih i netačnih bilansa, prikrivanje gubitaka i kapitala u različitim izvještajima, nepoštovanje zakonske obaveze dostavljanja finansijskih izvještaja Savjetu i Poreskoj upravi, nezakonito zapošljavanje mimo sistematizacije i bez javnih oglasa, korišćenje ugovora o djelu za obavljanje redovnih poslova, višestruke isplate bez pravne osnove kao i kršenje internih kontrola kod isplate zarada.
Mašković navodi i brojne propuste u poreskom i imovinskom poslovanju, uključujući nezakonit odbitak PDV-a za opremu i vozila koja se ne koriste za djelatnost, kao i nedozvoljene poreske olakšice.
- Revizija je pokazala da nisu postojali planovi ni odluke za kupovinu opreme, poklona i mobilnih telefona, dok registar imovine nije vođen u skladu sa zakonom. Evidencije su nepotpune, a popis obaveza je izostavljen - &nbsp;upozorava Mašković.
On dodaje da je poseban problem nepostojanje odvojenog računovodstva za javne i komercijalne usluge, što je, kako kaže, direktno kršenje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama.
- Gradska RTV nije privatna firma, već javna ustanova koju finansiraju građani. Zbog svega navedenog, pozivam gradonačelnika Sašu Mujovića i predsjednicu Savjeta RTV Podgorica Vesnu Radulović da odmah pokrenu postupak razrješenja direktora Borisa Otaševića. Svako dalje odlaganje bilo bi saučesništvo u prikrivanju nezakonitosti - poručio je odbornik Mašković.
On je apelovao i na Vrhovno državno tužilaštvo da bez odlaganja ispita poslovanje Gradske RTV, sa fokusom na nenamjensko trošenje sredstava, sporne ugovore o djelu i akontacije koje je, kako tvrdi, menadžment koristio za lične potrebe.
- Vrijeme je da odgovorni za finansijski haos u javnoj ustanovi koja treba da služi interesima građana, a ne partijskim ili ličnim interesima, odgovaraju i pred zakonom - &nbsp;zaključio je Mašković.

Mašković pozvao VDT da ispita poslovanje Gradske RTV, traži razrješenje direktora Otaševića

Državna revizorska institucija (DRI) ocijenila je upravljanje sudskim sporovima u Ministarstvu unutrašnjih poslova kao neuspješno, a u Ministarstvu odbrane kao djelimično uspješno, navodi se u Izvještaju o reviziji uspješnosti koji je danas objavljen, a u kojem se konstatuje da je iz ova dva ministarstva prinudnim naplatama iz budžeta isplaćeno preko 15,5 miliona eura na osnovu sudskih sporova.&nbsp;
Revizijom su obuhvaćeni ključni elementi upravljanja: evidencija i praćenje sporova, institucionalni kapaciteti, mirno rješavanje radnih sporova, saradnja sa Zaštitnikom imovinsko-pravnih interesa države, kao i analiza uzroka i izvršenje sudskih presuda.
Prema ocjeni nadležnog Kolegijuma DRI, kojim su rukovodili senator dr Branislav Radulović i predsjedavajući Senatom Zoran Jelić, MUP pokazuje ozbiljne sistemske slabosti, uključujući nedostatak pisanih procedura, lošu evidenciju, nedovoljnu saradnju sa Zaštitnikom i hroničan manjak stručnog kadra. Presude se, u najvećem broju slučajeva, izvršavaju prinudno, uz značajne dodatne troškove za državni budžet.
Ministarstvo odbrane, iako u boljoj poziciji, suočava se sa rastom broja radnih sporova, što ukazuje na potrebu za odlučnijim sprovođenjem korektivnih mjera.
U periodu 2020–2023. pokrenuto je skoro 6.000 sudskih postupaka protiv ova dva ministarstva. Za izgubljene sporove i druge obaveze, Ministarstvo odbrane isplatilo je 3,92 miliona eura, dok je Ministarstvo unutrašnjih poslova potrošilo čak 11,65 miliona eura, najviše po osnovu radnih sporova, neplaćenih faktura i naknada štete.
Analiza je pokazala da do 40% ukupnih izdataka u radnim sporovima čine kamate, parnični troškovi i izvršenja, a brojni postupci su vođeni retroaktivno zbog zastarelih zakonskih rješenja. Poseban problem predstavlja pribjegavanje masovnim i simboličnim tužbama, često u korist advokatskih kancelarija.
DRI upozorava da je Ministarstvo unutrašnjih poslova izgubilo gotovo sve radne sporove, dok Ministarstvo odbrane povremeno ostvaruje uspjehe zahvaljujući unutrašnjim kapacitetima i saradnji sa Zaštitnikom.
DRI je izdala 10 preporuka koje se odnose na jačanje institucionalnog okvira, unapređenje evidencije, analize i planiranja budžetskih obaveza, kao i smanjenje pravnog i finansijskog rizika. Naglašava se da efikasno upravljanje sporovima predstavlja ne samo zaštitu interesa države, već i pokazatelj odgovornog odnosa prema javnim sredstvima i zaposlenima.
Zbog ozbiljnosti nalaza, izvještaj je upućen na razmatranje odboriam za bezbjednost i odbranu i &nbsp;za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore.

MUP i MOD za četiri godine „pukli“ preko 15,5 miliona eura na sudske sporove

Iz Centra za za građansko obrazovanje pozdravili su odluku Državne revizorke institucije da, na osnovu njihove sugestije, sprovede reviziju finansijskog poslovanja JU Crnogorska kinoteka za 2023. godinu, a ovom prilikom su istakli da dvostruko negativno mišljenje DRI – na tačnost finansijskog izvještaja i na usklađenost poslovanja sa propisima – potvrđuje opravdanost ukazivanja na potrebu da se „osvijetli“ rad ove važne ustanove.
- Tokom mandata bivšeg direktora Gorana Bjelanovića, DRI je utvrdila ozbiljna kršenja Zakona o budžetu za 2023, Zakona o radu, Zakona o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, Uputstva o radu Državnog trezora, kao i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji JU Crnogorska kinoteka- kazali su iz CGO.
Iz ove organizacije su ukazali da samo mali uzorak revizije ukazuje na brojne nepravilnosti koje su građane koštale najmanje 88.188,36€, a preko 110.000 € je nenamjenski potrošeno i za ugovore o djelu za poslove koji su već bili sistematizovani – i to bez dokaza da su ti poslovi ikada izvršeni.
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fnegativno-misljenje-dri-na-poslovanje-kinoteke-u-2023-godinu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Skoro trećina kontrolisanih personalnih dosijea pokazuje da zapošljeni koje je Bjelanović doveo nijesu ispunjavali zakonske uslove za rad u ovoj ustanovi kulture- ističu iz CGO.
&nbsp;Posebno je, navode iz CGO, &nbsp;zabrinjavajuće što Kinoteka revizorima nikada nije dostavila dio tražene dokumentacije. Nepravilnosti su utvrđene i u oblasti javnih nabavki.
Podsjećaju da je Bjelanović imenovan u oktobru 2021. na prijedlog tadašnje ministarke Vesne Bratić, a smijenjen u junu 2024. nakon niza internih skandala, pritisaka na zaposlene i izgubljenih sudskih sporova zbog nezakonitog djelovanja.&nbsp;
Za sada, kazali su iz CGO, &nbsp;nema naznaka da će snositi odgovornost za ovakvo rukovođenje Crnogorskom kinotekom.

CGO: Dvostruko negativno mišljenje DRI potvrđuje opravdanost da se „osvijetli“ rad Kinoteke

Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je da Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – Budva nije realizovalo preporuku o definisanju i evidentiranju rezervi u Statutu, iako je sprovelo većinu drugih preporuka iz revizije finansijskog izvještaja za 2022. godinu.&nbsp;
Preduzeće tvrdi da za to ne postoji zakonska obaveza i predlaže ukidanje rezervi kroz povećanje neraspoređene dobiti, dok DRI insistira na njihovom jasnom regulisanju, uz dalji nadzor do kraja 2025. godine.
DRI je objavila izvještaj o realizaciji preporuka datih u reviziji godišnjeg finansijskog izvještaja Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – Budva za 2022. godinu.&nbsp;
Na osnovu dostavljenih podataka, DRI je obavila kontrolu sprovođenja preporuka i utvrdila da je od ukupno 17 preporuka, preduzeće u potpunosti realizovalo 12, dok su četiri djelimično sprovedene, a jedna ostala nerealizovana.
Nadležni kolegijum DRI, koji čine senator Zoran Jelić (rukovodilac) i senator dr Milan Dabović (član), zaključio je da je neophodno da preduzeće do 31. decembra 2025. godine dostavi novi izvještaj o realizaciji pet preporuka koje i dalje zahtijevaju nadzor i dodatne aktivnosti.
Jedina preporuka koja nije realizovana odnosi se na definisanje i evidentiranje rezervi u Statutu preduzeća. DRI je preporučila da preduzeće jasno odredi način formiranja, iznos i korišćenje rezervi, te da ih adekvatno evidentira u knjigovodstvenim evidencijama.&nbsp;
Međutim, iz preduzeća su naveli da iznos od 7.806,51 eura potiče iz perioda prije 2004. i da se prenosio u narednim godinama kroz početno stanje.&nbsp;
Takođe, pozivajući se na Zakon o privrednim društvima, ističu da ne postoji zakonska obaveza da se rezerve regulišu Statutom, zbog čega smatraju da ih mogu ukinuti kroz povećanje neraspoređene dobiti.
Kao rješenje, preduzeće predlaže da se navedene rezerve brišu kroz popis ili posebnu odluku koju bi usvojio Odbor direktora najkasnije do 31. marta 2025. godine.
Ipak, DRI naglašava da pitanje rezervi ostaje otvoreno i da će se njihova realizacija pratiti u narednom periodu.&nbsp;
Cilj revizije i preporuka je osiguravanje finansijske transparentnosti i usklađenosti poslovanja preduzeća sa relevantnim propisima.

DRI: Morsko dobro realizovalo većinu preporuka, pitanje rezervi i dalje otvoreno

Državna revizorska institucija (DRI) objavila je Drugi izvještaj o realizaciji preporuka datih u „Izvještaju o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) za 2021. godinu“ prema kojem su realizovane dvije od ukupno pet preporuka.
U prvom izvještaju, objavljenom 12. decembra 2022. godine, DRI je dala ukupno pet preporuka koje je ANB trebalo da realizuje. Nakon što je Agencija sprovela niz aktivnosti, nadležni Kolegijum DRI, u sastavu dr Branislav Radulović (rukovodilac Kolegijuma) i dr Milan Dabović (član Kolegijuma), utvrđeno da su dvije preporuke realizovane, da je jedna u fazi realizacije, jedna djelimično realizovana, te da jedna nije primjenljiva.
<h2>Knjigovodstvene evidencije nepokretnosti</h2>
Jedna od ključnih preporuka odnosila se na obavezno usklađivanje knjigovodstvenih evidencija sa podacima o nepokretnostima koje koristi Agencija.&nbsp;
Preporuka je zahtijevala da se svi podaci u knjigovodstvenim evidencijama moraju uskladiti sa stvarnim stanjem nepokretnosti. Agencija je u decembru 2022. godine započela aktivnosti na ovom zadatku, uz inicijalni akt upućen Upravi za katastar i državnu imovinu, i to sa zahtjevom za izdavanje posjedovnih listova koji bi uskladili stvarno stanje. Uz ovo, Agencija je poslala više urgencija, konkretno akte iz februara i marta 2023. godine, kako bi se postiglo usklađivanje podataka.
Takođe, kako bi osigurali tačnost podataka, Agencija je inicirala sastanak sa predstavnicima Uprave za katastar i državnu imovinu, na kojem su predočeni svi dosadašnji napori Agencije, koji traju još od 2013. godine, kao i stav da će se u narednom periodu izvršiti dodatno usklađivanje sa Zakonom o imovini. Međutim, problemi su nastali zbog potrebe za novim geodetskim snimanjem objekata koji nijesu adekvatno upisani u katastar. Ovaj postupak je već započet 2013. godine, ali se, kako su kazali u DRI, pokazalo da je potrebno ponovo izvršiti geodetsko snimanje kako bi se objekti adekvatno evidentirali.
- Zbog ovih administrativnih prepreka, Agencija je sprovela postupak nabavke usluga etažne razrade, što je rezultiralo zaključenjem ugovora 10. maja 2024. godine. Prema ugovoru, radovi su planirani da traju 60 dana, a elaborati o statusu nepokretnosti trebali su biti dostavljeni Upravi za katastar između 26. juna i 18. jula 2024. godine. U nekoliko opština, kao što su Podgorica (sjedište), Zagorič, Tuzi, Bar, Ulcinj, Kotor, Mojkovac i Berane, donijeta su nova rešenja o upisu prava na nepokretnostima. Međutim, u nekim slučajevima postupak je još uvijek u toku, kao što je slučaj u Plužinama i Plavu, gdje se radi na brisanju tereta bez dozvole za gradnju - piše u nalazu DRI.
Za neke nepokretnosti, posebno one koje se koriste u zajedničkim objektima sa Ministarstvom unutrašnjih poslova (MUP) u Danilovgradu, Budvi i Herceg Novom, nije bilo moguće sprovesti etažnu razradu jer ti objekti nijesu upisani u katastar ili je upisana samo bruto građevinska površina. Agencija je zbog toga, 11. aprila 2024. godine, uputila inicijativu MUP-u da se preduzmu zajedničke aktivnosti u vezi sa upisom tih objekata. Do trenutka izvještaja, povratna informacija od MUP-a nije bila primljena, pa su poslata nova urgiranja.
<h3>Stanje realizacije</h3>
U skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, Agencija je obavezna da do 19. novembra 2025. godine dostavi izvještaj o realizaciji preporuka koje još nijesu u potpunosti realizovane. Ovaj izvještaj treba obuhvatiti aktivnosti Agencije koje se odnose na neispunjene preporuke, uključujući i realizaciju preporuka vezanih za nepokretnosti.
Iz izvještaja nije jasno navedeno koje je druge preporuke DRI dala, ali prema riječima Kolegijuma DRI, većina preporuka je u fazi realizacije ili nije bila primjenljiva zbog specifičnih okolnosti, kao što su administrativni problemi u saradnji sa drugim državnim organima.
Na osnovu izvršenih aktivnosti i ocjene nadležnog Kolegijuma DRI, zaključeno je da je Agencija za nacionalnu bezbjednost sprovela određeni broj preporuka, ali da postoje i dalje izazovi u njihovom potpunom ispunjavanju. Najveći problemi nastali su usljed administrativnih prepreka i potrebnih usklađivanja sa zakonskim propisima, ali Agencija ostaje posvećena daljim naporima kako bi sve preporuke bile u potpunosti realizovane.&nbsp;
Drugi izvještaj DRI o realizaciji preporuka sa svim pratećim informacijama, biće dostavljen Odboru za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore, u cilju sprovođenja parlamentarnog nadzora i dalje kontrole realizacije preporuka.

Drugi izvještaj DRI: ANB realizovala dvije od pet preporuka

Zemlje zapadne Evrope su naš glavni spoljnopolitički partner, sa kojima već decenijama sarađujemo - kaže u izjavi za Antenu M ambasador Željko Perović.
On je komentarisao izostanak reakcija delegacije Evropske unije i ambasada zemalja Kvinte, povodom akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja kojima svjedočimo prethodnih dana, te članaka u kojima se, bez ikakvog osnova, crtaju mete grupi kritički orijentisanih medija, među kojima je i Antena M, a koji su, navodno, bili pod kontrolom biznismena Aleksandra Mijailovića.
- U posljednje vrijeme, proevropska i procrnogorska strana je u najmanju ruku začuđena ponašanjem, odnosno konkretno ćutanjem na niz nepočinstava aktuelne vlasti. Nikakva novost neće biti ako kažem ko prednjači u toj vlasti – to su predstavnici bivšeg DF-a i Demokrata - naglašava Perović.
Ističe da je od sredine avgusta do danas uslijedila serija događaja koji su zaista zapanjujući, navodeći kako je nevjerovatno šta ti ljudi rade i kako se ponašaju.
- Mi smo ih zvali 'oslobodilačka koalicija'. To je najklasičniji primjer osvetničke koalicije. I da se na to zatvaraju oči, mi smo u najmanju ruku začuđeni. Ubijeđeni smo da najznačajnije zemlje – EU i Velika Britanija bilježe svaki potez koji se dešava u Crnoj Gori, bilo oko tužilaštva, bilo oko pravosuđa, naših nastupa na spoljnopolitičkom planu, narušavanja odnosa susjedima, Hrvatskom, BiH i Kosovom i tome slično - rekao je Perović.
Uvjeren je da će u datom momentu do nekakvih reakcija ipak doći.
- Nevjerovatno je da niko od predstavnika zemalja ambasada Kvinte nije reagovao na saopštenje koje su objavili svi mediji – zbog čega je uhapšen bivši ministar Predrag Bošković. Navodno je u nekakvom kriminalnom klanu koji organizuje Aco Mijajlović. Čovjek je pitao ko za koga glasa u jednoj firmi. Nema toga u komšiluku i rodbini da se ne pita ko za koga glasa i da se zbog toga podiže optužnica i čovjeku se određuje pritvor do 72 sata - izričit je sagovornik Antene M.
Podsjetimo, Bošković je juče, nakon saslušanja pred sudijom za istragu Višeg suda u Podgorici, u poslijepodnevnim satima pušten da se brani sa slobode, iako mu je prethodno bio određen pritvor.
Perović je ubijeđen da nekakve reakcije povodom cjelokupnih dešavanja ipak moraju uslijediti narednih dana.
Komentarišući povezivanje kritički orijentisanih medija sa organizovanim kriminalnim grupama, sagovornik Antene M ističe da je 90 odsto medija u Crnoj Gori pod kontrolom Aleksandra Vučića i srpske tajne službe.
- Mislim da i ptice na grani znaju da se slivaju ogromni novci, da su stalno prisutni agenti beogradskih službi po svim mjestima u Crnoj Gori, s ciljem izazivanja nereda. Režim u Beogradu, imajući u vidu da je pritjeran uz zid, na sve moguće načine pokušava da izveze nerede ka Crnoj Gori - zaključuje Perović.

Perović: Zatvaranje očiju ambasada Kvinte pred nepočinstvima vlasti u najmanju ruku začuđuje

Postoji velika doza optimizma i nade kada je riječ o evropskom putu Crne Gore“, ocijenila je u razgovoru za Portal Analitika Gorana Grgić, viša istraživačica u švajcarskom i euroatlantskom bezbjednosnom timu Centra za bezbjednosne studije u Cirihu.&nbsp; Prema njenim riječima, trenutno postoji konsenzus da je Crna Gora lider na području Zapadnog Balkana i „dobra priča“ o tome u kom pravcu države mogu ići. - Stavljen je veliki akcenat na ulogu koju igra NATO kao neka vrsta sidra i stabilizatora za Crnu Goru s obzirom na sve što se dešava u Evropi, ali i šire, svih izazova koji nisu nužno određeni geografskom determinantom, bilo da se radi o uplivu novih tehnologija i izazova koji se tiču strateškog nadmetanja velikih sila. S druge strane, mislim da je dobro biti trezven oko svih izazova koji su pred Crnom Gorom i mislim da neću reći ništa ekskluzivno ako kažem da ti izazovi postoje i kada je riječ o unutrašnjim reformama koje treba sprovesti, ali su oni svakako veći kada je riječ o spoljnim uticajima - kaže Grgić.&nbsp; <h2>Uprkos dozi optimizma, brojni izazovi na unutrašnjem i vanjskom planu</h2> Ukazuje na to da u svijetu postoji mnogo kriza sa kojima se EU trenutno bori što budi potrebu da dođe do restarta procesa proširenja, te da se on nametne kao bitna stavka na agendi.&nbsp; - Postoje signali i mislim da donekle postoji apetitod strane Evropske komisije. Čini mi se da u Evropskom parlamentu mnogo bolje razumiju to da teško da će, dok ne prihvatimo i ne uključimo ovaj dio Evrope u EU, doći do stabilizacije na željeni način, a samim tim i do konzistentnog putovanja ka boljoj demokratiji, snažnijem ekonomskom rastu i opštem jačanju društvenih procesa koji to mogu donijeti. Koliko ja pratim, vidim i čujem, priča o Crnoj Gori je obojena dozom optimizma i nade više nego što je to slučaj sa drugim državama u regionu - pojašnjava Grgić. Ipak, svjesna je kaže da su postoje brojni izazovi, kako na unutrašnjem tako i na vanjskom planu.&nbsp; - Ne bih htjela skroz generalizovati, ali gledano iznutra glavna boljka vezana je uopšteno za istoriju regiona koja proizilazi iz raspada bivše države – Jugoslavije i svih procesa koji su se dešavali nakon toga u toku izgradnje novih država, bilo da se radi o demokratskoj tranziciji,tranziciji na ekonomskom planu i jednim dijelom tranziciji koja se ticala izlaska iz etničkih sukoba - napominje ona. Neke države su, kaže, u tome puno dublje i imaju puno traumatičnija iskustva nego Crna Gora, ali sigurno da tu postoje neki elementi koji su i dalje veoma prisutni, posebno u međusobnim odnosima bivših republika, a sada država.&nbsp; - Mislim da su neke unutrašnje tranzicije, koje nisu završene, nažalost zaustavile procese i zarobile državu pa zapravo vidimo da glavni unutrašnji problemi sežu do korupcije, subverzije vladavine prava i sličnih stvari. To sve dolazi, kako ja to gledam, od činjenice da su nakon raspada Jugoslavije procesi u izgradnji novih država u nekim djelovima bili uspješniji nego u drugima što je uzrokovalo da još postoje neke manjkavosti, čak i u državama koje su, kao Slovenija i Hrvatska, već ušle u EU - ističe Grgić. <h2>Kad se raspao Berlinski zid, pao je nama na glavu&nbsp;</h2> Sagovornica Analitike smatra da je za Zapadni Balkan, a samim tim i Crnu Goru, veći izazov od unutrašnjih reformi činjenica da je ovaj region oduvijek podložan prelamanju svega što se događa na globalnom planu.&nbsp; - Kada se raspao Berlinski zid on je pao nama na glavu. To je neko duhovito primijetio, ali to je tako. Vanjski procesi na nas utiču mnogo više nego na neke druge regije svijeta jer smo geografski tu gdje jesmo, kulturološki imamo uticaj sve tri velike religije, a tu su i veze sa različitim velikim silama koje žele ostvariti uticaje... To je nešto na šta ne možemo da ne obratimo pažnju i što ne smijemo izgubiti iz vida - upozorava Grgić. Grgić podsjeća da je na ovom području duže od decenije, sa jačanjem ruskog neoimperijalizma i revizionizma, vidljiva promjena paradigme te da je u tom periodu ova regija ponovo postala igralište velikih sila.&nbsp; - Nije samo Rusija tu u igri. I Kina isto. Koliko god Amerika gledala na Kinu kao suparnika, tako se isto dvije sile odnose i prema ovom regionu. Sve te stvari, od ruskog hibridnog uticaja ili eksplicitnog uticaja kroz energetiku i slično, preko kineskih investicija do nezavršenog posla EUi SAD što se tiče izgradnje ovih država, u čemu je uloga vanjskih sila bila vrlo bitna, zapravo ključna - sve to ima uticaj na naš region. Oni mijenjaju svoje bezbjednosne paradigme i nivo pažnje koju nam posvećuju kao regiji i to ne možemo posmatrati kao sporednu stvar jer je to veoma bitno - kaže Grgić. Ocjenjuje kao jako bitno da Zapadni Balkan shvati da način na koji se odnose EU, SAD, Rusija i Kina, kroz prizmu njihovog međusobnog takmičenja, evidentno utiče na region i to ne, kako podvlači, na dobre načine.&nbsp; - Zamjena paradigme demokratizacije prema stabilokratiji, što vrlo očito dolazi sa zapada, te revizionstičke politike u kojima se na region gleda kao na jednog od piona preko kojeg je moguće smanjiti uticaj zapada, na čemu je Rusija radila, najbolje ilustruju ovo o čemu govorim. Kina više to radi kroz ekonomiju, kroz interese koji mogu biti više komercijalni, ali isto želi nametnuti svoja pravila igre, a ta pravila sigurno ne promovišu demokratiju i vladavinu prava te borbu protiv korupcije - pojašnjava Grgić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008071020_e7bf48c7743a672447e8961d7b5477f1e337261f7dc17904da96c797aeda2aba.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251008071020_e7bf48c7743a672447e8961d7b5477f1e337261f7dc17904da96c797aeda2aba" data-rendition-name="original" width="2432" height="3648" loading="lazy" alt="Gorana Grgić"> <figcaption>Gorana Grgić(Photo: Atlanstski savez Crne Gore)</figcaption> </figure>  <h2>I Hrvatska imala problem sa stranim uticajima prije ulaska u EU</h2> Ona podsjeća da je i njena domovina, Hrvatska, imala problem sa stranim uticajimaprije ulaska u EU. - Ali rekla bih da početne postavke, kada je riječ o uticaju Rusije i Kine, nisu bile toliko izražene kao što su u Crnoj Gori ili u Srbiji, ali uopšteno gledano ti uticaji su veliki na području bivše Jugoslavije. U Hrvatskoj je Rusija bila prisutna kroz energetiku i maloprodajne lance, bankarski sektori slično. Imali smo i primjer gdje je 2019. EU po prvi put imala snažniji odgovor na kinesko djelovanje i taj „New China outlook“ kada je rekla da je Kina „i partner i suparnik i sunatjecatelj“, dakle „tri u jedan“ Evropskoj uniji - ukazuje ona. U toj istoj godini je, kaže, tadašnja Vlada Hrvatske, i tada i danas pod istim premijerom, dovela visoke predstavnike Kine u Hrvatsku da bi radili na poslovima infrastrukture, poput Luke u Rijeci.&nbsp; - Nije nezgodno ni spomenuti da je zapravo Kinabila ta koja je sagradila Pelješki most, odnosno kineski izvođač radova je na kraju spojio djelove Hrvatske koji nisu bili spojeni kako bi se izbjeglo kruženje preko Neuma i niže prema Dubrovniku. Ono što hoću da kažem je da i Hrvatska ima puno elemenata gdje je evidentno da su uticaji Rusije i Kine neizbježni - pojašnjava Grgić.&nbsp; Ipak, smatra da to nije problem samo pojedinačnih država unutar EU, poput Hrvatske, već generalni problem Unije. - EU ima problem, ne toliko sa Rusijom jer mislim da je tu stvar vrlo jasna i postoji visok konsenzus unutar članica Unije, što potvrđuje i broj paketa sankcija koji su do sada usvojeni, već oko Kine i njenog uticaja te odnosa sa Kinom što se tiče trgovinskih veza i investicija. Tu nismo skroz načisto još uvijek. Neke stvari su se, naravno, promijenile nakonruske reinvazije Ukrajine i spoznaje koliko je Kina bitna za nastavak ruskog vojnog pohoda, ali u isto vrijeme mislim da nema toliko snažnog konsenzusa kako se nositi sa Kinom niti jedonijeta strategija prema Kini - naglašava ona. Ukazuje da Kina isto gleda na Evropu kao na tlo koje je plodno i porozno i na kojem može izabratislabije igrače i preko njih posijati razdor.&nbsp; - A to, u suštini, može činiti upravo na način koji se tiče ekonomske prisutnosti, ne mora toliko politički, ali nije ni to isključeno - upozorava Grgić. <h2>NATO jedina strateška mogućnost za zemlje poput Crne Gore</h2> Upitana da li činjenica da su na čelu Crne Gore političari koji su se 2017. protivili učlanjenju zemlje u NATO može uticati na kredibilnost Crne Gore u okviru tog saveza, Grgić kaže da rizici postoje, ali da oni nisu nužno vezani samo za našu državu.&nbsp; - Imamo i druge zemlje članice u kojima postoji uvijek otvoreno pitanje upliva stranih službi, špijuna ili spavajućih ćelija. Važnije je pitanje koliko se može NATO kao savez ili države koje sarađuju sa Crnom Gorom osigurati u odnosima i kako će procijeniti taj rizik i zaštititi se, ali je kalkulacija takva da je na kraju dana ipak bolje biti u klubu nego van njega. Kada god govorimo o toj „enfant terrible“ NATO-a, ima ih nekoliko, i mislim da se tu dosta često govori o jednoj jako velikoj državi na samom istoku NATO-a – Turskoj – koja je izuzetno bitna, a gdje se događaju stvari koje generalno gledano nisu po volji većine članica saveza“, navodi Grgić. Ali na kraju se uvijek dođe do spoznaje da je bolje da su sa nama, takvi kakvi jesu, i mislim da institucionalno vođstvo NATO-a pokušava zadržati sve pod istim kišobranom. Mislim da se onda oni više bave upravljanjem rizicima i izgradnjom institucionalnih kapaciteta. Ipak je bolje, čak i sa ljudima koji su inicijalno imali dilemu oko učlanjenja u NATO, ostaviti liniju komunikacije nego da se ona prekida - smatra Grgić. Sagovornica Analitike podsjeća da se bliži dekada crnogorskog članstva u NATO-u koji danas, prema njenim riječima, u poređenju sa tom 2017, igra veću ulogu u odbrani i odvraćanju što je, dodaje, bila početna postavka NATO-a, i što je takođe bitno.&nbsp; - Dosta je država članica promijenilo mišljenje o tome šta znači biti dio tog saveza. Nije slučajno da smo u protekle dvije godine vidjeli proširenje te da su dvije države koje su tradicionalno bile neutralne, poput Finske i Švedske, ušle u savez. Savez se vidi kroz drukčije svijetlo, pogotovo ako u jednačinu ubacimo faktor Trampove administracije - ističe ona. Treba, kaže, razmišljati na način da NATO nije samo odbrambeni savez već da je i politički savez što je jako bitno.&nbsp; - Gotovo uvijek je, u svim pričama o euroatlantskim integracijama, osim u slučaju Švedske i Finske, učlanjenje u NATO prethodilo učlanjenju u EU. Mislim da i činjenica da se prije ulaska u NATO insistira na ispunjenju određenih političkih kriterijuma, ne samo ovih vojnih, nešto znači. I kroz tu prizmu bih to gledala. Mišljenja sam da male zemlje, poput Crne Gore, strateški gotovo nemaju drugi izbor.Ako ne NATO - što onda, što je tačno ta opcija za Crnu Goru - pita Grgić. Koliko se paradigma u vezi sa NATO-om u Evropi mijenja, kaže, najslikovitije pokazuje primjer Švajcarske u kojoj trenutno živi i radi. - Čak i Švajcarci govore o tome da bi trebalo da jačaju partnerstvo sa NATO-om. Dakle, zemlja koja tradicionalno pola milenijuma insistira na tome da ostane neutralna razmišlja i govori o tome da vidi neku vrijednost u tom i takvom savezu - pojašnjava Grgić. <h2>Balkan ne može biti stabilan dok se etnički identitet koristi kao politička municija</h2> Proces stabilizacije Zapadnog Balkana neće biti dovršen, smatra Grgić, dok god političari vide vrijednost u instrumentalizaciji etničkog identiteta kao nečega što može biti municija u političkom nadmetanju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008071016_3efb099abd4f1c0b6319e9f7e953fced8ab315764bbe8f03f99b9148f27f48f5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251008071016_3efb099abd4f1c0b6319e9f7e953fced8ab315764bbe8f03f99b9148f27f48f5" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Gorana Grgić,"> <figcaption>Gorana Grgić,(Photo: Atlanstki savez Crne Gore)</figcaption> </figure>  Potreban je, pojašnjava, konsenzus na nivou društva i države oko toga šta znači biti član određene političke zajednice. - I dok god nismo riješili pitanja izgradnje države i pogotovo dok god imamo u regiji vođstva koja nekada i vrlo eksplicitno igraju na tu kartu, to nije samo unutrašnje pitanje već postajepitanje širenja uticaja van granica. U Crnoj Gori isključivo se radi o tome da, ako postoji u Beogradu interes da se igra na tu kartu, naravno da će se na tu kartu zaigrati - upozorava Grgić. Naglašava i da to nije isključivo problem u Crnoj Gori.&nbsp; - To je problem i u BiH i na Kosovu. Taj, na neki način, nedovršeni proces izgradnje nacija vodi do stalnih debata koje se tiču raspada one bivše države, a u Crnoj Gori pogotovo iz razloga što je bila u toj zajednici dugo, kako je ta bivša država mijenjala imena, dok nije došlo do samostalnosti 2006. godine. To je nešto što će i dalje kočiti konsolidaciju oko narativa što to znači biti dio partikularne političke zajednice - ističe Grgić.&nbsp; Najviše je, kaže, boli nacionalizam koji dolazi iz Hrvatske.&nbsp; - U Hrvatskoj nacionalizam sada opet uzima maha i dopušteno je reći stvari koje možda samo prije nekoliko godina nije bilo moguće, koje niste mogli reći čak ni za vrijeme rata devedesetih. Ne znam gdje će to završiti, oko toga nisam baš optimistična jer mi se čini da svi u regionu em imamo političare koji na to igraju, em nemamo dovoljno dobro građansko obrazovanje i vaspitanje. Prekrojili smo istoriju kako nam odgovara za domaće potrebe i to ostavlja plodno tlo gdje se može manipulisati identitetima, a ne ostavlja prostor da se izgrade države koje će biti komforne sa postojanjem manjina na način na koji postoje ili sa time da u pojedinim državama većinsko stanovništvo želi izraziti svoju suverenost, a da to ne znači nužno gubitak za države koje misle da su matice manjinama i da zato treba da upravljaju tim drugim centrima. To je užasno kompleksno pitanje i ima toliko djelova. Da krenemo to da rješavamo trebaće nam godine i godine, a trebaće nam i vođe koje ne liče na ove trenutne - poručuje Grgić.

Grgić: Dok god u Beogradu postoji interes, u Crnoj Gori će igrati na kartu identiteta

Predsjednik Rusije Vladimir Putin kazao je da je želja stanovnika Donbasa i Novorusije da povežu svoju budućnost s Rusijom dokazala da su odluke donesene u februaru 2022. godine bile ispravne.
Putin je to kazao otvarajući sastanak sa komandantima vojnih grupa.
Istakao je da je činjenica da su stanovnici tih regija "ogromnom većinom glasali za svoju budućnost unutar Rusije, što potvrđuje ispravnost i pravovremenost odluka donesenih u februaru 2022".
Predsjednik Rusije je kazao da se 30. septembra obilježava godišnjica ponovnog ujedinjenja samoproglašenih Donjecke Republike i Luganske Narodne Republike te dijelova Zaporiške i Hersonske oblasti s Ruskom Federacijom.

Putin: Odluke donesene u februaru 2022. godine pokazale su se ispravnim

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti promjenljivo oblačno, sa dužim sunčanim intervalima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti umjereno do potpuno oblačno, prijepodne ponegdje sa slabim padavinama.
Vjetar će biti sjevernih smjerova, povremeno umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak, u jutarnjim satima moguće i olujne jačine, krajem dana u slabljenju.
Jutarnja temperatura &nbsp;od tri do 15, najviša dnevna od šest do 22 stepena.

Danas oblačno, do 22 stepena

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: dri