Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović rekao je da smo, umjesto ekonomskog procvata koji je Pokret Evropa sad najavljivao dolaskom na vlast, došli u situaciju da se steže kaiš, dok će država biti prezadužena, a zdravstvo i penzioni fond u kolapsu, uz rastuću inflaciju.
- Dolazimo u situaciju da se steže kaiš i da sva ona priča o ekonomskom procvatu i idili koja će zadesiti Crnu Goru zbog ideje Evropa sad 2 jeste zapravo šarena laža. Donijeli su odluku da se Crna Gora može zadužiti nekoliko milijardi eura u narednom periodu. Ovu ekonomiju je već razrađivao DPS, ali na nižem nivou. Ovi ljudi će se zaduženjem od 700 miliona već primaknuti cifri od tri milijarde eura, koliko nas je DPS zadužio za 30 godina vladavine, a oni su na vlasti svega tri godine. Ovako ekonomiju može da vodi i malo dijete - rekao je u autorskom podkastu "Petak sa Dritanom".
Abazović je podsjetio da Fond PIO ima deficit veći od 400 miliona eura i da su javne finansije u teškom disbalansu.
- Da je ovaj sistem ukidanja doprinosa kako bi se povećale neto zarade održiv, uradile bi ga Njemačka, Švajcarska ili Francuska prije nas. Sada stvari dolaze na naplatu. To smo osjetili 2025. godine, a tek ćemo 2026 - rekao je on.
Dodao je da je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje smijenjen zato što je govorio da 30 miliona eura nedostaje za ljekove, izrazivši bojazan da će se isto ponoviti i naredne godine.
- One šarene laži o tome kako će 2026. Crna Gora biti veliko gradilište i kako će se umrežiti autoputevima, od toga nema ništa, jer je kapitalni budžet na nivou od 300 miliona eura. Gdje je priča o Veljem Brdu za koje su opredijelili 10 miliona, a rekli da će se ljudi useliti 2026? Gdje su izdvajanja za socijalu i dječje dodatke? Najveća stavka u budžetu su penzije, a penzioneri su nezadovoljni - naveo je Abazović.
On je naglasio da od izgradnje neće biti ništa, jer je kapitalni budžet nedovoljan.
- Ministarka Adžović je prije 10–20 dana rekla da će kapitalni budžet biti 400 miliona. Slagali su 100 miliona za 10 dana. Najavljuju paralelne autoputeve, a ni ovaj koji su najavili za septembar 2024. još nije počeo. Najverovatnije će početi 2026, ali predviđenih 60 miliona za njega ne može napraviti čudo - ocijenio je Abazović.
On je rekao da je deficit ove godine stotine miliona eura, iako je najavljivan rast od 4,8 odsto.
- Sada ispada da će rast biti 3 do 3,6 odsto. Ni elementarne stvari ne mogu da pogode, a predstavljaju se kao da mogu da izvedu ekonomski preporod. Govorili su da će dati više za službe zaštite i spašavanja, a vatrogasci sada imaju manje nego ranije - kazao je Abazović.
Govoreći o vršnjačkom nasilju, Abazović je kazao da su mladi suočeni sa velikim izazovima i da stvari prelaze mjeru.
- Nijesam siguran šta bi bila najefikasnija borba protiv vršnjačkog nasilja, ali definitivno moramo raditi na edukaciji i socijalnoj empatiji, da se približimo djeci i razvijemo solidarnost. Političke okolnosti ljude guraju u suprotnom smjeru, pa i djecu - rekao je.
Podsjetio je na nacionalistička skandiranja i incidente, poručivši da je vrijeme za ozbiljnu raspravu o suzbijanju nasilja.
Osvrnuvši se na nedavne poplave, Abazović je rekao da „svaka akcija ima reakciju".
- Akcija divlje gradnje dobije reakciju prirode. Zatrpavanje kanala, izgradnja bez dozvola, bez nadzora, uništavanje prirodnih odvoda, sve to dođe na naplatu kada padnu malo veće kiše. Ono što smo posijali, sada žanjemo - poručio je on.
Poručio je da, želimo li u EU, moramo stati na kraj divljoj gradnji.
- Treba mnogo više profesionalizma u izgradnji puteva, saobraćajnica, parkirališta, drenaža i korišćenju novih tehnologija. U suprotnom, stradaćemo pri svakoj većoj nepogodi - rekao je Abazović.
Na pitanje o povećanju naknada za majke sa troje djece, rekao je da je problem u parlamentarnoj većini, ali da je URA spremna da inicira promjene:
- Biće jasno ko je za, ko uzdržan i ko protiv - konstatovao je Abazović.
Na pitanje građana šta misli o stanju u zdravstvenom sistemu, Abazović je istakao da činjenica da je nekoliko djece i osoba mlađe dobi preminulo u zdrastvenim ustanovama u posljednjih 20 dana, mnogo govori o trenutnom stanju.
 - Kada je riječ o Ministarstvu zdravlja, očekujem da se održi kontrolno saslušanje vezano za to. Očekujem da se dobiju neki konkretniji odgovori. Njihova priča da se prati situacija, da su se formirale komisije, ima za cilj da se baci prašina u oči građana. Javnost u Crnoj Gori je kao anestezirana. Sjećate se tragičnog događaja iz Bijelog Polja kada su preminule bebe. Sjećate se da je ministar dr Radunović tada podnio ostavku, da je sudski proces trajao godinama - naveo je Abazović.
Govoreći o EPCG, podsjetio je da je 2023. ta kompanija ostvarila 52 miliona profita, a ove godine bilježi oko 90 miliona gubitka, koji će dalje rasti.
Kritikovao je lošu pripremu rekonstrukcije TE Pljevlja i smjene stručnih kadrova:
- Odrekli smo se najboljih ljudi, kao što su Zoran Šljukić i profesor Martin Ćalasan - zaključio je Abazović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Abazović: U 10 dana slagali za 100 miliona eura, država prezadužena, a zdravstvo i penzioni fond u kolapsu

Crna Gora treba da se pripremi za potencijalne bezbjednosne izazove u susret ulasku u Evropsku uniju, saopštio je međunarodni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.&nbsp;
Prema njegovim riječima, svjedoci smo kakav je odnos Rusije bio prema ulasku Crne Gore u NATO i pokušaju organizovanja državnog udara.&nbsp;
Kako dodaje Đuričković, za razliku od tog vremena, danas su optuženi za državni udar iz 2016. godine na vlasti, a dobar dio njihovih političkih istomišljenika i sljedbenika kontroliše bezbjednosni sektor.&nbsp;
- Na greškama se uči kažu i u Briselu, a pozicija Rusije u Crnoj Gori u značajnoj mjeri je ojačana u odnosu na 2016. godinu, prevashodno ulaskom DF-a u sve grane vlasti i jačanjem njihovog političkog položaja i autoriteta - dodaje Đuričković.&nbsp;
Nešto povoljnija situacija je, kako je dodao, u odnosu na Srbiju, u kojoj se Vučić bavi sopstvenim problemima, a koja je tada poslužila kao poligon za pripreme i regrutaciju.&nbsp;
Ipak, ističe Đuričković, pozicija Rusije i u Srbiji je značajno ojačana u odnosu na 2016. godinu, a destabilizacija prilika u Crnoj Gori poslužila bi da se produži Vučićeva vladavina za još nekoliko godina.&nbsp;
- Sve ono što je 2016. godine spriječilo uspjeh državnog udara danas više gotovo da ne postoji. Još jedan akter, kojeg su i evropske rezolucije označile kao malignog ruskog igrača, Crkva Srbije, značajno je učvrstio svoj položaj u Crnoj Gori. Potpisivanjem tzv. “temeljnog ugovora” crkva je i formalno stavljena van domašaja zakona, što gotovo svakodnevno i pokazuje. U kontekstu priprema, postavljena su i dva mitropolita, čisto iz predostrožnosti, da ako jedan zakaže postoji rezervni koji može da uskoči. A „rezervni mitropolit“ Crkve Srbije već je počeo s pokaznim vježbama i držanjem militantnih govora - navodi Đuričković.&nbsp;
Ako je Rusija 2016. godine, prema njegovim riječima, pokušala državni udar zbog očekivanog ulaska Crne Gore u NATO, naivno je vjerovati da slićno neće pokušati i prilikom ulaska Crne Gore u EU, naročito sa novouspostavljenih i ojačanih pozicija.
- Ideja EU da se protiv ruskog uticaja bori mehanizmom „probnog članstva“ dobra je kada je riječ o zaštiti spoljnjih granica EU i unutrašnjeg sistema EU, ali suštinski ostavlja zemlje kandidate da se same izbore za sopstvenu slobodu. Ukoliko je članstvo u NATO donijelo sigurnost u smislu vojne zaštite od trećih strana, EU bi morala znatno agilnije da nastupa na političkom terenu i da, pored teritorijalne nezavisnosti koju pruža NATO, obezbijedi i političku i ekonomsku nezavisnost u odnosu na „ruski svijet“ i njegove trojanske konje - istakao je Đuričković.&nbsp;
Sva tri politička eksperimenta u Crnoj Gori, vlade Zdravka Krivokapića, Dritana Abazovića i Milojka Spajića, dodaje Đuričković, pokazala su se kao neuspješna. Izostanak jasnog političkog stava EU, koji bi podrazumijevao i konkretne mjere, nije doveo do suzbijanja ruskog uticaja, već naprotiv.&nbsp;
- Crvena linija iz 2020. godine, koja se odnosila na neprihvatanje DF-a u izvršnoj vlasti, danas djeluje zaboravljeno. Abazovićeva vlada pokazala se kao najveća prevara, dok je posljednji eksperiment, sa Spajićevom većinom, ruski uticaj prefinjeniji i na „steroidima“. Uticaj proruskih partija ne ogleda se samo u rukovodećim pozicijama koje zauzimaju, poput predsjednika parlamenta i ključnih funkcija u ekonomskom sektoru, već i u njihovoj sposobnosti da u potpunosti asimiluju politički bliske subjekte. To se najbolje vidi kroz rast njihove podrške na izborima, na uštrb koalicionih partnera, ali i kroz pad podrške članstvu Crne Gore u EU, uprkos bezrezervnoj podršci i optimizmu iz Brisela koji je bez presedana - ističe Đuričković.
Probno članstvo jeste, dodaje, kontramjera EU u odnosu na ruske aktivnosti i uticaj, ali ga možemo opisati i kao novu „crvenu liniju“ ili kao početak tihog priznanja da se protiv ruskih trojanskih konja ne može boriti samo pozitivnim mislima.
- Kada je riječ o Crnoj Gori, Brisel bi trebalo da bude mnogo više zabrinut zbog pada podrške članstvu u EU, koji se dešava ne zbog pomjeranja datuma prijema ili broja zatvorenih poglavlja, već zbog izostanka jasnog političkog stava i odbrane osnovnih evropskih vrijednosti i principa. Možda su prije Brisela toga postali svjesni ruski posrednici u Crnoj Gori, koji su u skladu s tim prilagodili taktiku, zadovoljavajući iluziju Brisela dovoljno, ali ne previše, barem do povoljnog trenutka. A da se taj trenutak približava, nije teško prepoznati. On se ogleda u možda najstresnijoj riječi za ruske trojanske konje u Crnoj Gori a to je &nbsp;„referendum“. Ruski igrači već su najavili tri referenduma u Crnoj Gori: prvi je najavio Milan Knežević (o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu), drugi Slaven Radunović (UNESCO i zabrana gradnje u Boki Kotorskoj), a treći Goran Danilović i tiče se direktno članstva u EU. Suštinski, svi ti referendumi predstavljaju sukob dva svijeta, EU i „ruskog svijeta“ - ističe Đuričković.&nbsp;
Kako je naglasio - ukoliko EU zaista posmatra prostor Zapadnog Balkana kao partnerski,države i građane kao istinske partnere, moraće promijeniti taktiku i povlačiti mnogo odlučnije i konkretnije političke poteze.
- Prije svega, treba bezuslovno i bez ustručavanja podržati sve istinski proevropske snage. Mogućnost za takav pristup nazire se i u nedavnom izvještaju, izjavama o probnom članstvu, kao i rokovima poput 2030. godine. Pored bespotrebno izgubljenog vremena, problem je i što se proces dezintegracije građanskog društva odvija brže od procesa evropskih integracija. To se vidi i po broju i tipu incidenata u svakodnevnom životu, kao i kroz konkretne trendove rasta političke snage proruskih partija. Baš kao što je najavljeno, 2026. godina mora biti godina krupnih političkih odluka, praćena tehničkim napretkom u evropskim integracijama. Ukoliko bi se nastavio trend tehničkog napredovanja bez propratnih političkih aktivnosti Brisela, odnos snaga i situacija u društvu, za dvije godine će ličiti na današnju u Srbiji. Preciznije, društvene vrijednosti biće srozane na nivo da će i podrška samoj ideji članstva u EU biti upitna - zaključio je Đuričković.&nbsp;

Đuričković: Crna Gora treba da se pripremi za potencijalne bezbjednosne izazove u susret ulasku u EU

Nekoliko dana uoči parlamentarnih izbora 2023, kada je bilo sasvim izvjesno da će dotadašnji premijer Dritan Abazović ostati bez fotelje, koju će, kako je sve ukazivalo, morati ustupiti Milojku Spajiću, odjeknula je afera Do Kvon. Pet dana uoči izbora, Abazovićeva Vlada proslijedila je tužilaštvu pismo u kojem je Do Kvon, navodno, objašnjavao veze sa Spajićem, te tvrdio da mu je Spajić tražio da učestvuje u finansiranju predizborne kampanje. I ne samo to, prema saznanjima nedjeljnika Monitor, Abazović je na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost tražio Spajićevo hapšenje.
Crnogorska javnost je na tu aferu zaboravila, sve do četvrtka, kada je predsjednik Odbora menadžera Vijesti Željko Ivanović, obrazlažući zašto je uoči izbora trebalo da bude formirana koalicija PES-a, Ure i Demokrata, kazao da se afera Do Kvon ne bi ni dogodila da je ta lista napravljena. 
 
- Ali PES je već bio toliko uzletio, odnosno Spajić i društvo oko njega. Oni su već, kontrovetzni Kotrel je pravio već istraživanja javnog mnjenja đe sam PES ima 43, 46 odsto, da nemamo potrebe da mi šlepamo sad neku Uru i neke Demokrate na leđa, mi ćemo sami da uzmemo, a oni sami neka se izbore za cenzus, a onda ćemo mi opet zajedno imati 50 odsto. Mislim, prvo da je napravljena ta lista, ne bi bilo Do Kvona. Kažem, afere, ne ulazim sad u suštinu - kazao je Ivanović. 
 
Rečenicu u kojoj Ivanović kaže da se afera Do Kvon ne bi dogodila da je napravljena lista PES-a, Demokrata i Ure, a koju je navodno podržavao i predsjednik Jakov Milatović, citirao je poslanik PES-a na X mreži Miodrag Laković, uz komentar da je ovim Željko Ivanović dovoljno rekao.
Izjavu, u kojoj predsjednik Odbora menadžera Vijesti tvrdi da je jedna od najveći predizbornih afera izbila zbog Spajićevog nepristajanja da ide u koaliciju sa GP URA i Demokratama, komentarisao je i izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović, u svijetlu činjenice da su upravo Vijesti ovih dana najglasnije kad je riječ o kampanji u kojoj se pokušava targetirati dio medija. 
 
- Mi smo mogli da ispratimo puno tih mediijskih kampanja proteklih godina u Crnoj Gori. Evo, sinoć (u četvrtak, 16. oktobar) smo čuli da je jedna kampanja organizovana zbog afere Do Kvon, navodno zbog toga što URA nije mogla da uđe u koaliciju sa PES-om. Pa sad, kada priznaju tako nešto, onda možete misliti kako se ova kampanja diskreditacije medija organuzuje i ko je taj organizator ili ko je taj autor ovako jedne prljave kampanje. Žalosno je što mediji prednjače i učlestvuju u toj kampanji – kazao je Vujović gostujući u 24 sata Televizije E. 
 
Slučajno ili ne, medij koji je najviše izvještavao o aferi Do Kvon, koja se, kako je javnost čula od Ivanovića – ne bi desila da je Spajić prije izbora otišao sa Demokratama i GP URA, jesu upravo Vijesti.
To pokazuje Izvještaj o medijskom predstavljanju tokom kampanje za izbore za poslanike u Skupštine Crne Gore koji je objavila Agencija za elektronske medije. A ko je od političara bio najglasniji? Prema toj analizi, osim izjava i reakcija PES-a, gotovo trećina izvještaja o aferi "Do Kvon" odnosila na medijske nastupe i izjave političkih predstavnika liste "Hrabro se broji", odnosno koalicije URE i Demokrata.
Dok se intenzivno produkuju nove kampanje, Specijalno državno tužilaštvo se starima ne bavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG2MLUblQBic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marija Mitrović

Jedan medij, jedna partija i jedna afera

Lider URE i poslanik Dritan Abazović biće novi član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, odlučeno je na današnjoj sjednici Administrativnog odbora.&nbsp;
Poslanica URE Milena Vuković biće u Administrativnom i Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje, a njen partijski kolega Miloš Konatar u Odboru za evropske integracije.&nbsp;
Zoran Mikić (URA) biće u tri radna rijela Skupštine Crne Gore - Odboru za ljudska prava i slobode, Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, kao i u Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu.&nbsp;
Miodrag Laković iz PES-a, koji je predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, na X mreži komentarisao je odluku za Abazovića.
- Najjači transfer otkad je Mbape prešao u Real- napisao je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1976247448529260929%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1976247448529260929%7Ctwgr%5E1fc76f6829b352686eb99b4053e12acd662d4fce%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Abazović novi član Odbora za bezbjednost i odbranu, Konatar u Odboru za evropske integracije

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Promjena stava Građanskog pokreta URA da ipak ne pruži podršku interpelaciji potpredsjednika Vlade zaduženom za bjezbjednost Alekse Bečića motivisana je strahom od mogućih istraga i pritiscima iz bezbjednosnih struktura, ocijenio je za Antenu M poslanik Socijaldemokrata i član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Nikola Zirojević.
Iako je predsjednik URE, Dritan Abazović, prošlog četvrtka najavio podršku njegove partije interpelaciji Bečića, juče je paralelno sa hapšenjem lažnog američkog diplomata i srpskog špijuna, Stevana Simijanovića u Italiji, došlo do zaokreta, pa je stranka bivšeg premijera ipak povukla podršku toj inicijativi.
Jutros je bivši ministar unutrašnjih poslova i odbrane, visoki funkcioner Abazovićeve URE, Filip Adžić, „pojasnio“ da bi ta partija, ukoliko interpelacija dođe na dnevni red sjednice Skupštine, podražala tu inicijativu. No, bez njihove podrške, interpelacija Bečića ne može sakupiti neophodnih 27 potpisa podrške poslanika, čime je praktično onemogućeno da uopšte uđe u proceduru.
Ovu Urinu „Kvaku 22“ Zirojević ocjenjuje licemjernom i povezuje je sa hapšenjem u Italiji, ali i svojevrsnim prijetnjama Abazoviću, koje mu je, kako podsjeća poslanik SD-a, u Skupštini izrekao direktor Uprave policije Lazar Šćepanović.
- To je najbolji pokazatelj jedne do kraja licemjerne politike Građanskog pokreta URA, koja je pokušavala da se zajedno sa nama iz opozicije predstavi opozicijom. I da, kao, sarađuje nešto sa nama. Da oni budu ti koji će doprinijeti padu ove Vlade i eventualnim smjenama u bezbjednosnom sektoru – kazao je Zirojević.
On podsjeća da je i sam Adžić imao brojne izjave u vezi sa bezbjednosnim sektorom koji je kritikova jednako snažno, kao i ostatak opozicije, ali i ukazuje što se promijenilo.
- Meni je sasvim jasno šta se promijenilo. Ako se vratimo malo unazad i prisjetimo one sjednice Parlamenta, kada su nam gosti bili direktor Uprave policije Lazar Štjepanović i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, slučajno, ili namjero, gospodin Šćepanović poručio Dritanu Abazoviću da će završiti na istom mjestu na kojem mu je završio Rade Milošević. Svakako, ako ta sudbina čeka Dritan Abazovića, onda čeka i Filipa Adžića – kaže Zirojević.
On povezuje promjenu stava URE sa hapšenjem Simijanovića u Italiji i podsjeća na njegove veze sa bivšim potpredsjednikom i premijerom Vlade - Dritanom Abazovićem.
- Podsjetiću javnost da je taj Stefan Simijanović za vrijeme takozvanje apostolske vlade bio počasni gost tadašnjeg potpredsjednika vlade zaduženog za bezbjednosni sektor Dritana Abazovića, kasnijeg premijera. Da je GP URA tom Simijanoviću plaćao smještaj u Podgorici. Da je, iako je Dritan Abazović pokušavao svega toga da se opere, taj isti Simijanović prije nekih godinu bio na promociji knjige Dritana Abazovića u Beogradu... I, ono što je najvažnije, da je taj Simijanović prema Skax transkriptima bio veza između Abazovića, Miodraga Dake Davidovića i još nekih ljudi u poslu šverca cigareta, koji svakako obuhvata i bivšeg ministra unutrašnjih poslova i bivšeg poslanika Filipa Adžića – kaže Zirojević.
On tvrdi da je promljena stava URE motivisana strahom od mogućih istraga i pritiscima iz bezbijednostnih struktura.
- Ja bih rekao da strah životu kalja obraz često. Kada uzmemo u obzir sve ove okolnosti i ono što je najavio v.d. direktora UP Lazar Šćepanović, kao i neke naše informacije i saznanja da je nedugo nakon toga Abazović pokušavao da se približi Milojku Spajiću i ponudi učešće URE u parlamentarnoj većini i u Vladi, onda me uopšte ni iznenađuje ovakav korak GP URA. Mislim da se mi, kada su oni u pitanju, nikakvoj podršći u rušenju ove Vlade ne možemo nadati, jer se radi o ljudima koji su do te mjere ogrezli u kriminalu, da je njima u ovom trenutku najvažnije da kupe makar još godinu ili dvije slobode. Vjerujem da više od toga ne mogu – kazao je Zirojević.
On ocjenjuje i da bi manevri URE mogli da utiču i na promjene u vlasti na lokalnom nivou u Podgorici, u svjetlu najave da će gradonačlnik Podgorice Saša Mujović tražiti raskid koalcije sa strankom Milana Kneževića.
- Vrlo je moguće da se upravo o tome radi, da se priprema prekompozicija na lokalnom nivou gdje će nedostajuće odbornike DNP-a zamijeniti odbornici URE. Ne bih isključio ni mogućnost da se isto sprema i na državnom nivou, iako poslanici DNP-a na državnom nivou nijesu nedostajući. Iako većina postoji i bez njih, ne bi me iznenadilo da je, imajući u vidu sve ove okolosti, to dio jednog paketa kojim rukovodstvo URE kupuje makar još godinu ili dvije svoje slobode – zaključio je Zirojević.

Zirojević: URA u strahu od mogućih istraga promijenila stav o podršci interpelaciji Bečića

Opet Abazović reče da je takozvani Temeljni ugovor bio dobra stvar. Reče i ne odustade novopečeni kum dinastije Karađorđević. Staše iza toga i brojni glasači, članovi i funkcioneri URE. Ne odustaju ni oni.
Onaj drugi dio pokušava da abolira sebe i da se vrati među nas đe im je, ruku na srce, vazda i bilo mjesto, iako su ideološki u određenom momentu zastranili i pogriješili. Treba im oprostiti, ali me još uvijek čude oni koji ne odustaju. Valjda je teško na ''junačka'' pleća prihvatiti krivicu za ovaj jad u kojem se danas nalazi Crna Gora. Jer za četnike, početnike, popove, pljačke, jad i nesreću, Rusiju i Srbiju i sve ostalo kriva je jedino i isključivo partija pod imenom URA. Partija koja je zamalo namjestila da nam svima odzvoni ona potonja. Mada, ja odavno ne računam da ta partija više i postoji.
I realno, URA je jedan od glupljih projekata na crnogorskoj političkoj sceni. Teško da mi iko može objasniti kako to da u Crnoj Gori, među narodom koji obožava vlast i moć, partija od pet posto postane kompletan gospodar vlasti i uspije ne da poveća taj procenat, nego da postane stranka upitnog cenzusa. To je URA.
I to su ljudi koji ne odustaju od pogubne politike, iako ih je ta politika istopila. Mislim, nije da žalim, dugo vremena su sve moje molitve bila upućene ka tome da im ne ostane nijednoga glasa i da plate cijenu izdajstva. I glup potez 30. avgusta, jer je DPS trebalo razvlastiti na drugi način, koji je bio i jedini logičan, a koji bi učinio poraženima i klerofašiste i DPS koji bi naučio lekciju kako bi se očistio od pogubnih kadrova.
Međutim, Uraši su poražene četnike učinjeli pobjednicima i dozvolili im da uzlete, a posljedice toga vidimo i sada. Onda su poklekli kad se donosio revidirani Zakon o slobodi vjeroispovijesti kukavički bježeći ispred istorije. I naravno, kruna svega je tajno i kukavičko potpisivanje akta izdaje sa Crkvom Srbije. To je nama URA dala.
Danas, kad ta partija nema cenzus, još uvijek slušamo opravdanje i hvalospjeve njenog prepotentnog lidera. I uopšte ne vidimo pokušaje da se rukovodstvo i članstvo te partije, barem to što je u njoj ostalo, protiv toga s pobuni. Ovo nas navodi na mišljenje da isti stav dijele. 
I neka ih, prosto im bilo. Međutim, mora se jasno naglasiti da od Crnogoraca podršku ne mogu i neće imati. Iako, svako ko iz URE izađe, pokušava da se vrati onamo đe mu je prirodno mjesto i da abolira sam sebe. Bilo kako bilo, dok gođ Abazović tvrdi kako je učinio odličnu stvar gazeći Crnogorce i predajući njihove grobove okupatoru, sa njime i onime što on zastupa neće i ne smije biti nikakvog ni razgovora ni dogovora.
Ipak se nadam da će u Crnoj Gori biti istoričara i istraživača koji će jednoga dana pisati o sramnim događajima nakon 30. avgusta 2020. kojima je kumovala ova partijica. 
Isto tako, nadam se da će biti i politikologa, koji će imati savršenu temu za pisanje o tome kako se vodi pogubna politika i kako se zarad sopstvene mržnje i sujete dovodi u pitanje opstanak cijele države.

To je nama vaša URA dala

Advokat Zoran Piperović izjavio je da se i na današnjem ročištu punomoćnik Dritana Abazovića pozvao na operativnu informaciju koju je sačinio Rade Milošević, „koji je, uzgred, procesuiran kao šef OKG-a upravo za šverc cigareta“.
- Koliko je u narativima tačan i precizan i koliko drži do istine, naveo sam primjer da je on u zatvoru držao godinu ili dvije Budimira Krstovića i njegovu kćerku, govoreći svo vrijeme trajanja pritvora da zna da oni švercuju tonu kokaina i da je oduzeta tona kokaina. Kada su ti ljudi pravosnažno oslobođeni, tada je izjavio: "A kad sam ja pomenuo Krstoviće?" Tako će biti i ovdje. On priča dok ne uneredI psihički neke porodice, a kada se završi kako se završi, on kaže: "Ja to nikada nijesam rekao". Sumnjam da će i sada isto reći, kada se sve okonča. Naravno, ni danas nije došao. Da je ovdje bilo 30 televizija, on bi došao da ispriča ono što stalno ponavlja. Rekao sam mu da će za ovo platiti novčanu naknadu – i platiće je - kazao je Piperović.
On je dodao da se protivio zahtjevu Abazovićevog advokata da bude naknadno saslušan, jer je, kako je naveo, Abazović bio na vrijeme obaviješten da će biti saslušan kao stranka.
- Ako on to pravo iskoristi bez valjanog razloga, a mi ga nijesmo vidjeli, onda gubi pravo da bude saslušan. Ali, u redu, ako dođe u sud da bude saslušan kao stranka – i to ćemo da istrpimo. Biće zanimljivo da ponovi ono što je već jednom rekao, ono što je sto puta reciklirao. Ništa novo neće reći. Jedina novina je da na onoj informaciji, koju je sačinio Rade Milošević, sada postoji prijemni pečat Vlade Crne Gore, a u izvorniku toga pečata nije bilo. On je stavljen naknadno, nakon što sam kod sudije ukazao da dobijamo dokument koji nikada nije zaveden u Vladi - &nbsp;zaključio je Piperović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Ftve_montenegro%2Freel%2FDPE3eNJjBer%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
D.J.

Piperović: Abazović će za izrečene tvrdnje platiti novčanu naknadu

Poslanik i lider GP URA, Dritan Abazović, persona koja hrli za javnim nastupom, jedva čekajući da ugrabi trenutak da priča i što zna i što ne zna, redovno neosnovano i bez dokaza etiketirajući ljude, danas se, vjerovali ili ne, nije pojavio na suđenju u svom rodnom Ulcinju po tužbi koju su protiv njega podnijeli biznismeni Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović.
Ročišta u Osnovnom sudu u Ulcinju bila su zakazana u 11:30, odnosno 12:30 sati, na koja se Abazović nije pojavio, dok su se uredno odazvali Ubović i Mijajlović.&nbsp;
Podsjetimo, Abazovića su tužili i tražili po 21.000 eura naknade zbog povrede prava ličnosti jer ih je bivši premijer optuživao za umiješanost u krivična djela.
Naime, od svih dokaza koje je njegov advokat u ime Abazovića i danas priložio jeste „operativna informacija u vezi krijumčarenja cigareta" koja nije nikad zavedena niti ima djelovodni broj.&nbsp;
Podsjetimo, u pitanju je papir iako nezaveden ali javnosti senzacionalno predstavljen, a koji je 2022. godine bivši direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević, inače isti uhapšen zbog šverca &nbsp;cigareta, predao Abazoviću, koji je proslijedio tužilaštvu.&nbsp;
Ni Dritana ni aktovke
S obzirom na dosadašnje pompezne nastupe Abazovića kada su pomenuta ročišta u pitanju, blokade ulica da bi prošao lider GP URA, simbolično ističući aktovku kao da u njoj ima nešto, logično je zapitati se - zašto Dritan zaćuta i da li je aktovka sve vrijeme prazna a on bez "dokaza"?&nbsp;
Od raznih optužbi koje je ushićeno iznosio Abazović, ostade muk. Kriminalna piramide, hobotnice, pogađanje u "živu kucavicu", dio je optužbi bivšeg premijera, koje je znao bez zadrške iznositi, danas ih nema.
Suvišno bi bilo i pomisliti da će se za, do sada izgovorene kvalifikacije Abazović izviniti, ali je izgleda napokon shvatio da, ako se vodi dokazima i makar osnovanosti, on nema šta da kaže, pa odlučio da se ne pojavi.

Od aktovke, dokaza i Dritana ostao muk: Abazović se nije pojavio na suđenju po tužbi Ubovića i Mijajlovića

Predsjednik Stranke evropskog progresa Duško Marković kazao je jutros na Televiziji Vijesti da je bio protiv blanko podrške Vladi Dritana Abazovića, i da se ispostavilo da je takva podrška bila pogrešna.
- Dogovoreno je, između ostalog, u okviru podrške manjinskoj vladi da se o svim važnim pitanjima od nacionalnog i državnog interesa obezbjeđuje konsenzus. Međutim, u finišu toga sporazuma Dritan Abazović mijenja pristup, predlaže da SNP bude dio sporazuma, da ta odredba od konsenzusu bude brisana i da se te odluke donose dvotrećinskom većinom. I to prihvataju potpisnici sporazuma - naveo je on.
Puna tri mjeseca, kako je rekao, Abazović radi na stvaranju uslova za potpisivanje Temeljnog ugovora.
- Reagovalo se tek kada je prekršio dogovor i potpisao Temeljni ugovor koji je zaista nanio i nanosi veliku štetu nacionalnim i državnim interesima Crne Gore. Zašto u tom periodu od tri mjeseca nije uskraćeno povjerenje gospodinu Abazoviću kada se vidjelo da ne poštuje dogovor? Dakle, politička greška i procjena je evidentna i zaista bi bilo fer i pošteno reći na političkoj sceni da smo napravili grešku i da je naša procjena bila loša. Moji stavovi su bili da se manjinska vlada podrži, ali da se ne da blanko podrška gospodinu Abazoviću bez ozbiljnih garancija, ali ja nijesam tada bio u krugu onih koji u DPS-u odlučuju - kazao je Duško Marković.
Komentarišući jučerašnju izjavu predsjednika Demokratske partije socijalista Danijela Živkovića kazao je da je stvarao DPS od osnivačkog kongres i da je ponosan na svoj doprinos dok je gospodin Živković još bio u školskoj klupi ili na nekim tribinama.
- Dakle, ja ne „perem savjest“ od onoga što je dio moje političke, životne biografije, ono što su moji i uspjesi mojih prijatelja i kolega u partiji, ali istovremeno sam slobodan čovjek i razmišljam s svojom glavom. Kada sam izašao iz DPS-a, izašao sam na dostojan svoj način, bez jedne ružne riječi. Nijesam rekao ništa ružno ni o jednom čovjeku. Ja i u politici i privatnom životu poštujem ljude i njihove zasluge. <a href="https://etv.me/politika/zivkovic-predacemo-interpelaciju-rada-vlade-u-oblasti-bezbjednosti-dacemo-je-svim-partijama-na-potpisivanje">Gospodin Živković</a> je juče pokazao da nema tu sposobnost poštovanja ljudi i njihovih zasluga. Rekao bih iz onoga kako je juče govorio da to više nije pitanje manira nego karaktera - kazao je Marković.
Ponovio je stav da opozicija treba da se okupi oko zajedničkog cilja - evropskih integracija.
- Čak i ova opozicija, građanska opozicija, koja ne djeluje strateški, koja ne djeluje zajednički, koja ne djeluje organizovano, koja ne djeluje osmisleno, treba da se okupi oko tog našeg strateškog cilja, da zabravimo sve razlike i sve slabosti i da kao što smo nekada se okupili oko referenduma, tako treba da se sada okupimo i oko ideje - istakao je Marković.

Marković: Blanko podrška Abazovićevoj vladi je bila greška - i to treba priznati

FIFA je saopštila da će prva četiri nosioca na žrijebu za Svjetsko prvenstvo 2026. biti raspoređena tako da se ne mogu sastati prije polufinala.
To znači da će Španija (prvi nosilac) i Argentina (drugi nosilac) biti smještene u suprotne polovine kostura, kao i Francuska (treći) i Engleska (četvrti).
Engleska se tako ne može sastati sa Španijom ni Argentinom prije polufinala, niti sa Francuskom prije finala - pod uslovom da sve četiri ekipe osvoje svoje grupe.
Ovaj sistem raspoređivanja kopira principe iz Vimbldona i novog formata Lige šampiona, kako bi se izbjegli rani dueli najjačih selekcija i obezbijedile atraktivne utakmice u nokaut fazi.
Žrijeb za Mundijal biće održan 5. decembra, a FIFA je već odredila šešire.
Prvi šešir: SAD, Kanada, Meksiko, Španija, Argentina, Francuska, Engleska, Portugal, Brazil, Holandija, Belgija, Njemačka.
Drugi šešir: Hrvatska, Maroko, Kolumbija, Urugvaj, Švajcarska, Japan, Senegal, Iran, Južna Koreja, Ekvador, Austrija, Australija.
Treći šešir: Panama, Norveška, Egipat, Alžir, Škotska, Paragvaj, Obala Slonovače, Tunis, Uzbekistan, Katar, Saudijska Arabija, Južna Afrika.
Četvrti šešir: Jordan, Zelenortska Ostrva, Gana, Kurasao, Haiti, UEFA 1–4, Interkontinentalni 1–2.

FIFA razdvaja nosioce na žrijebu za Mundijal: Najjače selekcije se neće sastajati do polufinala

Predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao je poslije videokonferencije takozvane "koalicije voljnih" koja okuplja oko 30, uglavnom evropskih zemalja da su oni spremni da pruže "bezbjednosne garancije" Kijevu, ako se zaključi primirje ili postigne mirovni sporazum sa Moskvom.
On je rekao da je pokrenut rad sa SAD i NATO-om o nadzoru poštovanja budućeg primirja i dodao da je potrebno da postoje "bezbjednosne garancije" kao i da je potrebno da postoji jaka ukrajinska vojska.
Makron je pred početak videokonferencije rekao da "konačno postoji šansa da se ostvari pravi napredak ka dobrom miru" između Ukrajine i Rusije.
- Ali apsolutan uslov za dobar mir je niz vrlo snažnih bezbjednosnih garancija, i ne samo garancija na papiru- kazao je.
Razgovori u Ženevi ovog vikenda su pokazali da ne treba da ima ograničenja za ukrajinsku vojsku, rekao je Makron, što je suprotno prvoj verziji američkog mirovnog plana za Ukrajinu, koju su Ukrajinci i Evropljani pokušali da izmijene.
Makron je rekao da će već od sjutra biti pokrenuta radna grupa "snaga za davanje uvejravanja", koja treba da učvrsti ukrajinsku vojsku ako se postigne rusko-ukrajinski sporazum. Radnu grupu će voditi Francuska i Britanija, sa bliskom saradnjom sa Turskom koja igra ključnu ulogu na pomorskom planu, i prvi put uz učešće SAD-a dodao je on.
Državni sekretar SAD Marko Rubio prisustvovao je današnjoj video konferenciji "koalicije voljnih".
- Narednih dana ćemo vrlo precizno finalizovati doprinos svakog i tako finalizovati te bezbjednosne garanci- rekao je Makron.
On je dodao da je to neophodno da bi se ispregovarao vjerodostojan mir i zadržao pritisak na Rusiju.
Makron je ocijenio da jasno nema ruske volje za primirjem i pozvao da se nastavi pritisak na Rusiju da pregovara.
Francuski predsjednik je takođe rekao da će narednih dana biti donijeta odluka o zamrznutim ruskim stredstvima, koji su u središtu političko-pravne dileme unutar Evrope koja pokušava da nađe sredstva za finansiranje Ukrajine.
On je rekao da su zamrznuta sredstva "jako važna" i da su takođe način pritiska na Rusiju.

Makron: Zemlje koalicije voljnih spremne da pruže bezbjednosne garancije Kijevu

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da je naložio svom specijalnom izaslaniku Stivu Vitkofu da se u Moskvi sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da bi razgovarali "o samo nekoliko preostalih tačaka neslaganja“ između Rusa i Ukrajinaca.
Tramp je naveo da će se istovremeno sekretar vojske Den Driskol sastati sa Ukrajincima, nakon čega se nada da bi mogao da uslijedi njegov sastanak sa Putinom i Zelenskim, do kog će doći kada se usporazum usaglasi, prenosi CNN.
- Radujem se i nadam se skorom sastanku sa predsjednikom Zelenskim i predsjednikom Putinom, ali tek kada dogovor o okončanju ovog rata bude konačan ili u završnoj fazi- napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth social.
Istovremeno će se i američki vojni sekretar Den Driskol sastati sa ukrajinskim predstavnicima kako bi se dovršio mirovni plan za Ukrajinu. 
 
- Biću obaviješten o svakom napretku, zajedno sa potpredsjednikom Džej Di Vensom, državnim sekretarom Markom Rubiom, ministrom rata Pitom Hegsetom, kao i sa šeficom kabineta Bijele kuće Suzi Vajls- napisao je Tramp. 
 
On je izrazio nadu da će se sastati sa Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim uskoro, ali "samo ako plan za okončanje rata bude dovršen, ili u krajnjim fazama".
Američki predsjednik je istakao "ogroman napredak“ koji je njegov tim postigao tokom prošle nedjelje, napominjući da je "originalni mirovni plan od 28 tačaka, koji su sastavile Sjedinjene Države, podešen uz dodatne doprinose obje strane i da je preostalo samo nekoliko tačaka neslaganja“. 
 
Tramp je ponovio da do rata nikada ne bi došlo da je on bio predsjednik i naveo da je samo prošlog mjeseca poginulo 25.000 vojnika.

Tramp: Sastanak sa Putinom i Zelenskim uskoro, ako dogovor o miru bude konačan

Čelnici evropskih zemalja koje podržavaju Ukrajinu u okviru koalicije voljnih poručili su tokom videopoziva s američkim državnim sekretarom &nbsp;Markom Rubijem da sankcije protiv Rusije moraju ostati na snazi, saopštila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Fon der Lajen je istakla da je „pritisak jedini jezik na koji Rusija odgovara“ i da će Evropa povećavati pritisak „dok ne bude iskrene spremnosti za angažman oko uvjerljivog puta ka miru“. Naglasila je da je središnja tema razgovora finansiranje Ukrajine, uključujući korištenje zamrznute ruske imovine u inostranstvu.
<h3>Radna grupa za bezbjednosne garancije</h3>
Sastanak su zajednički vodili francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer. Učesnici su odlučili osnovati radnu grupu zvaničnika iz SAD-a i članica koalicije voljnih kako bi ojačali bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Makron je rekao da će grupu voditi Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, uz saradnju s Turskom i, prvi put, SAD-om. Cilj je definisati detalje garancija nakon eventualnog mirovnog sporazuma. Najavio je i završne razgovore unutar EU o korištenju zamrznute ruske imovine kao izvora finansiranja ukrajinske odbrane.
<h3>Ukrajina spremna za okvir sporazuma</h3>
Ukrajina je poručila da je spremna podržati okvir mogućeg mirovnog sporazuma, ali da ostaju otvorena „osjetljiva pitanja“ koja će se rješavati na sastanku ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa.

Fon der Lajen: Kremlj jedino razumije pritisak, zato ćemo ga povećati

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Jovan Jovanović izabran je za sudiju Ustavnog suda na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Od ukupno 54 glasa, 50 poslanika je bilo za njegov izbor, jedan protiv, a tri uzdržana.
Mirjana Radović nije izabrana pošto je od 52 glasa, 47 bilo za, dva protiv, tri uzdržana - a za izbor sudija u drugom krugu glasanja je bila potrebna podrška 49 poslanika.
Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije izabrana za sutkinju Ustavnog suda. Od 56 glasova, 45 poslanika se izjasnilo da je za njen izbor, niko nije bio protiv, a bilo je 11 uzdržanih.
Ovi kandidati 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave. Za izbor Vučinić tada je glasalo 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića tada je glasalo njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su ranije glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Jovanović i Radović su kandidati su za sudije po prijedlogu Ustavnog odbora, a Vučinić je za tu poziciju predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, nakon što nije izabran nijedan kandidat u prvom krugu, organizovao konsultacije sa partijama većine i opozicije kako bi dodatno mogao da odgovori na svako pitanje koje ima svaki poslanik u vezi kandidatkinje koju ju predložio.&nbsp;
- Vrata su otvorena ne za svakog šefa poslaničkog kluba, već za svakog poslanika pojedinačno, da odgovorim na svaku nedoumicu - poručio je Milatović prije mjesec u Skupštini.
Istorija, kako je tada rekao, sve pamti.
- Ova generacija će biti upisana ili kao ona koja je uvela Crnu Goru u EU ili ona koja ju je prodala. Ja sam izbor napravio - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-ustavni-sud-stit-od-samovolje-vecine-i-posljednja-linija-odbrane-prava-i-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.5385%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nema-vladavine-prava-bez-zaokruzenog-ustavnog-suda-podrska-ce-u-drugom-krugu-glasanja-biti-znacajnije-veca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.

Tag: dritan-abazovic