Izvršni ko-direktor organizacije ERA i građanski aktivista Danijel Kalezić komentarisaće danas u Drugačijoj radio vezi uticaje aktuelnih političkih procesa u Crnoj Gori na svijest građana o potrebama uključivanja u donošenje odluka, kao i načine na koji neispunjena obećanja političkih lidera utiču na povjerenje građana.
Biće riječi i o aktivizmu, ljudskim pravima i ambijentu u kojem političari pribjegavaju isključivo partijskim interesima, čak i kada im to dugoročno može nanijeti političku štetu.
Autorka emisije: Ana Nives Radović
Početak podkasta Antene M u 11.10 sati, a na Televiziji E od 15:05 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kalezić u DRV: Mijenjaju li građani politiku ili politika građane?

Američka politika ima kontinuitet, a Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane koji su podržali i republikanci i demokrate, a koji se dijelom odnosi i na Zapadni Balkan, donijeće ključne promjene za ovaj region, kazao je za Antenu M Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose. On je u emisiji Drugačija radio veza istakao da će u martu, najkasnije aprilu, početi proces međusobnog priznanja Srbije i Kosova.
- Već je usvojen taj Zakon o Zapadnom Balkanu, koji kada pročitate biće vam jasno da oni govore o međusobnom priznanju Srbije i Kosova, o završavanju procesa međusobnog priznanja. Znači, to piše i u zakonu, a zakon američkog Kongresa je dio Zakona o finansiranju nacionalne bezbjednosti, odnosno u vezi sa strategijom nacionalne bezbjednosti.Dakle, vrlo je jasno da će se finansirati i rješavanje tog problema - ističe Janjić, <a href="https://www.antenam.net/clanak/janjic-u-drv-amerika-zavrsava-balkanska-pitanja-srbija-i-kosovo-pred-medusobnim-priznanjem-srbija-na-putu-ka-nato-u">prenosi Antena M</a>.
Ovaj Zakon sadrži brojne tačke, objašnjava Janjić.
- Broj jedan, da nema bilo kakvih budućih rasprava oko granica. Drugo, da se razvija ekonomska normalizacija i neizvršene obaveze iz Vašingtona, o čemu Tramp govori. Ali tu se radi i o saradnji u energetskom sektoru, putnoj mreži koja je već počela, ali vrlo je bitno energetsko povezivanje Kosova i Srbije sa ostatkom regiona. Zatim, vojno-industrijski kompleks koji je jako važan za razvoj sajber bezbjednosti i u interesu je Amerike i njene investicije. I ima onaj važan dio koji svi zanemarujemo, status Kosova podrazumijeva i rješavanje problema statusa srpske zajednice. Ne spominje se Zajednica srpskih opština, ali se spominje regulisanje položaja Srpske pravoslavne crkve, drugi sporazum je o kulturnom nasljeđu i treći su garancije onog što se zove manjinska samouprava - pojašanjava Janjić.
<h2>Srbija i NATO: strateški razgovori sa SAD</h2>
Osim međusobnog priznanja dvije države, Janjić navodi da se dio američkog Zakona odnosi i na ulazak Srbije u NATO savez.
- Članstvo Srbije u NATO-u će biti regulisano kroz razgovore o strateškoj saradnji Srbije i Amerike ,o načinu kako to da se uradi, ali o tome će se već raspravljati. Dobio sam i potvrdu o tome da je srpska strana preko diplomata, ne preko ambasadora, dostavila svoju spremnost da učestvuje u toj vrsti razgovora. Dakle, šta da vam kažem, spremte se, spremte se, svi ćemo u NATO - poručuje Janjić.
<h2>Vučić sve bliži političkom kraju</h2>
Janjić vjeruje da je ovo godina slobode, te da se Aleksandru Vučiću bliži politički kraj, kome je sam doprinio.
- Mi vidimo da njegova politika, odnosno politika Srbije, više ne postoji. Sloboda je ostvarena uz veliku cijenu, jer je konačno shvaćeno da Srbija nema elementarnu energetsku bezbjednost. A ko nema energetsku bezbjednost, on je ugrožen. Građani su se već oslobodili straha od hiperinflacije, a protesti koji su trajali tokom cijele godine stvorili su jednog ozbiljnog igrača. Ovdje se dogodila digitalna revolucija. Više nije pitanje da li Vučić odlazi, nego kako i kada odlazi. Ako nastavi da radi ovo što radi, pitanje je da li će uopšte otići preko izbora - smatra Janjić.
<h2>Fokus Zakona i na Bosnu i Hercegovinu</h2>
Osim Srbije, Zakon se fokusira i na Bosnu i Hercegovinu, pa se, ističe Janjić, planira i donošenje Ustava Bosne i Hercegovine. Time bi se smanjio broj administrativnih jedinica radi racionalizacije i smanjenja birokratije i državnih troškova.
- Ostaje samo pitanje Sarajeva. Da li da Sarajevo bude jedna regija, pa ima svoj distrikt, ili da zapravo samo taj distrikt bude kao što je i Brčko. To još nije u raspravama, ja govorim o onome što je u procesu - navodi Janjić.
<h2>Poruka crnogorskim liderima: nema prečica</h2>
Govoreći o spekulacijama da je i jedan, u ovom trenutku, moćan crnogorski političar pokušao da, preko istih adresa, za sebe završi posao na način na koji je to uradio Milorad Dodik, ali nije imao dovoljno novca i nije uspio, Janjić kaže da je legitimno to tražiti iz Crne Gore. Ipak, kako dodaje, razlog neuspjeha vidi u političkom djelovanju crnogorskog funkcionera, koje je u suprotnosti sa američkim interesima, te vezama sa Rusijom.
- Nema šta iz Crne Gore da ponudiš, osim da zaista radiš na reformama, da zaista ne budeš trula daska u NATO-u i da zaista uđeš u EU - kaže Janjić.

1250x600

1084x550

Janjić: Amerika završava balkanska pitanja - Srbija i Kosovo pred međusobnim priznanjem, Srbija na putu ka NATO-u

Nivo zaduženosti i podatak o udjelu duga u bruto domaćem proizvodu nijesu podaci koje treba posmatrati samo kao brojku, jer je važno obratiti pažnju na strukturu duga, odnosno razloge zbog kojih se zadužujemo, naglasio je ekonomista i osnivač BI Consultinga Ratko Nikolić.
On je gostujući u <a href="https://www.antenam.net/clanak/nikolic-u-drv-rashodi-administracije-glavni-generator-zaduzivanja">Drugačijoj radio </a>vezi rekao da u prilog toj tvrdnji najviše ide primjer finansiranja auto-puta, odsnosno činjenica da naredna zaduživanja nijesu stvorila novu vrijednost.
- To što je dug u granicama mastrihtskih kriterijuma jeste dobar znak, ali nije nešto čime se možemo pohvaliti s obzirom na to da smo mi imali puno veće stope ili je taj odnos bio oko 100 odsti prije pet-šest godina. Međutim, mi smo tada imali značajan dio tog duga za koji smo potrošili za auto-put. Sad je taj kredit za autoput značajno manji, a šta smo mi napravili? Iznos duga je skoro isti, a šta smo napravili? Ništa. Znači, to u suštini nije ono kao kad imate jednu investiciju koja je podigla ekonomsku aktivnost, kao što je autoput bio i to je značajno opravdanje za to zaduženje. Ali s obzirom na to da mi zapravo za ono novije zaduženje je bilo samo servisiranje postojećih obaveza i da ćemo se tek zadužiti za nove auto-puteve koji su u planu i za infrastrukturne projekte, bojim se da će tu doći do značajnog ubrzanja zaduživanja. Mislim da već možemo pričati o početku spirale zaduživanja - istakao je Nikolić.
Zaduživanje, kako naglašava, nastavlja da raste jer se kontinuirano povećavaju rashodi administracije, a to povećanje za rezultat nema njenu efikasnost.&nbsp;
- Mislim da su fiskalni raskodi nešto koji su glavni generator tog zaduživanja i mislim da u tom pravcu ima značajno prostora za uštede, prije svega po pitanju optimizacije javne uprave. Mi imamo jednu jako skupu državu sa značajnim brojem potpuno neproduktivnih ministarstava – znači sad ne govorimo o radnim mjestima - istakao je.&nbsp;
Sagovornik Antene M naglašava i da je inflacija u Crnoj Gori rasla iako se cijena električne energije nije mijenjala godinama.
Nastojanje donosilaca odluka da se investicije privuku cijenom struje koja je niža od tržišne nije strategija koja omogućava dugoročnu održivost, jer ono što se subvencioniše na jednoj strani stvara trošak koji na kraju neko ipak mora da plati.
- Struja je sirovina. Izvoz struje je isto kao izvoz balvana, pa ako za balvan znamo da više vrijedi ako od njega napravimo stolicu, isto tako i struja više vrijedi ako neko ovdje, koristeći struju, napravi neki gotov proizvod, jer struja je sirovina. Bilo koja industrija koju privlači niska cijena struje, a neke, na primjer, privlači zelena struja, struja iz obnovljivih izvora – i to je legitimno. Ali ako dolaze samo zbog cijene, mislim da to nije u redu. Jeste legitimno, ali treba da znamo da će tu subvenciju i tu nižu struju koju oni budu plaćali, u suštini, platiti Elektroprivreda - zaključio je Nikolić.

Nikolić u DRV: Rashodi administracije glavni generator zaduživanja

Ekonomista i osnivač BI Consultinga Ratko Nikolić analiziraće u podkastu Antene M "Drugačija radio veza" stanje crnogorske ekonomije u uslovima kontinuiranog zaduživanja, ali i propuštenih prilika koje su mogle da se iskoriste u prethodnom periodu. Biće riječi i o fiskalnoj stabilnosti, nastavku ekonomskih reformi koje Vlada Crne Gore najavljuje, kao i o inflaciji i njenom uticaju kako na privredu, tako i na državni budžet.&nbsp;
Početak DRV je u 11:10 sati na Anteni M, a na Televiziji E ovaj podkast možete pratiti od 15.05 sati.
Urednica i voditeljka je Ana Nives Radović.

Nikolić u DRV: Nagomilani dugovi i propuštene šanse

Budžet za narednu godinu je tehnički dobro urađen, ali je dominantno potrošački, ocijenio je u Drugačijoj radio vezi ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Nedostaje, naglašava, dio koji je ključan i odnosi se na diverzifikaciju ekonomije.
- Tehnički, budžet jeste urađen onako kako bi trebalo da bude urađen. Nemamo previše razlika u odnosu na neke prethodne godine, određene stavke koje su bile najavljivane da će biti smanjene, nisu smanjene u značajnoj mjeri. Imamo rast prihoda, ali dominantno smo taj rast prihoda prebacili opet u potrošnju. Svega mali dio tih novih prihoda smo prebacili u kapitalne projekte, dok sve drugo ide u potrošnju. Ako pogledate prihode, oni dominantno dolaze iz PDV i akciza, što jasno ukazuje na potrošački model koji, po mom mišljenju, jeste ranjiv. Kad imate takav način upravljanja finansijama, kad imate takvu ekonomiju, bilo kakve promjene na tržištu mogu u značajnoj mjeri da vam ugroze samu stabilnost javnih finansija- poručuje Mulešković.
Za budžet se, kaže, ne može reći da je razvojni.
- Budžet jeste potrošački i kad pogledate koliko je zapravo odvojeno za kapitalni budžet jasno je da to nije razvojni budžet. Takođe, ako uđete u pojedine stavke koje se odnose na ekonomiju - 3,6 miliona za razvoj konkurentnosti privrede, onda imate preko 700 miliona za zarade zaposlenih u javnom sektoru. I na kraju imate nešto preko 300 miliona za kapitalni budžet. Tako da je jasno da te komponente koje su razvojne nemaju to ključno mjesto u budžetu i upravo to jeste problematično. Jer budžet treba da potencira i da se mnogo više fokusira na kapitalne projekte, na diverzifikaciju ekonomije, jer to je nešto što dugoročno stvara novu ekonomsku vrijednost- ističe Mulešković.
Država se, navodi, zadužuje kako bi vratila dugovanja.
- Ukoliko se zadužujemo za kapitalne projekte, ja ću to uvijek da podržim jer je to dobro za ekonomiju, dugoročno je dobro za ekonomiju. Mi se zadužujemo da bi vraćali stara dugovanja i što fali u prethodnom periodu jeste upravo ti kapitalni projekti. Iz godine u godinu, u apsolutnim vrijednostima, naš javni dug će rasti. Shodno strategiji koju je usvojila Vlada Crne Gore, naš javni dug će do kraja 2028. doći negdje do 6 milijardi- navodi Mulešković.
Govoreći o stranim direktnim investicijama, Mulešković ocjenjuje da se struktura u posljednjih nekoliko godina u potpunosti promijenila.
- Mi sad dominantno imamo investicije u nekretnine, to su neproduktivne investicije, koje dugoročno ne otvaraju nova radna mjesta. One čine, u prvih devet mjeseci 2025. godine, preko 50% direktnih stranih investicija. Sa druge strane, investicije u preduzeća i banke, takozvane produktivne investicije, čine 12,5 ili 12,7%, možda ću pogriješiti. 2019. godine produktivne investicije su bile na nivou preko 30%. To je jasan pokazatelj, jer možemo mi sad da dajemo ocjenu, da je nešto dobro ili da nije dobro, brojke najbolje pokazuju situaciju. Tako da nemamo nekih produktivnih investicija koje su vidljive- ističe Mulešković.
Poslovni ambijent se, kaže, blago pomjerio nabolje ili ostao na nivou od prošle godine. Privrednici i investitori, pojašnjava, prepoznaju veliki problem u dijelu transparentnosti donošenja odluka, što je prvi korak ka obezbjeđivanju povoljnog poslovnog ambijenta.
- Ukoliko nemate dobru vladavinu prava, vi ne možete da očekujete da imate kvalitetne, dugoročne investicije. Digitalizacija javne uprave i dalje nedostaje, nemamo razvijene digitalne servise, javna uprava nije efikasna. To su sve israživanja koje su pokazala da nije došlo do određenih pomaka u dijelu poslovnog ambijenta- kaže sagovornik Drugačije radio veze.
Rezimirajući godinu na izmaku, Mulešković kaže da ju je obilježilo zatvaranje pet poglavlja, te da evropski put treba svi da pohvale.
Ulazak u EU će se, kaže, odraziti i na našu ekonomiju. Pozitivna stvar je, dodaje, i članstvo u SEPI.
Propuštene šanse su, pojašnjava, po pitanju diverzifikacije ekonomije i ulaganja u razvoj konkurentnosti privrede, te inflacije koja je i ove godine uticala na životni standard građana.
Govoreći o različitim ocjenama javnih finansija u Crnoj Gori, Mulešković kaže da Crna Gora ne može doživjeti grčki scenario.
Naglašava da donosioci odluka u narednoj godini moraju diverzifikovati ekonomiju.
- Treba da radimo mnogo više na razvoju realne ekonomije, da se izbjegne ono što je trenutno u Crnoj Gori, da je javni sektor konkurentniji u odnosu na privatni. Ako govorimo iz ugla zapošljavanja, da želimo prije da radimo u javnom sektoru nego u privatnom. To ne bi smjelo da se dešava posebno u malim državama. Ono što je bitno jeste da će biti izazovna godina. Na primjer, mi nemamo sljedeće godine toliko starih dugovanja koja treba da vratimo, ali već narednih godina nam stižu velika dugovanja koja treba da vratimo, pa se moramo pripremiti za sve to što dolazi- kazao je.
Jedino se, zaključuje, sa razvojem privrede mogu očekivati stabilne javne finansije, ekonomija koja se razvija i zadovoljni građani.

Mulešković: Budžet tehnički dobar, ali potrošački i bez razvojne vizije

Najava izmjena Zakona o strancima i amandmani koji su u međuvremenu povučeni iznenadila je strane državljane koji žive i posluju u Crnoj Gori, ne samo zbog toga što je donešena u veoma kratkom roku, nego i zato što je planirano da se iuzmijenjen odredbe primjenjuju retroaktivno, ocijenio je predsjednik Fondacije Budućnost crnogorskog turizma i predsjednik Odbora za turizam Njemačko-crnogorskog poslovnog kluba Michael Bader.
On je gostujući u Drugačijoj radio vezi na Anteni M rekao da je ova odluka šokirala mnoge strane državljane koji su u Crnoj Gori pokrenuli biznis, al ii one koji su planirali da to urade.
- Iskreno, bio sam šokiran kad sam vidio prvobitne amandmane kad su objavljeni, u kojima je pisalo da je za trajni boravak osnova posjedovanje nepokretnosti u vrijednosti od najmanje 200.000 eura i da to važi retroaktivno. Bilo je predviđeno da imate godinu vremena da se prilagodite ovim novim uslovima. To je bio za mene šokantno, jer toga nema nigdje u svijetu – nigdje nemate praksu da neki propis važi retroaktivno- naglasio je Bader.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ovim poslala veoma loše poruke van zemlje, s obzirom na to da strain investitori biraju zemlju u kojoj će pokrenuti posao na osnovu predvidivosti i povjerenja koje se dugo gradi, a brzo gubi.
- Na osnovu iskustva koje imam u komunikaciji s ljudima iz inostranstva koji su željeli da kupe nekretnine u Crnoj Gorii koji su taj proces planirali u namjeri da ovdje otvore firmu i da dođu ovdje da žive – odustali su od toga. Otkazali su te planove dok ne vide u kojem pravcu će sve ići. Crna Gora sada treba iznova da izgradi povjerenje koje je izgubila. To je narušeno i to sad treba iznova graditi- dodao je.
Bader napominje da, iako je pokazao spremnost da učestvuje u pripremi amandmana na Zakon o strancima, ali i drugih propisa koji ih se direktno tiču nije bio pozvani da učestvuje u bilo kakvoj radnoj grupi, niti da da sugestije na nacrt dokumenata.
- Nažalost nije bilo nikakve komunikacije – ne znam zašto. Rado bih podijelio svoje iskustvo, jer sam neko ko može da prenese informaciju o problemima stranaca. Ovo se ne odnosi samo na Njemce, već na sve strance u Crnoj Gori na koje se ovo odnosi. Ja sam odvoren za to, ali sa druge strane nema inicijative. Postoji mogućnost i da u saradnji sa našom fondacijom vidimo šta su problemi, kako možemo da radimo u na korist Crne Gore, a istovremeno i u korist stranaca koji su ovim mjerama obuhvaćeni. Ne smijemo da gledamo te strance kao da su nam na teret. One nijesu teret Crnoj Gori, već potpuno suprotno. To su ljudi koji ovdje rade, troše novac, plaćaju porez... ponekad donose i znanja kojih nema ovdje, kao kada je u pitanju IT sektor, tako da Crna Gora od njih ima korist. Šteta je za nekoga ko će zbog ovoga odlučiti da spakuje kofer i vrati se nazad, ali najveća šteta napravljena je Crnoj Gori- zaključio je sagovornik Antene M.

Bader: Najava izmjena Zakona o strancima poslale lošu poruku van CG

Podkast Antene M "Drugačija radio veza" od 15:05 &nbsp;sati na Televiziji E.
Gost današnje emisije je odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada, Andrija Klikovac.
Tema: Je li budžet za 2026. godinu test opstanka vlasti u Glavnom gradu?

''Drugačija radio veza'': Gost Andrija Klikovac

Gost današnje emisije Drugačija radio veza na Anteni M je dr Boban Batrićević. Ova emisija biće prikazana na Televiziji E u 14 sati i 50 minuta.
Tema emisije je - Kako do podrške spolja i okupa unutra.
Profesor FCJK i istoričar govori o spoznajama iz svojih sve intenzivnijih kontakata sa uticajnim inostranim adresama, na kojima je redovna tema Crna Gora, i potrebi za novim modelima suprotstavljanja potiranju crnogorskog državnog i nacionalnog subjektiviteta
Autor emisije je Darko Šuković.

Batrićević u DRV: Kako do podrške spolja i okupa unutra

Potpredsjednik Demokratske partije Socijalista Ivan Vuković, gostujući u Drugačijoj radio vezi Antene M, odbacio je tumačenja nekih poteza te stranke kao očijukanje sa premijerom Milojkom Spajićem i njegovim Pokretom Evropa sad.
- Te teze da mi tupimo oštricu, da smo tolerantni, da kalkulišujemo to je, vjerujte mi, potpuno neutemeljeno. Da odagnam sumnje, pošto sam vidio i te interpretacije: da nam plate, mi ne bismo ušli u ovu i ovakvu vladu. Mi svoju šansu čekamo na narednim parlamentarnim izborima, bili oni 2027. godine ili ranije. Ali, to ne znači da ćemo djelovati onako kako je djelovala crnogorska opozicija u periodu 2016-2020. Ovo je naša država. Mi želimo da naša država bude naredna država članica EU i sve ono što je dobro za državu Crnu Goru, mi ćemo podržavati, bez obzira na to kako će neko to političko interpretirati – poručio je Vuković.
Komentarišući sinoćnji prijem povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru i sve što se na toj ceremoniji moglo čuti je, prema riječima Vukovića, pokušaj Mandića da skrene pažnju na sebe.
Vuković kaže da je Mandić u pogledu evropskih integracija doživljen kao potencijalni problem, a nikako kao dio rješenja, te da je pred crnogorskim zapadnim partnerima marginalan igrač. Sličnu sudbinu, kaže Vuković, doživljava i u prosrpskom bloku u Crnoj Gori, jer centralnu ulogu preuzima Milan Knežević. 
- Ono što se dešavalo u Botunu prethodnih dana i sedmica u režiji Milana Kneževića, a što je imalo za cilj da mobiliše jedan dio biračkog tijela, takođe nije imalo nikakve veze ni sa Mandićem ni sa partijom koju predstavlja, nego isključivo sa DNP-om i Kneževićem. Tako da je Mandić vjerovatno procijenio da je vrijeme da pošalje neku poruku, da uzburka duhove u Crnoj Gori. Da, eto, podsjeti ljude da je politički živ, premda, koliko god to bilo nepremjerano, da ne kažem sramotno i nezamislivo u nekoj civiliziovanoj državi, ja tome ne bih pridao neki poseban značaj – kazao je potrpedsjednik DPS-a.
No, Vuković upozorava da će, ukoliko premijer Spajić nastavi da se ponaša nezaintersovano i indiferentno prema stvarima na koja mora reagovati, Mandić sigurno koristiti taj prostor i profitirati na slabostima koalcionih partnera kao što je to bio slučaj u Nikšiću.
- Vidjeli ste sinoć jednu vrlo znakovitu poruku. Mandić kaže u nekom trenutku - mi smo u poziciji da biramo između dostojanstva i evropske perspektive. To je zajedničko mjesto za sve euroskeptike u Evropi trenutno. Nije ni malo slučajno to što je izgovorio sinoć. Da imate u liku predsjednika Vlade, njegovih najbližih saradnika, šefa poslaničkog kluba, te poslaničke grupe ljude koji će da kažu: pričaj ti šta hoćeš, ali mi znamo šta je naš posao, mi znamo šta su naši prioriteti, nećeš nas skrenuti sa puta, znamo zbog čega to radiš, znamo po čim instrukcijama to radiš - onda bi zapravo svi ti Mandićevi pokušaji bili osuđeni na propast i bili jalovi. Ovako, šta god on predstavlja u političkom smislu, jer vrednostno i suštinski on nema ništa više da ponudi Crnoj Gori, jer je kamen o vratu evropske Crne Gore i prevaziđen političar u svakom smislu, ništa ne garantuje da mu neće proći zamišljeni scenario. I, to je poruka prije svega za njegove koalicione partnere. Javna tajna je, to se zna i to vidite, mi to možda najbolje vidimo koji smo u Skupštini, da u poslaničkom klubu PES-a, u rukovodstvu te partije imate ljude koji su vrednostno, suštinski, idejno, politički, identitetski, i kako god hoćete, mnogo bližii pozicijama Andrija Mandića nego Milojka Spajića, tako da ja mislim da je tu apsolutno najveća odgovornost na predsjedniku Vlade i predsjedniku PES-a - i u smislu državne odgovornosti i u smislu političkog liberstva – kazao je Vuković.
Potpredsjednik DPS-a, komentarišući najavu pa povlačenje francuske zabrane podršci za poglavlja 11 i 13 uoči održavanja međuvladine konferencije u Briselu, kazao da ta situacija mora biti lekcija Vladi.
- Ovo mora biti opomena prije svega ljudima u Vladi da obrate pažnju na one koji sjede u njoj. Koji u jednom značajnom broju ne znaju što im je posao, a nažalost od njih zavisi proces evropske integracije Crne Gore, da obrate pažnju na svoje koalicione partnere koji se svojski trude da destabilizuju Crnu Goru. Moraju i da obrate pažnju na susjede koji, nije tajna, ne gledaju baš blagonaklono na to da je to Crna Gora tako daleko u procesu integracija u EU. Da, rekao sam, susjede. Nije tajna da zvanična Tirana i premijer Edi Rama pokušava, koristeći svoje veze, agresivnim političkim PR-om, da izdjejstvuje neki paket aranžman, odnosno da se izbori za to da Albanija i Crna Gora uđu zajedno u Evropsku uniju. Mislim da bi to bilo jako loše za evropske integracije Crna Gore – kazao je Vuković.
Cijelu Drugačiju radio vezu pogledajte na našem YouTube kanalu i na portalu Antene M.Potpredsjednik Demokratske partije Socijalista Ivan Vuković, gostujući u Drugačijoj radio vezi Antene M, odbacio je tumačenja nekih poteza te stranke kao očijukanje sa premijerom Milojkom Spajićem i njegovim Pokretom Evropa sad.
- Te teze da mi tupimo oštricu, da smo tolerantni, da kalkulišujemo to je, vjerujte mi, potpuno neutemeljeno. Da odagnam sumnje, pošto sam vidio i te interpretacije: da nam plate, mi ne bismo ušli u ovu i ovakvu vladu. Mi svoju šansu čekamo na narednim parlamentarnim izborima, bili oni 2027. godine ili ranije. Ali, to ne znači da ćemo djelovati onako kako je djelovala crnogorska opozicija u periodu 2016-2020. Ovo je naša država. Mi želimo da naša država bude naredna država članica EU i sve ono što je dobro za državu Crnu Goru, mi ćemo podržavati, bez obzira na to kako će neko to političko interpretirati – poručio je Vuković.
Komentarišući sinoćnji prijem povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru i sve što se na toj ceremoniji moglo čuti je, prema riječima Vukovića, pokušaj Mandića da skrene pažnju na sebe.
Vuković kaže da je Mandić u pogledu evropskih integracija doživljen kao potencijalni problem, a nikako kao dio rješenja, te da je pred crnogorskim zapadnim partnerima marginalan igrač. Sličnu sudbinu, kaže Vuković, doživljava i u prosrpskom bloku u Crnoj Gori, jer centralnu ulogu preuzima Milan Knežević. 
- Ono što se dešavalo u Botunu prethodnih dana i sedmica u režiji Milana Kneževića, a što je imalo za cilj da mobiliše jedan dio biračkog tijela, takođe nije imalo nikakve veze ni sa Mandićem ni sa partijom koju predstavlja, nego isključivo sa DNP-om i Kneževićem. Tako da je Mandić vjerovatno procijenio da je vrijeme da pošalje neku poruku, da uzburka duhove u Crnoj Gori. Da, eto, podsjeti ljude da je politički živ, premda, koliko god to bilo nepremjerano, da ne kažem sramotno i nezamislivo u nekoj civiliziovanoj državi, ja tome ne bih pridao neki poseban značaj – kazao je potrpedsjednik DPS-a.
No, Vuković upozorava da će, ukoliko premijer Spajić nastavi da se ponaša nezaintersovano i indiferentno prema stvarima na koja mora reagovati, Mandić sigurno koristiti taj prostor i profitirati na slabostima koalcionih partnera kao što je to bio slučaj u Nikšiću.
- Vidjeli ste sinoć jednu vrlo znakovitu poruku. Mandić kaže u nekom trenutku - mi smo u poziciji da biramo između dostojanstva i evropske perspektive. To je zajedničko mjesto za sve euroskeptike u Evropi trenutno. Nije ni malo slučajno to što je izgovorio sinoć. Da imate u liku predsjednika Vlade, njegovih najbližih saradnika, šefa poslaničkog kluba, te poslaničke grupe ljude koji će da kažu: pričaj ti šta hoćeš, ali mi znamo šta je naš posao, mi znamo šta su naši prioriteti, nećeš nas skrenuti sa puta, znamo zbog čega to radiš, znamo po čim instrukcijama to radiš - onda bi zapravo svi ti Mandićevi pokušaji bili osuđeni na propast i bili jalovi. Ovako, šta god on predstavlja u političkom smislu, jer vrednostno i suštinski on nema ništa više da ponudi Crnoj Gori, jer je kamen o vratu evropske Crne Gore i prevaziđen političar u svakom smislu, ništa ne garantuje da mu neće proći zamišljeni scenario. I, to je poruka prije svega za njegove koalicione partnere. Javna tajna je, to se zna i to vidite, mi to možda najbolje vidimo koji smo u Skupštini, da u poslaničkom klubu PES-a, u rukovodstvu te partije imate ljude koji su vrednostno, suštinski, idejno, politički, identitetski, i kako god hoćete, mnogo bližii pozicijama Andrija Mandića nego Milojka Spajića, tako da ja mislim da je tu apsolutno najveća odgovornost na predsjedniku Vlade i predsjedniku PES-a - i u smislu državne odgovornosti i u smislu političkog liberstva – kazao je Vuković.
Potpredsjednik DPS-a, komentarišući najavu pa povlačenje francuske zabrane podršci za poglavlja 11 i 13 uoči održavanja međuvladine konferencije u Briselu, kazao da ta situacija mora biti lekcija Vladi.
- Ovo mora biti opomena prije svega ljudima u Vladi da obrate pažnju na one koji sjede u njoj. Koji u jednom značajnom broju ne znaju što im je posao, a nažalost od njih zavisi proces evropske integracije Crne Gore, da obrate pažnju na svoje koalicione partnere koji se svojski trude da destabilizuju Crnu Goru. Moraju i da obrate pažnju na susjede koji, nije tajna, ne gledaju baš blagonaklono na to da je to Crna Gora tako daleko u procesu integracija u EU. Da, rekao sam, susjede. Nije tajna da zvanična Tirana i premijer Edi Rama pokušava, koristeći svoje veze, agresivnim političkim PR-om, da izdjejstvuje neki paket aranžman, odnosno da se izbori za to da Albanija i Crna Gora uđu zajedno u Evropsku uniju. Mislim da bi to bilo jako loše za evropske integracije Crna Gore – kazao je Vuković.

Vuković u DRV: Ni da nam plate, ne bismo u ušli u ovu Vladu

Cilj procesuiranja 35 osoba koje su protestovale zbog sramne dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za knjigu koja u tom trenutku nije ni postojala, je suzbijanje prava na demokratski otpor i protest, ocijenio je dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i jedan od procesuiranih Aleksandar Radoman.&nbsp;
On je, gostujuću u Drugačijoj radio vezi, kazao da je na Gorici 8. jula održan mirni skup akademskih građana koji su se pobunili protiv nezakonite dodjele nagrade čovjeku koji negira sve atribute crnogorskog identiteta. Na tako mirnom okupljanju, dodaje, desila se brutalna akcija policije.&nbsp;
- Mi znamo da određene državne organe uveliko instrumentalizuje jedna politička grupacija, koja kontroliše bezbjednostni sektor. I mediji su osjetili na svojoj koži ne tako davno kako to funkcioniše kad politika pritiska Tužilaštvo. Sad vidimo kako to funkcioniše kad politika pritiska policiju. Pojavila se i pretpostavka da se time možda pokušava spriječiti okupljanje 19. decembra na brdu Gorica. Moguće, ali ne samo to, nego bilo koja vrsta okupjanja koje može vlastima poslati poruku - mi smo ovdje, pratimo što radite, imamo demokratske mehanizme da vam se suprostavimo. U najkraćem, to je jedna antidemokratska metoda kojom se represivni aparat zloupotrebljava za ograničenje slobode građana- kaže Radoman.
Zloupotreba represivnog aparata prema građanima koji iskazuju privrženost Crnoj Gori i njenom Ustavu i zakonima se može pratiti još od Kruševog ždrijela, ističe Radoman i podjseća na događaj, hroniloški bliži protestu ispred vile Gorica.
- To je događaj postavljanja čuvenog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostu. Ako me sjećanje dobro služi, tom događaju za koji se znalo, sva javnost je znala da će se to desiti, &nbsp;prisustvovala su, čini mi se, dva policajca u civilu. Tamo nije bilo ni interventne jedinice, ni štitova, šljemova, nije bilo ni biber spreja. Tu recimo nije bilo nikakve reakcije policije. Naprotiv, dozvolilo se da novinari budu praktično linčovani- ukazuje Radoman.
Na djelu je, naglašava Radoman, antidemokratsko i anticrnogorsko postupanje vlasti.
- Danas su targetirani Crnogorci, sjutra će biti neke druge zajednice. Pa nedavno su i od strane države bili targetirani Turci, koji nisu bili ni učesnici incidenta koji se desio na Zabijelu- navodi Radoman.
Na pitanje da li se na ovaj način kreira imidž ekstremista svim iskrenim suverenistima, nacionalnim Crnogoracima i iskrenim i stvarnim antifašistima u Crnoj Gori, i to na način na koji je to konceptualizovao BIRN, kreiranjem mape ekstremizma, Radoman kaže da je više nego jasno da je to projekat koji živimo još od perioda prije 2020. godine.
- Da bi od 2020. godine to dobilo i neku institucionalnu podršku. Sjećajemo se kako su Vijesti crtale mapu Crnoj Gore sa dva navodno ekstremistička pola, a onda je u sredini bila Beogradska patrijaršija, odnosno njeno ogranak u Crnoj Gori, koja je trebalo da iznese tu emancipatorsku misiju. Danas vidimo koja je emancipatorska misija, to vam je kapela na Lovćenu, to vam je Draža u svakom crnogorskom gradu, to vam je lažna priča o hrišćansko-islamskom pomirenju preko Amfilohije Radovića. Apsolutno je jasno da na dijelu taj projekat. Pokušaj da se ekstremizuju one snage koje su nesumljivo antifašističke, građanske, koje se zalažu za koncept Crnoj Gore kakav je upisan u Ustavu- kazao je.
Događa se, kaže, fašizacija društva, ali, kako dodaje, čini se da to nije problem u današnjoj Crnoj Gori, već su problem svi oni koji na to ukazuju. To &nbsp;je, smatra, posljedica pomjeranja na političkoj sceni.
- Nakon jedne faze šporkih riječi prema Andriji Mandiću, opet imamo, iz krugova onih koji projektuju ovakve situacije i ovakve političke pozicije u Crnoj Gori, te glasove kako se Andrija promjenio, kako će Andrija da nas uvede u Europsku uniju i tome slično. I onda oni koji ostaju da na to ukazuju, oni remete mir i sklad te vlasti. Normalizuje se ultra-destnica, predstavnici manjinskih stranaka koji su vlasti, pristaju na to. Tu je klijentelizam odigrao svoju ulogu. Važnije je zadržati pozicije nego spriječiti urušavanje temeljnih vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora- kaže Radoman.
Na pitanje da li bi za Crnu Goru bilo ljekovito pregrupisanje na političkoj sceni ili &nbsp;da se sačeka otrježnjenje građana koje bi se reflektovalo na izborima, Radoman kaže da je po društvo bolje da dođe do otrježnjenja, ali je pitanje da li, kako kaže, ekstremisti na vlasti imaju mehanizme da to spriječe. Iz tog razloga, kako zaključuje, ne treba čekati otrježnjenje građana, već vrišiti pritisak na donosioce odluka, kako bi do njega došlo što prije.

Radoman: Na djelu antidemokratska metoda, represivni aparat se zloupotrebljava za ograničenje slobode građana

Dvije godine čekanja, odricanja i tišine - i "nagrada" je stigla.
Penzioneri u Crnoj Gori koji primaju minimalnu penziju od 450 eura dobiće povećanje od 1,70 eura. Da, euro i sedamdeset centi. Toliko vrijedi "usklađivanje" nakon dvogodišnjeg zamrzavanja penzija i u jeku rekordnih cijena osnovnih životnih namirnica.
Prosječna penzija, koja je u decembru iznosila oko 543 eura, biće veća za čitava dva eura. Minimalnu penziju - onu koja se sada "uvećava" za simboličnih 1,70 - prima više od polovine od ukupno oko 132 hiljade penzionera u Crnoj Gori.
Šta se, dakle, može kupiti za to "silno" povećanje?
Dvoje najjeftinije paštete.
Ili dva do tri kilograma brašna.
Ili litar ulja.
Ili litar mlijeka više.
Naglasak je, naravno, na ili - jer mogu izabrati samo jedno od navedenog, ne sve. Eventualno jedna konzerva skuše više, ili dvije vekne bijelog hljeba.
Ne mogu kupiti pakovanje od deset jaja.
Ne mogu konzervu tune.
O maslinovom ulju, kao zdravoj namirnici, ne vrijedi ni govoriti - tim tempom povećanja, do njega bi mogli stići nakon još pet "usklađivanja".
Veće pakovanje grčkog jogurta? Takođe nedostižno.
Da ne govorimo o kafi u restoranu - za to ne smiju ni da pomisle da bi sebi mogli priuštiti. Doručak van kuće? To je već luksuz iz nekog drugog života.
Možda penzioneri požele i nešto slatko. Od ovog povećanja mogu sebi priuštiti čokoladu od 100 grama - ali uz uslov da je na popustu i da dobro prate cijene po rafovima.
A o domaćem, bogatom, skuvanom ručku - ne treba trošiti riječi.
Nema novca ni za pola kilograma piletine.
Nema za oslića.
Pastrmka je misaona imenica.
Orada - daleko bilo.
Ovo povećanje ne znači dostojanstven život.
Ne znači ni sigurnost.
Ne znači ni minimum komfora.
Ovo znači golo preživljavanje, i to ispod svakog praga dostojanstva.

Dobili mrvice: Penzije povećane za cijenu paštete, za školjku jaja - još koju godinu strpljenja

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je kasno sinoć da njegova administracija traži milijardu dolara odštete od Univerziteta Harvard.
- Sada tražimo milijardu dolara odštete i u budućnosti ne želimo više imati nikakve veze sa Univerzitetom Harvard- rekao je u objavi na društvenoj mreži Truth Social, ne navodeći kakvu je konkretnu štetu Univerzitet prouzrokovao.
Trampova administracija se u decembru žalila na sudsku presudu kojom je utvrđeno da je nezakonito ukinula više od dvije milijarde dolara sredstava dodijeljenih Harvardu i da više ne može prekinuti finansiranje istraživanja za taj prestižni univerzitet. Harvard je u centru šire kampanje administracije da putem saveznog finansiranja primora američke univerzitete na promjene. Tramp tvrdi da su univerziteti prožeti antisemitizmom i „radikalno lijevim“ ideologijama.
Tramp je prošle godine izjavio da je njegova administracija blizu dogovora s Harvardom koji bi uključivao isplatu od 500 miliona dolara od strane univerziteta, nakon višemjesečnih pregovora o obrazovnim politikama.
- Univerzitet Harvard, koji je izrazito antisemitski, godinama je plasirao besmislice propalom Njujork tajmsu. Harvard se već dugo vremena ponaša veoma loše. Željeli su da sprovedu jedan zamršen program stručnog usavršavanja, ali je taj prijedlog odbijen jer je bio potpuno neprimjeren i, po našem mišljenju, ne bi bio uspješan- kazao je američki predsjednik.
To je bio samo,, nastavlja Tramp, način da Harvard izbjegne veliku novčanu nagodbu od preko 500 miliona dolara. Taj iznos bi trebalo da bude i znatno veći, s obzirom na ozbiljne i gnusne nezakonitosti koje su počinili. Ovdje bi trebalo da se radi o krivičnom, a ne parničnom postupku, i Harvard će se morati suočiti s posljedicama svojih nedjela.
- U svakom slučaju, ovaj postupak će se nastaviti dok pravda ne bude zadovoljena. Dr Alan Garber, predsjednik Harvarda, bio je katastrofalan u pokušaju da popravi veoma lošu situaciju za svoju instituciju, ali i, što je još važnije, za samu Ameriku. Zanimljivo je da je zaposlen nakon što su podignute optužbe za antisemitizam — pitam se zašto??- piše Tramp.
Tramp dodaje da sada traži milijardu dolara odštete i u budućnosti ne želimo više imati nikakve veze sa Univerzitetom Harvard. Kao što je propali Njujork tajms jasno naveo: neki izvori sa univerziteta, međutim, smatraju da Harvardu ne preostaje ništa drugo nego da se na kraju nagodi.
- Administracija je više puta pokušala da obustavi sredstva za istraživanja, što bi izazvalo neodrživu krizu. Kao i mnogi veliki istraživački univerziteti, Harvard se u svom finansijskom modelu oslanja na savezno finansiranje. Hvala vam na pažnji! &nbsp;Predsjednik Donald Dž. Tramp- napisao je američki predsjednik.

Tramp traži milijardu dolara odštete od Harvarda

Ulazak srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića bila je operativna aktivnost i skidanje mjere bilo je opravdano s obzirom da su tada spriječena tri krivična djela. Da sam ja postupao u tom slučaju isto bih tako uradio. Bivši funkcioner Zoran Lazović nikada od mene nije tražio da privilegujem bilo koga. Nikada nijesam čuo, niti sam imao operativna saznanja da su Zoran Lazović i njegov sin Petar imali bilo kakve veze sa kriminalnim aktivnostima - ovo je u Višem sudu kazao bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije Vesko Damjanović.
On je danas svjedočio na suđenju nekadašenjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću, bivšem glavnom specijalnom Milivoju Katniću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću koje SDT tereti da su svoje službene položaje podredili kavačkom kriminalnom klanu što su oni u odbranama negirali.
- Veljko Belivuk i Marko Miljković bili su bezbjednosno interesante osobe, koje se povezuju sa navijačkom grupom Grobari ali i da sarađuju i sa kavačkim kriminalnim klanom. Kada su u januaru 2021. ušli u Crnu Goru nijesmo imali saznanja o Ritopeku kao ni da su pola godine ranije nelegalno ušli u Crnu Goru i počinili krivična djela - kazao je Damjanović.
O ulasku Miljkovića i Belivuka, kako je ispričao, obavijestio ga je načelnik Centra bezbjednost Herceg Novi ili neko od službenika iz Tivta.
Damjanović je nakon toga, kako kaže, pozvao tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića koji mu je saopštio da SB Boka preduzima određene aktivnosti.
- Zoran Lazović je došao kod mene i detaljno me informisao koje su aktivnosti u toku. Imali su informaciju da se planira likvidacija Belivuka i Miljkovića, druga aktivnost bila je usmjerena na sprečavanje ubistva Sobodana Kašćelana i treća na osujećenje likvidacije Marka Ljubiše Kana u Budvi - kazao je Damjanović.
Tada je, kako kaže, rekao Lazoviću da Miljković i Belivuk budu "pokriveni" 24 sata da ih neko ne bi ubio.
Na pitanje jednog od branilaca Lazovića, advokata Zorana Piperovića svjedok je naveo da su pripadnici više organizacionih jedinica učestvovali u akciji Belivuk - Miljković.
- Mislim da su i službenici Sektora kriminalističke policije na čelu sa Enisom Bakovićem učestvovali u operativnim aktivnostima a u vezi operacije Belivuka i Miljkovića - kazao je Damjanović odgovarajući na pitanje advokata Piperovića.
Trebalo bi da je Baković, kako kaže svjedok, znao da njegovi službenici učestvuju u aktivnostima opservacije.
Damjanović je ponovio da nije imao podatak da Zoran i Petar Lazović imaju bilo kakve aktivnosti sa organizovanim kriminalnim grupama tako ni sa Radojem Zvicerom kojeg policija označava da je jedan od vođa kavačke kriminalne grupe.
Svjedok je ovo saopštio nakon što je advokat Piperović predočio navode optužnog akta.
Na pitanje advokata Nikole Martinovića Damjanović je bio decidan da nije postojao pravilnik o stavljanju osoba na operativne mjere.
- Kako smo ih stavljali tako smo ih micali - rekao je Damjanović. Dodajući da nije postojao pravilnik kako se stavlja mjera, niti kako se skida.
U ovim slučajevima, kako je objasnio, nije se donosilo rješenje o zabrani ulaska.
Na pitanje optuženog Lazovića, svjedok je rekao da mu je saopštio da su Belivuk i Miljković pod nadzorom 24 sata, da se prate njihovi kontakti.
Nakon završenog svjedočenja tužilac Šoškić je kazao da je Damjanović u više navrata rekao da je skinuta zabrana i da je njegov iskaz saglasan sa iskazom sada pokojnog S. Đ. i sa odredbama Zakona o strancima.
Na to je advokat Piperović ukazao da iako je saglasan sa iskazom S. Đ. nije saglasan sa dvije krucijalne stvari.
- Nije saglasan sa dispozitivom optužnice već je potpuno nesaglasan. Odakle sad Zakon o strancima jer ako ja dobro čitam u dispozitivu optužnice se ne pominje taj Zakon. I svjedok Damjanović je potvrdio ono što je u odbrani naveo Zoran Lazović &nbsp;- kazao je Piperović.
Advoka je upitao što će vam ovaj i budući svjedoci s obzirom da nema posljedice.
Advokat Stefan Jovanović kazao je da je "skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru" operativna aktivnost i da je svjedok Damjanović ukazao da se radilo o uspešnoj akciji.
- Operativnu aktivnost nije pratilo rješenje o zabrani ulaska - rekao je Jovanović.
Osim Damjanović danas je saslušan i svjedok Nikola Žižić koji je od 2020. bio zaposlen u Odsjeku za borbu protiv kriminala. On je bio decidan da nikada nije čuo, niti je od njega neko tražio da se neka osoba ne procesuira - niti Zoran Lazović, ni Čađenović, niti je sa njima razgovarao o predmetima.
Suđenje se nastavlja sjutra saslušanjem svjedoka - &nbsp;Jovanke Krunić i Milana Mrvaljevića.

Damjanović: Da sam ja postupao u slučaju Belivuka i Miljkovića sve bih isto uradio

Izmjenama Zakona o Prijestonici, koje su na inicijativu Cetinja usvojene juče na skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, mijenja se model finansiranja. Umjesto dosadašnje prednosti kapitalnih projekata, sredstva će se ubuduće ravnomjerno raspoređivati između kapitalnih ulaganja i tekućih obaveza, po 0,5 odsto za svaku namjenu.
- Jedan od osnovnih razloga leži u činjenci da imamo poreski dug naslijeđen iz prethodnog perioda, oko 11 miliona eura još iz 2009 godine i da su morali izvršiti svoje zakonske obaveze i omogućiti radnicima kako iz prethodnog perioda tako i ranicima koji ove godine stiču pravo na penzije da to pravo ostvare – kazao je Brnović.
Ovakvo rješenje, kako je pojasnio zamjenik gradonačelnika Marko Brnović, trebalo bi da omogući lakše funkcionisanje grada i servisiranje nagomilanih obaveza.
- Na način što će 1 odsto koji se odvaja iz tekućeg državnog budžeta, od kojeg je do sada bilo odvojeno 0,4 odsto išlo za tekuću potrošnju, a 0,6 odsto za potrebe kapitalnih investicija biti ubuduće raspodjela 0,5 odsto – 0,5 odsto. Ono što mi je jako bitno da kažem je da se to na kapitalni budžet neće osjetiti, jer iz godine u godinu bilježimo rast kapitalnog budžeta – objasnio je.
Ravnomjerna raspodjela sredstava, prema riječima Brnovića, treba da stvori stabilnije finansijske uslove za rad lokalne uprave, ali i otvori prostor za razvojne projekte i jačanje privrednih aktivnosti na Cetinju.
- Tek sada je ministarstvo javne uprave u saradnji sa ministarstvom finansija ušlo u procedure i uspjeli smo u ovoj godini konačno završimo kompletnu proceduru. Ono što moram reći je da smo mi stvorili uslove da redovno izmirujemo sve svoje obaveze po osnovu poreza i doprinosa u 2025. Godini I ja se nadam da ćemo sa tom praksom nastaviti u narednom periodu – dodao je Brnović.
U aposolutnim brojkama iz budžeta, za Prijestonicu, biće izdvojeno oko 16 miliona eura. Iz Vlade Crne Gore, ranije je rečeno da su izmjene usmjerene na obezbijeđivanje redovnog izmirenja tekućih obaveza i sprečavanje dodatnog zaduživanja Prijestonice u ovoj godini. Zbog toga, novi Predlog zakona ne sadrži dio da se mogu finansirati samo oni projekti koji ispunjavaju uslove shodno aktu o izradi kapitalnog budžeta.

Tag: drugacija-radio-veza