U znak podrške neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ koji u Podgorici, nakon više protesta, organizuju i blokade kojima traže odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora za tragediju u kojoj je na Cetinju ubijeno 13 ljudi - bunt se proširio i na druge gradove, pa su juče i večeras građani organizovali blokade i u Prijestonici, Nikšiću, Kotoru, Budvi, Baru i Herceg Novom. Građani su u Nikšiću od 17.26 sati blokirali raskrsnicu kod hotela Onogošt.  <figure> <video controls src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206180228_b03d2b8f04ea1808cc84717f1cc517d7f0b82d70075c5c96efdca6ca1f954e53.mp4" alt="" width="100%" height="100%"></video> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170236_0dd32718639fb8d401d6d10413eac472e524efcd216667c4746dde8a48a4d87c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250206170236_0dd32718639fb8d401d6d10413eac472e524efcd216667c4746dde8a48a4d87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Blokada Nikšić"> </figure>  „Da se ostavka može plagirati možda bi ih i podnijeli“ jedna je od poruka sa transparenata u Nikšiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170244_f66e5ec21eef18ae49a8c01308a8e4c2da8e915839ffb178505cc6381e134fa9.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250206170244_f66e5ec21eef18ae49a8c01308a8e4c2da8e915839ffb178505cc6381e134fa9" data-rendition-name="original" width="1536" height="865" loading="lazy" alt="Blokada u NK"> </figure>  Okupljeni u Nikšiću poručuju i da bi trebalo vratiti sramotu u modu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170244_99e8a59863236a7d23594ded1fc7c12833c1aa4e7340efff5c55db7aa286e083.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250206170244_99e8a59863236a7d23594ded1fc7c12833c1aa4e7340efff5c55db7aa286e083" data-rendition-name="original" width="1536" height="865" loading="lazy" alt="Blokada u NK"> </figure>  &nbsp;„Mene mama učila da zbog nepravde pravim buku“ – piše na jednom od transparenata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170244_dbf716c5f206eb8b09518c86c2c05615dca471814eaf3a2c479fe18ecff7dae7.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250206170244_dbf716c5f206eb8b09518c86c2c05615dca471814eaf3a2c479fe18ecff7dae7" data-rendition-name="original" width="1536" height="865" loading="lazy" alt="NK blokada"> </figure>  Na Cetinju je blokiran kružni tok.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170232_d10b78ee9e8a175f7c6266861d657ce918ce8aa10cd1bbff970091193556408e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250206170232_d10b78ee9e8a175f7c6266861d657ce918ce8aa10cd1bbff970091193556408e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Cetinje blokada"> </figure>  U Baru su okupljeni podršku neformalnoj grupi studenata i njihovim zahtjevima izrazili na glavnoj ulici naspram Robne kuće.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020619020_60ae794820711ce446d0acffe2f0fa7c7d32cb5a0bfd6e04b047f701edc8e58c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025020619020_60ae794820711ce446d0acffe2f0fa7c7d32cb5a0bfd6e04b047f701edc8e58c" data-rendition-name="original" width="702" height="336" loading="lazy" alt="Blokada u Baru "> </figure>  U Kotoru su okupljeni podršku iskazali na pješačkom prelazu kod Luke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206180256_71034b5e212d2866c8da38fa7ed0d2a92219feaba0041324201534efa18b08aa.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250206180256_71034b5e212d2866c8da38fa7ed0d2a92219feaba0041324201534efa18b08aa" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Blokade u Kotoru"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206190232_52e6314906cd37a33deaf70a8f06be1cda7f8fb000be02bc31da353663053c0b.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250206190232_52e6314906cd37a33deaf70a8f06be1cda7f8fb000be02bc31da353663053c0b" data-rendition-name="original" width="600" height="600" loading="lazy" alt="Kotor"> </figure>  U Herceg Novom juče je bio blokiran kružni tok u Meljinama, a u Budvi kružni tok kod stadiona Lugovi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Da se ostavka može plagirati možda bi ih i podnijeli“

Saobraćaj autobusa, kampera i teretnih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona od danas do 15. septembra zabranjen je na pojedinim dijelovima regionalnih puteva, saopšteno je iz Uprave policije.
Vršilac dužnosti direktora Uprave policije donio je, na osnovu Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, a zbog očekivane pojačane frekvencije saobraćaja na pojedinim putevima, Naredbu o privremenoj zabrani saobraćaja teretnih vozila, autobusa i kampera.
Iz policije su rekli da će saobraćaj teretnih vozila, čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona, biti zabranjen do 15. septembra, svakim danom od sedam do 22 sata, na regionalnom putu Kotor – Trojica (raskrsnica sa M-1), opština Kotor, do mjesta Krstac (raskrsnica sa R25), opština Cetinje.
Oni su kazali da će saobraćaj teretnih vozila, čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona, biti zabranjen i na putu R-29, dionica Bar 2. – (tunel “Ćafe”, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most – Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj.
Iz policije su naveli da se zabranjuje saobraćaj autobusa kategorije M2 i M3 (laki i teški autobusi i kombi vozila) i kampera, od sjutra do 15. septembra, na dionicama regionalnih puteva R-1, od mjesta Krstac (raskrsnica sa R25), opština Cetinje do mjesta Trojica - Kotor (raskrsnica sa M-1), opština Kotor, iz smjera Njeguša u smjeru Kotora.
Kako su naveli, saobraćaj autobusa i kampera biće zabranjen i na putu R-29, dionica Bar 2. – (tunel “Ćafe”, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most – Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj, u oba smjera, osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika.
Saobraćaj autobusa i kampera, kako je saopšteno, biće zabranjen i na putu R-25.1, dionica Međuvršje – Lovćen, od parkinga do Mauzoleja, u oba smjera.
U saopštenju se navodi da će od 15. juna do 15. septembra, od 17 do 22 sata, biti zabranjen saobraćaj teretnih vozila, čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona, na magistralnim putevima M-1 granični prelaz (GP ) Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat (Krtolska raskrsnica) – Budva – Bar – Ulcinj – GP Sukobin, kao i M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac.
Iz policije su rekli da će saobraćaj za ta teretna vozila od 15. juna biti zabranjen i na magistralnim putevima Podgorica – Mioska – Kolašin, kao i Podgorica – Cetinje – Budva.
Kako su pojasnili iz policije, zabrana se ne odnosi na vozila sa prvenstvom prolaza, za održavanje puteva i PTT instalacija, za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu, i vozila koja transportuju vodu.
- Kao ni na vozila za prevoz opasnih materija na dijelu magistralnog puta M-1, od GP Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci - navodi se u saopštenju.
Iz policije su naglasili da će njihovi službenici preduzeti mjere kako bi se spriječilo formiranje kolona teretnih vozila po završetku trajanja zabrane, što je bio čest slučaj prethodnih godina.
- Sužbenici će dozvoliti uključivanje u saobraćaj teretnih vozila, tako da između svaka dva uključivanja prođe vremenski period od najmanje nekoliko minuta, a vozači teretnih vozila će se upozoravati da su dužni držati propisano odstojanje između vozila - navodi se u saopštenju.

Od danas zabrana saobraćanja na pojedinim putevima za teretna vozila i autobuse

Danas u sudnici podgoričkog Višeg suda počinje jedan od najvažnijih procesa u istoriji crnogorskog pravosuđa - najavila je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E novinarka Svetlana Đokić.
Počinje, kako je rekla, pravna bitka kako bi se utvrdila istina da li je postupak protiv nekada ključnih ljudi za borbu protiv organizovanog kriminala politički montiran proces po nalogu tridesetoavgustovske većine ili su bivši visoki policijski funkcioneri Zoran Lazović, penzionisani glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović organizovali kriminalnu grupu kako bi, kako to tvrdi Specijalno državno tužilaštvo, zloupotrebljavajući službeni položaj pomagali jednoj od najmoćnijih mafijaških organizacija na Balkanu - kavačkom kriminalnom klanu.
- Optužnica protiv Lazovića i Katnića, podsjetimo, nakon što je vraćena na popravni, potvrđena je sredinom marta. Ovaj optužni akt zastupa specijalni tužilac Miloš Šoškić, a Vijeće Višeg suda potvrdilo je njegov prijedlog i tu optužnicu sjedinilo sa ranije formiranim predmetom protiv Čađenovića, koji još od oktobra 2023. čeka početak suđenja. Čađenović je uhapšen u decembru 2022. godine, pod sumnjom da je bio saradnik kavačkog klana. U pritvoru u Spužu držali su ga duže od 18 mjeseci, nakon što je pušten da se brani sa slobode nalazi se u kućnom pritvoru - ističe Đokić.
Lazović i Katnić uhapšeni su u aprilu prošle godine, a tokom ročišta na kojima je razmatrana optužnica, kategorično su odbacili sve navode ovog optužnog akta.&nbsp;
- Lazović je tada naglasio da optužnica nije zasnovana na dokazima, već da je riječ o političkom procesu koji protiv njega i članova njegove porodice vode i u Skupštini pojedine političke partije i kvazi-bezbjednjaci. Poručio je i da zna zbog čega i zbog koga je on centralna meta, ali i da ga njihova demonstracija moći neće baciti na koljena, već će dokazati svoju nevinost - podsjeća Đokić.&nbsp;
Dodaje i da je tokom višesatnog osvrta na optužnicu, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji je nakon hapšenja duže vrijeme štrajkovao glađu, a potom i žeđu, bio je kategoričan da je pritvoren voljom političkih moćnika.&nbsp;
- On je ujedno optužio tužioca Šoškića za prikrivanje i mijenjanje sadržine dokaza. Katnić je predočio sudu i sadržaj komunikacija koje Šokić nije uvrstio u dokaze, a riječ je o porukama u kojima članovi kriminalne grupe, sa kojom su navodno sarađivali, planiraju njegovu, Lazovićevu i Čađenovićevu likvidaciju - ističe Đokić.&nbsp;
Katnić i Čađenović, kako dodaje, novim crnogorskim vlastima su trn u oku još iz vremena kad su bili opozicija, a nakon što su podigli optužnicu za pokušaj državnog udara u izbornoj noći 2016. godine u organizaciji ruskih službi bezbjednosti.&nbsp;
- Na optužnici su se tada, pored ruskih agenata i ostalih okrivljenih, našli i aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i jedan od lidera aktuelne parlamentarne većine Milan Knežević. Prvostepena presuda u ovom predmetu izrečena je baš na današnji dan prije šest godina, a tada su Mandić i Knežević poručili Katniću i Čađenoviću da će im se osvetiti. Ovu presudu oborio je Apelacioni sud, pa su u ponovljenom postupku svi optuženi oslobođeni krivice. Ta presuda još nije pravosnažna - naglasila je Đokić.
Interesantno je i to da je optužnicu protiv Lazovića, Katnića i Čađenovića potvrdilo Vijeće kojim je predsjedavao predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović.
- A baš on je i sudija koji je oslobodio Mandića, Kneževića, dvojicu ruskih agenata i ostale okrivljene u slučaju "državni udar" - podsjeća Đokić.&nbsp;
Na danas zakaznom ročištu u podgoričkom Višem sudu, kako je planirano, nakon čitanja optužnice odbranu će iznijeti bivši visoki policijski funkcioner Lazović, koji se tereti da je organizovao kriminalnu grupu, zloupotrijebio službeni položaj, prao novac i nelegalno držao oružje.&nbsp;
- Lazović je tražio da ovo suđenje bude javno prenošeno jer, kako je naveo u svom zahtjevu, nema šta da krije. Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić odobrila je samo da neki djelovi procesa budu objavljeni na zvaničnom Jutjub kanalu Višeg suda. Crnogorska javnost sudski proces protiv Lazovića, Katnića i Čađenovića iščekuje sa pažnjom. Proces vodi sudija Veljko Radovanović, a da li će na zvaničnom Jutjub kanalu Višeg suda biti prikazana kompletna odbrana okrivljenih u ovom trenutku nije poznato - navela je Đokić.&nbsp;
Suđenje možete pratiti na našem portalu, a više detalja ćemo imati i u narednoj informativnoj emisiji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPb4VKwQUPGI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Počinje suđenje Lazoviću, Katniću i Čađenoviću, optuženi tvrde da je postupak politički montiran proces

Evropa postaje sve nervoznija zbog činjenice ko je vlasnik njenih luka, uz rastuću zabrinutost koju pokreće veliki uticaj kineskih firmi preko pomorskih ruta bloka.
Komesar za transport Apostolos Cicikostas rekao je u četvrtak liderima industrije da evropske luke moraju preispitati sigurnost i strano prisustvo. Bio je to jedan od najjasnijih signala do sada iz Brisela da ono što se nekada smatralo benignom investicijom sada počinje da izgleda kao sigurnosna prijetnja.
Nedavna bijela knjiga Komisije o odbrambenoj politici ponovila je tu zabrinutost iznošenjem ideje o strožim kontrolama stranog vlasništva nad "kritičnom saobraćajnom infrastrukturom".
Ta zabrinutost se ogleda u nacrtu dokumenta socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu, u koji je uvid imao Politiko, a koji poziva na stroža pravila u predstojećoj reviziji regulative EU o skriningu stranih ulaganja.
Ni Tzitzikostas ni S&amp;D nisu spomenuli Kinu po imenu, ali podtekst nije bio baš suptilan.&nbsp;
Simon Van Hujmisen, istraživač na belgijskom Kraljevskom višem institutu za odbranu, rekao je da ta poruka vjerovatno ukazuje na širenje Pekinga nad ključnim evropskim lukama - od Antverpena-Briža i Roterdama do Pireja u Grčkoj.
Kineski giganti COSCO i China Merchants, kao i Hutchison sa sjedištem u Hong Kongu sada drže udjele u više od 30 terminala širom EU.
- Realnost je jasna - rekla je Ana Migel Pedro, portugalska zastupnica u Evropskom parlamentu iz Evropske narodne partije desnog centra, upozorivši da strani državni akteri poput Pekinga djeluju s nivoom koordinacije i namjere koji daleko premašuje fragmentiran odgovor pojedinačnih zemalja.
Kako tvrde, COSCO se ne ponaša kao tipičan tržišni akter, već prima naređenja od Komunističke partije Kine.
I EU to počinje da vidi na taj način.
- Ruska invazija na Ukrajinu i nezvanična podrška Kine Rusiji samo su pojačali zabrinutost za sigurnost luka EU - navodi se u nedavnom izvještaju istraživačkog centra Centra za istočne studije sa sjedištem u Varšavi.

EU zabrinuta zbog sve većeg kineskog uticaja u evropskim lukama

Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC) održao je juče redovnu godišnju skupštinu na Luštici na kojoj je predsjedniku Odbora direktora Tamašu Kamarašiju (CKB) povjeren novi dvogodišnji mandat.&nbsp;
Članovi Savjeta izglasali su dvogodišnji mandat aktuelnom sazivu Odbora direktora, koji čine Branko Mitrović (One Crna Gora), Dejvid Margason (Porto Montenegro), Remon Zakaria (EBRD) i Vasilis Panagopoulos (Jugopetrol AD).
Kamaraši je, kako se navodi u saopštenju, kazao da Savjet stranih investitora predstavlja konstruktivnu i proaktivnu poslovnu asocijaciju koja okuplja najznačajnije strane investitore u Crnoj Gori.&nbsp;
- Naše kompanije članice prisutne su ovdje dugi niz godina, kao pokretači ekonomskog razvoja, ali i kao odgovorni partneri društva. Kroz rad komiteta Savjeta, učešće u gotovo svim ključnim ekonomskim inicijativama i događajima, potvrđujemo status pouzdanog saveznika koji ne samo da prepoznaje izazove, već i nudi konkretna rješenja za inkluzivan i održiv razvoj - istakao je Kamaraši.
Govoreći i o investicionom ambijentu u Crnoj Gori naveo je da naša država mora odlučiti da li zaista želi otvoriti ekonomiju za multinacionalne kompanije i produktivne strane investicije.&nbsp;
- Ukoliko je odgovor potvrdan, ta odluka mora biti potvrđena kroz konkretne i dosljedne javne politike. Posebno ohrabruje intenziviranje procesa evropskih integracija, kao i koraci poput pristupanja SEPA sistemu, u čemu je nemjerljiv doprinos dala Centralna banka Crne Gore - kazao je Kamaraši.
Strani investitori, kako je naglasio, ne traže povlašćen tretman.&nbsp;
- Ono što očekujemo jeste stabilnost i efikasne institucije, kao i pravni okvir koji omogućava blagovremeno i pravedno rješavanje sporova, te dosljedno poštovanje ugovornih obaveza. To su temelji pouzdanog i dugoročno održivog investicionog ambijenta koji Crna Gora zaslužuje - istakao je Kamaraši.
Na Skupštini je predstavljen plan realizovanih i planiranih aktivnosti, uključujući rad svih pet komiteta Savjeta. Takođe, ovo je bila prilika da se predstavi izvještaj koji je izradio Savjet stranih investitora – „Trendovi kretanja direktnih stranih investicija u Crnoj Gori od 2018. do 2024. godine“. Prezentaciji izvještaja, osim predstavnika kompanija članica, prisustvovale su i ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić, ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke i predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić.
Savjet stranih investitora u Crnoj Gori postoji već 16 godina i predstavlja jedino poslovno udruženje koje okuplja isključivo strane kompanije. Članice Savjeta zajedno čine više od 23% crnogorskog BDP-a i zapošljavaju preko 6.000 ljudi, što dodatno potvrđuje njihov značaj za domaću ekonomiju i društvo u cjelin

Kamaraši: Strani investitori ne traže povlašćen tretman, očekuju stabilnost i efikasne institucije

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Iako se čelnici demokrata Aleksa Bečić i Boris Bogdanović hvališu preko društvenih mreža da uspješno čiste policiju od kriminalaca u njoj, podaci o postavljenju partijskih uhljeba i preletača razotkrivaju teške, razarajuće posljedice stranačke kadrovske kombinatorike. SPECIJALAC ZA SPECIJALNE NAMJENE Slučaj Miloša Pekovića, imenovanog posljednjeg dana prošle godine za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, pokazuje kako partijski vojnici skrivaju nepočinstva unutar sektora bezbjednosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689" data-rendition-name="original" width="1600" height="1219" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Početkom 2021. godine Miloš Peković je bio najniži starješina, pomoćnik komandira stanice policije za bezbjednost saobracaja u Centru bezbjednosti Podgorica. Po dolasku na vlast Ure, kasnije i Demokrata, Peković se odmah novim partijskim moćnicima stavio na raspolaganje. Napredovao je ekspresno: preskočio je više nivoa i policijskih zvanja, uvijek ispunjavajući želje lidera partija koje su ga postavljale na rukovodeće pozicije u policije. Aprila 2021. godine Peković je postavljen za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Sektora posebne namjene. Tom sektoru pripadaju Specijalna jedinica, Posebna jedinica policije, kao i jedinica koja se bavi zaštitom štićenih ličnosti i štićenim objektima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića"> <figcaption>RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  MANDIĆEV ZAŠTITNIK&nbsp; Stoga je Peković i po funkciji koju obavlja znao da Danilo Mandić odavno obezbjeđuje - privatno a protivzakonito strica Andriju Mandića - predsjednika Skupštine Crne Gore. Međutim, Peković nije dao da se o tome raspravlja na kolegijumima njegovog sektora i da se oko toga postupa po proceduri. Tako je kršen zakon: bezbjednosno-interesantna osoba i čovjek sa podebljim dosjem Danilo Mandić je – prema informacijama Televizije E – imao ugovor o djelu i na raspolaganju službeno vozilo Skupštine Crne Gore. Ko je kriv za skandalozni bezbjednosni propust? Nema ni traga od istrage. I ne treba očekivati da će bilo ko od policijskih starješina postavljati nezgodna pitanja jer su na bitne pozicije Demokrate postavile sebi lojalne ljude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević"> <figcaption>PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,NAŠI LJUDI”&nbsp; Željko Pavićević je još jedan je od preletača iz DPS-a, prvo u Uru Dritana Abazovića, potom u Demokrate Alekse Bečića. Aktuelni komandant Protivterorističke jedinice policij (PTJ) kadrovski je izbor Duška Stijepovića, poslanika Demokrata.&nbsp; Kad je Lazar Šćepanović postavljen za v.d. direktora Uprave policije, na zahtjev Demokrata došlo je do kadrovskih rotacija: Miloš Peković sa mjesta komandanta PJP ide na poziciju v.d. pomoćnika direktora kojU je pokrivao Miloš Rakonjac. Istovremeno, Rakonjac, čija je uloga ogromna u skandaloznom ponašanju policije septembra 2021. prilikom ustoličenja Joanikija Mićovića, postaje komandant Specijalne jedinice. A Pekovićevo mjesto zauzima – Pavićević. Tako su Demokrate izgradile mrežu lojalnih policijskih službenika.&nbsp; Sve ove veze funkcionera Demokrata sa policijskim službenicima razotkrivaju motive čistke politički nepodobnih u policiji: bilo je potrebno ukloniti profesionalce, da bi se doveli partijski lojalni ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić"> <figcaption>SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TEST LOJALNOSTI A za održavanje lojalnosti čelnika u policiji, ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović – po uputstvima Alekse Bečića I Borisa Bogdanovića - koriste efikasno sredstvo: najveći dio rukovodioca dobili su rješenja za vršioca dužnosti. Prema zakonu, policijski službenik može biti imenovan na poziciju vršioca dužnosti samo dva puta po šest mjeseci. Što će reći da u tih 12 mjeseci Demokrate koje upravljaju bezbjednosim sektorom očekuju apsolutnu poslušnost. Zato su neka od ključnih imenovanja i bila u formatu – vršioca dužnosti. Kao neka vrsta testa lojalnosti. O tome govore i neki podaci: Lazar Šćepanović imenovan je 16. decembra 2024. godine za vršioca dužnosti direkztora Uprave policije. Sredinom janura ove godine Velimir Furtula je postavljen za v.d., pomoćnika direktora policije Sektora borbe protiv kriminala. Milošu Rakonjcu je 7. septembra 2024. produženo v.d. stanje, baš kao i Milutinu Vasiljeviću, načelniku granične policije i načelniku Draganu Goroviću.&nbsp; Upravo ovi podaci otkrivaju kako Demokrate drže pod kontrolom policijske službenike: oni koji budu poslušni, koji izvršavaju komande čuvenog dvojca Bečić- Bogdanović - na kraju će dobiti trajni raspored.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528" data-rendition-name="original" width="1080" height="545" loading="lazy" alt="LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović"> <figcaption>LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAGRADE ZA LOJALNOST &nbsp; Prvi koji je prošao kvalifikacije i test bespogovorne odanosti je Lazar Šćepanović. Aktuelnom vršiocu dužnosti direktora Uprave policije ističe drugi šestomjesečni mandat 16. juna. Ali za njega nema zime. ,,Nemam dileme da će, saglasno zakonu, ministar Šaranović predložiti da gospodin Šćepanović nastavi ovu misiju - kazao je juče potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ispovijedajući se na Gradskoj televiziji. &nbsp; Tako će Lazar Šćepanović - koji 1. januara ove godine, sa stotinu policajaca, nije mogao na Cetinju da nađe i uhapsi krvoloka Aca Martinovića, koji je komandovao skandalozno neuspješnom akcijom potrage za Alijom Balijagićem – i koji danas komanduje nezakonitim čistkama u policiji - biti nagrađen direktorkom pozicijom u višegodišnjem mandatu.&nbsp; To je poruka i drugim koji su na privremenim pozicijama: poslušnost se isplati, naročito kad slušaju anređenja Demokrata. A da li se tako postiže efikasnost policije? To očito nikoga iz sadašnje vlasti nije briga.

,,V.D. STANJE” – šifra Demokrata za disciplinovanje policijskog kadra

Nakon jučerašnjeg teatralnog nastupa dotičnog (ministara unutrašnjih poslova Danila Šaranovića) ostali smo svi duboko potrešeni. Nema granica u gaženju porodica koje su izgubile najmilije 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025, kazala je sestra ubijenog na Medovini, Maja Ljiljanić-Popović.
Podsjetimo, Šaranović je juče u Skupštini odgovarao na pitanja poslanika, a neka od njih ticala su se i dvije tragedije na Cetinju.
Šaranović je, smatra ona, možda najjadnija osoba koja je sjedjela u jednoj od fotelja, a dodaje „konkurencija je velika“.
- Ne zanima nas konkurencija za foteljama, za nas su svi jednaki, nismo se ostrvili na lično njegovu partiju, vrednujemo ljude onako kako su radili - rekla je Ljiljanić-Popović.&nbsp;
Često se pita, navodi ona, kako te ljude nije sramota.
- Onda shvatim da oni nemaju osjećanja, integritet, ljudskost, oni nemaju osjećaj sramote i odgovornosti - kazala je Ljiljanić-Popović.

Tag: drugi-gradovi

„Da se ostavka može plagirati možda bi ih i podnijeli“

Od danas zabrana saobraćanja na pojedinim putevima za teretna vozila i autobuse

Počinje suđenje Lazoviću, Katniću i Čađenoviću, optuženi tvrde da je postupak politički montiran proces

EU zabrinuta zbog sve većeg kineskog uticaja u evropskim lukama

Kamaraši: Strani investitori ne traže povlašćen tretman, očekuju stabilnost i efikasne institucije

PRATITE TVe UŽIVO