<p>Podaci posljednjeg Svjetskog izvještaja o sreći pokazuju da su Finci ostali na tronu kao najsretnija nacija na svijetu i tu se nalaze već osam uzastopnih godina.</p> <p>Finsku na vrhu slijede Danska, Island, Švedska i Nizozemska.&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju Crna Gora, naša država se za pet mjesta i nalazi se na 71. mjestu Indeksa sreće.</p> <h2>Top 10</h2> <p>Među top 10 najsretnijih država su još i Kostarika, Norveška, Izrael, Luksemburg i Meksiko.</p> <p>Kostarika (ne šestom mjestu) i Meksiko (deseti) po prvi put ulaze u prvih 10, dok nastavljeni uzlazni trendovi za zemlje kao što su Litvanija (16), Slovenija (19) i Češka (20) naglašavaju približavanje nivoa sreće između istočne, srednje i zapadne Evrope, stoji u izvještaju.</p> <p>Sjedinjene Američke Države (24) su pale na najnižu poziciju ikad, a stanovnici Ujedinjenog Kraljevstva su prijavili najniži skor (23) od izvještaja iz 2017. godine.</p> <p>Na samom dnu liste nalazi se Avganistan, a uz njega su Sijera Leone, Liban, Malavi i Zimbabve.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250329100340_803039bd4253cd58c69c7f2316a143839afa6b7321960ddfdb486a81ed720ebd.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250329100340_803039bd4253cd58c69c7f2316a143839afa6b7321960ddfdb486a81ed720ebd" data-rendition-name="original" width="982" height="567" loading="lazy" alt="tabela"> </figure>  <p><br/></p> <p>Godišnji izvještaj od 2024. godine objavljuje Centar za istraživanje dobrobiti pri Univerzitetu Oksford, u partnerstvu sa Galupom, UN-ovom Mrežom rješenja za održivi razvoj i nezavisnim uredničkim odborom. Izvještaj se uglavnom oslanja na podatke Galupove svjetske ankete.</p> <p>Rangiranje zemalja se zasniva na trogodišnjem prosjeku prosječne procjene kvaliteta života svake populacije. Interdisciplinarni stručnjaci iz ekonomije, psihologije, sociologije i drugih područja onda nastoje da objasne varijacije među zemljama i kroz vrijeme koristeći faktore kao što su BDP po glavi stanovnika, očekivani životni vijek u zdravlju, da li osoba ima na koga računati, osjećaj slobode, velikodušnost i percepcija korupcije.</p> <p>Ovi faktori pomažu da se objasne razlike među nacijama, dok se same rang-liste zasnivaju isključivo na odgovorima ljudi kada ih se pitaju da ocijene svoje živote.</p> <h2>(Ne)srećne države regiona</h2> <p>Što se država regiona tiče, najbolje rangirana je Slovenija, na 19. mjestu Indeksa sreće, ujedno i najboljem rezultatu dosad.</p> <p>Ako se pogledaju pojedinačni faktori, Slovenija se posebno ističe u društvenoj podršci, gdje je šesta u svijetu (ispitanici su pozitivno odgovarali na pitanje: da se nađete u nevolji, imate li rođake ili prijatelje na koje možete računati da će vam pomoći kad god vam zatrebaju ili ne?). Na skali velikodušnosti Slovenci su na visokom osmom mjestu. Ispitanici su pozitivno odgovarali na pitanje: jeste li donirali novac u dobrotvorne svrhe u proteklom mjesecu?</p> <p>Kosovo se nalazi na visokom 29. mjestu liste, što je takođe dosad najbolji skor. Kosovo najbolji skor ima u kategoriji velikodušnosti (17) i kategoriji sloboda (28. mjesto u svijetu), gdje su ispitanici odgovarali na pitanje: jeste li zadovoljni ili nezadovoljni svojom slobodom da birate šta ćete raditi sa svojim životom?</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250329100340_0612f356b7cb9a982bbb8dcb720b75380f7dbbcb922bfea9dd316ea98f5f3f38.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250329100340_0612f356b7cb9a982bbb8dcb720b75380f7dbbcb922bfea9dd316ea98f5f3f38" data-rendition-name="original" width="1016" height="435" loading="lazy" alt="tabela"> </figure>  <p><br/></p> <p>I Srbija je postigla dosad najbolji rezultat i nalazi se na visokom 31. mjestu Indeksa sreće. Njeni državljani su davali najpozitivnije odgovore u kategorijama "društvena podrška" (29. mjesto u svijetu) i"‘velikodušnost" (36. mjesto).</p> <p>Svoj najbolji skor postigla je i Bosna i Hercegovina i nalazi se na 56. mjestu Indeksa sreće. Ako se pogledaju pojedinačne kategorije, i ovdje je najbolji skor u polju "velikodušnosti" (28. mjesto u svijetu), ali je jako loša ocjena u polju "percepcije korupcije", i nalazi se na 124. mjestu, od ukupno 147 država. Ispitanici su većinom pozitivno odgovarali na pitanja “Je li korupcija raširena u cijeloj vladi ili ne?” i “Je li korupcija raširena unutar preduzeća ili ne?” Tamo gdje nedostaju podaci o korupciji u vladi, percepcija poslovne korupcije koristi se kao ukupna mjera percepcije korupcije.</p> <p>Hrvatska, koja je 2021. godine bila na 47. mjestu, sada je na 72. mjestu liste. Ispitanici su jako pozitivno odgovarali na pitanje o "društvenoj podršci" i nalaze se na 10. mjestu u svijetu, ali su zato prema odgovorima u kategoriji "velikodušnosti" na 119. mjestu, a u kategoriji "slobode" na niskom 124. mjestu (pitanje: Jeste li zadovoljni ili nezadovoljni svojom slobodom da birate šta ćete raditi sa svojim životom?).</p> <p>Crna Gora se popela za pet mjesta i nalazi se na 71. mjestu Indeksa sreće. Za razliku od Slovenije, Kosova, Srbije i BiH, Crnogorci postižu najniži skor u kategoriji "velikodušnosti" – 99. mjesto u svijetu.</p> <p>Od država regiona najlošije rangirana je Sjeverna Makedonija na 84. mjestu Indeksa sreće. Država je doživjela pad od dva mjesta od prošlogodišnjeg najboljeg ranga. Makedonci su postigli najgori skor u kategoriji "slobode" (119. mjesto) i kategoriji "percepcije korupcije", gdje su na niskom 131. mjestu od 147 država.</p> <p>Indeks koristi i podatke o pozitivnim i negativnim emocijama, dobronamjernosti (donacije, volontiranja i pomaganja) i nejednakosti (odstupanje standardne devijacije), koji nisu prikazani u tabeli.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Finska najsrećnija nacija, Crna Gora napredovala za pet mjesta

<p>Evropska komisija objavila je izvještaj o napretku kandidata za članstvo u Evropskoj uniji na putu ispunjavanja svih potrebnih kriterijuma, piše agencija Reuters koja navodi da pregovori o pristupanju mogu trajati deceniju ili duže.</p>
<p>U nastavku je lista država koje se nadaju da će jednog dana postati članice EU-a, a britanska agencija analizira njihov formalni status.</p>
<h2>Ukrajina (kandidat od 2022.)</h2>
<p>Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvo u EU nekoliko dana nakon što ju je napala Rusija u februaru 2022. godine, a status kandidata dobila je u junu te godine. U decembru 2023. čelnici Unije su odlučili da započnu pristupne pregovore sa Kijevom, a pregovori o članstvu otvoreni su u junu 2024.</p>
<p>Odnosi EU-a i Ukrajine sežu unazad gotovo 30 godina – EU je potpisala Sporazum o partnerstvu i saradnji s Ukrajinom 1994. godine, a on je stupio na snagu 1998. godine. Godine 2004. Ukrajina je postala prioritetni partner EU-a nakon što je “Narandžasta revolucija”, protiv izborne prevare i korupcije, signalizirala da je na putu prema integraciji s Unijom.</p>
<p>Proruski predsjednik <b>Viktor Janukovič</b> odbio je 2014. da potpiše sporazum o pridruživanju i trgovini s EU-om, što je izazvalo Majdan revoluciju nakon koje je uslijedila ruska aneksija Krima. Sporazum o pridruživanju i trgovini s EU stupio je na snagu 2017.</p>
<p>Ukrajina je pojačala svoju težnju ka članstvu u EU od ruske invazije koja je počela u februaru 2022.</p>
<h2>Moldavija (kandidat od 2022.)</h2>
<p>Evropska unija ima sporazum o pridruživanju sa Moldavijom, uključujući duboku i sveobuhvatnu zonu slobodne trgovine, od 2016. godine. Kišinjev je podnio zahtjev za članstvo u Uniji u martu 2022.</p>
<p>Kako bi napredovala do početka pristupnih pregovora, Evropska komisija zatražila je od Moldavije da reformira svoje pravosuđe, suzbije mito i organizirani kriminal, riješi se oligarha, reformiše javnu upravu i finansije, uključi u odlučivanje civilno društvo i potakne zaštitu ljudskih prava.</p>
<p>Čelnici EU-a odlučili su da počnu pristupne pregovore s Moldavijom u decembru 2023. godine, a pregovori o članstvu započeli su u junu ove godine.</p>
<h2>Turska (kandidat od 1999.)</h2>
<p>Dok je još uvijek bila zvanična država kandidatkinja, Turska je prije mnogo godina doživjela zamrzavanje pregovora o pristupanju, uglavnom zbog problema koji se odnose na ljudska prava i vladavinu.</p>
<p>Ulazak Turske u EU, države od 85 miliona ljudi, trenutno nije dio političke rasprave.</p>
<p>Ankara je podnijela zahtjev za članstvo u Uniji još u aprilu 1987, postala je država kandidat u decembru 1999, da bi pregovori o članstvu bili otvoreni u oktobru 2005.</p>
<h2>Sjeverna Makedonija (kandidat od 2005.)</h2>
<p>Ova balkanska država je na putu ka EU od 2003. i ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju – individualno prilagođeni okvir za odnose – od 2004. godine.</p>
<p>Podnijela je zahtjev za članstvo u EU u martu 2004, da bi postala država kandidatkinja u decembru 2005. godine.</p>
<p>Pregovori o članstvu otvoreni su u martu 2022. nakon što je promijenila ime iz Makedonija u Sjeverna Makedonija kako bi zadovoljila grčku osjetljivost. Međutim, razgovori tek treba ozbiljnije da počnu zbog prigovora susjedne Bugarske zbog istorije i jezika.</p>
<h2>Crna Gora (kandidat od 2010.)</h2>
<p>Mala jadranska država podnijela je zahtjev za članstvo u EU u decembru 2008.</p>
<p>Pristupni pregovori započeli su u junu 2012. i od tada su otvorena 33 od ukupno 35 poglavlja pregovora – područja u kojima se kandidat treba ujednačiti sa zakonima EU – od kojih su tri privremeno dovršena.</p>
<h2>Srbija (kandidat od 2010.)</h2>
<p>Najveća država Zapadnog Balkana identifikovana je kao potencijalni kandidat 2003. godine, a od 2013. ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU.</p>
<p>Zahtjev za članstvo u EU podnijela je u decembru 2008. i postala kandidatkinja u decembru 2010.</p>
<p>Pristupni pregovori započeli su 2012. Ukupno 22 od 35 poglavlja pregovora su otvorena, a dva su završena.</p>
<h2>Albanija (kandidat od 2014.)</h2>
<p>Albanija je prepoznata kao potencijalni kandidat 2003. godine, dok je u aprilu 2009. podnijela zahtjev za članstvo u EU. Status kandidata dobila je 2014. godine</p>
<p>Pregovori o pristupanju zvanično su počeli u julu 2022. nakon što je Tirana ispunila uslove o promjenama u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, obavještajnim službama i javnoj upravi. Međutim, njeni pregovori tek treba da započnu ozbiljnije jer je EU spojila kandidaturu Albanije za članstvo s kandidaturom Sjeverne Makedonije, što zapravo znači da oboje zadržava Bugarska.</p>
<h2>Bosna i Hercegovina (kandidat od 2022.)</h2>
<p>Bosna i Hercegovina je identifikovana kao potencijalni kandidat 2003. godine i ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU od 2015. Zahtjev za članstvo u EU podnijela je u februaru 2016. godine.</p>
<p>Kako bi počela pregovore o pristupanju, Bosna i Hercegovina mora da sprovede 14 prioriteta koje je postavila Komisija 2019. godine, a koji su fokusirani na demokratiju i funkcionalnost države, vladavinu prava, temeljna prava i reformu javne uprave.</p>
<p>U decembru 2023. čelnici EU-a odlučili su da će otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom nakon što se postigne potreban nivo usklađenosti s kriterijumima za članstvo.</p>
<h2>Gruzija (kandidat od 2023.)</h2>
<p>Gruzija je podnijela zahtjev za članstvo u EU-u u martu 2022. godine, da bi Vlade EU dodijelile ovoj državi status kandidata u decembru 2023.</p>
<p>Od 2016. EU i Gruzija imaju sporazum o pridruživanju koji pokriva trgovinu.</p>
<h2>Država koja čeka status kandidata Kosovo (podnijeli zahtjev za članstvo u EU 2022.)</h2>
<p>Brisel je od 2005. godine isticao prilike za EU perspektivu za Kosovo, čak i prije proglašenja nezavisnosti ove države od Srbije 2008. godine.</p>
<p>Ipak, ne priznaju sve države članice EU-a Kosovo kao nezavisnu državu. Od 2016. EU ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Prištinom koji služi kao temelj za pristupni put.</p>

Deset država čeka na članstvo u EU, pregovori sa nekima mogu trajati deceniju i duže

<p>Peti sprat stambene zgrade u 11. arondismanu Pariza srušio se tokom protekle noći na četvrti sprat u istoj zgradi, u trenutku kada je pedesetak ljudi bilo okupljeno na zabavi u stanu čiji se pod urušio, pri čemu je njih 20 povrijeđeno, saopštila je vatrogasna brigada u francuskoj prijestonici.</p>
<p>Pri urušavanju sprata zgrade, koje se dogodilo kada se pod privatnog stana na petom spratu urušio tokom proslave, jedna osoba je teško povrijeđena i imala je srčani zastoj, a 19 osoba je zadobilo lakše povrede, prenosi televizija BFM.</p>
<p>Vatrogasci su iz ruševina izvukli sve povrijeđene, od kojih su hitne službe 16 osoba prevezle u bolnicu.</p>
<p>Vatrogasci su obaviješteni 20 minuta nakon ponoći da se peti sprat zgrade od šest spratova, na adresi Amelo broj 34, srušio na četvrti sprat.</p>
<p>Zgrada je nakon toga, zajedno sa dvije susjedne zgrade, evakuisana, ali su se stanari dvije susjedne zgrade tokom noći vratili u svoje stanove. U operaciji je učestvovalo 125 vatrogasaca i oko četrdeset vozila. &nbsp;&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAntoineGROTTER1%2Fstatus%2F2012783618263834865%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2012783618263834865%7Ctwgr%5E5fc691b6719c2500a0dbc43db449d901eadcbd27%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Drama u Parizu: Srušio se sprat zgrade, 20 povrijeđenih

<p>Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Holandijom utakmicu drugog kola novoformirane E grupe Evropskog prvenstva u Beogradu.</p>
<p>Obje selekcije, porazima na startu glavne runde, izgubile su sve šanse za polufinale.</p>
<p>Crna Gora je u dosadašnjem dijelu takmičenja ostvarila polovičan učinak - izgubila je od Mađarske i Španije, dok je slavila protiv Malte i Francuske.</p>
<p>Početak duela zakazan je za 18 sati.</p>
<p>U ostalim mečevima E grupe rivali če biti Španija i Francuska (15:30), odnosno Srbija i Mađarska (20:30).</p>

"Ajkule" danas sa Holandijom

<p>Policija u Herceg Novom oduzela je automobil marke Land Rover, model Range Rover radi daljih provjera.</p>
<p>Policijski službenici su, u okviru lokalne akcije “Mini blokada”, kontrolisali operativno interesantna lica od kojih jedno blisko jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi.&nbsp;</p>
<p>- Oduzeli su vozilo marke Land Rover, model Range Rover radi daljih provjera. Jedno operativno interesantno lice je sankcionisano zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja - navedeno je u objavi Uprave policije na mreži X.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F2012808585177161973&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Herceg Novi: Oduzet Land Rover, sankcionisano OIL

<p>Vođa demokrata u američkom Senatu, <b>Čak Šumer</b>, kazao je da će blokirati uvođenje carina kojima je predsjednik SAD-a <b>Donald Tramp </b>zaprijetio evropskim saveznicima zbog spora oko Grenlanda.</p>
<p>- Nepromišljene carine Donalda Trampa već su povisile cijene i nanijele štetu našoj ekonomiji, a sada samo dodatno pogoršavaju situaciju. Nevjerovatno je da želi povećati besmisao uvođenjem carina našim najbližim saveznicima zbog svoje donkihotovske misije da preuzme Grenland - kazao je Šumer.</p>
<p>Dodao je da će demokrate u Senatu predstaviti zakon kojim će se blokirati te carine prije nego što nanesu dodatnu štetu američkoj ekonomiji i evropskim saveznicima.</p>
<p>Tramp je ranije najavio da će Sjedinjene Američke Države uvesti desetoprocentne carine na uvoz iz osam evropskih država od 1. februara, zbog spora oko Grenlanda.</p>
<p>Tramp je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social naveo da će se carine odnositi na svu robu uvezenu u SAD iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Holandije i Finske. Kazao je da će ih povećati na 25 odsto od 1. juna ukoliko se ne postigne dogovor kojim bi SAD kupile Grenland.</p>
<p>Trampove prijetnje carinama naišle su na protivljenje i u drugim djelovima američkog Kongresa.</p>
<p>Dvoje dopredsjednika Senatske posmatračke grupe za NATO, demokratkinja <b>Džin Šahin</b> i republikanac <b>Tom Tilis</b>, upozorili su da bi od takve retorike korist mogli imati protivnici poput ruskog predsjednika<b> Vladimira Putina</b> i kineskog predsjednika<b> Si Đinpinga</b>, „koji žele da vide podijeljen NATO“.</p>
<p>- U vrijeme kada su mnogi Amerikanci već zabrinuti zbog troškova života, ove carine bi povećale cijene i za porodice i za kompanije - naveli su u zajedničkom saopštenju, pozivajući administraciju da „isključi prijetnje i uključi diplomatiju“.</p>

Vođa demokrata u Senatu SAD: Blokiraćemo carine koje Tramp uvodi Evropljanima

PAVIĆEVIĆ: Šaranović i Šćepanović organizatori kriminalne grupe, a članovi - sedam policijskih funkcionera

Društvo

(FOTO i VIDEO) Završena blokada protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, sjutra u podne nova okupljanja

Kolumne

Gajite budale

Vuksanović: Botun bio samo katalizator za uspostavljanje političkih ultimatuma

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation