Ukupan državni dug na kraju septembra iznosio je 4,7 milijardi eura, ili 57,91 odsto BDP-a, pokazuje kvartalni izvještaj o državnom i javnom dugu koji je objavilo Ministarstvo finansija. Uzimajući u obzir depozite, ukupan neto državni dug iznosio je 4,1 milijardi eura ili 50,73 odsto BDP-a.&nbsp; - Depoziti na dan 30. septembar iznosili su 583,55 miliona eura, uključujući 38.447 unci zlata (čija je vrijednost na dan 30.septembar 2025. godine iznosila 125,55 miliona eura) ili 7,18 odsto BDP-a - navedeno je u izvještaju resora Novice Vukovića. Javni dug Crne Gore je kraju septembraa iznosio 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59 odsto BDP-a.&nbsp; - Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija (uključujući i 38.477 unci zlata) neto javni dug Crne Gore, na dan 30. septembar 2025. godine, iznosio je 4.176,79 miliona eura, odnosno 51,41 odsto BDP-a - ističe se u izvještaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203121244_2ee62031e4ee581ab048c4dafdb67d3acee31575542605b0e71053d5e321c419.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203121244_2ee62031e4ee581ab048c4dafdb67d3acee31575542605b0e71053d5e321c419" data-rendition-name="original" width="506" height="470" loading="lazy" alt="izvještaj"> </figure>  Spoljni dug je u padu u odnosu na drugi kvartal. Na kraju septembra iznosio je 4,4 milijardi eura, odnosno 54,37 odsto BDP-a, što je, kako se navodi, 41,36 miliona manje u odnosu na 30. jun ove godine. - Smanjenje spoljnjeg duga, tokom trećeg kvartala 2025. godine rezultat je činjenice da nije bilo novih kreditnih aranžmana. Istovremeno povučena su sredstva iz ranije zaključenih kreditnih aranžmana za različite infrastrukturne i razvojne projekte u ukupnom iznosu od 18,75 miliona eura. Otplata spoljnjeg duga iznosila je 60,08 miliona eura, što je rezultiralo smanjenjem duga u trećem kvartalu 2025. godine - konstatuje se u izvještaju. U strukturi spoljnjeg duga najveće učešće imaju obveznice emitovane na inostranom tržištu u prethodnom periodu. <h2>Unutrašnji dug smanjen 13,14 miliona eura</h2> Ukupan unutrašnji dug Crne Gore na kraju septembra iznosio je 287,63 miliona eura, odnosno 3,54 odsto BDP-a. To je, kako kažu u Ministarstvu finansija, 13,14 miliona eura manje u odnosu na 31. jun ove godine. - Smanjenje unutrašnjeg duga, tokom trećeg kvartala 2025. godine, rezultat je redovne otplate duga i činjenice da u ovom periodu nije bilo zaduženja na domaćem tržištu - ističe se u izveštaju. U strukturi unutrašnjeg duga najveće učešće imaju krediti kod poslovnih banaka. Tokom trećeg kvartala zaključen je niz međunarodnih ugovora,bez povlačenja sredstava. Kako su rekli u Ministarstvu finansija, ukupno zaduženje države u trećem kvartalu 2025. iznosilo je 18,75 miliona eura. Ovaj iznos se, ističu u tom resoru, u potpunosti odnosi na sredstva povučena iz ranije potpisanih kreditnih aranžmana namijenjenih infrastrukturnim i razvojnim projektima.&nbsp; Tokom ovog perioda potpisana su i dva nova kreditna ugovora — ali bez povlačenja novca: veliki kredit EBRD-a od 200 miliona eura za izgradnju druge dionice autoputa Bar–Boljare (Andrijevica–Mateševo) i kredit Svjetske banke od osam miliona eura za modernizaciju finansijske infrastrukture i njeno usklađivanje sa SEPA standardima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203121244_cc9b291d60a12047360664cbaeda502430970042f74b3070204625de60f9a9e2.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203121244_cc9b291d60a12047360664cbaeda502430970042f74b3070204625de60f9a9e2" data-rendition-name="original" width="1147" height="811" loading="lazy" alt="izvještaj"> </figure>  <h2>Lokalne uprave duguju 55 miliona eura</h2> Dug lokalnih samouprava na kraju septembra iznosio je 55,01 milion eura, što predstavlja 0,68 odsto BDP-a. Tokom trećeg kvartala otplaćeno je 68,1 milion eura državnog duga po osnovu glavnice rezidentima i nerezidentima. Od navedenog, izvršena otplata glavnice rezidentima iznosila je 8,02 miliona eura, dok je otplata glavnice nerezidentima iznosila 60,08 miliona eura.&nbsp; Otplata kamata, rezidentima i nerezidentima, iznosila je 30,91 miliona eura. Od ovog iznosa, izvršena je otplata 1,45 miliona eura kamate rezidentima, koja se u najvećem dijelu odnosi na otplatu kamate za kredite kod domaćih banaka, dok je otplata kamate nerezidentima iznosila 29,46 miliona eura i u najvećem dijelu se odnosi na obaveze po osnovu kamata za projektne zajmove i komercijalna zaduženja. Dug po osnovu državnih garancija izdatih domaćim i ino kreditorima iznosi 121,18 miliona eura, što predstavlja 1,5 odsto BDP-a. - Stanje duga po osnovu garancija izdatih domaćim kreditorima na kraju trećeg kvartala 2025. godine iznosi 13,36 miliona euraa ili 0,16 odsto BDP-a, dok stanje duga po osnovu garancija izdatih ino kreditorima iznosi 107,83 miliona eura ili 1,33 odsto BDP - navedeno je u izvještaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203121244_815bbe8efc7ae33e0539f3efaa5fe956bfc25a8583cdf9fb910f1a0e1f831312.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203121244_815bbe8efc7ae33e0539f3efaa5fe956bfc25a8583cdf9fb910f1a0e1f831312" data-rendition-name="original" width="527" height="246" loading="lazy" alt="izvještaj"> </figure>  <h2>Novo zaduženje od 450 miliona eura</h2> Ministarstvo finansija saopštilo je 1. decembra da su obezbijedili 450 miliona eura isključivo za stvaranje fiskalne rezerve za 2026. i 2027. godinu, u skladu sa Zakonom o budžetu Crne Gore i Odlukom o zaduživanju za 2025. godinu. Ističu da je na taj način osigurana stabilna i pravovrevemena budžetska podrška za uredno ispunjavanje svih obaveza države po osnovu otplate duga. - Ukupne potrebe finansiranja države u 2026. i 2027. godini iznose oko 2,2 milijarde eura, od čega se oko 1,6 milijardi eura odnosi na obaveze po osnovu dospijevajućeg duga, dok se preostali iznos, od oko 600 miliona eura odnosi na finansiranje kapitalnih i razvojnih projekata od strateškog značaja. Posebno se izdvaja 2027. godina, u kojoj Crnu Goru očekuje izuzetno visoka obaveza otplate duga od oko 1,2 miljardi eura. Blagovremeno obezbjeđivanje fiskalne rezerve predstavlja ključni korak u osiguravanju stabilnosti i kontinuiteta javnih finansija u ovom dvogodišnjem periodu - piše u saopštenju. Ugovor o kreditnom aranžmanu, kako su kazali, zaključen je sa međunarodnim finansijskim institucijama: Merrill Lynch International, MUFG Bank, Société Générale, OTP Bank, Erste Group, AKA Ausfuhrkredit-Gesellschaft i Eurobank Private Bank Luxembourg. T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Državni dug 4,7 milijardi eura, potpisani kreditni ugovori sa EBRD i Svjetskom bankom

Šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac objavio je pet indikatora propasti ekonomske politike Pokreta Evropa sad (PES-a) - a kao prvi je naveo to što je državni dug uvećan za 1,1 milijardu eura u odnosu na 2020. godinu.
Tu su, prema njegovim riječima, i spoljno trgovinski deficit koji je u konstantnom rastu (rast uvoza roba nije praćen rastom izvoza), &nbsp;to što je rast cijena iznad prosjeka rasta cijena na nivou EU - npr 70 odsto veća cijena mesa nego prije pet godina...&nbsp;
- Nema novih stranih investitora - dodao je Klikovac u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1991165432061899067%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kapitalni budžet države za 2026. godinu manji je, kako naglasio, nego kapitalni budžet iz 2019. godine.
- Vidite još koje zaduženje i da kupite još koje službeno auto - poručio je Klikovac.

610x380

Klikovac: Državni dug uvećan za 1.1 milijardu u odnosu na 2020. godinu, rast uvoza nije praćen izvozom...

Sjedinjene Američke Države mogle bi bankrotirati ako ne promijene situaciju s povećanjem svog nacionalnog duga, objavio je biznismen Ilon Mask na društvenoj mreži X, prenio je TASS.
- Ili ćemo to popraviti ili ćemo de facto bankrotirati - rekao je biznismen u komentaru Kalshijeve publikacije regulisanog tržišta razmjene i predviđanja o nivou državnog duga.
Američki državni dug po prvi put se popeo iznad 36 biliona dolara 15. novembra, naveo je TASS.

500x500

1084x550

Mask: Bankrot ako se ne promijeni situacija s državnim dugom

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog dramatičnog pada transparentnosti rada Tužilačkog savjeta (TS), koji je kulminirao, kako su rekli u toj organizaciji, potpunom besmislenom anonimizacijom zapisnika sa sjednica ovog tijela.
U CDT-u podsjećaju da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da je rad Tužilačkog savjeta javan, a poslovnikom da su njegove sjednice otvorene za javnost, osim u slučajevima propisanim zakonom i poslovnikom.
Međutim, izmjenama Poslovnika iz novembra prošle godine uvedena je nova odredba koja predviđa da se zapisnik objavljuje na internet stranici Tužilačkog savjeta i anonimizira u skladu sa aktom kojim se anonimiziraju odluke Tužilačkog savjeta. U decembru 2025. usvojen je i novi Pravilnik o anonimizaciji.
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević kazala je da rezultat primjene ovih izmjena danas možemo vidjeti na internet stranici Tužilačkog savjeta – u zapisnicima sa dvije decembarske sjednice u kojima su anonimizirana čak i imena predsjednika i članova Savjeta, oznake akata, kao i svi lični podaci, bez obzira na to da li je riječ o funkcionerima koji vrše javnu funkciju.
- Tako danas možemo pročitati da je donijeta odluka da “prestaje funkcija tužiteljki XY”, da se “utvrđuje naknada tužiocu XX”, ili da je razmatran predmet oznake “XZ”, ali ne možemo saznati ko je prisustvovao sjednici, ko je predlagao odluku, ko je glasao, da li je bilo suprotnih mišljenja ili rasprave, pa niti kome se i po kom osnovu dodjeljuju naknade iz javnih sredstava - navela je Kovačević u saopštenju za javnost.
Ovakva praksa je, napominje ona, suprotna elementarnoj logici i osnovnim principima javnosti rada, posebno imajući u vidu da su sjednice formalno - javne.&nbsp;
- To u praksi znači da samo onaj ko fizički prisustvuje sjednici može saznati šta se tamo dešava. U vremenu digitalne tehnologije, kada je standard da se sjednice javnih tijela prenose ili barem detaljno dokumentuju, građani, mediji i organizacije civilnog društva iz svojih domova, kancelarija i redakcija ne mogu saznati šta radi jedno od ključnih tijela pravosudnog sistema - istakla je Kovačević.
Prema njenim riječima, ovo predstavlja ozbiljan korak unazad u odnosu na praksu prethodnog saziva Tužilačkog savjeta, kada su njim predsjedavale dvije vršiteljke dužnosti Vrhovnog državnog tužioca.&nbsp;
Zapisnici iz tog perioda, podsjeća ona, sadržavali su detaljan tok rasprave, predloge, ocjene, konstatacije, inicijative i zamjerke pojedinih članova.
- Javnost je mogla pratiti kako se odluke formiraju, ko stoji iza kojih stavova i kako izgleda profesionalna debata unutar Savjeta. Mediji su redovno i opsežno izvještavali sa sjednica, a potezi TS su bili predmet javne analize i komentara - kazala je Kovačević.
Kako dodaje, čak i prije reformi u tužilačkoj organizaciji koje su sprovedene prije nekoliko godina, zapisnici su bili sadržajniji i informativniji nego danas. Danas, ističe Kovačević, svjedočimo potpunom formalizmu bez sadržaja - zapisnicima koji su svedeni na tehničku evidenciju odluka, bez konteksta, bez rasprave i bez odgovornosti.
- Tendencija smanjenja transparentnosti vidljiva je u prethodne dvije godine, ali posljednje izmjene predstavljaju kvalitativno novi nivo zatvaranja - sada se javnost praktično svodi na puku formalnost, bez stvarnog uvida u rad i odlučivanje ovog tijela. Poređenja radi, zapisnici sa sjednica Sudskog savjeta, za razliku od Tužilačkog savjeta, ne anonimiziraju se na ovakav način. Iako bi i njihov sadržaj mogao biti dodatno unaprijeđen, u poređenju sa novom praksom TS predstavljaju primjer višeg nivoa transparentnosti i odgovornosti - navela je Kovačević.
Normalan institucionalni razvoj, nakon izuzetno kvalitetnih zapisnika iz prethodnog mandata TS, podrazumijevao bi, ističe ona, dalji napredak – emitovanje sjednica, objavljivanje audio ili video zapisa, korišćenje savremene tehnologije za jačanje povjerenja javnosti. Umjesto toga, svjedočimo zatvaranju u kancelarije i zapisnicima prepunim oznaka XY, XX i XZ.
Podsjeća da u susjednoj Srbiji, koja je u procesu evropskih integracija značajno iza Crne Gore, zainteresovana javnost može pratiti sjednice tužilačkog savjeta putem online prenosa.&nbsp;
- Crna Gora, umjesto da bude primjer dobre prakse, bilježi pad u transparentnosti u odnosu na standarde koji su ranije već bili uspostavljeni - naglasila je Kovačević.
Ona je podsjetila da je u posljednjem izvještaju Evropske komisije ocijenjeno da su “javna komunikacija i transparentnost oba savjeta osigurane i da se nastavljaju unapređivati”, te da su sjednice javne, da im prisustvuju mediji i organizacije civilnog društva, kao i da se redovno objavljuju odluke, zapisnici i saopštenja. Međutim, napominje da je taj izvještaj je objavljen prije usvajanja posljednjih izmjena Poslovnika i Pravilnika o anonimizaciji.
U CDT-u smatraju da Evropska komisija treba da bude upoznata sa ovom regresijom, jer formalno objavljivanje zapisnika ne znači i suštinsku transparentnost.
- Objavljivanje dokumenta u kojem su izbrisani ključni podaci o akterima, raspravi i odgovornosti ne doprinosi jačanju povjerenja javnosti, već ga dodatno urušava. Pozivamo Tužilački savjet da hitno preispita novu praksu anonimizacije i vrati standarde javnosti rada na nivo koji je već bio dostignut, jer je sadašnja praksa jasan korak unazad u odnosu na ranije postignute standarde transparentnosti - poručila je Kovačević.

Kovačević: TS poništio sopstvenu transparentnost, vratiti standarde javnosti rada na nivo koji je već bio dostignut

Akcioni sinhronizovani animirani film „Kung Fu Panda 4” (2024) biće prikazan u okviru filmskog programa KIC-a „Budo Tomović” u nedjelju, 22. februara, u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a, u 11 sati.
Nakon tri avanture koje prkose smrti, pobjeđujući zlikovce svjetske klase svojom neuporedivom hrabrošću i ludim borilačkim vještinama, Po, Zmajev ratnik (nominovan za Zlatni globus Džek Blek), pozvan je da se već jednom odmori. Tačnije, izabran je da postane duhovni vođa Doline mira. Međutim, to predstavlja nekoliko očitih problema. Iako Po o duhovnom vođstvu ne zna baš mnogo, pred njim je ozbiljan zadatak da u kratkom roku pronađe i istrenira novog Zmajskog ratnika prije nego što preuzme svoju novu, uzvišenu poziciju.
Projekcija filma biće organizovana u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, pružajući gledaocima vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice po cijeni od tri eura dostupne su online na www.kic.podgorica.me, putem aplikacije KIC Podgorica, kao i na biletarnici KIC-a.

Film „Kung Fu Panda 4” u nedjelju u KIC-u

Milioni dosijea povezanih sa seksualnim prijestupnikom Džefrijem Epstinom ukazuju na postojanje "globalnog kriminalnog poduhvata" koji je izvršavao djela koja ispunjavaju zakonski prag zločina protiv čovječnosti.
Ovu informaciju je potvrdio panel nezavisnih stručnjaka koje je imenovalo Savjet Ujedinjenih nacija za ljudska prava.
Stručnjaci su rekli da su zločini opisani u dokumentima koje je objavilo američko Ministarstvo pravosuđa počinjeni u kontekstu rasizma, korupcije i ekstremne mizoginije. Zločini, rekli su, pokazuju dehumanizaciju žena i djevojčica.
- Razmjere, priroda, sistematski karakter i transnacionalni doseg ovih zločina nad ženama i djevojčicama su toliko ozbiljni da bi neki od njih mogli razumno dostići zakonski prag zločina protiv čovječnosti - naveli su u saopštenju.
Stručnjaci su rekli da navodi sadržani u dosijeima zahtijevaju nezavisnu, temeljitu i nepristrasnu istragu, te da bi trebalo pokrenuti istrage o tome kako je moguće da se takvi zločini čine tako dugo.
Zakon, koji je Kongres odobrio uz široku dvostranačku podršku u novembru, zahtijeva da svi dosijei vezani za Epstina budu javni.
Stručnjaci UN-a takođe su izrazili zabrinutost zbog ozbiljnih propusta u poštovanju propisa i lošeg redigovanja koje je otkrilo osjetljive informacije o žrtvama. U dokumentima koji su do sada objavljeni identifikovano je više od 1.200 žrtava.
Objavljivanje dokumenata otkrilo je Epstinove veze s mnogim istaknutim ljudima iz politike, finansija, akademske zajednice i biznisa, i prije i nakon što se 2008. godine izjasnio krivim za optužbe za prostituciju, uključujući podvođenje maloljetne djevojčice.

Stručnjaci UN: Epstinova djela dostižu prag zločina protiv čovječnosti

Nova monodrama „Oskar, koga nisam dobila" glumice Tatjane Kecman koja neposredno i sa mnogo humora govori o svijetu savremene glume iza kulisa, biće izvedena u ponedjeljak, 23. februara, u sali Dodest, od 20 sati.
„Oskar, koga nisam dobila” je aktuelna i univerzalna priča o onima koje ne gledamo dovoljno, o ženama koje svakodnevno vode borbu - za scenu, za glas, za sebe. To je pozorište bez filtera, ranjivo, direktno i univerzalno.
Predstava osvjetljava paralelne živote - između Instagrama i stvarnog svijeta. Govori o umjetnosti u vremenu kada se ona mjeri brojem pratilaca, kada filter zna da vrijedi više od uloge, a lajkovanost postaje valuta opstanka. Kroz ovu monodramu upoznajemo niz arhetipova savremene glumice. Od ambiciozne mlade influenserke koja snima selfije sa haštagom #UmetnostJeUSvemu, do samohrane majke i slobodne umjetnice - glumački MMA borac, spremna da preživi nemoguće. Tu je i glumica koja je rano postala majka i nestala iz fokusa – i ljudskog i božjeg. Ali i vizuelizatorka, koja uporno podiže vibracije i priziva uloge pomoću univerzuma. Predstava zapravo kroz humor otvara pitanja o opstanku umjetnika, konkurenciji i izazovima života iza scene.
Glumica Tatjana Kecman dvostruka je dobitnica nagrade Sat kula za najbolju glumicu i bravuru na festivalu MAKADO.
Ulaznice po cijeni od sedam eura dostupne su online na www.kic.podgorica.me, putem aplikacije KIC Podgorica, kao i na biletarnici KIC-a.

Tag: drzavni-dug

Državni dug 4,7 milijardi eura, potpisani kreditni ugovori sa EBRD i Svjetskom bankom

Klikovac: Državni dug uvećan za 1.1 milijardu u odnosu na 2020. godinu, rast uvoza nije praćen izvozom...

Mask: Bankrot ako se ne promijeni situacija s državnim dugom

Kovačević: TS poništio sopstvenu transparentnost, vratiti standarde javnosti rada na nivo koji je već bio dostignut

Film „Kung Fu Panda 4” u nedjelju u KIC-u

Stručnjaci UN: Epstinova djela dostižu prag zločina protiv čovječnosti

Monodrama „Oskar, koga nisam dobila" u ponedjeljak u sali Dodest

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO