DTRD-ECA će omogućiti jasnije praćenje studentskih aktivnosti, njihovu veću vidljivost, ali i vrednovanje kroz sticanje ECTS kredita kroz institucionalne mehanizme, kazala je koordinatorka projekta „Razvoj, praćenje, priznavanje i digitalizacija ekstrakurikularnih aktivnosti na univerzitetskom nivou – DTRD-ECA“, prof. dr Sanja Peković.
Na Univerzitetu Crne Gore održan je kick off sastanak Erasmus + projekta „Razvoj, praćenje, priznavanje i digitalizacija ekstrakurikularnih aktivnosti na univerzitetskom nivou – DTRD-ECA“, koji finansira Evropska komisija kroz Erasmus+ program jačanja kapaciteta u visokom obrazovanju 2025.
Projekat okuplja partnere iz Španije, Hrvatske, Francuske i Crne Gore, a ima za cilj razvoj, praćenje, digitalizaciju i priznavanja ekstrakurikularnih aktivnosti studenata.
Sastanak je otvorio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, naglasivši da razvoj, digitalizacija i formalno priznavanje ekstrakurikularnih aktivnosti predstavljaju važan korak ka modernizaciji visokog obrazovanja.&nbsp;
On je istakao da nove generacije studenata zahtijevaju savremenije pristupe, kao i da će ovaj projekat značajno unaprijediti odnos Univerziteta prema studentskom angažmanu van tradicionalne nastave.
Koordinatorka projekta, prof. dr Sanja Peković, u uvodnom obraćanju predstavila je ključne ciljeve, očekivane rezultate i dugoročni uticaj projekta na sistem visokog obrazovanja u Crnoj Gori.
Tokom sastanka partneri su razmatrali najvažnije projektne komponente, uključujući razvoj politika za priznavanje ekstrakurikularnih aktivnosti, jačanje postojećih i osnivanje novih studentskih klubova i izradu platforme koja će omogućiti praćenje i dokumentovanje studentskog angažmana.
Predstavnici Univerziteta Haen (Španija), Univerziteta u Zagrebu (Hrvatska), Univerziteta Côte d’Azur (Francuska) i NVO Centra za omladinsku edukaciju predstavili su svoje uloge, metodologije i planove za naredni period. Sastanak je završen diskusijom o daljim aktivnostima i usaglašavanju dinamike realizacije, uz zajednički dogovor o sljedećim koracima u sprovođenju projekta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

DTRD-ECA će omogućiti jasnije praćenje studentskih aktivnosti i njihovu veću vidljivost

U Skupštini Crne Gore počela je sjednica skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje na kojoj je predviđeno konsultativno saslušanje na temu "Finansijska situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijenu i nestašicu ljekova".
Iz Skupštine Crne Gore su u najavi naveli da će umjesto dosadašnjeg direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Vuka Kadića sjednici prisustvovati vršilac dužnosti direktora ove institucije Aleksandar Ružić.
Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković kazao je da misli da je Kadiću mjesto tu i ukoliko nema što da se krije, onda treba da se čuju svi akteri koji su bili odgovorni za finansijsko funkcionisanje zdravstvenog sistema Crne Gore.
- Predlažem da napravimo pauzu i da vide kada mogu obezbijediti prisustvo Kadića i onda potpuno argumentovano da čujemo o svemu i potom donesemo zaključke, koji ne mogu biti potpuni bez njegove argumentacije - naveo je Eraković.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kazao je da se Kadić prije nekoliko dana obratio Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje da prisustvuje sjednici kao stručno lice.
- To je bilo u petak. Da znam niste ga ni obavijestili da ne može da dođe. Napravili ste presedan da ne dozvolite prisustvo zainteresovanoj osobi - naveo je Mugoša obraćajući se predsjedniku Odbora Draženu Petriću (Pokret Evropa sad).
Smatra da je zahtjev Erakovića potpuno opravdan.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCEPf5NlQbZI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Eraković traži pauzu kako bi na konsultativno saslušanje došao Kadić

Predsjednik Češke Petr Pavel upozorio je danas na godišnjem sastanku komande Vojske Češke da Rusiju ne interesuje miroljubiva koegzistencija, ali da Evropa ipak mora sa njom da razgovara i rJešava ono što Rusija naziva prvobitnim uzrocima rata u Ukrajini.
- Ono o čemu Rusija govori kao o uslovu za okončanje sukoba, a to je rješavanje glavnih uzroka, neće riješiti nikakvo primirje u Ukrajini. Uzroci će ostati, jer oni su prvenstveno u bezbjednosnim odnosima u Evropi - kazao je češkim generalima Pavel.
Češki predsjednik izrazio je žaljenje što se Zapad ne bavi i tim uzrocima, a u sukobu u Ukrajini, ako se i nazire neko rješenje, ono ide ka nekakvom teškom kompromisu koji će imati posljedice po Evropu.
- Ako sa Rusijom ne budemo razgovarali o bezbjednosti od Sjevernog ledenog okeana do Crnog mora, ako ne budemo razgovarali o obnavljanju sporazuma koji su štitili gradjane Evrope istinski uzroci neće biti eliminisani i možemo da očekujemo da će prije ili kasnije izbiti ponovo sukob - kazao je Pavel.
Češki predsjednik kritikovao je buduću češku vladu bivšeg populističkog premijera Andreja Babiša za to što u prijedlogu programa buduće koalicione vlade sa radikalnim nacionalistima ne pominje uopšte Rusiju kao prijetnju, ali i zbog toga što u programu nema ni pomena odgovornosti prema saveznicima.
- Nema smisla naglašavati da Rusiju ne interesuje miroljubiva koegzistencija, ali ima smisla govoriti to glasno našem društvu. Nedostaje nam percepcija prijetnji, a od toga se odvija sve. Ne samo volja gradjana da prihvate izdatke za odbranu već i političara da djelaju - kazao je Pavel.
Češki predsjednik upozorio je da Češka ne može da se oslanja na to da će NATO funkcionisati bez greške, što je jasno već kada se pogleda kako pojedini saveznici ispunjavaju svoje obaveze.
Petr Pavel naglasio je da ni Evropa ni Češka ne mogu da se pouzdaju samo u SAD da ih odbrane već moraju da računaju prije svega ne sebe same.
Načelnik Generalštaba Vojske Češke general Karel Žehka takođe je danas apelovao da i armija i društvo počnu da uviđaju koliko su prijetnje jake i hitne.
- Sa Rusijom nećemo u ovoj situaciji ići na pivo, sporazum ćemo postići samo sa pozicije sile. A Rusija nije jedina prijetnja. Suočeni smo sa međunarodnim terorizmom, rizicima masovne migracije i sa drugim bezbjednosnim izazovima. Ali glavna prijetnja po bezbjednost je sadašnja ruska politika - kazao je načelnik Generalštaba.
Kao primjer general je naveo upad ruskih dronova u vazdušni prostor Poljske sredinom septembra ili zaslepljivanje laserima sa ruskih brodova u Baltičkom moru.

Predsjednik Češke: Rusiju ne interesuje mirni suživot, ali moramo da razgovaramo

Operativni tim za praćenje sprovođenja Strategije za borbu protiv korupcije, kojim predsjedava savjetnik potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Vladan Raičević održao je 17. sjednicu, na kojoj su razmatrane ključne strateške mjere u cilju unapređenja efikasnosti razmjene podataka između institucija. - Na mjere koje se tiču interoperabilnosti je stavljen posebni akcenat, jer sa postizanjem automatske razmjene podataka između institucija sistema doprinijeće se efikasnijem otkrivanju i sprječavanju korupcije - saopšteno je iz Vlade. Na sastanku se diskutovalo o konkretnim koracima koji su potrebni za unapređenje interoperabilnosti, kao i o izazovima koji se mogu pojaviti tokom implementacije.&nbsp; Takođe, razmatrana je potreba za obezbjeđivanje resursa za uspješno sprovođenje ovih mjera.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125111112_816c3e910472bf20222094392f83d8fc7018bdf929b70be8ede4de2196a0fdd7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251125111112_816c3e910472bf20222094392f83d8fc7018bdf929b70be8ede4de2196a0fdd7" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Sa sjednice"> <figcaption>Sa sjednice(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Identifikovane su sve relevantne institucije koje su uključene u borbu protiv korupcije u cilju uspostavljanja najbolje koordinacije, kao i zajedničkog pravnog i operativnog okvira koji će definisati kako institucije treba da sarađuju, razmjenjuju informacije i resurse - navedeno je u saopštenju. Kroz rad Operativnog tima, kao i funkcionisanje Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, uključene su nevladine organizacije kako bi se obezbijedila transparentnost i odgovornost, a sve u cilju stvaranja efikasnijeg i koordinisanijeg sistema koji će doprinijeti borbi protiv korupcije u Crnoj Gori. Kako su rekli iz Vlade, U fazi je priprema završnog izvještaja o sprovođenju dvogodišnjeg Akcionog plana, koji će u martu biti predstavljen kako Nacionalnom savjetu, tako i međunarodnim institucijama koje daju ocjenu na uspješnost sprovođenja reformske agende u Crnoj Gori.

Razmatrane ključne mjere za unapređenje efikasnosti razmjene podataka između institucija

„Quod ab initio vitiosum est, non producit effectum“ – zapisali su još starorimski pravnici. Veliki Valtazar Bogišić, tvorac crnogorskog „Opšteg imovinskog zakonika“, jedinog građansko-pravnog propisa na ovim prostorima koji nije prost prevod odgovarajućeg dokumenta neke velike sile, latinsku je sentencu formulisao u svima razumljivo „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.&nbsp;
Grbo se rodio i pokušaj Srbije da ima more. Ako ne računamo situaciju da je prvo more pobeglo od Srbije još mnogo pre njenog nastanka – Panonsko more – naredni pokušaj Srbije da ima more zbio se u vreme cara Dušana. Velika ranosrednjovekovna država obuhvatala je skoro ceo Balkan s odgovarajućom morskom vodom, i bila naseljena mnogim narodima, među kojima su tadašnji Srbi (Raščani) bili među najmalobrojnijim. Ta je država propala posle kratkog trajanja u praksi, ali je ostala da živi u šovinističkim mozgovima velikodržavnih ambicija do danas.
Opet nešto moramo da ne-računamo. Dok je Srbija bila Smederevski sandžak Osmanskog carstva, imala je more. Ne jedno, već nekoliko mora. Ali, ni jedno nije bilo srpsko, već Sultanovo. Kao i Srbi. Pa se to ne računa; najzad, ni jedan nedovoljno slavan period srpske istorije ne sme u istoriji ni da prenoći, kamo li da ostane i da se „računa“.
Tričavih pet vekova kasnije, Srbija je opet pokušala da ima more. Osmansko carstvo se raspadalo, posle samo nešto više od 600 godina postojanja (srpsko je trajalo čak devet godina!), pa je svaka balkanska državica poskočila da otrgne koje parče. Srbija se dokopala Drača, i imala more celih četiri meseca: od kraja novembra 1912, do aprila 1913. &nbsp;
A onda, pet godina kasnije, more se ukazalo kao realna šansa. Formirana je Kraljevina SHS, u koje su Kraljevina Crna Gora (ne baš svojom voljom) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba (današnje – skoro - Slovenija, Hrvatska i BiH) unele i more. Ali, avaj: ti koji su uneli more u zajedničku državu držali su da je to ulog jednak srpskim planinama i rekama – dakle, zajednički – dok je za drugu stranu sve to bio zasluženi ratni plen. I tako su Srbi imali more, kao što su imali i sve ostale priznate i nepriznate narode od početka kljakave kraljevine, skoro 22 godine. Ko zna šta bi bilo, da velika tragedija svetskog rata nije rasparčala i tu, unutrašnjim mržnjama i nezadovoljstvom onih koji su bili pasivni subjekti srpskog posedovanja, već nagriženu državu.
Naredni pokušaj da more bude zajedničko takođe se završio katastrofom: Srbima su more „oteli“ oni koji i izlaze na more, i čije je i bilo to more uneto u zajedničku državu, tad bratstvo-jedinstvenu SFRJ. Pokušalo se devedesetih da se spasi što se spasiti može, da se zadrže bar „srpski Dubrovnik“ i „srpska Crna Gora“, sa sve pripadajućom slanom vodom, ali avaj: ni Hrvati ni Crnogorci se s time nikako nisu slagali. Onda je proklete 2006. zakucan poslednji ekser u kovčeg prirodnog hegemonističkog prava Srba: „otcepila“ se Crna Gora.
I upravo je u vreme uspešnog crnogorskog referenduma za obnovu državne nezavisnosti Aleksandar Vučić, tada još revnosni Šešeljev radikal, poručio da je crnogorska nezavisnost samo privremena. Što će reći, i da je period Srbije bez mora privremeno stanje.
Od momenta kada je postao potpredsednik srpske vlade, pa do dana današnjeg, Vučić je pozivao građane Srbije da ne letuju na „hrvatskom moru“. Crnogorsko more nije pominjao, a ovih smo dana saznali i zbog čega.
„Lakše bismo odgovorili da imamo more. Zato nemamo more, zato su odvojili Crnu Goru od Srbije, zato Pašiću nisu dali izlaz na more, iako se borio svim srcem“, rekao je Vučić za nešto što se zove medijem u Srbiji.
Dakle, tradicionalna belosvetska zavera protiv Srbije u svim epohama postojanja Planete je dala efekta. Posle onolikih klipova u točkove, ubacivali su nam i klipove u peraja, a od srpskog naroda je i ta istina skrivana. Eh, da Srbija ima more, gde bi joj kraj bio?&nbsp;
Ne bi bilo ni korupcije, ni rasprodaje prirodnih resursa, ni nerešenih ubistava političkih protivnika; ne bi bilo ni rušenja nadstrešnice, ni izbegavanja odgovornosti za to; ne bi se kršio zakon da bi se omogućilo rušenje „Jugoslavije“ ili „Generalštaba“; ne bi se zidali najveći zagađivači u plodnoj ravnici Vojvodine, dočim bi tamošnji veliki gradovi zasigurno imali pitku vodu; ne bi se noću rušilo u Savamali, ne bi niko tražio dva minuta snimka s naplatne rampe, niko ne bi pitao da li je zaista bio pijan pilot srušenog helikoptera; ne bi kriminalci mleli ljude, ne bi „navijači“ divljali, ne bi maskirane barabe „menjale“ policiju u uniformama...&nbsp;
Da ima mora, mislite da bi se osetilo što su nekompetentni duduci i vlasnici pečenjara uništili sistem Elektroprivrede Srbije? Eh, da je mora, ne bi Kinezi u njihovim proizvodnim otrovima zagađenoj Istočnoj Srbiji imali, maltene, svoju državu. Da ima mora, ne bi Kinezi i Rusi iznosili srpsko zlato i druge rude uz simboličnu nadoknadu. Uz more, kako bi Rusi držali špijunski centar u Nišu i kako bi dirigovali srpskim „političarima“ kao pačjom školom? Da ima mora, „Ćacilend“ bi mogao da se baškari i na plaži. Sve to, i još svašta. Samo zbog nemanja mora.
Čak je i onaj kanal Moravom do Egeja ostao negde u brojnim radikalskim planovima kojih je toliko bilo da su, jamačno, neki prosto zaboravljani, a kako bi tek Srbija odgovorila da bar do mora može Moravom. Odgovor bi, ima li mesta sumnji, bio moćan.&nbsp;
I da ne pominjemo Kosovo, tu rak-ranu srpske stvarnosti od Nikolaja Velimirovića naovamo, Kosovo kojeg je Srbija istorijski „imala“ još kraće nego more, ali ga sada zasigurno nema – zato što nema more. Dobro, ima Matiju Bećkovića, i to je nešto.
Na more, koje su im zlikovci uzeli, Srbi, dabome, imaju svako pravo. Kao i na Crnu Goru koja je, kao što je opštepoznato, srpska država, a Crnogorci ne postoje, i svako ko drugačije kaže je Milogorac i kopile iz Titovog Jajca. Poznata je ta doktrina iz „Načertanijem“ zagađenog srpskog uma, koja, opet, postaje sve glasnija kako ovovremena, aktuelna, živuća država Srbija zbog svoje nesposobne i zapadnoazijskim bezbednosnim službama instruisane vlasti doživi kakav politički poraz.
Ruku na srce, imaju Srbi pravo i na grčko more, što zbog Krfa i Soluna, što zbog pokojnog jagodinskog siledžije Palme koji je dobio „srpsko parče“ plaže za „plićak – kolo“ u Paraliji. Muka je, međutim, što je Grčka em daleko, em vojno i politički kudikamo moćnija, pa bi ćar pojeo vajdu. Ne računamo nedavno na društvenim mrežama lansiranu tezu da Srbija, iz nepoznatih razloga, ima pravo na – recimo, autor nije tačno zapamtio - četvrtinu Krita: fantazije u stilu Deretića ipak nisu postale zvanični stav Beograda. Još.
Više je nego zanimljiva ta potreba da se umesto u stvarnosti živi u kompleksima i izmišljenoj istoriji upodobljenoj da opravda svako bivše i buduće nepočinstvo. Nesrećni zbog onog što nemaju i što nije njihovo, zanemaruju ono šta imaju i šta propada jer je tuđe slađe. Ali, to je već stvar one grane medicine koja se bavi psihičkim zdravljem, i, u nekim slučajevima, krivičnog prava.
Ono o čemu može jedan medijski tekst da raspravlja je pitanje niza političkih i ekonomskih neuspeha današnje srbijanske vlasti, koji se maskiraju aktuelizovanjem davno sklonjenih pitanja iz prošlosti ili buđenjem tek zakopanih aveti balkanskih mržnji i sukoba. Nemoć Srbije da se uobroči u sopstveni guber i dvorište, koje u mnogim njenim delovima danas zvrji avetinjski prazno, problem je za komšije koje „imaju more“ ili već nešto što vazda nezasitim radikalima treba. Ali, čini se još više, to je problem za samu Srbiju, koja odbija i izbegava napredak i sreću, jureći rep sopstvenih fantazija i slobodnom rukom pisanih hegemonističkih noćnih polucija.
„Nihil est in intellectu, quod antea non fuerit in sensu“, napisao je odavno Džon Lok. „Nema ničega u intelektu što pre toga nije bilo u čulima“. I možda baš to pokazuje problem s intelektom, ne samo u današnjoj Srbiji već i u nekim drugim državama uspostavljenim na ovom zlosrećnom parčetu Raja – jer im kroz čula nije prošla istina i stvarnost, već frustracijama pogurana izmišljotina, što neverovatnija to za primaoca stvarnija.
Tako i ova priča o moru: mora da prođe kroz čula, kakva-takva, da bi mogla da bude predstavljena kao noćna mora i razlog nekih budućih neuspeha. Ali, noćne more se često završe enurezom. Mislite o tome, Vrhovni komandante.

More i noćne more

Crnogorskim medijima iz kabineta predsjednika Skupštine dostavljena je čestitka predsjednika parlamenta Andrije Mandića povodom Dana opštine Bar koji se obilježava danas. Međutim, naslov zvaničnog dokumenta iz kabineta glasi "Predsjednik Mandić čestitao Dan opštine Pljevlja". Tako je, naslovljenom na Pljevlja, čestitkom Mandić poručio da je Bar oduvijek važio za ključno saobraćajno raskršće i opštinu od izuzetnog značaja za našu državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484" data-rendition-name="original" width="948" height="656" loading="lazy" alt="Čestitka"> <figcaption>Čestitka(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Podsjetimo Dan opštine Pljevlja obilježava se 20. novembra, a ono što jeste interesantno je da ove godine, vodeći se pretragom sa sajta Skupštine, Mandić nije uputio čestitku. Prošle godine predsjednik Skupštine čestitao je predsjendiku Opštine Pljevlja Dariju Vranešu, predsjednici skupštine opštine Jovani Tošić kao i svim građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745" data-rendition-name="original" width="926" height="922" loading="lazy" alt="Čestitka"> </figure>  Ove godine to je izostalo, već čestitka za Dan opštine Pljevlja koja je stigla iz Skupštine upućena je od potpredsjednika Nikole Camaja. Da li je Mandić zaboravio ili planirao da čestita Dan opštine Pljevlja pa odustao i tako ostao sačuvan draft sa tim naslovom, ili je u pitanju nepažnja, ostaje na javnosti da cijeni.

FOTO: Mandićeva čestitka za Dan opštine Bar naslovljena na Pljevlja

Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja. Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje. A za jadac zna i onaj - koji zna.
24.11.
19:40h
Ne znam ko će u Apelacionom sudu zadužiti predmet u kojem se traži da se pritvor koji je produžen Vladanu Ivanoviću za još dva mjeseca - isključivo zbog uticaja na svjedoke, produži i zbog tačke 4. Koja se u prevodu zove - nikad u dom.
Znam jedno. Da te sudije treba da pogledaju dispozitiv naredbe o istrazi koja je Vladana poslala "tamo" i dispozitiv nove naredbe u kojoj on nije sam (ima ih još), a koji je spojen sa naredbom gdje Ivanović samuje. U toj prvoj pare uzima njegov blagajnik, u drugoj pare uzima Ubović, a Vlado prikriva stanove sa svojom firmom.
Svjedoci su isti.
Za sve okrivljene i pravna lica.
Koji treba svjedočkim iskazom, kako napisa sud, u rješenju o određivanju pritvora da pomognu finansijskom vještaku.
Tapetari.
Koju će dokumentaciju da vještače vještaci - vile znaju. Nje nema. Ona ne postoji. Postoji jedna skaj poruka trećeg lica.
A zašto sudije treba da pogledaju?
Da vide, pod jedan, zašto je pritvor uopšte određen, pod dva, kako se po prvi put u istoriji spajaju dvije različite radnje istog okrivljenog.
I pod tri, da se upitaju, što bi rekli mladi, "može li ovo".
Ima i pod 4 - vidjeće da se pritvor hoće pojačati jer je samo njegova dužina bitna. Ostalo nije.
Koliko me intelekt služi - opasna su vremena.
Kada se ovo traži i može.
Ili ja pojma nemam.
Što je vrlo moguće.
P.S: Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja.
Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje.
A za jadac zna i onaj - koji zna.

Tag: dtrd-eca

DTRD-ECA će omogućiti jasnije praćenje studentskih aktivnosti i njihovu veću vidljivost

DTRD-ECA će omogućiti jasnije praćenje studentskih aktivnosti i njihovu veću vidljivost

Eraković traži pauzu kako bi na konsultativno saslušanje došao Kadić

Predsjednik Češke: Rusiju ne interesuje mirni suživot, ali moramo da razgovaramo

Razmatrane ključne mjere za unapređenje efikasnosti razmjene podataka između institucija

PRATITE TVe UŽIVO