Dubrovačka policija uhapsila je 58-godišnjeg državljanina Crne Gore zbog sumnje da je prevario 98-godišnju ženu iz Dubrovnika za 10.000 eura, lažno se predstavivši kao ljekar. Prevarant je žrtvu ubijedio da je članu njene porodice potrebno hitno liječenje nakon teške nesreće, saopštila je Policijska uprava dubrovačko-neretvanska.
<h3>Lagao ženi da mora platiti operaciju člana porodice</h3>
Prema navodima policije, osumnjičeni je u petak, 23. januara, oko 15 časova pozvao 98-godišnjakinju na fiksni telefon. Predstavio se kao ljekar iz jedne dubrovačke zdravstvene ustanove i rekao joj da je član njene uže porodice doživio tešku nesreću, te da je za hitno liječenje potrebno hitno obezbijediti novac.
Ne sumnjajući u istinitost navoda, žena je pristala da preda sav novac koji je imala kod sebe, ukupno 10.000 eura. Slijedeći uputstva, novac je predala muškarcu koji je došao na njenu kućnu adresu. Tek kada je kasnije uspjela da stupi u kontakt s članom porodice, shvatila je da je prevarena i slučaj prijavila policiji.
<h3>Brza istraga i hapšenje</h3>
Policija je sprovela kriminalističku istragu i brzo identifikovala osumnjičenog. Utvrđeno je da je nakon izvršenja krivičnog djela napustio teritoriju Hrvatske, zbog čega je za njim raspisana potraga.
Uhapšen je prekjuče na graničnom prelazu Gornji Brgat, pri ulasku u zemlju. Nakon kriminalističke obrade, osumnjičeni je uz krivičnu prijavu predat nadležnom državnom tužilaštvu u Dubrovniku.
<h3>Policija ponovo upozorava građane</h3>
Iz policije navode da ovaj način prevare odgovara ranijim upozorenjima o porastu krivičnih djela u kojima se počinioci lažno predstavljaju kao ljekari ili zdravstveni radnici. Žrtve su najčešće starije osobe, koje se lažnim prikazivanjem hitnih situacija navode na hitnu predaju novca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Državljanin Crne Gore uzeo 10.000 eura od starice u Dubrovniku, lažno se predstavljao kao ljekar

Državljanin BiH nastradao je u Dubrovniku kada su ga talasi povukli u more dok se fotografisao na stijenama ispod gradskih zidina, objavili su hrvatski mediji.
Kako navodi N1 Zagreb višesatna potraga za nestalim završena je pronalaskom tijela.
Prema prvim informacijama, talasi su povukli muškarca, državljanina Bosne i Hercegovine, koji se s porodicom fotografisao na stijenama na kupalištu Buži, ispod gradskih zidina.
Odmah po zaprimanju dojave u akciju su uključeni službenici Lučke kapetanije Dubrovnik, pomorske granične policije, pripadnici Javne vatrogasne jedinice Dubrovnik, članovi mjesnog ronilačkog kluba i građani koji su se priključili potrazi uprkos izrazito nepovoljnim vremenskim uslovima, visokim talasima i smanjenoj vidljivosti.
U toku je istraga policije o okolnostima tragičnog događaja.

Dubrovnik: Muškarac se utopio u moru, povukli ga talasi dok se fotografisao

Da budem sasvim jasan - Crna Gora nema ni Vladu ni Skupštinu, a uskoro neće imati ni Ustavni sud. Sve što su vam pričali o tropartitnoj podjeli vlasti u demokratskim državama, to više u Crnoj Gori ne biva.&nbsp;
Uprkos uvriježenom mišljenju Crnom Gorom ne vlada čak ni Beogradska patrijaršija, ona je zapravo puki izvršitelj. Ovom teritorijom gospodari - BIA, koristeći sve raspoložive resurse koje su je dovele u tu poziciju a ponajviše armiju uslužne menažerije koja promoviše inovativnu ideju da je služenje tuđim vlastima i lojalnost genocidnoj ideologiji vrhunska mjera patriotizma.
Vidite - nakon što je iz Crne Gore ispraćen nižerangirani agent Vladimir Božović, Srbija je za ambasadora u Crnoj Gori imenovala bivšeg direktora BIA-e. Ako vas zanima kakve su nečije namjere prema vašoj zemlji, propratite koga vam šalju za ambasadora, formalnog ili neformalnog.&nbsp;
Možda ništa bolje ne ilustruje liniju stranputice koju je Crna Gora prošla tokom protekle decenije kao to što su nam 2016. poslali Dikića, bivšeg komandanta srpske žandarmerije, a nakon 2020, kad su se krenuli ubirati plodovi državnog udara, stigao nam je Rodić, bivši direktor BIA-e. Da je Srbiji stalo do kulturnih veza s Crnom Gorom, poslali bi nam Basaru, no kako je očigledni cilj zadržavanje pune kontrole nad okupiranom teritorijom, stigao nam je prekaljeni obavještajac.
Zato morate biti zaista naivni pa vjerovati kako su učestali incidenti, uključujući i one po crnogorskim ulicama spontane reakcije na ovo ili ono. Kad Krapović objesi bedž sa slikom broda Jadran o rever ili kad Stijepović i Bogdanović biranim kočijaškim rječnikom kvalifikuju Hrvatsku i hrvatske europarlamentarce, e to vam je, drugarice i drugovi, isti onaj rukopis koji smo sinoć imali prilike viđeti na Ugnjima, đe su hrvatski navijači presretnuti i napadnuti od neidentifikovanih počinilaca. Samo što su uloge pažljivo podijeljene pa pola DF-a reži, pola tihuje, dok Demokrate i razna crkovna bratstva obavljaju najprljavije poslove, a PES uredno pere sve prljaviji veš.
I dok se verbalno brzinom svjetlosti približavamo Evropskoj uniji, možda bi najpoštenije bilo da aktuelna marionetska vlast, baš kao i ona početkom 90-ih, pozove da udarimo na Dubrovnik jer čemu ovo mrcvarenje sitnim pakostima, ovo trošenje dragocjenih resursa destrukcije, kad jednom jedinom akcijom možemo Crnu Goru vratiti u stari, neprežalni status kužnoga obora Srpskoga sveta.&nbsp;
Sevap bi to bio i zbog Vučića kojem je Crna Gora ostala jedina teritorija koju - bez ikakvoga stvarnog otpora - kontroliše.

Oćemo li opet udarit na Dubrovnik?

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković upozorio je u srijedu da je konzumacija droga postala ozbiljan društveni problem, dodavši da se u Dubrovniku ‘kokain šmrče na svakom kantunu‘, a količina mjesečne potrošnje može se mjeriti u kamionima, a ne gramima – javlja HINA, a prenosi jutarnji.hr
Franković je na sjednici dubrovačkog Gradskog vijeća pozvao Vijeće za prevenciju kriminaliteta na gradskoj i županijskoj razini na hitnu reakciju.
Slobodno možemo reći, a ja se ne bojim to izreći, da se količina kokaina koja se potroši na području grada Dubrovnika mjeri mjesečno u kamionima, a ne u gramima.To je ozbiljan društveni problem u Dubrovniku. Količina amfetamina, ecstasyja i drugih tableta i tabletica dostupnih mladima je porazna -izjavio je dubrovački gradonačelnik.
Nadam se da će Vijeće za prevenciju kriminaliteta djelovati na dvije razine. Prva je edukacijska, upozoriti mlade na opasnosti koje vrebaju od samo jedne tablete. I druga je vezana za kokain, drogu bogatih, onih koji imaju novca i ne znaju više što bi od ludila pa šmrču do besvijesti.
O tome treba progovarati. Toga u gradu ima puno i previše. Na svakom kantunu se šmrče i to je društveni problem o kojem treba progovarati i tražiti rješenje – poručio je Franković.

Dubrovnik u ozbiljnim društvenim problemima

Na današnji dan prije 34 godine stradao je Milan Milišić, istaknuti pjesnik, esejista, književnik, prevodilac, dramaturg i novinar. Poginuo je kada je granata eksplodirala u dvorištu njegove rodne kuće u Župskoj ulici tokom granatiranja Dubrovnika od strane Jugoslovenske narodne armije kojom se tada upravljalo iz Srbije i Crne Gore - navode iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Milišić se smatra prvom civilnom žrtvom napada na Dubrovnik.&nbsp;
- Ironija sudbine je da je porijeklom bio Srbin, koji je studirao u Beogradu i bio član republičkih udruženja književnika i Srbije i Hrvatske - navode iz Akcije za ljudska prava.
&nbsp;U Župskoj ulici 5 je, kako podsjećaju, povodom 30 godina od njegove smrti i granatiranja Grada otkrivena spomen-ploča koja čuva sjećanje na njegov život i tragičnu pogibiju.

Sjećanje na Milana Milišića, prvu civilnu žrtvu napada na Dubrovnik

Ograničenje broja posjetilaca, odbijanje prihoda od kruzera i čak zabrana kofera na točkiće neke su od radikalnih mjera koje preduzima gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković. Cilj je da jedan od evropskih gradova s najvećim problemom prekomjernog turizma ponovo bude mjesto u kojem njegovi stanovnici mogu da žive, a posjetioci istinski uživaju. Još 2018. godine Greg Dikinson, novinar britanskog dnevnika Telegraf, nije se ustezao da napiše: „Turizam je ubio Dubrovnik.“ Ova oštra ocjena uslijedila je nakon upozorenja Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESKO) iz 2016. godine da bi srednjovjekovni kameni bedemi grada mogli biti uklonjeni sa Liste svjetske baštine ukoliko se ne bude bolje upravljalo turizmom. Poznat kao „biser Jadrana“, stari grad Dubrovnika koji izgleda kao sa razglednice već godinama je nezaobilazno odredište kruzera, turističkih aranžmana, jeftinih avio-linija, ali i mnogih filmskih ekipa. Za desetine miliona gledalaca serije Igra prijestola, Dubrovnik je bio Kraljeva luka – mjesto čuvene „šetnje srama“ Sersei Lanister. Međutim, ova popularnost ima cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zbog odnosa posjetilaca i stanovnika koji je čak 27 prema 1, Dubrovnik je postao sinonim za prekomjerni turizam u Evropi. Posljednjih godina fenomen prekomjernog turizma primorao je mnoga popularna mjesta u Evropi da preduzmu hitne mjere zaštite. Venecija je uvela naplatu jednodnevnim posjetiocima, Barselona je ograničila broj hotelskih kreveta, a Amsterdam ograničava broj smještajnih jedinica koje se iznajmljuju preko platforme AirBnB. Ipak, nijedan grad nije otišao tako daleko kao Dubrovnik, koji je sada uveo striktno ograničenje broja ljudi koji u istom trenutku mogu da budu unutar gradskih zidina. – Prekomjerni turizam nije dobitna kombinacija za Dubrovnik. U početku imate osjećaj da dobijate, ali na kraju zapravo gubite kvalitet usluge i kvalitet života. To je igra u kojoj svi gube. Zato smo sve preokrenuli - kaže gradonačelnik Mato Franković. Otkako je 2017. godine stupio na dužnost gradonačelnika, Franković je pokrenuo niz inicijativa za upravljanje brojem turista. Pored ograničenja broja kruzera na najviše dva dnevno (u odnosu na nekadašnjih osam na vrhuncu sezone), brodovi sada moraju da budu usidreni najmanje osam sati. Na taj način putnici imaju više vremena da opušteno razgledaju grad i da potroše više novca, umjesto da samo „protrče“ kroz znamenitosti. Grad prati protok posjetilaca pomoću kamera koje su postavljene tokom pandemije korona virusa. Još jedan važan način upravljanja je Dubrovačka propusnica (Dubrovnik Pass), koja turistima omogućava jednostavan pristup muzejima i zidinama, a gradskim vlastima pruža vrijedne podatke za planiranje. Najradikalnija mjera je plan upravljanja turizmom izrađen u saradnji s Univerzitetom u Dubrovniku, kojim je broj ljudi unutar gradskih zidina ograničen na 11.200. U špicu sezone 2019. godine u Dubrovnik je svakodnevno stizalo između 9.000 i 9.500 putnika s kruzera, pored posjetilaca koji su dolazili kopnom i avionom. Novi sistem već daje rezultate – Franković kaže da broj turista ove godine ni u jednom trenutku nije bio veći od 10.500, prije svega zahvaljujući manjem broju kruzera. Od sljedeće godine turisti će morati unaprijed da rezervišu termine za obilazak zidina i muzeja preko Dubrovačke propusnice, koja radi na bazi sistema semafora i pokazuje kada je gužva, a kada je posjećenost manja. Uskoro se uvode i druge promjene. Buka točkića kofera po kaldrmi biće eliminisana uvođenjem jeftine usluge dostave prtljaga, a nova pravila i porezi na kratkoročni najam smještajnih jedinica treba da obeshrabre lokalne stanovnike da masovno izdaju stanove turistima. Zbog ovih mjera cijene hotelskog smještaja mogle bi da porastu. Možda najneobičnija mjera je odluka gradskih vlasti da kupuju zgrade u starom jezgru koje potom izdaju mladim porodicama, a otvorena je i škola u nekadašnjoj palati. Cilj novih pravila o izdavanju nekretnina je povratak stanovnika u centar i oživljavanje grada koji je gotovo opustio usljed masovnog turizma, zbog čega su ga neki prozvali balkanskim Diznilendom. – Ovo je dugoročno veoma važno. Strateški gledano, korak po korak imaćemo sve više kuća unutar gradskih zidina. To je glavni način da vratimo ljude u stari grad – kaže Franković. Ipak, nijesu svi zadovoljni ovim promjenama. Domar u školi Mark van Blomen, koji u kući u kojoj živi izdaje apartmane turistima, smatra da ove mjere nijesu dovoljne. Učestvovao je na lokalnom protestu protiv turizma početkom godine, jer smatra da se glas građana ne uvažava dovoljno. – Stari grad je bankomat. Zbog toga se grad pretvara u tematski park, a ljudi koji ovdje pokušavaju da žive imaju utisak da samo smetaju – kaže on. Van Blomen smatra da je cilj uvođenja vremenskih termina za posjete zapravo privlačenje još većeg broja ljudi u grad, a ne upravljanje prilivom posjetilaca, te da se ne razmatraju dugoročni problemi. – Preselili smo se ovdje 1972. godine, ali danas to ne bismo uradili – dodaje on. Marko Miloš, vlasnik turističke agencije Dubrovnik Local Guides i stanovnik starog grada, ima drugačiji stav. – Prema mom mišljenju, sada je mnogo bolje nego što je bilo ranije. Ponekad je haotično i pretrpano, ali u poređenju s 2017. i 2018. godinom, iz ugla nas lokalnih vodiča, situacija se popravila – kaže on. Kupovina zgrada državnim novcem i iznajmljivanje lokalnom stanovništvu jeste skupa strategija, ali se čini da daje rezultate. – Živim unutar gradskih zidina sa još hiljadu ljudi. Ovdje sam rođen i odrastao. Mislim da gradske vlasti zaista daju sve od sebe. Život se vraća ovdje otkako je otvorena škola prošle godine. Kao neko ko radi u turizmu i istovremeno je član lokalne zajednice, želim da živimo u gradu u kojem svi uživamo i gdje turizam donosi korist svima – kaže Miloš. Andrea Godfri, menadžerka marketinga u turističkoj agenciji Regent Holidays iz Bristola u Engleskoj, koja organizuje ture po regionu još od 1970-ih, promjene pozdravlja uz dozu opreza. – Još nije jasno kako će funkcionisati vremenski termini za posjete, možda će ograničiti fleksibilnost, možda će uzrokovati duže čekanje u redovima, teško je sada procijeniti. Naš prodajni tim, ipak, smatra da je uvođenje vremenskih termina za ulazak u gradske zidine generalno dobra ideja. Održivi i kontrolisani turizam svakako je dobar adut za privlačenje posjetilaca. Ali, imajući u vidu problem prekomjernog turizma u Dubrovniku i okolini, danas više naših klijenata usmjeravamo ka mirnijim mjestima u Istri i na hrvatska ostrva – kaže Godfri. S obzirom na već ogromnu popularnost Dubrovnika, kao i činjenicu da će u njemu uskoro početi snimanje nove sezone serije Spoljne obale (Outer Banks), posjetioci ne bi trebalo da očekuju puste ulice. Ipak, potezi Frankovića predstavljaju rijetku prekretnicu u masovnom turizmu – grad odbija prihod od turizma zarad dobrobiti svojih stanovnika. U vrijeme kada većina turističkih odredišta juri rast po svaku cijenu, Dubrovnik ulaže u suprotan pristup – da kvalitet, a ne kvantitet, određuje njegovu budućnost. Ipak, biće potrebno više godina da turističke mjere zaista vrate ravnotežu koju lokalno stanovništvo priželjkuje. Dubrovnik je možda postavio model za svijet, ali je i dalje prepun turista, a Franković priznaje da će za uspjeh biti potrebno strpljenje. – Za tri godine vidim Dubrovnik kao grad u kojem žive zadovoljni ljudi, koji ima dobre turističke brojke i kao grad koji zaista živi. Svi će biti zadovoljni, ali to zahtijeva neke teške odluke. Pokušavam da ubijedim naše građane da ovo radim za dobrobit svih. U početku su zaista imali manje prihode. Sada mogu da vide da zarađuju mnogo više nego ranije, jer su im restorani puni, kafići puni, ljudi uživaju. Dakle, više ne znači uvijek više. Ponekad je više zapravo manje, a manje je više – zaključuje gradonačelnik Dubrovnika.

Od Diznilenda do živog grada: Hrabra borba Dubrovnika protiv prekomjernog turizma

Građane najviše boli skupoća koja udara po novčaniku. I to ne zbog luksuza, već zbog osnovnih životnih namirnica. Portal ETV je uporedio cijene u crnogorskim marketima sa cijenama u Lidl marketima u Hrvatskoj. Većinu cijena je Portal ETV zabilježio u Lidlu u Dubrovniku, gdje građani oz Crne Gore, posebno oni sa primorja, često idu u trgovinu zbog dosta povoljnijih cijena proizvoda nego u Crnoj Gori, posebno kada je riječ o akcijskim cijenama, ali i o samoj širokoj ponudi proizvoda. Rezultati koje smo zabilježili su poražavajući po crnogorske građane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_7177e3569589b07609998e5d2f419d5e8226e112a13557a2a235ba711f617b3a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250810190812_7177e3569589b07609998e5d2f419d5e8226e112a13557a2a235ba711f617b3a" data-rendition-name="original" width="1206" height="1554" loading="lazy" alt="Jeftino mlijeko "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori (Photo: Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  U Crnoj Gori kilogram smrznutog fileta lososa košta od 35 eura. U Hrvatskoj je cijena – 19,99 eura. Pileće grudi u Crnoj Gori – 6,99 eura, u Hrvatskoj 5,99 eura. Pileća krilca – 5,8 eura naspram 4,19. Pile kao najjeftinija opcija – od 3,7 eura za kilogram kod nas, 3,09 u Hrvatskoj. Juneći but bez kosti – od 11,99 u Crnoj Gori, dok se u Hrvatskoj skuplji i prodaje za 12,5 eura na akciji, odnosno oko 15,5 eura po standardnoj cijeni. Kilogram Orade u Crnoj Gori je oko 15 eura, u Lidlu od 12,5 eura. Da ovo nije pitanje luksuza, pokazuje i poređenje cijena brojnih drugih proizvoda: • Maslinovo ulje: kod nas najjeftinije na akciji 10,99 za litar, u Hrvatskoj na akciji 4,89. Redovna cijena je devet eura. • Litar mlijeka: trajno, 2,88mm, od 0,89 u Crnoj Gori, 0,77 u Hrvatskoj. • Bio napitak od badema: od 2,6 eura kod nas, 1,39 u Hrvatskoj. • Mango – od 1,79 naspram 1,49. • Šampinjoni 300 gr kod nas 2,19 eura, u Hrvatskoj 500 gr 1,29 eura na akciji. Redovna cijena za pola kilograma je 1,89. · Persil, 32 kapsule za veš, na akciji oko 13 eura, redovna cijena 15. U Lidlu se na akciji mogu kupiti iste kapsule, ali za 70 pranja, po cijeni od 19,99 eura. • Toalet papir: 10 rolni u Crnoj Gori kreće od 2,79 eura, dok je u Hrvatskoj 12 rolni (troslojni!) 2,49 eura. A prosječna plata? U Crnoj Gori – oko 1000 eura, u Hrvatskoj – oko 1500 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_aa96d3dd94385c40c5ab3eca51ca51ab960806437ab06db936d0b57cbd16d908.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250810190812_aa96d3dd94385c40c5ab3eca51ca51ab960806437ab06db936d0b57cbd16d908" data-rendition-name="original" width="1206" height="1515" loading="lazy" alt="Cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Dakle, građani Crne Gore ne samo da zarađuju manje, već mnoge osnovne potrepštine plaćaju i značajno više. I to nije sve – proizvodi poput sireva, konditorskih artikala, slatkih i slanih namaza, u Lidlu u Hrvatskoj su daleko povoljniji. Uz to, šira ponuda i redovne akcije dodatno olakšavaju potrošačima život. U Crnoj Gori, potrošač je prepušten sam sebi, sa cijenama koje rastu, ali bez stvarnog tržišnog takmičenja i zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_27ab20a38c58700f0417a64a41d9edb26dad4fbb1e8bfba91ae6cf715b9a2ce3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250810190812_27ab20a38c58700f0417a64a41d9edb26dad4fbb1e8bfba91ae6cf715b9a2ce3" data-rendition-name="original" width="1206" height="1210" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  U zemlji nižih plata, cijene su više. Građani Crne Gore žive u ekonomskom apsurdu gdje ih osnovna potrošnja gura u siromaštvo. Dok se u regionu vodi računa o potrošaču, kod nas se još vodi borba za profit bez pravila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_d2a58762a5e290ce720ffa7b20c46688f50b565d0392447b48aee85d11d6dcea.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250810190812_d2a58762a5e290ce720ffa7b20c46688f50b565d0392447b48aee85d11d6dcea" data-rendition-name="original" width="1206" height="1264" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Mitraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_ddc349d55f35b00d56877e3901086675a30731ca47baa2fa32043efea1929394.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250810190812_ddc349d55f35b00d56877e3901086675a30731ca47baa2fa32043efea1929394" data-rendition-name="original" width="1206" height="1255" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_ae3fd0ab890744b9e9860b9be9241cb640f306bec378dc447404167c189b54a6.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250810190812_ae3fd0ab890744b9e9860b9be9241cb640f306bec378dc447404167c189b54a6" data-rendition-name="original" width="1206" height="1376" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190816_60a5c04ca2769d1d2c39a9096d8b3daf3f8dc8850b15a66d88b298d72cad2a32.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250810190816_60a5c04ca2769d1d2c39a9096d8b3daf3f8dc8850b15a66d88b298d72cad2a32" data-rendition-name="original" width="1206" height="1427" loading="lazy" alt="Cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190816_9af2ade31533f526bd127d8a968285616bd2d247c93e9e79e3ca2f85839eb873.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250810190816_9af2ade31533f526bd127d8a968285616bd2d247c93e9e79e3ca2f85839eb873" data-rendition-name="original" width="1206" height="1378" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

Miraš Dušević

Cijene u marketima divljaju i ne staju: Plaćamo više nego Hrvati, a zarađujemo trećinu manje

Sezonska brodska linija Budva - Dubrovnik - Budva biće ponovo uspostavljena od petka, kada će katamaran Antonija, u organizaciji kompanije Adriatic Lines Kompas, uploviti u Luku Budva.
Iz Morskog dobra je saopšteno da će linija saobraćati do 30. septembra.
- Ova međunarodna pomorska linija predstavlja važan doprinos jačanju turističke ponude crnogorskog primorja i povezivanju Budve i Dubrovnika - dvije atraktivne destinacije na Jadranu - navodi se u saopštenju.
Putnicima se, kako ističu, pruža mogućnost za komforno putovanje morem, uz uživanje u prelijepim pejzažima jadranske obale.
Red vožnje i detaljne informacije dostupni su na zvaničnom sajtu kompanije Adriatic Lines Kompas: <a href="http://www.adriatic-lines.com/">www.adriatic-lines.com</a>.
Dnevna povratna karta za odrasle košta 59 eura, karta u jednom pravcu je 50, a karta u jednom pravcu sa polaskom u šest sati je 40 eura.
Dnevna povratna karta za djecu od tri do 12 godina je 29,5 eura. Karta u jednom pravcu 25 eura, a karta u jednom pravcu sa polaskom u šest sati je 20 eura.
Djeca do tri godine putuju besplatno.
- Morsko dobro pozdravlja nastavak saradnje sa partnerima Adriatic Lines Kompas kojom se jača međunarodna povezanost i obogaćuje turisitčka ponuda. Inicijative poput ove čine crnogorsku obalu pristupačnijom i privlačnijom za sve koji putuju regionom - zaključili su u saopštenju.

Od petka brodska linija Budva - Dubrovnik - Budva

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Aktuelna vlast u više prilika je potvrdila da baštini, njeguje i afirmiše političke ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu, ocijejnio je za Antenu M istoričar Adnan Prekić.
Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je nedavno da je agresija na Dubrovnik izvršena sa crnogorske strane, pa bi rezolucija kojom se osuđuju ona i svi počinjeni zločini – bila dobar gest prema Hrvatskoj.
Prekić za Antenu M komentarisao je da li bi Crna Gora trebalo da usvoji rezoluciju o Dubrovniku.
- Nijesam siguran da aktuelna parlamentarna većina ima svijest o potrebi suočavanja sa prošlošću i kritičkim odnosom prema jednoj od najmračnijih stranica savremene crnogorske istorije - kazao je Prekić.
On je isključuje mogućnost da možda pod međunarodnim, ili nekom drugom vrstom pritiska dođemo do rezolucije koja bi bila predstavljena kao uslov daljeg napretka na evropskom putu.
- Stoga mislim da je realnija opcija, da ukoliko dođemo do te situacije, da usvojimo jednu takvu rezoluciju koja bi bila jedna vrsta trgovine ili političkog kompromisa, a ne suštinske potrebe crnogorskog društva da se kritički odnosi prema epizodama iz prošlosti, naročito onim najtamnijim kao što je sigurno učešće Crne Gore u operacijama na Dubrovniku - ocjenjuje Prekić.

Prekić: Aktuelna vlast afirmiše ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu

Promjenom rukovodeće strukture unutar United media grupe neće postojati nijedan opozicioni medij u Srbiji. Suština je da će ta mreža vrlo brzo da se proširi, kao što je i (lider Demokratske narodne partije) Milan Knežević najavio svoje kolumne u "Vijestima", koje će potpasti pod apsolutnu kontrolu (predsjednika Srbije (Aleksandra) Vučića - rekao je izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović.
On je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, kazao da promjene unutar rukovodećih tijela United grupe, koja je vlasnik nekoliko srpskih medija dominantno kritički nastrojenog prema srpskom režimu, više to neće biti.&nbsp;
Do sada je, kaže Božović, Vučić kontrolisao 80 odsto medija u Srbiji, a sada će kontrolisati 100 posto tamošnji medijski prostor. Osim Srbije i Crne Gore, smatra da će se to proširiti i na medije u Bosni i Hercegovini.&nbsp;
- Suština je da će opozicija i studentski pokret koji je protiv ovog režima, a svi se na neki način spremaju za izbore koji su najavljeni, tu trku morati da trče bez ijednog slobodnog medija ovoga puta - istakao je Božović.&nbsp;
Dodaje da je u Crnoj Gori mali broj je i dalje nezavisan, te da je oko 20 i nešto odsto onih koji i dalje izvještavaju u skladu sa standardima novinarstva.&nbsp;
- Biće veoma teško Crnoj Gori u narednom periodu, pogotovu kada je fokusirana na svoj evropski put. Biće potrebno mnogo mnogo više od toga da se zabrani neka Jovana Jeremić i jutarnji program Pinka na šest mjeseci. Taj sada pritisak će na Crnu Goru da bude značajno veći nego do sada - ocijenio je Božović.
Naglašava da je Vučić sve političke ciljeve ostvario preko medijskih konglomerata koji je imao u Srbiji, ali je veoma jak i u regionu, te će biti veliki fokus u odnosu na dezinformacije.
- Veliki broj emisija, veliki broj narativa koji su antievropski i koji su na neki način usmjereni na bacanju raznih dimnih bombi na tom evropskom putu biće u narednom periodu prisutni u Crnoj Gori. Pitanje je na koji način će institucije u narednom periodu da se suočavaju sa takvim malignim uticajem - kazao je Božović.
Ostaje, kako je rekao, i da se vidi da li i kakav je plan opozicije u Crnoj Gori, pa čak i dijela vlasti kojima to svakako neće ići u prilog.
- Da li postoji akcioni plan da se od toga odbrane i kakav je redosljed koraka koji će oni preuzeti sa svoje političke strane, jer će u velikoj mjeri rezultat zavisiti od toga kakvi će sve narativi biti prisutni u javnosti i na kraju kakvi će rezultati tih narativa biti i kada je u pitanju evropski put Crne Gore - istakao je Božović.
Broj napada na novinare u Srbiji je porastao tri puta u 2025. u odnosu na 2024. godinu, dok je u Crnoj Gori evidentno političko targetiranje kritički nastrojenih medija, u prvom redu od Demokrata, partije koja rukovodi sektorom bezbjednosti.&nbsp;
Božović smatra da nije slučajno da se targetiraju mediji od Demokrata, jer su duboko ušli u krajnji cilj, a to je "neodgovoran odnos prema javnosti i prema biračima koji su za njih glasali".&nbsp;
- To nijesu ponašanja u skladu sa onim što je strateški put Crne Gore, ne mogu takve politike i takvi donosioci odluka da vode jednu zemlju u Evropsku uniju. To ne ide jedno sa drugim i to će takođe biti u nekom narednom periodu problem za Crnu Goru. Takve političke snage će kočiti Crnu Goru u njenom daljem napretku. One će pokušati svom snagom da ostanu na vlasti - ocijenio je Božović.
Bjekstvo Miloša Medenice i specijalne tuziteljke Lidije Mitrović imalo je odjeka i u regionu, kaže Božović, jer je to slučaj koji ima podrugljiv ton prema institucijama koje nijesu u stanju da se izbore sa tom krizom. To, prema njegovim riječima, govori koliko se institucije degradirale u prethodnih pet i po godina.
- Stvar je u tome ne da treba da postoji politička odgovornost za ono što se dogodilo, već je to neli preduslov za neki minimum koji građani očekuju. U ovom slučaju mislim da se ne radi samo o amaterizmu, već se radi i o namjeri da se predstavi Crna Gora i njene institucije kao nedorasle za jedan ovakav slučaj. Nadam se da će neka naredna vlada imati dosta više zadataka i ciljeva koji će ostvariti ne bi le se ovakve &nbsp;situacije preduprijedile u budućnosti - naglasio je Božović.
Komentarišući oslobađajuću presudu Apelacionog suda za pokušaj terorizma na da izbora 2016.godine, čak i za one koji su priznali krivicu, Božović podsjeća da je jedna sutkinja podnijela ostavku neposredno pred izricanje presude.
Smatra da su dvojica tužioca iz tog slučaja u pritvoru koji liči na politički progon, dok je presuda oslobodila sve osumnjičeni za pokušaj terorizma i to će uticati i te kako na prilike u Crnoj Gori, jer su oslobođeni i oni koji su se izjasnili, pa je sve to jedna "šarena laža".
- Strane ambasade &nbsp;koje su bile involvirane u cijeli slučaj i znale šta se dogodilo 2016. su 2019. godine pozdravile prvostepenu presudu. Ova presuda je najveći šamar tim stranim adresama, prije svega Velikoj Britaniji, SAD-u, Francuskoj i Njemačkoj. Mnoge od njih su na svojim zvaničnim komunikacionim kanalim pozdravile presudu iz 2019. godine, pohvalile proces koji su vodili Čađenović i Katnić. Imate dvojicu, u to vrijeme osumnjičenih, sada oslobođenih, koji ne da su presudom zadovoljni, već su na ruskom slavili oslobađajuću presudu. Ovo je presuda koja je oslobodila i ruske agente, Šišmakova i njegovu grupu iz GRU, a podsjetiću koliko se samo puta ima Šišmakova pominjalu u raznim drugim reonima po Evropi u posljednjih nekoliko godine, posebno od invazije Rusije na Ukrajinu - zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFcYwxfihgvU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Vijesti će potpasti pod apsolutnu kontrolu Vučića, u Srbiji neće postojati nijedan opozicioni medij

Koliko ulažemo u muzičko obrazovanje - i da li ulažemo dovoljno? Možemo li zadržati naše umjetnike ili ih školujemo za tuđe scene? Neka su od pitanja na koja ćemo pokušati naći odgovore sa našim gostom Vučićem Ćetkovićem, poslovnim direktorom Muzičkog centra Crne Gore
Hrvatski predstavnici na ovogodišnjoj Pjesmi Evrovizije su grupa Lelek, koji su pobijedili na Dori, održanoj prošle sedmice. Naša gošća tim povodom biće Zorja Pajić, srpska muzičarka koja je jedna od koautora pjesme “Andromeda”.
Naše gošće/panelistkinje su sopran Nataša Jovović, i muzičarka Majda Božović.

Jutro s Majom: O muzici i muzičkom obrazovanju - da li ulažemo dovoljno?

Nedjeljno jutro u Budilniku vikendom počinjemo pričom o istorijskom iskoraku crnogorskog sporta. Gost studija je Andrej Šibalić - prvi crnogorski učesnik Zimskih paraolimpijskih igara, sportista koji je upornošću i vjerom u sebe ispisao novu stranicu crnogorskog sporta.&nbsp;
Sa njim je i predsjednik Paraolimpijskog komiteta Crne Gore Igor Tomić. Govorimo o putu do paraolimpijske scene, preprekama koje su postale motiv i granicama koje su pomjerene.
U rubrici Heroji našeg doba selimo se među mlade koji znanjem mijenjaju stvarnost.&nbsp;
U Osnovnoj školi „Novka Ubović“ održano je finale FIRST LEGO League, jednog od najznačajnijih međunarodnih edukativnih programa iz robotike i inovacija.&nbsp;
Više od stotinu učenika pokazalo je da budućnost ima sigurne temelje - timski rad i kreativnost. Ko su ovogodišnji pobjednici, saznaćemo od Marka Šćepanovića.
Humanost kao konstanta i ove nedjelje ima svoje mjesto. Akcija „Njihov osmijeh vrijedi više“ održava se 22. put za djecu iz Dom „Mladost“ u Bijeloj. O snazi kontinuiteta i empatije govori gošća programa Nađa Stojanović.
Nedjeljno jutro završavamo pogledom sa kraja svijeta. Crnogorska naučna ekipa vraća se sa Antarktika, a TVE je njihov put pratila od prvog dana. U Budilniku vikendom donosimo uključenje uživo sa broda, nakon prelaska Drejkovog prolaza i oproštaja od Ostrva Livingston, uz plovidbu ka obalama Južne Amerike i Ognjene Zemlje.

"Budilnik vikendom": Gost prvi crnogorski učesnik Zimskih paraolimpijskih igara Andrej Šibalić, fokus i na mlade koji znanjem mijenjaju svijet...

Poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter kazao je da je korisnik mreže Iks (X) "Srpski vitez" gnusnim i nimalo viteškim uvredama i ozbiljnim prijetnjama odgovorio njihovoj koleginici i sugrađanki Ani Leković, pozivajući institucije da se probude iz zimskog sna.
- I dalje se nižu uvrede i prijetnje upućene svima koji argumentovano i dostojanstveno pokušavaju da dignu glas protiv urušavanja crnogorskih vrijednosti, kako državnih, tako i nacionalnih. Naravno, uvijek su najviše izložene žene - istakao je Huter u objavi na mreži Fejsbuk.
Danas je to, kako je rekao, bivša odbornica Demokratske partije socijalista u cetinjskom parlamentu Ana Leković, ističući da je svaki njen javni istup argumentovan, korektan i nadasve kulturan.
- Svjesni smo nemoći falsifikatora pred istinom i pravdom, ali nikako ne možemo ćutati na konstantno omalovažavanje i vrijeđanje Crnogoraca i Crnogorki. Pozivam institucije da se probude iz zimskog sna i osvrnu oko sebe, jer je Crna Gora postala sve samo ne slobodna zemlja. Ovđe se optuženici aboliraju, pravosnažno osuđeni se oslobađaju, a glas zdravog razuma pokušava se ućutkati - poručio je Huter.
Pita do kad i na koji način treba da štite sebe, svoja prava i svoje dostojanstvo,.
- Pitamo vas, gospodo: Šćepanovići, Novovići, Božovići i ini? Hitno je - zaključio je Huter.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Foskar.huter%2Fposts%2Fpfbid0aco2NMK8roRU27YmTNhd1nZYQaFEUEzuU9LDzcFuPCmwGLxCHseRtNrwr1QkXEorl&show_text=true&width=500" width="500" height="731" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div>

Tag: dubrovnik