Državljanin BiH nastradao je u Dubrovniku kada su ga talasi povukli u more dok se fotografisao na stijenama ispod gradskih zidina, objavili su hrvatski mediji.
Kako navodi N1 Zagreb višesatna potraga za nestalim završena je pronalaskom tijela.
Prema prvim informacijama, talasi su povukli muškarca, državljanina Bosne i Hercegovine, koji se s porodicom fotografisao na stijenama na kupalištu Buži, ispod gradskih zidina.
Odmah po zaprimanju dojave u akciju su uključeni službenici Lučke kapetanije Dubrovnik, pomorske granične policije, pripadnici Javne vatrogasne jedinice Dubrovnik, članovi mjesnog ronilačkog kluba i građani koji su se priključili potrazi uprkos izrazito nepovoljnim vremenskim uslovima, visokim talasima i smanjenoj vidljivosti.
U toku je istraga policije o okolnostima tragičnog događaja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dubrovnik: Muškarac se utopio u moru, povukli ga talasi dok se fotografisao

Da budem sasvim jasan - Crna Gora nema ni Vladu ni Skupštinu, a uskoro neće imati ni Ustavni sud. Sve što su vam pričali o tropartitnoj podjeli vlasti u demokratskim državama, to više u Crnoj Gori ne biva.&nbsp;
Uprkos uvriježenom mišljenju Crnom Gorom ne vlada čak ni Beogradska patrijaršija, ona je zapravo puki izvršitelj. Ovom teritorijom gospodari - BIA, koristeći sve raspoložive resurse koje su je dovele u tu poziciju a ponajviše armiju uslužne menažerije koja promoviše inovativnu ideju da je služenje tuđim vlastima i lojalnost genocidnoj ideologiji vrhunska mjera patriotizma.
Vidite - nakon što je iz Crne Gore ispraćen nižerangirani agent Vladimir Božović, Srbija je za ambasadora u Crnoj Gori imenovala bivšeg direktora BIA-e. Ako vas zanima kakve su nečije namjere prema vašoj zemlji, propratite koga vam šalju za ambasadora, formalnog ili neformalnog.&nbsp;
Možda ništa bolje ne ilustruje liniju stranputice koju je Crna Gora prošla tokom protekle decenije kao to što su nam 2016. poslali Dikića, bivšeg komandanta srpske žandarmerije, a nakon 2020, kad su se krenuli ubirati plodovi državnog udara, stigao nam je Rodić, bivši direktor BIA-e. Da je Srbiji stalo do kulturnih veza s Crnom Gorom, poslali bi nam Basaru, no kako je očigledni cilj zadržavanje pune kontrole nad okupiranom teritorijom, stigao nam je prekaljeni obavještajac.
Zato morate biti zaista naivni pa vjerovati kako su učestali incidenti, uključujući i one po crnogorskim ulicama spontane reakcije na ovo ili ono. Kad Krapović objesi bedž sa slikom broda Jadran o rever ili kad Stijepović i Bogdanović biranim kočijaškim rječnikom kvalifikuju Hrvatsku i hrvatske europarlamentarce, e to vam je, drugarice i drugovi, isti onaj rukopis koji smo sinoć imali prilike viđeti na Ugnjima, đe su hrvatski navijači presretnuti i napadnuti od neidentifikovanih počinilaca. Samo što su uloge pažljivo podijeljene pa pola DF-a reži, pola tihuje, dok Demokrate i razna crkovna bratstva obavljaju najprljavije poslove, a PES uredno pere sve prljaviji veš.
I dok se verbalno brzinom svjetlosti približavamo Evropskoj uniji, možda bi najpoštenije bilo da aktuelna marionetska vlast, baš kao i ona početkom 90-ih, pozove da udarimo na Dubrovnik jer čemu ovo mrcvarenje sitnim pakostima, ovo trošenje dragocjenih resursa destrukcije, kad jednom jedinom akcijom možemo Crnu Goru vratiti u stari, neprežalni status kužnoga obora Srpskoga sveta.&nbsp;
Sevap bi to bio i zbog Vučića kojem je Crna Gora ostala jedina teritorija koju - bez ikakvoga stvarnog otpora - kontroliše.

Oćemo li opet udarit na Dubrovnik?

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković upozorio je u srijedu da je konzumacija droga postala ozbiljan društveni problem, dodavši da se u Dubrovniku ‘kokain šmrče na svakom kantunu‘, a količina mjesečne potrošnje može se mjeriti u kamionima, a ne gramima – javlja HINA, a prenosi jutarnji.hr
Franković je na sjednici dubrovačkog Gradskog vijeća pozvao Vijeće za prevenciju kriminaliteta na gradskoj i županijskoj razini na hitnu reakciju.
Slobodno možemo reći, a ja se ne bojim to izreći, da se količina kokaina koja se potroši na području grada Dubrovnika mjeri mjesečno u kamionima, a ne u gramima.To je ozbiljan društveni problem u Dubrovniku. Količina amfetamina, ecstasyja i drugih tableta i tabletica dostupnih mladima je porazna -izjavio je dubrovački gradonačelnik.
Nadam se da će Vijeće za prevenciju kriminaliteta djelovati na dvije razine. Prva je edukacijska, upozoriti mlade na opasnosti koje vrebaju od samo jedne tablete. I druga je vezana za kokain, drogu bogatih, onih koji imaju novca i ne znaju više što bi od ludila pa šmrču do besvijesti.
O tome treba progovarati. Toga u gradu ima puno i previše. Na svakom kantunu se šmrče i to je društveni problem o kojem treba progovarati i tražiti rješenje – poručio je Franković.

1250x600

1084x550

Dubrovnik u ozbiljnim društvenim problemima

Na današnji dan prije 34 godine stradao je Milan Milišić, istaknuti pjesnik, esejista, književnik, prevodilac, dramaturg i novinar. Poginuo je kada je granata eksplodirala u dvorištu njegove rodne kuće u Župskoj ulici tokom granatiranja Dubrovnika od strane Jugoslovenske narodne armije kojom se tada upravljalo iz Srbije i Crne Gore - navode iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Milišić se smatra prvom civilnom žrtvom napada na Dubrovnik.&nbsp;
- Ironija sudbine je da je porijeklom bio Srbin, koji je studirao u Beogradu i bio član republičkih udruženja književnika i Srbije i Hrvatske - navode iz Akcije za ljudska prava.
&nbsp;U Župskoj ulici 5 je, kako podsjećaju, povodom 30 godina od njegove smrti i granatiranja Grada otkrivena spomen-ploča koja čuva sjećanje na njegov život i tragičnu pogibiju.

Sjećanje na Milana Milišića, prvu civilnu žrtvu napada na Dubrovnik

Ograničenje broja posjetilaca, odbijanje prihoda od kruzera i čak zabrana kofera na točkiće neke su od radikalnih mjera koje preduzima gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković. Cilj je da jedan od evropskih gradova s najvećim problemom prekomjernog turizma ponovo bude mjesto u kojem njegovi stanovnici mogu da žive, a posjetioci istinski uživaju. Još 2018. godine Greg Dikinson, novinar britanskog dnevnika Telegraf, nije se ustezao da napiše: „Turizam je ubio Dubrovnik.“ Ova oštra ocjena uslijedila je nakon upozorenja Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESKO) iz 2016. godine da bi srednjovjekovni kameni bedemi grada mogli biti uklonjeni sa Liste svjetske baštine ukoliko se ne bude bolje upravljalo turizmom. Poznat kao „biser Jadrana“, stari grad Dubrovnika koji izgleda kao sa razglednice već godinama je nezaobilazno odredište kruzera, turističkih aranžmana, jeftinih avio-linija, ali i mnogih filmskih ekipa. Za desetine miliona gledalaca serije Igra prijestola, Dubrovnik je bio Kraljeva luka – mjesto čuvene „šetnje srama“ Sersei Lanister. Međutim, ova popularnost ima cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zbog odnosa posjetilaca i stanovnika koji je čak 27 prema 1, Dubrovnik je postao sinonim za prekomjerni turizam u Evropi. Posljednjih godina fenomen prekomjernog turizma primorao je mnoga popularna mjesta u Evropi da preduzmu hitne mjere zaštite. Venecija je uvela naplatu jednodnevnim posjetiocima, Barselona je ograničila broj hotelskih kreveta, a Amsterdam ograničava broj smještajnih jedinica koje se iznajmljuju preko platforme AirBnB. Ipak, nijedan grad nije otišao tako daleko kao Dubrovnik, koji je sada uveo striktno ograničenje broja ljudi koji u istom trenutku mogu da budu unutar gradskih zidina. – Prekomjerni turizam nije dobitna kombinacija za Dubrovnik. U početku imate osjećaj da dobijate, ali na kraju zapravo gubite kvalitet usluge i kvalitet života. To je igra u kojoj svi gube. Zato smo sve preokrenuli - kaže gradonačelnik Mato Franković. Otkako je 2017. godine stupio na dužnost gradonačelnika, Franković je pokrenuo niz inicijativa za upravljanje brojem turista. Pored ograničenja broja kruzera na najviše dva dnevno (u odnosu na nekadašnjih osam na vrhuncu sezone), brodovi sada moraju da budu usidreni najmanje osam sati. Na taj način putnici imaju više vremena da opušteno razgledaju grad i da potroše više novca, umjesto da samo „protrče“ kroz znamenitosti. Grad prati protok posjetilaca pomoću kamera koje su postavljene tokom pandemije korona virusa. Još jedan važan način upravljanja je Dubrovačka propusnica (Dubrovnik Pass), koja turistima omogućava jednostavan pristup muzejima i zidinama, a gradskim vlastima pruža vrijedne podatke za planiranje. Najradikalnija mjera je plan upravljanja turizmom izrađen u saradnji s Univerzitetom u Dubrovniku, kojim je broj ljudi unutar gradskih zidina ograničen na 11.200. U špicu sezone 2019. godine u Dubrovnik je svakodnevno stizalo između 9.000 i 9.500 putnika s kruzera, pored posjetilaca koji su dolazili kopnom i avionom. Novi sistem već daje rezultate – Franković kaže da broj turista ove godine ni u jednom trenutku nije bio veći od 10.500, prije svega zahvaljujući manjem broju kruzera. Od sljedeće godine turisti će morati unaprijed da rezervišu termine za obilazak zidina i muzeja preko Dubrovačke propusnice, koja radi na bazi sistema semafora i pokazuje kada je gužva, a kada je posjećenost manja. Uskoro se uvode i druge promjene. Buka točkića kofera po kaldrmi biće eliminisana uvođenjem jeftine usluge dostave prtljaga, a nova pravila i porezi na kratkoročni najam smještajnih jedinica treba da obeshrabre lokalne stanovnike da masovno izdaju stanove turistima. Zbog ovih mjera cijene hotelskog smještaja mogle bi da porastu. Možda najneobičnija mjera je odluka gradskih vlasti da kupuju zgrade u starom jezgru koje potom izdaju mladim porodicama, a otvorena je i škola u nekadašnjoj palati. Cilj novih pravila o izdavanju nekretnina je povratak stanovnika u centar i oživljavanje grada koji je gotovo opustio usljed masovnog turizma, zbog čega su ga neki prozvali balkanskim Diznilendom. – Ovo je dugoročno veoma važno. Strateški gledano, korak po korak imaćemo sve više kuća unutar gradskih zidina. To je glavni način da vratimo ljude u stari grad – kaže Franković. Ipak, nijesu svi zadovoljni ovim promjenama. Domar u školi Mark van Blomen, koji u kući u kojoj živi izdaje apartmane turistima, smatra da ove mjere nijesu dovoljne. Učestvovao je na lokalnom protestu protiv turizma početkom godine, jer smatra da se glas građana ne uvažava dovoljno. – Stari grad je bankomat. Zbog toga se grad pretvara u tematski park, a ljudi koji ovdje pokušavaju da žive imaju utisak da samo smetaju – kaže on. Van Blomen smatra da je cilj uvođenja vremenskih termina za posjete zapravo privlačenje još većeg broja ljudi u grad, a ne upravljanje prilivom posjetilaca, te da se ne razmatraju dugoročni problemi. – Preselili smo se ovdje 1972. godine, ali danas to ne bismo uradili – dodaje on. Marko Miloš, vlasnik turističke agencije Dubrovnik Local Guides i stanovnik starog grada, ima drugačiji stav. – Prema mom mišljenju, sada je mnogo bolje nego što je bilo ranije. Ponekad je haotično i pretrpano, ali u poređenju s 2017. i 2018. godinom, iz ugla nas lokalnih vodiča, situacija se popravila – kaže on. Kupovina zgrada državnim novcem i iznajmljivanje lokalnom stanovništvu jeste skupa strategija, ali se čini da daje rezultate. – Živim unutar gradskih zidina sa još hiljadu ljudi. Ovdje sam rođen i odrastao. Mislim da gradske vlasti zaista daju sve od sebe. Život se vraća ovdje otkako je otvorena škola prošle godine. Kao neko ko radi u turizmu i istovremeno je član lokalne zajednice, želim da živimo u gradu u kojem svi uživamo i gdje turizam donosi korist svima – kaže Miloš. Andrea Godfri, menadžerka marketinga u turističkoj agenciji Regent Holidays iz Bristola u Engleskoj, koja organizuje ture po regionu još od 1970-ih, promjene pozdravlja uz dozu opreza. – Još nije jasno kako će funkcionisati vremenski termini za posjete, možda će ograničiti fleksibilnost, možda će uzrokovati duže čekanje u redovima, teško je sada procijeniti. Naš prodajni tim, ipak, smatra da je uvođenje vremenskih termina za ulazak u gradske zidine generalno dobra ideja. Održivi i kontrolisani turizam svakako je dobar adut za privlačenje posjetilaca. Ali, imajući u vidu problem prekomjernog turizma u Dubrovniku i okolini, danas više naših klijenata usmjeravamo ka mirnijim mjestima u Istri i na hrvatska ostrva – kaže Godfri. S obzirom na već ogromnu popularnost Dubrovnika, kao i činjenicu da će u njemu uskoro početi snimanje nove sezone serije Spoljne obale (Outer Banks), posjetioci ne bi trebalo da očekuju puste ulice. Ipak, potezi Frankovića predstavljaju rijetku prekretnicu u masovnom turizmu – grad odbija prihod od turizma zarad dobrobiti svojih stanovnika. U vrijeme kada većina turističkih odredišta juri rast po svaku cijenu, Dubrovnik ulaže u suprotan pristup – da kvalitet, a ne kvantitet, određuje njegovu budućnost. Ipak, biće potrebno više godina da turističke mjere zaista vrate ravnotežu koju lokalno stanovništvo priželjkuje. Dubrovnik je možda postavio model za svijet, ali je i dalje prepun turista, a Franković priznaje da će za uspjeh biti potrebno strpljenje. – Za tri godine vidim Dubrovnik kao grad u kojem žive zadovoljni ljudi, koji ima dobre turističke brojke i kao grad koji zaista živi. Svi će biti zadovoljni, ali to zahtijeva neke teške odluke. Pokušavam da ubijedim naše građane da ovo radim za dobrobit svih. U početku su zaista imali manje prihode. Sada mogu da vide da zarađuju mnogo više nego ranije, jer su im restorani puni, kafići puni, ljudi uživaju. Dakle, više ne znači uvijek više. Ponekad je više zapravo manje, a manje je više – zaključuje gradonačelnik Dubrovnika.

Od Diznilenda do živog grada: Hrabra borba Dubrovnika protiv prekomjernog turizma

Građane najviše boli skupoća koja udara po novčaniku. I to ne zbog luksuza, već zbog osnovnih životnih namirnica. Portal ETV je uporedio cijene u crnogorskim marketima sa cijenama u Lidl marketima u Hrvatskoj. Većinu cijena je Portal ETV zabilježio u Lidlu u Dubrovniku, gdje građani oz Crne Gore, posebno oni sa primorja, često idu u trgovinu zbog dosta povoljnijih cijena proizvoda nego u Crnoj Gori, posebno kada je riječ o akcijskim cijenama, ali i o samoj širokoj ponudi proizvoda. Rezultati koje smo zabilježili su poražavajući po crnogorske građane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_7177e3569589b07609998e5d2f419d5e8226e112a13557a2a235ba711f617b3a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250810190812_7177e3569589b07609998e5d2f419d5e8226e112a13557a2a235ba711f617b3a" data-rendition-name="original" width="1206" height="1554" loading="lazy" alt="Jeftino mlijeko "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori (Photo: Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  U Crnoj Gori kilogram smrznutog fileta lososa košta od 35 eura. U Hrvatskoj je cijena – 19,99 eura. Pileće grudi u Crnoj Gori – 6,99 eura, u Hrvatskoj 5,99 eura. Pileća krilca – 5,8 eura naspram 4,19. Pile kao najjeftinija opcija – od 3,7 eura za kilogram kod nas, 3,09 u Hrvatskoj. Juneći but bez kosti – od 11,99 u Crnoj Gori, dok se u Hrvatskoj skuplji i prodaje za 12,5 eura na akciji, odnosno oko 15,5 eura po standardnoj cijeni. Kilogram Orade u Crnoj Gori je oko 15 eura, u Lidlu od 12,5 eura. Da ovo nije pitanje luksuza, pokazuje i poređenje cijena brojnih drugih proizvoda: • Maslinovo ulje: kod nas najjeftinije na akciji 10,99 za litar, u Hrvatskoj na akciji 4,89. Redovna cijena je devet eura. • Litar mlijeka: trajno, 2,88mm, od 0,89 u Crnoj Gori, 0,77 u Hrvatskoj. • Bio napitak od badema: od 2,6 eura kod nas, 1,39 u Hrvatskoj. • Mango – od 1,79 naspram 1,49. • Šampinjoni 300 gr kod nas 2,19 eura, u Hrvatskoj 500 gr 1,29 eura na akciji. Redovna cijena za pola kilograma je 1,89. · Persil, 32 kapsule za veš, na akciji oko 13 eura, redovna cijena 15. U Lidlu se na akciji mogu kupiti iste kapsule, ali za 70 pranja, po cijeni od 19,99 eura. • Toalet papir: 10 rolni u Crnoj Gori kreće od 2,79 eura, dok je u Hrvatskoj 12 rolni (troslojni!) 2,49 eura. A prosječna plata? U Crnoj Gori – oko 1000 eura, u Hrvatskoj – oko 1500 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_aa96d3dd94385c40c5ab3eca51ca51ab960806437ab06db936d0b57cbd16d908.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250810190812_aa96d3dd94385c40c5ab3eca51ca51ab960806437ab06db936d0b57cbd16d908" data-rendition-name="original" width="1206" height="1515" loading="lazy" alt="Cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Dakle, građani Crne Gore ne samo da zarađuju manje, već mnoge osnovne potrepštine plaćaju i značajno više. I to nije sve – proizvodi poput sireva, konditorskih artikala, slatkih i slanih namaza, u Lidlu u Hrvatskoj su daleko povoljniji. Uz to, šira ponuda i redovne akcije dodatno olakšavaju potrošačima život. U Crnoj Gori, potrošač je prepušten sam sebi, sa cijenama koje rastu, ali bez stvarnog tržišnog takmičenja i zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_27ab20a38c58700f0417a64a41d9edb26dad4fbb1e8bfba91ae6cf715b9a2ce3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250810190812_27ab20a38c58700f0417a64a41d9edb26dad4fbb1e8bfba91ae6cf715b9a2ce3" data-rendition-name="original" width="1206" height="1210" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  U zemlji nižih plata, cijene su više. Građani Crne Gore žive u ekonomskom apsurdu gdje ih osnovna potrošnja gura u siromaštvo. Dok se u regionu vodi računa o potrošaču, kod nas se još vodi borba za profit bez pravila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_d2a58762a5e290ce720ffa7b20c46688f50b565d0392447b48aee85d11d6dcea.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250810190812_d2a58762a5e290ce720ffa7b20c46688f50b565d0392447b48aee85d11d6dcea" data-rendition-name="original" width="1206" height="1264" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Mitraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_ddc349d55f35b00d56877e3901086675a30731ca47baa2fa32043efea1929394.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250810190812_ddc349d55f35b00d56877e3901086675a30731ca47baa2fa32043efea1929394" data-rendition-name="original" width="1206" height="1255" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_ae3fd0ab890744b9e9860b9be9241cb640f306bec378dc447404167c189b54a6.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250810190812_ae3fd0ab890744b9e9860b9be9241cb640f306bec378dc447404167c189b54a6" data-rendition-name="original" width="1206" height="1376" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190816_60a5c04ca2769d1d2c39a9096d8b3daf3f8dc8850b15a66d88b298d72cad2a32.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250810190816_60a5c04ca2769d1d2c39a9096d8b3daf3f8dc8850b15a66d88b298d72cad2a32" data-rendition-name="original" width="1206" height="1427" loading="lazy" alt="Cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190816_9af2ade31533f526bd127d8a968285616bd2d247c93e9e79e3ca2f85839eb873.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250810190816_9af2ade31533f526bd127d8a968285616bd2d247c93e9e79e3ca2f85839eb873" data-rendition-name="original" width="1206" height="1378" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

Miraš Dušević

Cijene u marketima divljaju i ne staju: Plaćamo više nego Hrvati, a zarađujemo trećinu manje

Sezonska brodska linija Budva - Dubrovnik - Budva biće ponovo uspostavljena od petka, kada će katamaran Antonija, u organizaciji kompanije Adriatic Lines Kompas, uploviti u Luku Budva.
Iz Morskog dobra je saopšteno da će linija saobraćati do 30. septembra.
- Ova međunarodna pomorska linija predstavlja važan doprinos jačanju turističke ponude crnogorskog primorja i povezivanju Budve i Dubrovnika - dvije atraktivne destinacije na Jadranu - navodi se u saopštenju.
Putnicima se, kako ističu, pruža mogućnost za komforno putovanje morem, uz uživanje u prelijepim pejzažima jadranske obale.
Red vožnje i detaljne informacije dostupni su na zvaničnom sajtu kompanije Adriatic Lines Kompas: <a href="http://www.adriatic-lines.com/">www.adriatic-lines.com</a>.
Dnevna povratna karta za odrasle košta 59 eura, karta u jednom pravcu je 50, a karta u jednom pravcu sa polaskom u šest sati je 40 eura.
Dnevna povratna karta za djecu od tri do 12 godina je 29,5 eura. Karta u jednom pravcu 25 eura, a karta u jednom pravcu sa polaskom u šest sati je 20 eura.
Djeca do tri godine putuju besplatno.
- Morsko dobro pozdravlja nastavak saradnje sa partnerima Adriatic Lines Kompas kojom se jača međunarodna povezanost i obogaćuje turisitčka ponuda. Inicijative poput ove čine crnogorsku obalu pristupačnijom i privlačnijom za sve koji putuju regionom - zaključili su u saopštenju.

Od petka brodska linija Budva - Dubrovnik - Budva

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Aktuelna vlast u više prilika je potvrdila da baštini, njeguje i afirmiše političke ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu, ocijejnio je za Antenu M istoričar Adnan Prekić.
Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je nedavno da je agresija na Dubrovnik izvršena sa crnogorske strane, pa bi rezolucija kojom se osuđuju ona i svi počinjeni zločini – bila dobar gest prema Hrvatskoj.
Prekić za Antenu M komentarisao je da li bi Crna Gora trebalo da usvoji rezoluciju o Dubrovniku.
- Nijesam siguran da aktuelna parlamentarna većina ima svijest o potrebi suočavanja sa prošlošću i kritičkim odnosom prema jednoj od najmračnijih stranica savremene crnogorske istorije - kazao je Prekić.
On je isključuje mogućnost da možda pod međunarodnim, ili nekom drugom vrstom pritiska dođemo do rezolucije koja bi bila predstavljena kao uslov daljeg napretka na evropskom putu.
- Stoga mislim da je realnija opcija, da ukoliko dođemo do te situacije, da usvojimo jednu takvu rezoluciju koja bi bila jedna vrsta trgovine ili političkog kompromisa, a ne suštinske potrebe crnogorskog društva da se kritički odnosi prema epizodama iz prošlosti, naročito onim najtamnijim kao što je sigurno učešće Crne Gore u operacijama na Dubrovniku - ocjenjuje Prekić.

Prekić: Aktuelna vlast afirmiše ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu

Nevladine organizacije (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću saopštile su da očekuju da crnogorsko tužilaštvo konačno ozbiljno i proaktivno pristupi procesuiranju zločina počinjenih tokom rata u Hrvatskoj. 
 
U zajedničkom saopštenju, ove nevladine organizacije su napomenule da je na današnji dan prije 33 godine Jugoslovenska narodna armija (JNA) izvršila najteže granatiranje Dubrovnika za vrijeme agresije koju je vodila od 1. oktobra 1991. do 31. maja 1992. 
 
- Očekujemo da crnogorsko tužilaštvo konačno ozbiljno i proaktivno pristupi procesuiranju zločina počinjenih tokom rata u Hrvatskoj- saopšteno je iz HRA, CGO i Documente.
Od Hrvatske, kažu, očekuju saradnju i spremnost da doprinese razjašnjavanju tih predmeta, posmatrajući pitanje ratnih zločina ne samo kao nacionalno, već kao regionalno pitanje od zajedničkog interesa za vladavinu prava i pomirenje. 
 
Iz HRA, CGO i Documente su ukazali da je 6. decembra 1991. godine, u Dubrovniku, 19 ljudi izgubilo život, a povrijeđeno i ranjeno njih 60. 
 
- Više stotina granata ispaljeno je na staro gradsko jezgro, zaštićeno kao svjetska kulturna baština UNESCO-a. Šest zgrada je sasvim uništeno, više njih oštećeno, kao i glavna ulica Stradun - naglasili su u saopštenju. 
 
Oni su takođe podsjetili da je grad bio izložen artiljerijskom napadu duže od deset i po sati i da su unutar njegovih zidina poginuli Pavo Urban (23) i Tonči Skočko (18), dok su tri osobe teško ranjene. 
 
Kako su iz HRA, CGO i Documente saopštili, Haški tribunal je zbog zločina izvršenih prilikom granatiranja Dubrovnika osudio generala pukovnika JNA Pavla Strugara na sedam i po, a admirala Miodraga Jokića na sedam godina zatvora. Jokić je, za razliku od Strugara, priznao krivicu i osuđen je po komandnoj odgovornosti. 
 
- Osim protivpravnog granatiranja Dubrovnika 6. decembra, Tužilaštvo u Hagu nije istraživalo druge zločine izvršene od pripadnika JNA tokom šest mjeseci osvajanja šireg dubrovačkog područja“, navedeno je u saopštenju. 
 
Predstavnici HRA, CGO i Documente saopštili su brojke, da je u tom periodu 116 civila stradalo, poginulo 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zatočene u logorima Morinj i Bileća u nečovječnim uslovima, prognane su 33 hiljade ljudi, dok je uništen 2.071 stambeni objekat i sistematski su opljačkana privatna i javna dobra. 
 
Oni su dalje napomenuli da je grad Dubrovnik 138 dana bio bez struje i vode, u pomorskoj i vazdušnoj blokadi. 
 
Ti podaci, kako su u saopštenju naveli, ukazuju na brojne zločine, od kojih je Crna Gora do sad procesuirala samo četvoricu koji su učestvovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru Morinj, na teritoriji Crne Gore. 
 
- Iako je ponovno preispitivanje odgovornosti za dešavanja u logoru bilo strateško pitanje Crne Gore još od 2015, ono već devet godina ostaje mrtvo slovo na papiru- &nbsp;naveli su iz HRA, CGO i Documente. 
 
Oni su takođe naglasili inertnost Crne Gore koja je prepoznata i u procesu pristupanja &nbsp;Evropskoj uniji, kojoj je završnim mjerilima za Poglavlje 23 nametnuto procesuiranje ratnih zločina na “visokom nivou“. 
 
To, po njima, zahtijeva i procesuiranje komandne odgovornosti kakva je na primjer u logoru Morinj morala postojati, ali nije uzeta u obzir. 
 
- Kako crnogorsko tužilaštvo uopšte nije pokazivalo samoinicijativan pristup procesuiranju ratnih zločina, Specijalno državno tužilaštvo se obavezalo na obraćanje tužilaštvima u regionu radi eventualnog ustupanja svih predmeta u kojima bi ono moglo uspostaviti nadležnost- &nbsp;kaže se u saopštenju. 
 
Jedan od takvih je, dodaju, svakako i predmet koji je u Hrvatskoj pokrenut prije 15 godina i u kom su za ratne zločine na dubrovačkom ratištu optužene bivše vojne starješine JNA iz Srbije i Crne Gore Jevrem Cokić, Mile Ružinovski, Pavle Strugar, Miodrag Jokić, Branko Stanković, Obrad Vičić, Radovan Komar, Vladimir Kovačević, Milan Zec i Zoran Gvozdenović. 
 
Oni se terete da tokom agresije na područje Dubrovnika nijesu spriječili ponašanje svojih jedinica, suprotno Ženevskim konvencijama, a koje se sastojalo u granatiranju naseljenih mjesta, ubijanju civila (116), zatvaranju, zlostavljanju i tjeranju civila u bijeg, rušenju civilnih, kulturnih, vjerskih i privrednih objekata, pljačkanju i paljenju. 
 
Iz HRA, CGO i Documente su naveli da su, prema podacima Suda u Splitu, Komar i Kovačević rođeni u Nikšiću, ali da je njihovo boravište i nakon 15 godina od podizanja optužnice sudu ostalo nepoznato. 
 
Zbog toga je protiv njih 2022. godine raspisana potjernica i izdat Evropski nalog za hapšenje. 
 
- Kako ni Srbija ni Crna Gora nemaju obavezu da izruče Hrvatskoj svoje državljane po optužbama za ratne zločine, naše organizacije su u prethodnom periodu od DORH-a i Županijskog državnog odvjetništva u Splitu zahtjevale informacije da li je ova optužnica dostavljena Ministarstvu pravde Crne Gore, uz poziv da upozna svoje državljane s činjenicom da se protiv njih u Hrvatskoj vodi krivični postupak - pojasnili su predstavnici ovih organizacija. 
 
Predstavnici HRA, CGO i Documente na kraju su naveli i da su poslali upit da li se razmatra mogućnost ustupanja ovog postupka pravosuđu Crne Gore kako bi procesuirali zločine, kao i prilikom nekih drugih postupaka u prošlosti. 
 
- Uprkos urgencijama, odgovor nijesmo dobili. O tome ćuti i crnogorsko tužilaštvo, koje preko pola godine javnosti nije obezbijedilo podatak ni da li se uopšte interesovalo za taj postupak - upozorili su u NVO sektoru.

HRA, CGO i Documenta: Tužilaštvo da procesuira zločine počinjene za vrijeme rata Hrvatskoj

Organizovane kriminalne grupe sa Balkana imaju razvijene veze u Venecueli, što potvrđuju brojne zapljene kokaina, hapšenja i sudski postupci. Međunarodne agencije, poput EUROPOL-a i INTERPOL-a, označavaju ih kao ključne aktere u krijumčarenju kokaina iz Latinske Amerike u Evropu. Venecuela ima značajnu ulogu kao tranzitna država, jer predstavlja strateški izlaz ka Atlantiku, odakle se droga transportuje direktno u Evropu ili preko Zapadne Afrike.
Ipak, kako ističe Saša Đorđević iz Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), Venecuela nije primarna tačka za balkanske grupe. Daleko važniju ulogu imaju Kolumbija, Brazil i u posljednje vrijeme Ekvador. Hapšenje venecuelanskog lidera Nikolasa Madura i akcije SAD-a, prema njegovoj procjeni, neće bitno poremetiti ove mreže, jer su izuzetno prilagodljive i brzo pronalaze alternativne rute.
Veze balkanskih kriminalnih grupa s Venecuelom posebno su razotkrivene zapljenom pet tona kokaina kod Arube 2020. godine, kada je uhapšeno 11 crnogorskih državljana. Istrage su tu pošiljku povezale sa kriminalnom mrežom iz Srbije, bliskom kavačkom klanu iz Crne Gore. Međunarodni izvještaji ukazuju da Venecuela ostaje ključna tranzitna zona zbog slabe kontrole, kombinovanja pomorskog i avio-saobraćaja i duboke infiltracije kriminala u državne strukture.

Venecuelanske veze kriminalnih grupa sa Balkana i šverc kokaina

Šavnički vatrogasci zaputili su se ka putnom pravcu Krnja Jela - Semolj - Dragovića Polje.
Prema prvim informacijama, koje su potvrđene Portalu Analitika, tamo je zaglavljeno više lica u automobilu.
Kako je saopšteno ovo portalu, riječ je o izuzetno nepristupačnom terenu.
Ekipa šavničkih vatrogasaca upućena je ka tunelu Semolj, pri čemu za sada nije poznata precizna lokacija na kojoj se zavijane osobe nalaze.
Toj službi je slučaj prijavljen posredstvom OKC-a.

Šavnik: Zavijano više osoba kod Semolja, vatrogasci krenuli prema njima

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei podigao je bezbjednosne službe zemlje na najviši stepen pripravnosti, jer protesti prijete da sruše režim, a dosad je potvrđeno da je najmanje 65 demonstranata ubijeno tokom sukoba, piše britanski list "Telegraf", pozivajući se na neimenovane iranske zvaničnike.
Ajatolah Ali Hamnei naredio je Korpusu islamske revolucionarne garde (IRGC) da uspostavi kontrolu nad situacijom u zemlji, zbog straha od prebjega redovnih oružanih snaga i policije.
- Vođa je naredio IRGC-u da bude na najvišem nivou pripravnosti, čak i višem nego tokom junskog rata (sa Izraelom). On je u bližem kontaktu sa IRGC-om nego sa vojskom ili policijom, jer vjeruje da je rizik od prebjega IRGC-a gotovo nepostojeći, dok su drugi prebjegli ranije. Stavio je svoju sudbinu u ruke IRGC-a- naveo je britanskom listu visoki iranski zvaničnik koji je želio da ostane anoniman.
"Telegraf" piše da bezbjednosne službe tragaju za policajcima koji su odbili da pucaju na demonstrante.
Kurdska grupa za ljudska prava Hengav, bazirana u Norveškoj, navela je da su vlasti Irana uhapsile nekoliko pripadnika snaga bezbjednosti koji su odbili da pucaju na demonstrante.
Neimenovani iranski zvaničnici rekli su "Telegrafu" da je zemlja u većem stepenu pripravnosti nego tokom rata sa Izraelom prošle godine, i da su "podzemni raketni gradovi" stavljeni u pripravnost.

Protesti u Iranu: Više od 65 demonstranata ubijeno, Hamnei podigao bezbjednosne službe na najviši stepen pripravnosti

Obilne padavine izazvale su porast vodostaja Skadarskog jezera, ugrožavajući domaćinstva u priobalju, posebno u Vranjini i Žabljaku Crnojevića. Služba zaštite Nacionalnog parka na terenu pruža pomoć i podršku lokalnom stanovništvu, ističući da su dostupni 24 časa.
Služba zaštite NP Skadarsko jezero danonoćno nadzire područja parka, kombinujući redovne kontrole zaštite prirode sa obilascima zona potencijalno ugroženih od poplava.
Šef Službe zaštite Vuk Saičić poručio je da nadzornici koji su na terenu pružaju pomoć mještanima čija domaćinstva prijete poplavom ili kojima je potrebna evakuacija.
- Pozivamo mještane da se u slučaju ugroženosti jave na broj telefona 067000825. Napominjem da je Služba zaštite na terenu 24 časa- kazao je Saičić.
Podsjećamo da je porast vodostaja Skadarskog jezera već doveo do ugrožavanja pojedinih domaćinstava u priobalju nacionalnog parka, što zahtijeva oprez i saradnju lokalnog stanovništva sa službom zaštite.

Tag: dubrovnik