Nakon što je predsjednik Opštinske izborne komisije Vladimir Filipović podnio krivičnu prijavu zbog nestanka izvoda iz biračkog spiska sa biračkog mjesta u OŠ ,,Dragiša Ivanović” moguće je ponavljanje izbora, pa u opoziciji sumnjaju da se radi o svjesno napravljenoj akciji da bi se ponovilo glasanje na tom mjestu u Doljanima i tako sproveo izborni inženjering.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117104_bc600e1d8b9066d9651711d8ec96e0d14cf1a0b0ded1c4edbea3f5ce7b471555.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024100117104_bc600e1d8b9066d9651711d8ec96e0d14cf1a0b0ded1c4edbea3f5ce7b471555" data-rendition-name="original" width="847" height="651" loading="lazy" alt="Vladimir Filipović, predsjednik OIK Podgorica"> </figure>  - Postoji osnovana sumnja da je Petar Globarević ili neko od članova biračkog odbora otuđio izvod iz biračkog spiska i zbog toga je predata krivična prijava - kazao je Filipović za Portal ETV. <h2>MOTIV KRAĐE SPISKA&nbsp;</h2> Da li će crnogorska policija istražiti ko je ukrao izvod iz biračkog spiska i ko će &nbsp;biti procesuiran tužilaštvu zbog kršenja zakona, za sada nije poznato. Čak i da se nađe „izgubljeni“ izvod iz biračkog spiska za biračko mjesto 27, najvjerovatnije će biti odlučeno da se glasanje u Doljanima ponavlja u zakonskom roku.&nbsp; Ta činjenica otvara sumnje opozicionih stranaka da bi ponavljanje glasanja na biračkom mjestu, đe je upisano više od 900 glasača, moglo da posluži kao instrument izbornog inženjeringa strankama vladajuće većine.&nbsp; - Činjenica je da su na tom biračkom mjestu građani naklonjeniji strankama bivšeg Demokratskog fronta sada okupljenih u koaliciji „Za budućnost Podgorice“ i da mogu raspolagati kontigentom do 400 glasova. Zato se otvara mogućnost izbornog inženjeringa i preusmjeravanja glasova u stranke koje su politički najbliže prosrpskim stavovima te koalicije - kaže sagovornik Portala ETV.&nbsp; Iz DPS-a i drugih opozicionih stranaka ne žele javno da iznose optužbe, ali jesu vrlo sumnjičavi povodom motiva krađe izvoda iz biračkog spiska.&nbsp; Prije svega zbog bojazni da se ne ponovi mučna istorija izbornog inžinjeringa.&nbsp; <h2>„SLUČAJ ĐUĐEVINA“</h2> Namještanje izbornog rezultata i partijske naredbe za usmjereno glasanje stranačkih pristalica najuočljivije je bilo na primjeru glasanja u malom mjestu Đuđevina, u kolašinskom kraju 2014. godine.&nbsp; Bilo je to u doba kada je došlo do velikog zahlađenja odnosa između DPS-a Mila Đukanovića i SDP-a na čijem je čelu bio Ranko Krivokapić. Tada su mediji najavljivali da će u Kotoru SDP biti na istoj strani &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117104_df5e3019f64c6c2d769c579e02b74cf53a17bc9dbd0750809e4cebf0144e4083.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024100117104_df5e3019f64c6c2d769c579e02b74cf53a17bc9dbd0750809e4cebf0144e4083" data-rendition-name="original" width="943" height="666" loading="lazy" alt="Izborno mjesto Đuđevina, okolina Kolašina"> </figure>  Tako je polovinom 2014. godine plasirana u medije informacija da rukovodstvo odbora SDP-a u Kotoru pregovara sa predstavnicima opozicionih stranaka o konstituisanju nove lokalne vlasti u drevnom gradu u Boki. Bio je to nastavak otklona SDP-a od većeg koalicionog saveznika DPS-a, nove politike koju je zagovarao predsjednik stranke Krivokapić.&nbsp; <blockquote>Prije nego što krenu sumnje ili optužbe za nekorektne političke poteze, bilo bi od značaja da stranke opozicije – koje su osvojile većinu glasova u Podgorici osiguraju kontrolu zakonitog okončanja izbornog procesa, ali i fer postizbornih pregovora.&nbsp;</blockquote> Tada su u Demokratskom frontu i drugim srpskim strankama donijeli odluku da na lokalnom nivou, gdje god mogu, podrže SDP, sve se nadajući da će tako, preraspodjelom mandata, biti oslabljena Đukanovićeva partija.&nbsp; Najočigledniji primjer „pomoći“ srpskih stranaka SDP-u zabilježen je u malom mjestu Đuđevina, u okviru lokalnih izbora u Kolašinu. Maja mjeseca održani su izbori u Kolašinu, a u nekim mjestima bilo je onih koji su – očito svjesno – glasali sa starom ličnom kartom.&nbsp; Zbog toga su izbori na nekim biračkim mjestima ponovljeni, pa i u Đuđevini. I onda je mnogo toga otkriveno, prije svega - „svjesna preraspodjela glasova“, odnosno klasični izborni inženjering. &nbsp; U neđelju, 8. juna 2014. godine, rezultati ponovljenog glasanja u Đuđevini bili su drugačiji od onih četrnaest dana ranije: Demokratski front je za dvije sedmice izgubio sve glasove koje je imao 25. maja i ostao na nuli, kao i SNP, dok su njihovi glasovi otišli u „krilo“ Krivokapićeve SDP koja na prvom glasanju nije imala ni jedan glas?! Jasan izborni inženjering: prosrpski orijentisani glasači na ponovljenim lokalnim izborima u Đuđevini masovno su glasali za koaliciju SDP-a i Pozitivne i tako doprinijeli da taj savez osvoji treći odbornički mandat, na uštrb – DPS-a.&nbsp; Ipak, nije došlo do saradnje opozicionog DF-a i SDP-a: u Podgorici socijaldemokrate nijesu htjele da naprave savez sa DF-om i drugim srpskim partijama.&nbsp; <h2>IŠČEKIVANJE IZBORNOG INŽENJERINGA</h2> Odmah je uslijedila reakcija: tadašnji šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta Goran Danilović priprijetio je da se SDP-u u skorije vrijeme neće ukazati prilika kakvu su imali donedavno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117104_a593562305374b5dc1238877fe7a2f834ee1060455fd3af96903a882aed7f724.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024100117104_a593562305374b5dc1238877fe7a2f834ee1060455fd3af96903a882aed7f724" data-rendition-name="original" width="1024" height="704" loading="lazy" alt="Goran Danilović, tada član DF-a"> </figure>  -Teško da će se kolegama iz SDP-a skorije pružiti prilika kakvu su imali do danas, da sa ograničenom političkom snagom dominantno utiču na proces mijenjanja Crne Gore – kazao je Danilović, tvrdeći da će Krivokapić i njegove kolege iz SDP „gorko zažaliti zbog propuštene šanse“.&nbsp; Pokazalo se da je ciljno preusmjeravanje glasača nije urodilo plodom, ali je – iako se sve dešavalo prije deceniju – slučaj Đuđevina postao ogledni primjer izbornog inženjeringa, ali i pokazatelj kako partijski vrhuška može da &nbsp;manipuliše izbornom voljom partijskih pristalica i aktivista.&nbsp; Sada u crnogorskoj opoziciji imaju bojazan da se na eventualno ponovljenom glasanju u Doljanima može ponovo posegnuti za izbornim inžiejeringom. I sumnja pada na stranke vlasti, prevashodno Mandićevu koaliciju „Za budućnost Podgorice“ koja ima jako uporište u tom izbornom okrugu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117108_f1caf914046d5bb7bdf00d60978c240b763827a8f08bf8a2400716da95efdb49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024100117108_f1caf914046d5bb7bdf00d60978c240b763827a8f08bf8a2400716da95efdb49" data-rendition-name="original" width="1920" height="1285" loading="lazy" alt='OŠ ;;Dragiša Ivanović"'> </figure>  Iako je 900 glasova relativno mali izborni rezervoar, u opoziciji sumnjaju da bi koalicija „Za budućnost Podgorice“ mogla da „pogura“ izborni rezultat pokreta „ Naprijed“. Tom političkom savezu na čijem je čelu dr Vuk Kadić nedostajalo su svega 203 glasa da bi prešli izborni cenzus: prema privremenim rezultatima pokret „Naprijed“ je osvojio 2,233 glasa, dok je izborni cenzus zaustavljen na brojci – 2436.&nbsp; Sa osvojena 204 glasa u ponovljenom glasanju, ekipa Vuka Kadića bi ušla u parlament Podgorice i osvojila dva odbornička mandata. Time bi se dramatično promijenila postizborna matematika, jer je logično pretpostaviti da bi savez „Naprijed“ – čak i da se nijesu dogovarali bilo o čemu, pa i da nijesu svjesni „pomoći sa strane“ - prirodno bio politički bliži koaliciji koju predvodi Jelena Borovinić Bojović, kao i &nbsp;savezu PES-a i Demokrata.&nbsp; Zato bi, prije nego što krenu sumnje ili optužbe za nekorektne političke poteze, bilo od značaja da stranke opozicije – koje su osvojile većinu glasova u Podgorici - osiguraju kontrolu zakonitog okončanja izbornog procesa, ali i fer postizbornih pregovora. &nbsp;

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sprema li se ponavljanje „operacije Đuđevina“ u Podgorici?

Za Badnji dan predlažem posnu rusku salatu sa krapom i tunjevinom. Za pripemu ove šarene i ukusne posne salate neophodne namirnice su: marinirani krap, tunjevina, kukuruz, grašak, pasulj, spanać, maslinovo ulje, posni majonez, so, biber, limunov sok - rekao je u emisiji Srećan dan na Televiziji E kuvar Branko Radonjić.
Svake godine od malih nogu, kaže Radonjić, pomaže i u spremanju praznične trpeze u roditeljskoj kući, pa je ovog puta odlučio da jedan takav recept podijeli sa gledaocima emisije Srećan dan.
Za posnu salatu neophodne namirnice su, kaže Radonjić, marinirani krap, kukurus, spanać, kuvana tjestenina, grašak, pasulj, tunjevina, maslinovo ulje i posni majonez i limun.&nbsp;
- Za posni majonez je potrebno ulje, senf, so i biber, pažljivo mutiti dok se ne dobije homogena smjesa. Marinirani krap se sprema tako što ga očistimo, uklonimo krljušti i iznutrice, operemo i na kraju kuvamo 12 sati u dubokom ulju, na tihoj vatri, nakon toga je mariniran - rekao je Radonjić.
U posudu se dodaje prvo, kaže Radonjić, kukuruz, obareni na 90° pasulj i grašak u posoljenoj vodi, što su namirnice koje su korištene uvijek i u prošlosti, dodaje on, za spremanje trpeze, ranije je to bilo osnovno jelo.
- Začiniti biberom i maslinovim uljem, dodati posni majonez, dodati komadiće tunjevine, makarone (ovog puta su to fusili, a mogu po izboru bilo koji), dodaje se spanać prethodno posoljen, pobibereno, začinjen maslinovim uljem, ko voli može dodati aceto balsamico. Salatu servirati na velikom plitkom tanjiru, a sa strane dodati komade već pripremljenog mariniranog krapa, po želji posuti limunovim sokom - zaključio je Radonjić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dq2wRQujv2YA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radonjić: Za Badnji dan predlažem posnu rusku salatu sa krapom i tunjevinom

Put Berane - Kolašin, preko Jelovice, zatvoren je od sinoć za saobraćaj nakon što je Došlo do pucanja cijevi koja je ugrađena u trup puta za potrebe malih hidroelektrana na ovom području - nezvanično saznaje portal Berane online.
Do pucanja cijevi je došlo u blizini Lubnica.
Put će biti zatvoren za saobraćaj do daljnjeg, nezvanično im je rečeno.
Na potezu od Jelovice do Lušca imaju četiri male hidrocentrale.

Urušio se put preko Jelovice, saobraćaj zatvoren do daljnjeg

Usljed izrazitog porasta vodostaja rijeke Vezišnice, koja je na više lokacija izašla iz korita, ugroženi su mnogi infrastrukturni objekti kao i rad Drobiličnog postrojenja "Maljevac", čime je dovedena u pitanje dinamika, kvalitet i isporuka uglja za potrebe TE "Pljevlja" - kazali su iz Rudnika uglja Pljevlja. Kako su istakli, suočavaju se sa ozbiljnim izazovima u zoni eksploatacije i isporuke uglja za TE "Pljevlja" nastalih usljed obilnih padavina koje su zahvatile i ovu opštinu. - Problem dodatno komplikuje i činjenica da su bujice uništilie i oštetile prilazne puteve, čime je i transportna komunikacija usporena - navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106110136_3a9eb1e58c21f00626f8e917bb6023abba33484340f050f0020b10f43255b17d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106110136_3a9eb1e58c21f00626f8e917bb6023abba33484340f050f0020b10f43255b17d" data-rendition-name="original" width="1320" height="741" loading="lazy" alt="Rudnik uglja Pljevlja"> <figcaption>Rudnik uglja Pljevlja(Photo: Rudnik uglja Pljevlja)</figcaption> </figure>  Natopljen teren i poplavni talas uslovili su obustavu rada na otkrivci. - Dodatno je povećan rizik od klizišta, zbog komplikovanih geotehničkih uslova u kopu, što zahtijeva potrebu za dodatnim mjerama odvodnjavanja i stabilizacije kosina. U kopu je takođe veliki dotok vode, a pumpe rade sa maksimalnim kapacitetom - ističu u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106110136_c72dbb3eb5ba90ebd03cae20bd462990537375304e06d800e82a31757caed71b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260106110136_c72dbb3eb5ba90ebd03cae20bd462990537375304e06d800e82a31757caed71b" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Rudnik uglja Pljevlja"> <figcaption>Rudnik uglja Pljevlja(Photo: Rudnik uglja Pljevlja)</figcaption> </figure>  Podsjećaju da je eksploatacija u kopu "Potrlica" već bila značajno poremećena usljed klizišta koja su se pojavila u oktobru prošle godine, zbog čega je došlo do višemjesečnog zastoja u radovima na otkrivci, a aktuelne vremenske neprilike zaustavile su realizaciju planirane proizvodnje. - Stručne službe RUP, sa operativnim timom, rade na procijeni situacije i ulažu maksimalne napore na prevazilaženju ovih izazova kako bi obezbijedili uslove za bezbijedan nastavak radova i stabilno snabdijevanje TE "Pljevlja" neophodnim količinama uglja, uz puno poštovanje svih bezbijednosnih i tehničkih procedura te očuvanje stabilnosti rudarsko-energetskog sistema - poručili su u saopštenju.

Poplave usporile dopremu uglja za TE Pljevlja i zaustavile radove na Otkrivci

Prijedlog zakona o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju, koji je krajem prošle godine na prijedlog Ministarstva zdravlja usvojila Vlada, predstavlja osnovu za bržu reformu zdravstvenog sistema - kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun.
Novi zakon, prema njegovim riječima, postavlja temelj za integrisani zdravstveni sistem i pravi veliki iskorak ka modernom, digitalnom i bezbjednom zdravstvenom sistemu, koji rješava konkretne probleme sa kojima se građani godinama susrijeću - da se isti pregledi ponavljaju, da postoji nedovoljna razmjena podataka između ustanova i da pacijent često mora sam da prenosi svoju medicinsku dokumentaciju od jedne ustanove do druge.
- Predloženim zakonom predviđa se uspostavljanje integralnog zdravstvenog informacionog sistema, koji povezuje sve zdravstvene ustanove i nadležne institucije, i omogućava standardizovanu, bezbjednu i efikasnu razmjenu podataka u ukupnom zdravstvenom sistemu. Time se stvara osnov da ljekari imaju potrebne informacije na vrijeme, bez obzira na to gdje se pacijent liječi - ističe Šimun.
Prijedlog zakona, kako dodaje, između ostalog, predviđa i uvođenje elektronskog zdravstvenog kartona, kao osnove za upravljanje zdravstvenim podacima o pacijentu, čime se obezbjeđuje objedinjenost, sigurnost i dostupnost ključnih podataka.&nbsp;
- Građanima se, istovremeno, garantuje pravo na uvid i kontrolu nad sopstvenim zdravstvenim podacima - naveo je Šimun.
Poseban značaj predloženog zakona ogleda se u uvođenju modernijeg i jedinstvenog pristupa vođenju registara i evidencija u oblasti zdravstva, koji se zasnivaju na pouzdanim izvorima podataka, interoperabilnosti sistema i standardizovanim metodologijama, s obzirom na to da značajan broj zakonom propisanih registara danas ne funkcioniše u punom obimu ili se vodi djelimično.
- Na taj način se omogućava kvalitetnije planiranje zdravstvene politike, bolje praćenje zdravstvenog stanja stanovništva i donošenje odluka koje se zasnivaju na stvarnim i pouzdanim podacima, a ne na procjenama - rekao e Šimun,
Istovremeno, Prijedlog zakona obezbjeđuje pravni okvir za razvoj savremenih digitalnih zdravstvenih usluga i odgovornu primjenu novih tehnologija, uključujući i vještačku inteligenciju, uz jasno definisana pravila, nadzor i zaštitu prava pacijenata.
- Prvi put se jasno definiše kontrolisana sekundarna upotreba zdravstvenih podataka za javnozdravstvene, istraživačke i razvojne svrhe. Na taj način zdravstveni sistem postaje brži, efikasniji i pravedniji za građane, a Crna Gora se pozicionira među države koje upravljanje zdravstvenim podacima i digitalno zdravlje razvijaju u skladu sa evropskim standardima i savremenim potrebama društva - objasnio je Šimun.
Aktuelni zakon iz 2008. godine, sa izmjenama iz 2011. godine, donijet je u periodu kada digitalizacija zdravstva nije bila razvijena i bio je prvenstveno usmjeren na vođenje zdravstveno-statističkih zbirki podataka.&nbsp;
- Novi zakon odgovara savremenim potrebama zdravstvenog sistema i uvodi moderan pristup upravljanju zdravstvenim podacima, uređujući cjelokupan njihov životni ciklus – od nastanka i vođenja, preko upravljanja, razmjene, zaštite i korišćenja, do kontrolisane sekundarne upotrebe - kazali su iz Ministarstva zdravlja.

Šimun: Novi zakon o digitalnom zdravlju iskorak ka modernom i bezbjednom zdravstvenom sistemu

Kolumne

Buna u Botunu i druge bajke

Svijet

U toku hitna sjednica Savjeta bezbjednosti UN: ''SAD ne može biti svjetski policajac''

Politika

Zenović za Portal ETV: Suverena Crna Gora bira EU, Rusija zbog agresije na Ukrajinu van evropskog vrijednosnog kruga

Tag: dudevina

Sprema li se ponavljanje „operacije Đuđevina“ u Podgorici?

Radonjić: Za Badnji dan predlažem posnu rusku salatu sa krapom i tunjevinom

Urušio se put preko Jelovice, saobraćaj zatvoren do daljnjeg

Poplave usporile dopremu uglja za TE Pljevlja i zaustavile radove na Otkrivci

Šimun: Novi zakon o digitalnom zdravlju iskorak ka modernom i bezbjednom zdravstvenom sistemu

PRATITE TVe UŽIVO