Nakon što je predsjednik Opštinske izborne komisije Vladimir Filipović podnio krivičnu prijavu zbog nestanka izvoda iz biračkog spiska sa biračkog mjesta u OŠ ,,Dragiša Ivanović” moguće je ponavljanje izbora, pa u opoziciji sumnjaju da se radi o svjesno napravljenoj akciji da bi se ponovilo glasanje na tom mjestu u Doljanima i tako sproveo izborni inženjering.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117104_bc600e1d8b9066d9651711d8ec96e0d14cf1a0b0ded1c4edbea3f5ce7b471555.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024100117104_bc600e1d8b9066d9651711d8ec96e0d14cf1a0b0ded1c4edbea3f5ce7b471555" data-rendition-name="original" width="847" height="651" loading="lazy" alt="Vladimir Filipović, predsjednik OIK Podgorica"> </figure>  - Postoji osnovana sumnja da je Petar Globarević ili neko od članova biračkog odbora otuđio izvod iz biračkog spiska i zbog toga je predata krivična prijava - kazao je Filipović za Portal ETV. <h2>MOTIV KRAĐE SPISKA&nbsp;</h2> Da li će crnogorska policija istražiti ko je ukrao izvod iz biračkog spiska i ko će &nbsp;biti procesuiran tužilaštvu zbog kršenja zakona, za sada nije poznato. Čak i da se nađe „izgubljeni“ izvod iz biračkog spiska za biračko mjesto 27, najvjerovatnije će biti odlučeno da se glasanje u Doljanima ponavlja u zakonskom roku.&nbsp; Ta činjenica otvara sumnje opozicionih stranaka da bi ponavljanje glasanja na biračkom mjestu, đe je upisano više od 900 glasača, moglo da posluži kao instrument izbornog inženjeringa strankama vladajuće većine.&nbsp; - Činjenica je da su na tom biračkom mjestu građani naklonjeniji strankama bivšeg Demokratskog fronta sada okupljenih u koaliciji „Za budućnost Podgorice“ i da mogu raspolagati kontigentom do 400 glasova. Zato se otvara mogućnost izbornog inženjeringa i preusmjeravanja glasova u stranke koje su politički najbliže prosrpskim stavovima te koalicije - kaže sagovornik Portala ETV.&nbsp; Iz DPS-a i drugih opozicionih stranaka ne žele javno da iznose optužbe, ali jesu vrlo sumnjičavi povodom motiva krađe izvoda iz biračkog spiska.&nbsp; Prije svega zbog bojazni da se ne ponovi mučna istorija izbornog inžinjeringa.&nbsp; <h2>„SLUČAJ ĐUĐEVINA“</h2> Namještanje izbornog rezultata i partijske naredbe za usmjereno glasanje stranačkih pristalica najuočljivije je bilo na primjeru glasanja u malom mjestu Đuđevina, u kolašinskom kraju 2014. godine.&nbsp; Bilo je to u doba kada je došlo do velikog zahlađenja odnosa između DPS-a Mila Đukanovića i SDP-a na čijem je čelu bio Ranko Krivokapić. Tada su mediji najavljivali da će u Kotoru SDP biti na istoj strani &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117104_df5e3019f64c6c2d769c579e02b74cf53a17bc9dbd0750809e4cebf0144e4083.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024100117104_df5e3019f64c6c2d769c579e02b74cf53a17bc9dbd0750809e4cebf0144e4083" data-rendition-name="original" width="943" height="666" loading="lazy" alt="Izborno mjesto Đuđevina, okolina Kolašina"> </figure>  Tako je polovinom 2014. godine plasirana u medije informacija da rukovodstvo odbora SDP-a u Kotoru pregovara sa predstavnicima opozicionih stranaka o konstituisanju nove lokalne vlasti u drevnom gradu u Boki. Bio je to nastavak otklona SDP-a od većeg koalicionog saveznika DPS-a, nove politike koju je zagovarao predsjednik stranke Krivokapić.&nbsp; <blockquote>Prije nego što krenu sumnje ili optužbe za nekorektne političke poteze, bilo bi od značaja da stranke opozicije – koje su osvojile većinu glasova u Podgorici osiguraju kontrolu zakonitog okončanja izbornog procesa, ali i fer postizbornih pregovora.&nbsp;</blockquote> Tada su u Demokratskom frontu i drugim srpskim strankama donijeli odluku da na lokalnom nivou, gdje god mogu, podrže SDP, sve se nadajući da će tako, preraspodjelom mandata, biti oslabljena Đukanovićeva partija.&nbsp; Najočigledniji primjer „pomoći“ srpskih stranaka SDP-u zabilježen je u malom mjestu Đuđevina, u okviru lokalnih izbora u Kolašinu. Maja mjeseca održani su izbori u Kolašinu, a u nekim mjestima bilo je onih koji su – očito svjesno – glasali sa starom ličnom kartom.&nbsp; Zbog toga su izbori na nekim biračkim mjestima ponovljeni, pa i u Đuđevini. I onda je mnogo toga otkriveno, prije svega - „svjesna preraspodjela glasova“, odnosno klasični izborni inženjering. &nbsp; U neđelju, 8. juna 2014. godine, rezultati ponovljenog glasanja u Đuđevini bili su drugačiji od onih četrnaest dana ranije: Demokratski front je za dvije sedmice izgubio sve glasove koje je imao 25. maja i ostao na nuli, kao i SNP, dok su njihovi glasovi otišli u „krilo“ Krivokapićeve SDP koja na prvom glasanju nije imala ni jedan glas?! Jasan izborni inženjering: prosrpski orijentisani glasači na ponovljenim lokalnim izborima u Đuđevini masovno su glasali za koaliciju SDP-a i Pozitivne i tako doprinijeli da taj savez osvoji treći odbornički mandat, na uštrb – DPS-a.&nbsp; Ipak, nije došlo do saradnje opozicionog DF-a i SDP-a: u Podgorici socijaldemokrate nijesu htjele da naprave savez sa DF-om i drugim srpskim partijama.&nbsp; <h2>IŠČEKIVANJE IZBORNOG INŽENJERINGA</h2> Odmah je uslijedila reakcija: tadašnji šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta Goran Danilović priprijetio je da se SDP-u u skorije vrijeme neće ukazati prilika kakvu su imali donedavno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117104_a593562305374b5dc1238877fe7a2f834ee1060455fd3af96903a882aed7f724.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024100117104_a593562305374b5dc1238877fe7a2f834ee1060455fd3af96903a882aed7f724" data-rendition-name="original" width="1024" height="704" loading="lazy" alt="Goran Danilović, tada član DF-a"> </figure>  -Teško da će se kolegama iz SDP-a skorije pružiti prilika kakvu su imali do danas, da sa ograničenom političkom snagom dominantno utiču na proces mijenjanja Crne Gore – kazao je Danilović, tvrdeći da će Krivokapić i njegove kolege iz SDP „gorko zažaliti zbog propuštene šanse“.&nbsp; Pokazalo se da je ciljno preusmjeravanje glasača nije urodilo plodom, ali je – iako se sve dešavalo prije deceniju – slučaj Đuđevina postao ogledni primjer izbornog inženjeringa, ali i pokazatelj kako partijski vrhuška može da &nbsp;manipuliše izbornom voljom partijskih pristalica i aktivista.&nbsp; Sada u crnogorskoj opoziciji imaju bojazan da se na eventualno ponovljenom glasanju u Doljanima može ponovo posegnuti za izbornim inžiejeringom. I sumnja pada na stranke vlasti, prevashodno Mandićevu koaliciju „Za budućnost Podgorice“ koja ima jako uporište u tom izbornom okrugu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117108_f1caf914046d5bb7bdf00d60978c240b763827a8f08bf8a2400716da95efdb49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024100117108_f1caf914046d5bb7bdf00d60978c240b763827a8f08bf8a2400716da95efdb49" data-rendition-name="original" width="1920" height="1285" loading="lazy" alt='OŠ ;;Dragiša Ivanović"'> </figure>  Iako je 900 glasova relativno mali izborni rezervoar, u opoziciji sumnjaju da bi koalicija „Za budućnost Podgorice“ mogla da „pogura“ izborni rezultat pokreta „ Naprijed“. Tom političkom savezu na čijem je čelu dr Vuk Kadić nedostajalo su svega 203 glasa da bi prešli izborni cenzus: prema privremenim rezultatima pokret „Naprijed“ je osvojio 2,233 glasa, dok je izborni cenzus zaustavljen na brojci – 2436.&nbsp; Sa osvojena 204 glasa u ponovljenom glasanju, ekipa Vuka Kadića bi ušla u parlament Podgorice i osvojila dva odbornička mandata. Time bi se dramatično promijenila postizborna matematika, jer je logično pretpostaviti da bi savez „Naprijed“ – čak i da se nijesu dogovarali bilo o čemu, pa i da nijesu svjesni „pomoći sa strane“ - prirodno bio politički bliži koaliciji koju predvodi Jelena Borovinić Bojović, kao i &nbsp;savezu PES-a i Demokrata.&nbsp; Zato bi, prije nego što krenu sumnje ili optužbe za nekorektne političke poteze, bilo od značaja da stranke opozicije – koje su osvojile većinu glasova u Podgorici - osiguraju kontrolu zakonitog okončanja izbornog procesa, ali i fer postizbornih pregovora. &nbsp;

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sprema li se ponavljanje „operacije Đuđevina“ u Podgorici?

Nove države koje bi se u budućnosti pridružile Evropskoj uniji mogle bi ostati bez punog prava glasa unutar Unije, prema planu o kojem se sve češće govori u Briselu.
Kako piše Politico, evropska komesarka za proširenje Marta Kos najavila je da bi se u februaru ili martu pred aktuelnim članicama EU mogla naći reforma procesa proširenja ovog bloka.
Prema toj reformi – ili barem prema informacijama koje su za sada dostupne – države koje bi u budućnosti postale članice EU ne bi odmah imale puno pravo odlučivanja, odnosno ne bi imale pravo veta na ključne odluke koje se donose unutar Unije.
Reforma bi bila predstavljena kao dio šireg paketa promjena unutar EU, s ciljem da se riješi jedan od najvećih problema Unije – mogućnost blokade odluka od strane pojedinih država članica.
Prije svega se misli na Mađarsku, koja često prijeti vetom na odluke na nivou EU, naročito u kontekstu politike prema Ukrajini i Rusiji. Iako je mađarski premijer Viktor Orban u više navrata odustajao od blokada, uglavnom nakon određenih ustupaka iz Brisela, zabrinutost zbog takvih situacija i dalje postoji.
Ideja dijela evropskih zvaničnika jeste da nove članice dobiju pravo glasa, ali bez mogućnosti blokiranja odluka, sve dok se ne reformiše postojeći sistem odlučivanja u EU.
Države koje su trenutno najbliže članstvu imaju različite stavove o ovom prijedlogu. Premijer Albanije Edi Rama rekao je za Politico da je riječ o „dobroj ideji“ i da je njegova zemlja „otvorena“ za takav pristup.
Bivša predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili takođe je navela da bi podržala ovu ideju, ističući da ju je zagovarala i dok je bila na čelu države.
S druge strane, Ukrajina i Crna Gora protive se ovakvom rješenju. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručio je da „članstvo mora biti potpuno“, govoreći o evropskom putu svoje zemlje, dok je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prijedlog komentarisao za Politico.
- EU već ima 28 država članica, odnosno 27 nakon izlaska Velike Britanije. Ako bi se Crna Gora pridružila kao 28. članica, ne bi bilo potrebe za reformama, zar ne? Ipak, to je na liderima EU da odluče - rekao je Milatović.
Cjelovit prijedlog reforme najvjerovatnije će biti poznat u narednim mjesecima, a da bi bio usvojen i sproveden, moraće da dobije podršku svih 27 postojećih država članica Evropske unije.

EU razmatra ograničavanje prava glasa za nove članice; Zelenski i Milatović protive se ovakvom rješenju

Pljevaljska policija uhapsila je operativno interesantno lice H.C. (29) iz Pljevalja zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
Kako se navodi u saopštenju UP, kod H.C. pronađeno je pvc pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, ukupne težine 54 grama.&nbsp;
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja su na parking prostoru jedne benziske stanice u tom gradu kontrolisali višestrukog povratnika u vršnjenju krivičnih djela H.C. (29) i kod njega ovom prilikom pronašli pvc pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, ukupne težine 54 grama - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Ističu da je ovo operativno interesantno lice uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.
- Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ nastavljaju sa intenzivnim aktivnostima usmjerenim na suzbijanje svih vrsta zloupotreba droga, sa akcentom na suzbijanje ulične prodaje, a sve u cilju stabilnog stanja bezbjednosti i zdravlja građana - zaključili su iz UP.&nbsp;

UP: U Pljevljima uhapšeno operativno interesantno lice

Njemačka krajnje desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) već duže nastoji da uspostavi bliske veze s administracijom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, u potrazi za snažnim međunarodnim saveznicima i načinom da okonča političku izolaciju u zemlji. Međutim, čini se da se situacija mijenja, piše Politico.
Kako se javno raspoloženje u Njemačkoj sve više okreće protiv američkog predsjednika i njegovog spoljnopolitičkog intervencionizma – naročito zbog njegovih izjava o preuzimanju kontrole nad Grenlandom i hapšenju predsjednika Venecuele Nikolasa Madura – lideri AfD-a počinju da preispituju svoju strategiju i distanciraju stranku od Trampa, kojeg su ranije otvoreno podržavali.
- Prekršio je temeljno predizborno obećanje – da se neće miješati u unutrašnje poslove drugih država – i to mora objasniti sopstvenim biračima - izjavila je ranije ove sedmice Alis Vajdel, jedna od nacionalnih liderki AfD-a.
Tino Hrupalja, drugi nacionalni lider stranke, djelimično je branio Trampa, navodeći da on, po njegovom mišljenju, postupa u skladu s američkim interesima unutar „sfere uticaja“ SAD-a. Ipak, istovremeno je osudio način na koji Tramp sprovodi takvu politiku.
- Metode Divljeg zapada ovdje se moraju odbaciti i cilj ne opravdava uvijek sredstva - dodao je.
Distanciranjem od Trampa, lideri AfD-a slijede primjer francuske krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje, na čelu s Marin Le Pen, čiji su predstavnici, zbog duboke nepopularnosti američkog predsjednika u Francuskoj, zauzeli znatno kritičniji stav prema njemu i smatraju da je bliskost s njegovom administracijom politički teret.
Kao odgovor na Trampove stavove o Grenlandu i Venecueli, predsjednik Nacionalnog okupljanja Žordan Bardela nedavno je optužio američkog predsjednika da pokazuje „imperijalne ambicije“.
Kritike AfD-a ove sedmice, u poređenju s tim, bile su blage, ali čak i takvo ograničeno neodobravanje predstavlja rijetkost među liderima te stranke.
Od trenutka kada je Tramp započeo svoj drugi mandat, njemačka krajnja desnica američku ideološku podršku – uključujući podršku tehnološkog milijardera Ilona Maska i američkog potpredsjednika Džej Di Vensa – vidi kao ključnu za jačanje domaće legitimnosti AfD-a.
Međutim, politički rizici povezani s pokušajima AfD-a da se veže za Trampa postaju sve očigledniji.
Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da se velika većina građana Njemačke snažno protivi Trampovim stavovima o Grenlandu i njegovim potezima u vezi s Venecuelom. Prema referentnoj anketi ARD-DeutschlandTrend, objavljenoj prošle sedmice, samo 12 odsto građana Njemačke pozitivno ocjenjuje njegov učinak, dok svega 15 odsto Sjedinjene Američke Države vidi kao pouzdanog partnera – što predstavlja novi minimum.
Trampova nepopularnost primorava lidere AfD-a na delikatan balans: da kritikuju predsjednika, a da pritom ne ugroze značajne napore koje su uložili u uspostavljanje veza s Trampom i Republikanskom strankom.
Lideri AfD-a u velikoj mjeri su se oslanjali na podršku Trampove administracije kako bi doprinijeli prekidu njihove političke izolacije u Njemačkoj.
Čini se da je ta strategija imala određenog efekta: kada je njemačka domaća obavještajna služba prošle godine AfD proglasila ekstremističkom organizacijom, američki državni sekretar Marko Rubio taj je potez nazvao „tiranijom pod maskom“.
Na prošlogodišnjoj Minhenska bezbjednosnoj konferenciji, američki potpredsjednik Džej Di Vens pozvao je političare u Evropi da uklone takozvane „vatrene zidove“ (firewall) koji već decenijama isključuju krajnje desničarske stranke iz političkog života.
Političari AfD-a bili su oduševljeni u oba slučaja, što objašnjava zašto su njihove kritike Trampa ove sedmice bile ublažene pohvalama. Vajdel i Hrupalja su, zapravo, predstavili Trampovo sprovođenje onoga što on smatra američkim nacionalnim interesom kao svojevrsni model.
Njemačka vlada, sugerisala je Vajdel, iz toga bi mogla izvući pouku kako da nacionalni interes stavi ispred drugih razmatranja.

Nakon višegodišnjeg dodvoravanja: AfD odustaje od Trampa zbog Grenlanda i Madura

Predsjednik Opštine Mojkovac Vesko Delić osuđen je na uslovnu kaznu zatvora od pola godine, koja se neće izvršiti ukoliko u roku od dvije godine ne počini novo krivično djelo.
Presudu je donio Viši sud, nakon što je utvrđeno da je Delić protivpravno iskoristio službeni položaj prilikom imenovanja rukovodilaca lokalnih službi.
​Prema navodima iz presude, Delić je u februaru 2022. godine, svjestan da je to zabranjeno, na mjesta vršilaca dužnosti načelnika Komunalne policije i komandira Službe zaštite i spasavanja imenovao Miletu Šutovića i Marinka Medojevića, iako nijesu ispunjavali zakonom propisane uslove za ta radna mjesta.​
​Sud je u obrazloženju naveo da su prikupljeni dokazi nesumnjivo potvrdili da je okrivljeni postupao sa direktnim umišljajem. Ključni razlozi za ovakvu odluku suda su što imenovani funkcioneri u trenutku postavljena nijesu imali položene stručne ispite, niti potvrde o psihofizičkoj sposobnosti, a za Šutovića je utvrđeno da nije ispunjavao ni opšti uslov o neosuđivanosti, s obzirom na to da je ranije osuđivan za krivična djela koja ga čine nedostojnim za rad u državnim organima (nasilje u porodici i zagađenje životne sredine).
​Sud nije prihvatio Delićevu odbranu da nije pravnik po struci i da se konsultovao sa pravnom službom. Zaključeno je da on, kao visokoobrazovana osoba i politički funkcioner, ima dovoljno osnova da razumije jasne zakonske norme o zasnivanju radnog odnosa.​
​Prilikom izricanja uslovne osude, sud je uzeo u obzir da Delić ranije nije osuđivan, da je porodičan čovjek i otac dvoje maloljetne djece. Takođe, sud je cijenio činjenicu da u konkretnom slučaju nije bila riječ o koruptivnom djelu u smislu pribavljanja direktne imovinske koristi za sebe, već o nezakonitom omogućavanju prava na rad trećim licima.
​Ipak, u presudi se naglašava da ovakve odluke moraju služiti kao opomena nosiocima visokih javnih funkcija da se od njih očekuje isključivo zakonito postupanje i zaštita integriteta institucija kojima rukovode.

Tag: dudevina

Sprema li se ponavljanje „operacije Đuđevina“ u Podgorici?

EU razmatra ograničavanje prava glasa za nove članice; Zelenski i Milatović protive se ovakvom rješenju

UP: U Pljevljima uhapšeno operativno interesantno lice

Nakon višegodišnjeg dodvoravanja: AfD odustaje od Trampa zbog Grenlanda i Madura

Vesko Delić osuđen na pola godine

PRATITE TVe UŽIVO