Nakon što je predsjednik Opštinske izborne komisije Vladimir Filipović podnio krivičnu prijavu zbog nestanka izvoda iz biračkog spiska sa biračkog mjesta u OŠ ,,Dragiša Ivanović” moguće je ponavljanje izbora, pa u opoziciji sumnjaju da se radi o svjesno napravljenoj akciji da bi se ponovilo glasanje na tom mjestu u Doljanima i tako sproveo izborni inženjering.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117104_bc600e1d8b9066d9651711d8ec96e0d14cf1a0b0ded1c4edbea3f5ce7b471555.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024100117104_bc600e1d8b9066d9651711d8ec96e0d14cf1a0b0ded1c4edbea3f5ce7b471555" data-rendition-name="original" width="847" height="651" loading="lazy" alt="Vladimir Filipović, predsjednik OIK Podgorica"> </figure>  - Postoji osnovana sumnja da je Petar Globarević ili neko od članova biračkog odbora otuđio izvod iz biračkog spiska i zbog toga je predata krivična prijava - kazao je Filipović za Portal ETV. <h2>MOTIV KRAĐE SPISKA&nbsp;</h2> Da li će crnogorska policija istražiti ko je ukrao izvod iz biračkog spiska i ko će &nbsp;biti procesuiran tužilaštvu zbog kršenja zakona, za sada nije poznato. Čak i da se nađe „izgubljeni“ izvod iz biračkog spiska za biračko mjesto 27, najvjerovatnije će biti odlučeno da se glasanje u Doljanima ponavlja u zakonskom roku.&nbsp; Ta činjenica otvara sumnje opozicionih stranaka da bi ponavljanje glasanja na biračkom mjestu, đe je upisano više od 900 glasača, moglo da posluži kao instrument izbornog inženjeringa strankama vladajuće većine.&nbsp; - Činjenica je da su na tom biračkom mjestu građani naklonjeniji strankama bivšeg Demokratskog fronta sada okupljenih u koaliciji „Za budućnost Podgorice“ i da mogu raspolagati kontigentom do 400 glasova. Zato se otvara mogućnost izbornog inženjeringa i preusmjeravanja glasova u stranke koje su politički najbliže prosrpskim stavovima te koalicije - kaže sagovornik Portala ETV.&nbsp; Iz DPS-a i drugih opozicionih stranaka ne žele javno da iznose optužbe, ali jesu vrlo sumnjičavi povodom motiva krađe izvoda iz biračkog spiska.&nbsp; Prije svega zbog bojazni da se ne ponovi mučna istorija izbornog inžinjeringa.&nbsp; <h2>„SLUČAJ ĐUĐEVINA“</h2> Namještanje izbornog rezultata i partijske naredbe za usmjereno glasanje stranačkih pristalica najuočljivije je bilo na primjeru glasanja u malom mjestu Đuđevina, u kolašinskom kraju 2014. godine.&nbsp; Bilo je to u doba kada je došlo do velikog zahlađenja odnosa između DPS-a Mila Đukanovića i SDP-a na čijem je čelu bio Ranko Krivokapić. Tada su mediji najavljivali da će u Kotoru SDP biti na istoj strani &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117104_df5e3019f64c6c2d769c579e02b74cf53a17bc9dbd0750809e4cebf0144e4083.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024100117104_df5e3019f64c6c2d769c579e02b74cf53a17bc9dbd0750809e4cebf0144e4083" data-rendition-name="original" width="943" height="666" loading="lazy" alt="Izborno mjesto Đuđevina, okolina Kolašina"> </figure>  Tako je polovinom 2014. godine plasirana u medije informacija da rukovodstvo odbora SDP-a u Kotoru pregovara sa predstavnicima opozicionih stranaka o konstituisanju nove lokalne vlasti u drevnom gradu u Boki. Bio je to nastavak otklona SDP-a od većeg koalicionog saveznika DPS-a, nove politike koju je zagovarao predsjednik stranke Krivokapić.&nbsp; <blockquote>Prije nego što krenu sumnje ili optužbe za nekorektne političke poteze, bilo bi od značaja da stranke opozicije – koje su osvojile većinu glasova u Podgorici osiguraju kontrolu zakonitog okončanja izbornog procesa, ali i fer postizbornih pregovora.&nbsp;</blockquote> Tada su u Demokratskom frontu i drugim srpskim strankama donijeli odluku da na lokalnom nivou, gdje god mogu, podrže SDP, sve se nadajući da će tako, preraspodjelom mandata, biti oslabljena Đukanovićeva partija.&nbsp; Najočigledniji primjer „pomoći“ srpskih stranaka SDP-u zabilježen je u malom mjestu Đuđevina, u okviru lokalnih izbora u Kolašinu. Maja mjeseca održani su izbori u Kolašinu, a u nekim mjestima bilo je onih koji su – očito svjesno – glasali sa starom ličnom kartom.&nbsp; Zbog toga su izbori na nekim biračkim mjestima ponovljeni, pa i u Đuđevini. I onda je mnogo toga otkriveno, prije svega - „svjesna preraspodjela glasova“, odnosno klasični izborni inženjering. &nbsp; U neđelju, 8. juna 2014. godine, rezultati ponovljenog glasanja u Đuđevini bili su drugačiji od onih četrnaest dana ranije: Demokratski front je za dvije sedmice izgubio sve glasove koje je imao 25. maja i ostao na nuli, kao i SNP, dok su njihovi glasovi otišli u „krilo“ Krivokapićeve SDP koja na prvom glasanju nije imala ni jedan glas?! Jasan izborni inženjering: prosrpski orijentisani glasači na ponovljenim lokalnim izborima u Đuđevini masovno su glasali za koaliciju SDP-a i Pozitivne i tako doprinijeli da taj savez osvoji treći odbornički mandat, na uštrb – DPS-a.&nbsp; Ipak, nije došlo do saradnje opozicionog DF-a i SDP-a: u Podgorici socijaldemokrate nijesu htjele da naprave savez sa DF-om i drugim srpskim partijama.&nbsp; <h2>IŠČEKIVANJE IZBORNOG INŽENJERINGA</h2> Odmah je uslijedila reakcija: tadašnji šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta Goran Danilović priprijetio je da se SDP-u u skorije vrijeme neće ukazati prilika kakvu su imali donedavno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117104_a593562305374b5dc1238877fe7a2f834ee1060455fd3af96903a882aed7f724.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024100117104_a593562305374b5dc1238877fe7a2f834ee1060455fd3af96903a882aed7f724" data-rendition-name="original" width="1024" height="704" loading="lazy" alt="Goran Danilović, tada član DF-a"> </figure>  -Teško da će se kolegama iz SDP-a skorije pružiti prilika kakvu su imali do danas, da sa ograničenom političkom snagom dominantno utiču na proces mijenjanja Crne Gore – kazao je Danilović, tvrdeći da će Krivokapić i njegove kolege iz SDP „gorko zažaliti zbog propuštene šanse“.&nbsp; Pokazalo se da je ciljno preusmjeravanje glasača nije urodilo plodom, ali je – iako se sve dešavalo prije deceniju – slučaj Đuđevina postao ogledni primjer izbornog inženjeringa, ali i pokazatelj kako partijski vrhuška može da &nbsp;manipuliše izbornom voljom partijskih pristalica i aktivista.&nbsp; Sada u crnogorskoj opoziciji imaju bojazan da se na eventualno ponovljenom glasanju u Doljanima može ponovo posegnuti za izbornim inžiejeringom. I sumnja pada na stranke vlasti, prevashodno Mandićevu koaliciju „Za budućnost Podgorice“ koja ima jako uporište u tom izbornom okrugu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117108_f1caf914046d5bb7bdf00d60978c240b763827a8f08bf8a2400716da95efdb49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024100117108_f1caf914046d5bb7bdf00d60978c240b763827a8f08bf8a2400716da95efdb49" data-rendition-name="original" width="1920" height="1285" loading="lazy" alt='OŠ ;;Dragiša Ivanović"'> </figure>  Iako je 900 glasova relativno mali izborni rezervoar, u opoziciji sumnjaju da bi koalicija „Za budućnost Podgorice“ mogla da „pogura“ izborni rezultat pokreta „ Naprijed“. Tom političkom savezu na čijem je čelu dr Vuk Kadić nedostajalo su svega 203 glasa da bi prešli izborni cenzus: prema privremenim rezultatima pokret „Naprijed“ je osvojio 2,233 glasa, dok je izborni cenzus zaustavljen na brojci – 2436.&nbsp; Sa osvojena 204 glasa u ponovljenom glasanju, ekipa Vuka Kadića bi ušla u parlament Podgorice i osvojila dva odbornička mandata. Time bi se dramatično promijenila postizborna matematika, jer je logično pretpostaviti da bi savez „Naprijed“ – čak i da se nijesu dogovarali bilo o čemu, pa i da nijesu svjesni „pomoći sa strane“ - prirodno bio politički bliži koaliciji koju predvodi Jelena Borovinić Bojović, kao i &nbsp;savezu PES-a i Demokrata.&nbsp; Zato bi, prije nego što krenu sumnje ili optužbe za nekorektne političke poteze, bilo od značaja da stranke opozicije – koje su osvojile većinu glasova u Podgorici - osiguraju kontrolu zakonitog okončanja izbornog procesa, ali i fer postizbornih pregovora. &nbsp;

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sprema li se ponavljanje „operacije Đuđevina“ u Podgorici?

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić smatra da Donald Tramp zaslužuje Nobelovu nagradu i sa velikim zadovoljstvom je potpisnik dokumenta kojim se to jasno konstatuje, saopštio je šef njegovog Kabineta Mirko Miličić.
Kako navodi Miličić, tokom svoje zvanične posjete Državi Izrael u februaru prošle godine i tokom prijateljskog razgovora – Mandić i predsjednik izraelskog parlamenta Amir Ohan razgovarali na temu brojnih sukoba koji su u datom momentu bjesnili širom svijeta, te u tom kontekstu veoma pozitivno komentarisali i ulogu Trampa u rješavanju istih, a posebno tada žestokog konflikta koji je uslijedio nakon napada na Izrael 7. oktobra.
- Od izuzetne je važnosti činjenica da su brojne ideje i razmišljanja koja su proizašla iz tog razgovora predstavljala svojevrsnu političku i moralnu inicijativu, koja je u kasnijem periodu dobila i svoju konkretnu institucionalnu formu, poput memoranduma o saradnji između naša dva parlamenta koji su tokom naše posjete potpisali generalni sekretar Skupštine i generalni direktor Kneseta, a svakako i formalna nominacija predsjednika Trampa za Nobelovu nagradu za mir - istakao je Miličić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, odlučna borba koju Donald Tramp sprovodi protiv kriminalnih narko kartela, koje je označio terorističkim organizacijama, od izuzetne je važnosti i za našu zemlju, jer na taj način se nanose veliki udarci i klanovima koji uništavaju mladost u Crnoj Gori, ete zato vjeruju da je ova nominacija ispravna i da dolazi u pravi čas.
Mandić, kako pojašnjava Miličić, smatra da Donald Tramp zaslužuje Nobelovu nagradu i sa velikim zadovoljstvom je potpisnik dokumenta kojim se to jasno konstatuje Nobelovom komitetu.
- Prihvatamo i činjenicu da postoje pojedini političari i mediji kojima se ne dopada politika Donalda Trampa i koji vjeruju da čak i iz male Crne Gore i regiona na ovaj način mogu da mu nanesu neku štetu, ali kao odgovoran političar koji zna šta je u ovom vremenu važno za budućnost naše zemlje, predsjednik Mandić neće odustati od saradnje sa najvažnijom adresom na svijetu - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Miličić: Mandić smatra da Tramp zaslužuje Nobelovu nagradu za mir

Više državno tužilaštvo u Podgorici je, nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv Arjana Rečkovića (22) zbog sumnje da je 16. jula prošle godine ubio Igora Nedovića u podgoričkom naselju Stara Varoš.
Podgoričko Više državno tužilaštvo, kako se navodi u saopštenju, Rečkovića tereti da je počinio krivično djelo teško ubistvo, kao i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje - navode iz VDT-a.&nbsp;
Optužnicom se Rečkoviću stavlja na teret da je 16. jula 2025. u Podgorici ubio Nedovića i doveo u opasnost život E. S.
- Na način što je kada je oštećeni I. N. izašao iz dvorišta svoje kuće i dok se nalazio u društvu sa E. S. u pravcu oštećenih ispalio više projektila, od kojih je I. N. zadobio tjelesne povrede usljed kojih je preminuo - navodi se u saopštenju.
Više državno tužilaštvo je 15. decembra prošle godine podiglo optužnicu protiv Rečkovića zbog pokušaja ubistva Nedovića u jednom podgoričkom lokalu u Siti kvartu 17. maja. Za krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja optužnicom se tereti Tarik Muminović (21).
Tom prilikom su doveli u opasnost život L. Š. i M. R.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpodignuta-optuznica-protiv-reckovica-i-muminovica-zbog-ubistva-igora-nedovica%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Više državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Rečkovića: Tereti se za ubistvo Nedovića

Pred Višim sudom ni danas se, drugi put, nije pojavio Marko Ljubiša-Kan, koji prema evidenciji policije slovi za člana škaljarskog klana. On je trebalo da svjedoči u postupku koji SDT vodi protiv grupe Radoja Zvicera i Nikole Vušovića, zvanog Džoni sa Vračara i, prema navodima optužnice, ta grupa je pokušala da ga ubije u januaru 2021. godine.
Ljubiša zbog bolesti nije svjedočio i dostavljen je izvještaj ljekara Doma zdravlja u Budvi od 14. januara u kojem se navodi da je Ljubiši preporučeno sedmodnevno mirovanje.
Pred vijećem sutkinje Nade Rabrenović svjedočio je Ljubišin kum Goran Slovinić, koji je ispričao kako se susreo sa Strahinjom Savićem, koji je, potom, optužen da je učestvovao u planiranju ubistva Ljubiše.
- Primijetio sam jedno sumnjivo lice na terasi lokala...Čudno se ponašao, bio je nervozan. Pitao sam ga - što radiš u ovom lokalu, jesi li ovdje došao da ubijaš. Sumnjivo mi je izgledao. Rekao mi je da on to ne radi. Tu je bilo nekoliko policajaca. Prišli su mu i poveli na ispitivanje - &nbsp;kazao &nbsp;je Slovinić.
Nakon što mu je sutkinja Rabrenović pročitala svjedočki iskaz koji je dao u SDT-u Slovinić je potvrdio da ne poznaje nikog od optuženih i da nema saznanja da njemu i Ljubiši prijeti opasnost od njih.&nbsp;
Osim Zvicera i Vušovića na optužnici su i Mario Milošević, Damir Mandić, Radovan Mujović, Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković, Davor Kordić i Branko Simić.
Zviceru, Vušoviću i Simiću se sudi u odsustvu.

Svjedočenje Kanovog kuma: Slovinić: Pitao sam osobu koja mi je bila sumnjiva je li došla da ubija

Iako predstavljaju jedan od ključnih političkih uslova evropskih integracija, dobrosusjedski odnosi na Zapadnom Balkanu ostaju duboko obilježeni jazom između normativnih očekivanja i političke prakse, ovo su ključni nalazi publikacije „Dobrosusjedstvo na Zapadnom Balkanu: bilateralni sporovi i politike koje ih održavaju“, koju je objavio Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Kako se navodi u publikaciji, umjesto da budu okvir za trajno rješavanje otvorenih pitanja, oni se u regionalnom kontekstu često pretvaraju u nestabilan i politizovan prostor, u kojem bilateralni sporovi opstaju decenijama bez suštinskog pomaka.&nbsp;
- Publikacija pokazuje da gotovo nijedna država Zapadnog Balkana nema u potpunosti stabilno bilateralno okruženje, te da svaka od njih ima barem jedno otvoreno pitanje sa susjedom koje utiče na regionalne odnose i evropsku integraciju. Statusni spor između Srbije i Kosova ostaje najznačajniji i najsloženiji bilateralni izazov u regionu, sa direktnim implikacijama po bezbjednost, političku stabilnost i proces pristupanja Evropskoj uniji - navodi se iz CDT-a. &nbsp;
Istovremeno, istraživanje ukazuje na širi obrazac u kojem se bilateralni sporovi prelivaju u proces proširenja: Sjeverna Makedonija je, uprkos Prespanskom sporazumu i rješavanju dugogodišnjeg spora s Grčkom, i dalje suočena s otvorenim pitanjima u odnosima s Bugarskom, dok se Crna Gora, u završnoj fazi pregovora, nalazi pred izazovima u odnosima sa Hrvatskom.&nbsp;
- Ovi primjeri ukazuju na to da bilateralni sporovi ostaju trajni element regionalne političke dinamike i jedan od faktora koji oblikuju tempo i sadržaj evropskih integracija. Analiza pokazuje da dugotrajni bilateralni sporovi u regionu nijesu samo posljedica nedorečenih evropskih mehanizama, već i aktivnog izbora političkih elita Zapadnog Balkana da otvorena pitanja koriste kao instrument unutrašnje mobilizacije, pritiska na susjede i odlaganja reformi. Umjesto da se rješavaju u duhu saradnje i evropskih vrijednosti, sporovi se često pretvaraju u trajni politički resurs - dodaje se u saopštenju CDT-a.&nbsp;
Publikacija, kako se ističe, mapira ključne granične, identitetske i sporove proistekle iz ratnog nasljeđa u regionu i pokazuje da se oni ne održavaju samo zbog njihove složenosti, već i zbog njihove političke funkcije.&nbsp;
Umjesto da, kako se pojašnjava, budu predmet sistemskog rješavanja, otvorena pitanja se često svjesno zadržavaju kao instrument unutrašnje politike i regionalnog pritiska. U tom kontekstu, najveći dio odgovornosti za izostanak suštinskog napretka leži na državama Zapadnog Balkana, koje dobrosusjedske odnose tretiraju kao formalni uslov, a ne kao proces koji zahtijeva političku hrabrost i stvarni raskid sa praksama iz prošlosti.&nbsp;
- Nacionalistička mobilizacija, selektivno tumačenje istorije, instrumentalizacija manjinskih i identitetskih pitanja i izbjegavanje suočavanja s ratnim nasljeđem doprinose tome da se bilateralni sporovi održavaju i produbljuju, čak i kada postoje realni i pravno dostižni modeli njihovog rješavanja - navodi se u publikaciji.
Istovremeno, publikacija ukazuje i na ograničenja evropskog pristupa.&nbsp;
- Evropska unija je dobrosusjedske odnose postavila kao obavezan uslov za članstvo, ali bez jasnog, predvidljivog i pravno utemeljenog mehanizma za rješavanje bilateralnih sporova. Pravo veta država članica, neujednačena primjena standarda i ad hoc pristupi doveli su do situacije u kojoj se bilateralni sporovi sve češće koriste kao sredstvo blokade u procesu pristupanja, čime se dodatno podstiče njihova politička instrumentalizacija - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Cilj istraživanja nije, kako se pojašnjava, samo evidentiranje postojećih sporova, već razumijevanje njihove političke funkcije i posljedica koje proizvode – po demokratski razvoj, regionalnu stabilnost i kredibilitet politike proširenja Evropske unije.&nbsp;
- Publikacija upozorava da bez promjene pristupa – i u Briselu i u glavnim gradovima Zapadnog Balkana – bilateralni sporovi ostaju trajna prepreka evropskoj integraciji regiona. Publikacija je nastala u okviru inicijative IGNITA, koju finansira Open Society Foundations – Western Balkans. Svi stavovi i zaključci iznijeti u publikaciji isključiva su odgovornost autorke i CDT-a. Publikacija je dostupna na<a href="https://www.cdtmn.org/analize/dobrosusjedstvo-na-zapadnom-balkanu-bilateralni-sporovi-i-politike-koje-ih-odrzavaju/"> linku.</a> - zaključuje se iz CDT-a.&nbsp;

Tag: dudevina

Sprema li se ponavljanje „operacije Đuđevina“ u Podgorici?

Miličić: Mandić smatra da Tramp zaslužuje Nobelovu nagradu za mir

Više državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Rečkovića: Tereti se za ubistvo Nedovića

Svjedočenje Kanovog kuma: Slovinić: Pitao sam osobu koja mi je bila sumnjiva je li došla da ubija

Dobrosusjedski odnosi između evropske norme i političke realnosti Zapadnog Balkana

PRATITE TVe UŽIVO