Košarkaši SC Derbija igraće sjutra u Podgorici protiv Cedevita Olimpije premijernu utakmicu 28. kola Admiralbet ABA lige.

Tim koji sa klupe predvodi crnogorski stručnjak Zvezdan Mitrović obezbijedio je plasman u plej-of, a se sa Igokeom bori se za peto mjesto.

Oba tima ostvarila su po 17 pobjkeda i deset poraza.

Trener Petar Mijović kazao je da je rival SC Derbija ekipa koja je godinama u samom vrhu ABA lige.

On je naglasio da je Cedevita Olimpija posebno kroz Eurokup ove sezone pokazala svoj kvalitet, čvrstinu i karakter koji ih krasi tokom cijele sezone.

- Radi se o ekipi koja je spoj vrhunskih atleta sa jedne strane i ozbiljnog iskustva, sa izvanrednim trenerom. Mi ulazimo u meč iz jednog dobrog ritma gdje smo u posljednjih nekoliko utakmica napadački jako dobro izgledali - rekao je Mijović.

On je istakao da ga brine broj povreda koje su imali u poslednjih sedam, osam dana i koje su određene igrače izbacile iz trenažnog ritma.

- Ispali smo iz takmičarskog ritma, jer nijesmo odigrali redovno kolo protiv Crvene zvezde već je utakmica odložena, tako da smo dugo bez utakmice što može da bude i određeni problem u ovom momentu. Cedevita Olimpiji pripada uloga favorita zbog kvaliteta i iskustva koje imaju, međutim mi sa svojim ambicijama ulazimo u meč i želimo da se predstavimo u što boljem svjetlu i da nastavimo sa dobrim igrama - poručio je Mijović.

U prvom međusobnom duelu u Ljubljani, tim Zvezdana Mitrovića slavio je 100:86.

Duel u dvorani Morača počeće u 19 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SC Derbi sjutra sa Cedevita-Olimpijom

Košarkaši Budućnost Volija ostvarili su pobjedu u najbitnijem dosadašnjem duelu Eurokupa. U okviru devete runde, na zatvaranju prvog kruga grupne faze, plavi su u "Morači" bili bolji od litvanskih Vulvsa, rezultatom 104:77 (29:18, 28:19, 25:24, 22:16).
Izabranici Andreja Žakelja odigrali su večeras ubjedljivo najbolju, najzreliju partiju u ovosezonskom izdanju Eurokupa, uz dobar šuterski učinak, ali i uz neuporedivo manje grešaka u odnosu na prethodne mečeve. U kojem će pravcu ići večerašnja utakmica bilo je potpuno jasno već sredinom drugog kvartala.
Budućnost Voli tako je sada uhvatila priključak za zonom plasmana u plej-of, ali što je još bitnije - sa ovakvom igrom naš prvak zaista ima čemu da se nada u ostatku takmičenja.
Izuzetno su Podgoričani otvorili meč - prvo serijom 7:0, pa Sulejmonovim pogocima za 20:12. Pola minuta uoči završetka prve četvrtine, Džuvan Morgan je pogodio za prvo dvocifreno vođstvo 'plavih' (27:16).
Do odlaska na odmor gledali smo istu sliku na parketu. Potpuna nadmoć Budućnosti, uz izvrstan šuterski učinak. Kenan Kamenjaš do kraja drugog kvartala pogodio je tri trojke, a Litvanci su bili potpuno zaustavljeni. Uz takvo izdanje, te uz seriju 6:0, Budućnost Voli u jednom je momentu bila i na plus 22, da bi na odmor otišli uz okruglih 20 poena prednosti - 57:37.&nbsp;
Nije podgorički sastav u trećem kvartalu dopuštao suparnicima ni da se ponadaju čudu. Na startu četvrte četvrtine uslijedile su salve aplauza oko 2.500 gledalaca u "Morači" - domaći su serijom 9:0 stigli do vođstva 91:63 i tada je bilo sasvim jasno kako će blistavu noć završiti sa trocifrenim brojem poena.

1084x550

Budućnost Voli dominirala i ubjedljivo savladala Vulvse: Blistava noć Podgoričana zaokružena sa 104 poena

Saobraćaj na putevima Crne Gore se, i pored poboljšanja vremenskih uslova, i dalje odvija usporeno i otežano uz kraće ili duže prekide zbog sniježnog pokrivača, odrona na kolovozu i izlijevanja rijeka iz vodotoka, kazali su iz Uprave policije.&nbsp;
Sve ovo, kako ističu, uz prisustvo magle na pojedinim dionicama puteva, povećava rizik od nastanka saobraćajnih nezgoda, zbog čega savjetuju da se na put ne kreće bez izuzetne potrebe, uz pojačani oprez.
- Podsjećamo vozače na obaveznu upotrebu pneumatika za zimsku upotrebu, na vozilima koja učestvuju u saobraćaju na putu na kojem ima snijega, leda ili poledice, ili koji je obuhvaćen Naredbom o vremenskom periodu i putu, odnosno djelovima puta na kojima je obavezna upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila a čija je primjena počela 15. novembra 2025. godine - precizirali su u saopštenju.
Apeluju na vozače da strpljivom vožnjom prilagođenom uslovima na putu doprinesu svojoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju.

Saobraćajna policija vozačima savjetuje oprez zbog vremenskih uslova

U Crnoj Gori jutros je najviše snijega u Beranama, 35 centimetara (cm), pokazuju podaci objavljeni na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Kako se navodi, na Žabljaku je jutros u sedam sati izmjereno 24 cm snijega, a u Pljevljima 19.
Visina sniježnog pokrivača u Kolašinu i Šavniku iznosi 13 cm, Rožajama 12, Gusinju osam i Plužinama šest.

Najviše snijega u Beranama i na Žabljaku

U Kičevu je poplavljeno nekoliko stambenih objekata i evakuisano je oko 100 osoba, saopštio je danas Centar za upravljanje krizama Sjeverne Makedonije.
Kako se navodi u saopštenju, ti ljudi iz poplavnjenih stambenih objekata u Prilepskoj ulici sada su smješteni u sportskoj dvorani „Hristo Uzunov“ i obezbijeđeni su im hrana, voda, kreveti, dušeci i ćebad.
Na terenu su intervenisale ekipe Crvenog krsta, Direkcije za spasavanje, Regionalnog centra za upravljanje krizama, lokalne vatrogasne jedinice, ekipe Javnog preduzeća Komunalec i Opštine Kičevo.
Registrovana su i izlivanja rijeke Zajaške u području iznad stadiona „Vlazrimi“ i nove škole „Sande Šterjoski“, kao i izlivanja rijeke Treske na poljoprivrednom zemljištu u područjima sela Bigor Dolenci, Vranešti i okoline.
Jake kiše pogodile su i ostale djelove Sjeverne Makedonije, pa je došlo do rasta vodostaja i izlivanja rijeka u Tetovskom, Gostivarskom, Bitoljskom, Prespanskom, Ohridskom i Kičevskom regionu.
Kiša, koja je juče padala cijeli dan, poplavila je pojedine stambene zgrade, poljoprivredno zemljište, podrume, a zabilježena su klizišta i odroni kamenja na nekim putevima.

Poplave u Sjevernoj Makedoniji: Evakuisano oko 100 osoba

Kada se 2025. godina bude analizirala u kontekstu političkih kretanja, moći će se izvući samo jedan zaključak: Ovo je bila godina za desničare, odnosno za populiste koji dolaze s ove strane političkog spektra, piše <a href="https://www.klix.ba/vijesti/svijet/populisti-ce-slaviti-2025-godinu-cijeli-svijet-skrenuo-udesno-trump-ih-poveo-u-velike-pobjede/251226095">Klix.ba</a>.
Od Evrope, preko sve tri Amerike pa do Japana, desničari su redom osvajali izbore ili utvrđivali svoju vlast, dok se lijeve i centrističke stranke još ne mogu pronaći u novoj političkoj realnosti.
<h2>Evropa krenula u desno, s jednim značajnim izuzetkom</h2>
U 2025. godini nije održano previše izbornih procesa u Evropi, ali tamo gdje jeste može se reći da su desničari odnijeli ogromne pobjede.
Na birališta su tako, između ostalih, izašli i građani Njemačke, zemlje koja je po svim važnijim parametrima najveća država u Evropskoj uniji. Iako je Fridrih Merc, aktuelni kancelar ove zemlje, uspio sastaviti vladu, njegov CDU definitivno nije pobjednik, već ta titula pripada radikalima iz AfD-a.
Pod vodstvom Alis Vajdel, koja je predstavila AfD kao znatno manje radikalnu stranku (iako to baš i nije u potpunosti tačno), njemački desničari su osvojili čak 69 mjesta više u Bundestagu nego što je to bio slučaj na prethodnim izborima.
AfD je učvrstio svoju poziciju glavnog političkog odabira na istoku Njemačke, suvereno osvajajući najviše glasova u Tiringiji, Saksoniji, Saksoniji-Anhalt, Meklenburgu i Brandenburgu.
Ove regije su ranije dijelile svoje glasove između radikalne ljevice (Die Linke) i SPD-a, ali te pokrajine sada, politički, pripadaju desnim radikalima.
Zemlja s kojom Njemačka dijeli najdužu kopnenu granicu, Češka Republika, takođe je u 2025. godini održala parlamentarne izbore, te dobila i novu vlast.
Umjesto dosadašnje koalicije okupljene oko centrista iz SPOLU-a, na vlast se vratio Andrej Babiš, čija je stranka ANO 2011 dobila 80 mandata u parlamentu i s radikalima iz SPD-a te strankom Motorista došao do potrebne većine za formiranje vlade koju će sam predvoditi.
Još jedna zemlja koja dijeli ogromnu granicu s Njemačkom je i Poljska, koja je u godini iza nas imala predsjedničke izbore. Pobjedu je, u drugom krugu i dosta tijesno, odnio Karol Navrocki iz desničarske stranke PiS.
Pobjeda Navrockog došla je kao znak uzbune za aktualnu vladu koju predvodi premijer Donald Tusk, koji ima naredne dvije godine da vrati povjerenje Poljaka u svoju liberalno-centrističku većinu.
Na kraju se kao izuzetak ističe Nizozemska, gdje je zabilježen jedini značajan poraz desničara u Evropi. Na vanrednim izborima organizovanim jer su radikali iz PVV-a napustili ionako krhku većinu u parlamentu pobjedu je, pomalo iznenađujuće, odnijela stranka D66, a koju predvodi Rob Jeten.
Lider PVV-a Hert Vajlders se, računajući na talas populizma koji je zapljusnuo cijeli svijet, odlučio srušiti vlast i nadati se da će u naredne pregovore ući stabilniji, ali je na kraju samo izbacio svoju stranku iz bilo kakve kombinacije za formiranje vlasti.
Iako su izbori održani u oktobru, pregovori o formiranju vlasti još nisu završeni, ali je jasno da će predvodnik biti D66 i da sada biraju između lijevo-liberalne i centrističke koalicije.
<h2>Južna i Centralna Amerika, pod Trampovim pritiskom, sve više padaju u populističke ruke</h2>
U Južnoj i Centralnoj Americi je održano nekoliko važnih izbornih procesa u 2025. godini, a ističu se Argentina, Honduras i Čile, gdje su desni populisti ili konsolidovali vlast, ili došli do nje.
U Argentini, potpomognut finansijskom inekcijom od 40 milijardi dolara koja mu je stigla od Donalda Trampa prije izbora, predsjednik Havier Milei je konsolidovao svoju vlast većinom u parlamentu.
Time mu je otvoren put za još radikalnije politike, koje su već rezultirale u hiljadama izgubljenih radnih mjesta, ali koje očigledno imaju podršku stanovništva.
Iako je Tramp imao svoj uticaj i na izborni proces u Argentini, nigdje ga nije imao tako otvoreno i poprilično nadmeno kao u Hondurasu.
Prije predsjedničkih izbora, Tramp je otvoreno prijetio Hondurasu sankcijama ako novi predsjednik ne bude Nasri Asfura, što se na kraju i desilo, uz pomalo nevjerovatan scenarij.
Zbog brojnih neregularnosti, veliki broj glasova je ručno izbrojan te je tek krajem decembra Asfura i službeno proglašen za pobjednika, čime se Honduras "spasio" američkih sankcija, ali i Tramp, pored Najiba Bukelea u El Salvadoru, dobio još jednog saveznika u tradicionalno nepredvidljivoj Centralnoj Americi.
Na kraju vrijedi spomenuti i Čile, gdje je po prvi put na predsjedničkim izborima pobijedio kandidat koji je otvoreno podržavao Augusta Pinošeta, desničarskog diktatora koji je 16 godina suvereno vladao ovom zemljom, a iza sebe ostavio hiljade ubijenih osoba.
Hose Antonio Kast je porazio kandidatkinju Komunističke stranke Žanet Žara, a očekuje se da će njegovom pobjedom ova zemlja ponovo krenuti putem Pinošeta i njegove radikalno desne ideologije.
<h2>Japan dobio izrazito radikalnu premijerku</h2>
Na dalekom istoku vrijedi istaći Japan, koji je održao parlamentarne izbore u 2025. godini iz kojih je kao pobjednica izašla Sanae Takaiči, koja je postala prva žena na čelu vlade ove zemlje u istoriji.
Takaiči je na mjesto premijerke došla nakon što je prvo preuzela liderstvo u stranci LDP, porazivši dosta umjerenijeg kandidata Šinjira Koizumija.
Radi se o osobi koja se ponosi svojim nacionalizmom i konzervatizmom, a dovoljno govori i što kao uzora navodi bivšu premijerku Velike Britanije Margaret Tačer.
Iako još nije imala priliku da pokaže kako će voditi Japan, sve što je Takaiči najavila i sugerisala svojim izjavama pokazuje da i ova zemlja nije preživjela nalet populista koji je definitivno obilježio 2025. godinu.
<h2>Tramp kao figura s kojom populisti "žive i umiru"</h2>
Zanimljivo je da je populizam širom svijeta ponovo u porastu po povratku Donalda Trampa u Bijelu kuću.
U tom kontekstu, 2025. godina je dosta slična 2016., kada su se populisti širom svijeta ohrabrili Trampovom pobjedom i "progurali" se među stranke koje se decenijama nalaze na samom vrhu političke scene u svojim zemljama.
Ipak, loše vijesti za populiste su što njihove vlade generalno kratko traju i taj nalet bi mogao biti već na izmaku.
Već sljedeće godine su populističke vlasti u Mađarskoj i SAD-u na ozbiljnim testovima, a sve ankete sugerišu da ih čeka poraz. Vođeni tim sve izvjesnijim rezultatima, može se desiti i da ideja desničarskog populizma doživi svoj drugi krah tokom naredne godine.
Međutim, to je pitanje za budućnost, a populisti od Japana do Argentine mogu 2025. godinu apsolutno smatrati svojim ogromnim uspjehom.

Populisti će slaviti 2025. godinu: Cijeli svijet skrenuo udesno, Tramp ih poveo u velike pobjede

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation