Da li će predstavnik većinskog akcijskog kapitala preduzeća Vektra Boka i aktuelno rukovodstvo izmiriti poreski dug prema Opštini do 16. juna, čime bi bilo otpisano 550 hiljada eura kamate, jedno je od pitanja koje je na konferenciji za medije postavio vlasnik trećine akcija Danilo Matijašević. Povod za konferenciju bila je i odluka izvršnog direktora Milana Popovića da radnicima zabrani iznošenje podatka i informacija u javnost.
Vlasnik 33 odsto akcija u kompaniji Vektra Boka Danilo Matijašević prozvao je na konferenciji za medije u Hotelu Plaža članove odbora direktora, koji za osam mjeseci, kako navodi, nisu donjeli ni jednu bitnu odluku, i stečajnog upravnika Vektre Montenegro Radojicu Grbu da se izjasne jesu li sposobni da izvedu firmu na pravi put.
– Bili smo se dogovorili da se ulože sredstva u hotel Plažu i mi smo imali da sredstva, da otvorimo objekat „A“. Taj objekat ima oko 318 ležajeva i sa restoranom je mogao da funkcioniše ovog ljeta – navodi on.
Matijašević se osvrnuo na, kako je rekao, fiktivna ulaganja u Vekta Boku, zahvaljujići kojima su izvlačena sredstva za Vektru Montenegro u stečaju, o čemu je informisano tužilaštvo, a biće upoznat i Privredni sud.
– Vidjećemo kako je leglo na firmu 2,3 miliona eura od CKB banke. Na ove račune Vektra Boke nisu legle pare, ali znamo gdje su legle. Dostavićemo dokumentaciju, pošto izvršni direktor nije i ne želi da je dostavi. Ujedno je dao opoziv punomoći za CKB banku, u visini od 27 miliona eura – informisao je Matijašević.
Dodaje da je 1,3 miliona eura za izmirenje dugovanja prema Poreskoj upravi i dalje blokirano na računu notarke, te da je većinski vlasnik akcija iznevjerio dogovore koje su postigli.
– Da li će da završi otpis kamata za porez kod Opštine Herceg Novi u iznosu od 550 hiljada i kako to namjerava da uradi, pošto mu je rok do 16. juna – pitao je Matijašević.
Povod za konferenciju, kako je kazao jedan od zaposlenih, Vojin Miljanić, bila je i odluka izvršnog direktora Milana Popovića da radnicima zabrani iznošenje podatka i informacija u javnost.
– Pod zabranom iznošenja podataka, dokumenata i informacija podrazumijeva se odavanje podataka koji se odnose na rad i poslovanje Društava, posebno podaci koji se odnose na ukupan prihod i troškove poslovanja, vrijednost imovine, visina dobiti ili gubitka, način raspodjele dobitaka, pokriće gubitaka, visina zarade zaposlenih članova Odbora direktora, kao i odavanje ličnih podataka zaposlenih i svih drugih podataka, čije bi saopštenje neovlašćenim licima, zbog njihovog značaja i prirode, bilo protivno interesima Društva i interesima zaposlenih i onda nam se prijeti otkazom – istakao je on.
Kako navodi Miljanić, upravo stečajni upravnik Grba i menadžment blokiraju prodaju placeva u Njivicama i Igalu.
– Od prodaje tih placeva trebalo je da budu namireni radnici iznosom u visini &nbsp;od oko 300 hiljada eura i Opština u visini od 200 hiljada. Ukoliko se to odradi do 16. juna, kamata prema Opštini bila bi umanjena. Oni to nisu u mogućnosti da urade do 16. juna. Opet će se kamata računati Opštini, pa prilikom druge prodaje, mi radnici ćemo opet biti iza države. Šta god da se poslije proda, radnici se neće naplatiti u potpunosti – kazao je Miljanić.
Matijašević je informisao da je menadžmentu ponudio otkup 10 odsto akcija, kako bi od tih sredstava namirio dugovanja prema radnicima Vektre Montenegro, aon bi isplatio radnike Boke kao većinski vlasnik.
Novinari koji su prisustvovali konferenciji pozvali su izvršnog direktora Milana Popovića i sekretara društva Ranka Grbavca za komentar, međutim Popović nije odgovarao da telefonske pozive, a Grbavac je kazao da nema ovlašćenje da daje izjave, prenosi RTHN.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Matijašević: Odbor direktora Vektra Boke bez bitnih odluka više od osam mjeseci

Glavni grad planirao je da i ove godine preuzme dio duga po osnovu kredita koji je Vodovod uzeo za izgradnju sekundarne kanalizacione mreže i proširenje sistema vodosnabdijevanja na teritorijama opština Zete i Tuzi.
U pitanju je dug od 437.330 eura, koji dospijeva za period od 1. januara do 31. decembra. Da li će Grad preuzeti na sebe ovu obavezu odlučiće odbornici u Skupštini Glavnog grada na sjednici koja je zakazana za 15. maj.
Direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić saopštio je za „Dan“ da je zahtjev za preuzimanje obaveze za ovu godinu Glavnom gradu uputio Odbor direktora preduzeća.
- Za potrebe investiranja u rekonstrukciju i izgradnju vodovodne infrastrukture na području Tuzi i Zete Vodovod se 2013. godine kod Investiciono razvojnog fonda zadužio 3.500.000 eura, po kamatnoj stopi od 5,5 odsto. Ugovorom iz 2022. godine, smanjena je kamatna stopa na 3,5 odsto na preostali iznos kredita od 1.850.000 eura. Glavni grad je 17. jula 2023. godine preuzeo 160.568 eura i u pitanju je dio duga koji se odnosio na Tuzi, dok je 31. maja 2024. godine preuzeo 437.330 eura i u pitanju je dio duga koji se odnosi na Tuzi i Zetu- glavnica je dospijevala u 2024. godini, što znači da je Glavni grad ukupno preuzeo 597.898 eura od toga kredita. Odbor direktora je ove godine uputio Glavnom gradu zahtjev za preuzimanje obaveze za 2025. godinu u iznosu od 437.330. Nakon što bude preuzeti taj dio dio, preostaje još iznos od 473.774 eura koji dospijeva u 2026. godini - saopštio je Aleksandar Nišavić.
Nišavić navodi da bi preuzimanjem kompletnog duga od strane Glavnog grada, preduzeće bilo oslobođeno kamate koja bi za 2024. 2025. i 2026. godinu iznosila oko 80.000 eura.

1250x600

1084x550

Glavni grad preuzima 437.000 duga Vodovoda

Prva banka blokirala je prije dva dana žiro račun Crnogorske plovidbe zbog kredita koji je prije dvije godine uzela ta brodarska kompanija. Prva banka je već u januaru htjela da odobri novo zaduženje Crnogorskoj plovidbi, u tom iznosu, na rok od tri godine, ali je Ministarstvo finansija poslije mjesec i po odgovorilo da brodarska kompanija zbog akumuliranog duga prema državi, ne može ući u taj aranžman koji se može definisati kao nova državna pomoć. To je za Radio Crne Gore objasnio direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić.
Tadić ističe da je nažalost došlo do blokade računa prije dva dana i da je u pitanju overdraft kredit u iznosu od 500.000 eura koji je podignut prije dvije godine.
- Taj kredit je već dva puta produžavan. Zašto je produžavan i zašto nije ranije vraćan, ja sad nemam tu informaciju. Međutim, po mojim informacijama, on je trebao biti produžen u januaru ove godine. Znači, bio je dogovor sa Prvom bankom da se on produži. Nakon što je dobavljena saglasnost od Ministarstva finansija da produžimo taj overdraft kredit, Prva banka nas je obavijestila da po nalogu Centralne banke više ne može da nam produži taj kredit nego da mora da se taj kredit zatvori. Mi smo se tada našli u nekoj nezavidnoj situaciji. Obratili smo se Ministarstvu pomorstva, jer nijesmo imali ta sredstva na računu da nađemo neko najbolje rješenje. Čekali smo odgovor Prve banke na koji način je to moguće završiti i oni su nam odobrili jedan kredit na tri godine za dug od 400.000 u tom trenutku za taj kredit - naglašava Tadić.
Ističe da još nijesu riješili taj problem, zato što su čekali mjesec i po dana saglasnost od Ministarstva finansija koju na kraju nijesu dobili.
- Obrazloženo nam je da zbog duga prema državi od 36 miliona sada ne mogu da nam daju saglasnost za novi dugoročni kredit, jer, ipak, bi se to smatralo kao neka nova državna pomoć - objašnjava Tadić.

Tadić: Novi kredit za Crnogorsku plovidbu nemoguć zbog duga prema državi

Država i Glavni grad u ovom momentu Košarkaškom klubu Budućnost Voli duguju 3,7 miliona eura.
To je saopštio čelnik našeg prvaka Dragan Bokan ističući da se nada da će u narednim sedmicama biti konkretnih koraka povodom finansijske situacije u klubu.
- Moram da kažem da smo u konstantnoj komunikaciji sa gradonačelnikom Sašom Mujovićem, koji želi evropsku Budućnost. To nam je potvrdio i premijer Milojko Spajić. Međutim, nijesmo dobili sredstva predviđena za prošlu godinu, a ovaj projekat ne može da iznese privatna kompanija, čak ni više njih zajedno. Država i opština Podgorica nam u ovom trenutku duguju 3,7 miliona eura i mi u takvoj situaciji ne možemo započeti narednu sezonu - naveo je Bokan gostujući na Televiziji Crne Gore.
&nbsp;Da su sve ispoštovali kaže da bi na kraju sezone bili u plusu 300 hiljada.
- I mogli bi da dovedemo ozbiljnog igrača. Nadam se da će se u narednim sedmicama nešto riješiti - optimističan je Bokan.
Još jedna zabinjavajuća vijest je da je ABA liga u najvećoj krizi od formiranja.
- Postoje klubovi koji neće da tuže ligu, jer žele da se sve riješi mirnim putem. Uz to, stižu poruke iz regiona, da nam liga nije potrebna. Na posljednjoj sjednici Skupštine, bilo je rasulo. Pominje se da specijalna pozivnica, koja bi vrijedila pola miliona eura. Ko to može da plati iz regiona. Jedino ovaj Kluž ili klub iz Beča koji se pominje. Nisam protiv proširenja, ali prvo moramo da sredimo vlasničku strukturu, jer niko nema pravo potpisa od klubova. Ističe nam TV ugovor, da ne govorim u kakvim uslovima se odvijaju sjednice - rekao je on.
Kaže da će u ponedjeljak učestvovati na sjednici.
- Ali ako se ne riješi vlasnička struktura, nećemo više ni učestvovati u njenom radu. Smatram da naše takmičenje treba da ima 12 vlasnika, koji bi imali ozbiljan profit i da se jasno zna ko ulazi, a ko izlazi iz lige i pod kojim uslovima. ABA liga je potrebna svima - naveo je Bokan.

Bokan: Država i grad nam duguju 3,7 miliona, ABA liga je u najvećoj krizi od formiranja

U narednoj godini će za otplatu duga iz prethodnog perioda biti neophodno obezbijediti milijardu eura, saopštio je ministar finansija, Novica Vuković.
- Najveći dio se odnosi na isplatu eurobonda iz 2018. godine na nivou pola milijarde eura, kao i svih dugova pojedinačno - rekao je Vuković u Skupštini odgovarajući na pitanje poslanika Građanskog pokreta URA, Miloša Konatara.
Vuković je rekao da dug nije nešto što treba da se prezentuje na način propasti, već je poenta zbog čega se to radi.
Konatara je zanimalo koliko danas iznosi javni dug Cme Gore i koliko se Vlada premijera Milojka Spajića ukupno zadužila i pod kojim uslovima, za godinu, odnosno od kada je izabrana do danas.
Vuković je kazao da je javni dug Crne Gore na 30. septembar ove godine iznosio 4,4 milijarde eura, odnosno 61,33 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, u iznosu od 617 miliona eura, neto javni dug Crne Gore iznosio je 3,8 milijardi eura, odnosno 52,84 odsto BDP-a.
Vuković je kazao da je 31. oktobra prošle godine, kada je 44. Vlada počela sa radom, zatekao zabrinjavajuće stanje u budžetu.
To je iziskivalo hitnu potrebu za zaduženjem, kada je Ministarstvo finansija na domaćem tržištu obezbjedilo 159 miliona eura i to iznos od 109 miliona kroz kredite sa komercijalnim bankama po ponderisanoj kamatnoj stopi od 6,55 odsto fiksno na godisnjem nivou, sa prosječnim rokom dospijeća 54 mjeseca.
Iznos od 50 miliona eura obezbijeđen je kroz državne zapise, uz prosječnu ponderisanu kamatnu stopu od 3,7 odsto.
- Ministarstvo je u priodu od godinu, odnosno od kraja oktobra prošle do kraja oktobra ove godine, uspješno obezbijedilo redovno servisiranje svih obaveza u ukupnom iznosu od oko 654 miliona eura - precizirao je Vuković.
U prethodnoj godini rada Vlade, ukupno zaduženje države iznosi 846,76 miliona eura. Izmirene obaveze po osnovu duga iznose oko 654 miliona, dok je stanje depozita 600 miliona.
- To govori u prilog tome da smo veliki dio obaveza servisirali iz redovnih prihoda države i stvorili fiskalnu rezervu za obaveze po osnovu otpate duga u narednom periodu - saopštio je Vuković.
Ministarstvo je, kako je podsjetio, u martu ove godine, u saradnji sa četiri renomirane banke, realizovalo transakciju emisije obveznica na medunarodnom trzistu u iznosu od 750 miliona dolara, odnosno nakon realizacije hedzing transakcije iznos je bio 687 miliona eura.

Vuković: Za otplatu duga u narednoj godini milijardu eura

Sjedinjene Države i Somalija postigle su u utorak sporazum kojim Vašington otpisuje dugove te siromašne zemlje Afrike od više od milijardu dolara.
U Somaliji decenijama traje građanski rat, krvava pobuna koju predvodi džihadistička grupa Al-Šebab, povezana sa Al-Kaidom, kao i česte klimatske katastrofe, piše AFP.
Sporazum su potpisali ministar finansija Somalije Bihi Egeh i američki ambasador u Mogadišu Ričard Rajli, koji su rekli da je bilateralni sporazum poništio dug Somalije prema Vašingtonu od 1,14 milijardi dolara.
To je dio ukupnog duga od 4,5 milijardi dolara prema nekoliko zemalja, koji je poništen u okviru sporazuma zaključenog sa Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom.
U poruci objavljenoj na mreži Iks, Egeh je zahvalio SAD-u na njegovoj "nepokolebljivoj podršci ekonomskim reformama i rastu u Somaliji".
Prema podacima Svjetske banke, oko 70 posto stanovništva Somalije živi sa 1,90 dolara dnevno.

Sjedinjene Države otpisale milijardu dolara duga Somalije

Elektroprivreda (EPCG) je, u periodu od 1. oktobra do 31. decembra, ponudila povlašćene uslove za otplatu zaostalog duga i potrošačima iz privrede. 
 
- Za tu kategoriju kupaca maksimalni broj rata je 30, minimalna rata iznosi 50 EUR, a u zavisnosti od visine duga, potrošačima iz privrede ponuđeno je više opcija za otplatu, počev od četvrtine duga odnosno 25 odsto, trećine, 33 odsto, i polovine do ukupnog iznosa duga - navodi se u saopštenju. 
 
U naznačenom periodu koliko traje akcija, EPCG će informisati kupce o povoljnostima i uslovima priključenja akciji. 
 
Pravo priključenja akciji Sporazum po povlašćenim uslovima - za potrošače iz privrede stiču kupci koji su platili posljednju fakturu izdatu u mjesecu potpisivanja sporazuma, kao i kupci koji poštuju Sporazum o izvršavanju obaveza po osnovu duga za utrošenu električnu energiju. 
 
- Sporazumom je omogućena otplata dijela duga uz priznanje ukupnog duga. Ponuđene opcije otplate četvrtine duga, trećine, polovine i ukupnog duga - navodi se u saopštenju. 
 
Iz EPCG su rekli da je minimalna rata za otplatu duga ovom vrstom sporazuma 50 EUR. 
 
- Maksimalan broja rata definisan ovom vrstom sporazuma je 30, a u periodu otplate duga uz uredno izmirivanje obaveza po sporazumu kupcu se neće obračunavati zatezna kamata - kazali su iz EPCG. 
 
Iz kompanije su naveli da se povlače predlozi za izvršenje kod nadležnih sudova koji su podnijeti radi prinudne naplate potraživanja kod kupaca, kao i za izvršenje kod javnih izvršitelja koji su podnijeti radi prinudne naplate potraživanja kod kupaca nakon plaćanja predujmljenih troškova. 
 
- EPCG, FC Snabdijevanje neće primjenjivati mjere prinudne naplate odnosno obustavu snabdijevanja električnom energijom i podnošenje predloga za izvršenje, dok dužnik uredno ispunjava sporazumom definisane obaveze - zaključuje se u saopštenju.

Povlašćeni uslovi za otplatu duga za potrošače iz privrede

Brat bivšeg premijera Dritana Abazovića, Džihan Abazović, izgubio je spor sa Zavodom za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore i dužan je da vrati državi Crnoj Gori dug od 38.508,50 eura, saopštio je politički pokret Alternativa Crna Gora. Džihad Abazović je kao zaposleni JZU Dom zdravlja Ulcinj u septembru 2009. poslat na specijalizaciju u Beograd. Kako su rekli iz alternative, nakon uspješno završene specijalizacije bio je dužan da se vrati u matičnu ustanovu i ostane na radu naredne četiri godine.&nbsp; - Međutim, nakon što se vratio, bio je na roditeljskom odsustvu godinu dana, a odmah nakon toga i na odsustvu zbog njege djeteta u trajanju od dvije godine, čime su se stekli svi uslovi da državi vrati novac koji je uložila u njegovo školovanje - naveli su iz Alternative na <a href="https://www.facebook.com/photo?fbid=1110948733726536&amp;set=a.439582517529831" target="_blank">Facebook</a> stranici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917130940_87d16a6ef87a2483d60ffe92fac9c86e842d7afc0ce17c868cd93fa27348590d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240917130940_87d16a6ef87a2483d60ffe92fac9c86e842d7afc0ce17c868cd93fa27348590d" data-rendition-name="original" width="2048" height="1886" loading="lazy" alt="odluka"> </figure>  Iako je ovaj sudski proces trajao dugo, interesantno je, kažu u Alternativi, da je Džihan uložio žalbu na prvostepenu presudu upravo u vrijeme kada je njegov brat Dritan bio premijer“.&nbsp; - Da li je ovo bio bratski savjet i zajednički pokušaj da se ošteti državni budžet?! Takođe, postavlja se pitanje ko je, kako i zašto omogućio Džihanu Abazoviću da dug vrati u ratama do 2028. godine, ako znamo da je prije dvije godine otvorio višemilionsku kliniku u Beogradu - zaključili su iz Alternative.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917130944_bcd89a6b0e1c2dc6d0d4d1a6b5b51e943047fd9b3856ad7606deaf53d0ef6c10.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240917130944_bcd89a6b0e1c2dc6d0d4d1a6b5b51e943047fd9b3856ad7606deaf53d0ef6c10" data-rendition-name="original" width="946" height="418" loading="lazy" alt="član 3"> </figure>  &nbsp;

Džihan Abazović mora da plati dug Crnoj Gori od 38,5 hiljada eura

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu kategorično je negirao da je 27. januara 2021. godine bio na ručku, kako se to navodi u optužnici, sa Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem, Ljubom Milovićem, Slobodanom Kašćelanom i Radojem Zvicerom.
To je izjavio odgovarajući na pitanja sudskog vijeća, kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, kao i na pitanja svog advokata Zorana Piperovića, koji ga je pitao da li je u januaru ručao sa nekim u restoranu na Grahovu.
– Nikada na Grahovu nijesam ručao sa tim osobama. U tom periodu imao sam i lično obezbjeđenje koje možete pitati, a možete pitati i gazdu i učesnike tog ručka – kazao je Lazović.
<h2>NIKADA NIJE TRAŽIO USLUGU ZA BILO KOGA</h2>
Rekao je da od svih osoba koje je sudija Radovanović nabrajao, poznaje jedino Ljuba Milovića jer je s njim radio u policiji, ali se nikada nisu družili. Ostale osobe ne poznaje, nikada ih nije vidio, osim Kašćelana, i to u pritvoru kada su mu ga pokazali.
Bivši policijski funkcioner iscrpno i do detalja odgovorio je na 36 pitanja koja mu je postavio njegov advokat Piperović, kao i na tri pitanja sudskog vijeća.
Lazović se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji su članovi, prema navodima optužnog akta, postali bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Saša Čađenović. Optuženi su da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi.
Na pitanje advokata Piperovića, Lazović je kazao da nikada nije od Katnića tražio bilo kakvu uslugu, ni za Duška Roganovića, niti za bilo koju drugu osobu.
Usluge, kako je rekao, nije tražio ni od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege.
– Nikada, ni profesionalno ni privatno, nijesam sa Katnićem pominjao Duška Roganovića – izjavio je Lazović.
Na pitanje advokata rekao je i da nikada nije vidio da njegov sin Petar Lazović posjeduje kriptovani telefon, niti da ima komunikaciju sa članovima kriminalnog miljea.
&nbsp;– Mogu da se zakunem u Petrov život i u Petrovu slobodu – rekao je Lazović.
Naveo je i da se protivio zapošljavanju svog sina Petra u Sektor, jer zna koliko je to težak posao, dok su poslovi u ANB-u bili mnogo lakši.
Pojasnio je da je njegov sin bio u Odsjeku za operativnu podršku, ali da nije bio šef nijedne grupe tog tima.
Sa sinom, kako je naglasio, nikada nije razgovarao o poslu niti je imao bilo kakvu privilegiju.
Na pitanje o dolasku Marka Miljkovića i Veljka Belivuka u Crnu Goru, Lazović je rekao da niko od službenika nije tačno znao kada će ući u zemlju.
– Naš cilj je bio izričit – da se kavačka kriminalna grupa dovede u vezu sa grupom iz Beograda – kazao je.
Dodao je da je cijela akcija bila koordinirana sa kolegama iz Srbije, a da je o njihovom dolasku saznao od kolege Milorada Žižića, kojeg je obavijestio tadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica, Milovan Pavićević, a njega Veselin Milić.
Više organizacionih jedinica bilo je upoznato sa akcijom, a kada je dobio informaciju o dolasku Belivuka i Miljkovića, upoznao je direktora Uprave policije, specijalnog tužioca, Odjeljenja bezbjednosti Tivat i Kotor, Centar bezbjednosti Herceg Novi, sektor kriminalistike, Interpol, kao i kolege iz Srbije – svi su, prema njegovim riječima, znali kada su ušli i kada su napustili Crnu Goru.
Na dodatno pitanje advokata, Lazović je rekao da su bili angažovani službenici kojima je rukovodio Enis Baković.&nbsp;
– Ne može se desiti da budu angažovani službenici nekog sektora, a da njihov rukovodilac to ne zna – rekao je.
Advokat Piperović se zatim obratio Lazoviću.&nbsp;
&nbsp;– Sramota me je od vas i izvinjavam se što ovo pitam, ali moram zbog navoda iz optužnice – da li ste ikada dobijali novac od sina? - pitao je Piperović.
– Ne, nikada. Od svog sina Petra nijesam dobio novac, osim ako ne računate rođendan, kada je imao običaj da mi kupi poklon – kazao je Lazović.
Na pitanje da li je s advokatom Piperovićem bio kod tužiteljke Sanje Jovićević, odgovorio je:&nbsp;
&nbsp;– Mogu da se zakunem u svoju familiju – djecu, unuke, grobove – da sa Piperovićem nijesam bio kod tužiteljke Jovićević u SDT-u – izjavio je Lazović, na šta je Piperović rekao da se i on kune u svoju djecu i unuke da nijesu zajedno bili.
Na ročištu 9. maja Lazović je iznio odbranu i negirao sve navode iz optužnice. Naglasio je da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i Katnića vodi politički proces, koji su, kako tvrdi, osmislili moćnici van Crne Gore – iz svijeta politike, diplomatije, biznisa i kriminala – a da su izvođači tih "radova" u Crnoj Gori.
<h2>FALSIFIKOVANJE DOKAZA</h2>
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je počeo iznošenje odbrane i ustvrdio da se radi o političkom procesu.
– Optužnica, kao i postupak, rezultat su odluke demokratski izabrane većine da Katnića treba da stigne ruka pravde i da SDT ne treba da primjenjuje odredbe o zaštiti ljudskih prava i sloboda – kazao je Katnić.
Naglasio je da je tužilac Šoškić falsifikovao dokaze – nije unosio originalne podatke. Prema njegovim riječima, tužilac nije unio desetine službenih isprava koje je dobio od Europola.
– Šoškić je to uradio sa direktnim umišljajem i time počinio krivično djelo zloupotrebe službenog položaja jer nije uvrstio dokaze koji su išli u moju korist – izjavio je Katnić.
Tokom odbrane podsjetio je i na reakcije pojedinih političara – Milana Kneževića, Moma Koprivicu, Nikolu Rovčanina – koji su se oglašavali i komentarisali odluke Ustavnog suda u vezi sa pritvorom.
Ukazao je da protiv Saše Čađenovića i Petra Lazovića nikada nije donijeto rješenje o potvrđivanju optužnice za formiranje OKG koju je, navodno, formirao Zoran Lazović.
&nbsp;– Optužnica ne ispunjava osnovne kriterijume predviđene ZKP-om u odnosu na Petra Lazovića i Čađenovića – kazao je Katnić.
Dodao je da odredbe ZKP-a zahtijevaju da se u fazi istrage i podizanja optužnice saslušaju okrivljeni o svim okolnostima.
Katnić je istakao da su u navodnoj organizaciji imenovana samo dva člana – on i Zoran Lazović – te da nema treće osobe.
Takođe je rekao da su brojne komunikacije koje demantuju optužnicu – sakrivene.
Naglasio je da želi da dokaže svoju nevinost i da mu je Forum za zaštitu ljudskih prava s razlogom pružio podršku u borbi za prava koja su mu garantovana.
Katnić je tražio ukidanje pritvora i kazao da je već više od godinu dana u zarobljeništvu.
Sudija Radovanović je odbio njegov prijedlog, a nastavak suđenja zakazan je za 19. jun.
Na pitanje sudije Radovanovića, Katnić je rekao da će njegova odbrana trajati još osam sati.

LAZOVIĆ: Nijesam bio na ručku sa Zvicerom, Kašćelanom, Belivukom, Milovićem i Miljkovićem; KATNIĆ: Ovo je politički proces

Smatram da od politički bliskih partnera moramo da dođemo u situaciju da budemo i snažni ekonomski saveznici na djelu - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na poslovnom forumu Crna Gora- Slovačka, u organizaciji privrednih komora dvije zemlje.
Crna Gora i Slovačka, kako je istakao, dijele iste političke vrijednosti i strateške ciljeve.
- Slovačka je među prvim zemljama koja je snažno podržala naš evropski put. Ali, naš potencijal prevazilazi političku i diplomatsku sferu - mi danas imamo šansu da izgradimo snažno ekonomsko partnerstvo kako bi naša saradnja dobila još jednu konkretniju i mjerljiviju dimenziju - ocijenio je Milatović.
On je poručio da biznis forum ne predstavlja samo simbol prijateljstva između Crne Gore i Slovačke, već i konkretan izraz obostrane spremnosti da se to prijateljstvo pretoči u jaču i smisleniju ekonomsku saradnju.
Milatović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, predočio tri ključna pravca za dodatan razvoj ekonomskih odnosa između dvije zemlje. Kazao je da slovačke kompanije sve više prepoznaju Crnu Goru kao sigurno i atraktivno tržište, dok crnogorske firme traže pouzdane partnere u evropskom prostoru.
- Zato mi je posebno zadovoljstvo što je naša Privredna komora, kojoj se ovim putem zahvaljujem, danas domaćin za 30 slovačkih privrednika u cilju razmjene iskustava i najboljih praksi sa predstavnicima naše privrede. Kao bivši ministar ekonomije mogu da kažem da se naša dva sistema dopunjuju - vaše iskustvo u industriji, energetici i logistici i naš potencijal u turizmu, obnovljivim izvorima energije i infrastrukturnim projektima - kazao je Milatović.
Kao drugu važnu oblast za razvoj ekonomskih odnosa on je naveo zelenu energiju i digitalna rješenja kao prostor za zajednički uspjeh.
- Crna Gora i Slovačka dijele sličnu prošlost a uvjeren sam istu budućnost - onu koja je digitalna, održiva i inovativna. U svijetu koji se ubrzano mijenja, zelena tranzicija i digitalizacija nisu više samo opcije - to su putevi opstanka. Crna Gora ima ogroman potencijal u obnovljivim izvorima energije, posebno u hidro, solarnoj i vjetroenergiji. Slovačka ima tehničko znanje i iskustvo u ovim oblastima - rekao je on.
Zajedno, kako je ocijenio, možemo razvijati projekte koji su profitabilni i održivi - i na korist obje zemlje.
- U oblasti digitalizacije Crnoj Gori trebaju partneri koji mogu pomoći u modernizaciji naše administracije, obrazovanja i javnih usluga - a slovačke IT kompanije već su prepoznate na evropskom prostoru po svojoj ekspertizi u ovoj oblasti - istakao je Milatović.
On je kao treći važan zaključak iznio da povjerenje gradi investicije - a investicije grade zajedničku, bolju budućnost za dvije države.
- Vjerujem da ekonomska saradnja počinje od povjerenja - između predsjednika država, vlada, između privrednih komora i građana Crne Gore i Slovačke. Na tome ćemo raditi još intenzivnije i znam da u predsjedniku Slovačke imamo pouzdanog partnera. U tom kontekstu, posebno me raduje najava obnove direktne avio-linije između Podgorice i Bratislave tokom sezone. Ova linija je ključan vazdušni most i konkretan korak ka povezivanju naših tržišta. Pomenuću još i turizam. Prošle godine smo zabilježili preko 33 hiljade noćenja turista iz Slovačke. To je veliki broj ali sam siguran da će uz ovu avio liniju taj broj bio još veći - saopštio je Milatović.
Rekao je da će Crna Gora stajati uz svakog kredibilnog investitora iz Slovačke - kroz jasne procedure, pravnu sigurnost, iste vrijednosti i tretman jednak onom koji imaju domaći investitori.
- Pozivam vas, kao predsjednik Crne Gore da razmišljate o našoj zemlji ne samo kao o tržištu, već kao o dugoročnom partneru sa kojim dijelite viziju razvoja, stabilnosti i prosperiteta - zaključio je Milatović.

Milatović na poslovnom forumu Crna Gora - Slovačka: Zajedno možemo razvijati projekte koji su profitabilni i održivi

Za realizaciju Plana pravedne tranzicije, koji se bazira na poslovnoj transformaciji Rudnika uglja Pljevlja (RUP), neophodna je dodatna finansijska i partnerska podrška, saopštio je izvršni direktor te kompanije, Nemanja Laković.
On je ugostio šefa odjeljenja za saradnju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Yngve Engstroema, sa timom eksperata i konsultanata u oblasti investicija, u cilju konkretizacije koraka za uspostavljanje partnerstva u cilju obezbjeđivanja podrške EU u procesu pravedne energetske tranzicije.
„Razvili smo 12 konkretnih biznis ideja koje imaju spremne planove i strategije razvoja. Imamo podršku vlasnika – Elektroprivrede (EPCG), kao i dobru saradnju sa državnim institucijama, ali su nam potrebni konkretni mehanizmi za dalje investiranje. Naš cilj je da obezbjedimo inicijalno finansiranje, nakon čega bi se biznisi dalje razvijali na tržišnim osnovama”, rekao je Laković.
On je, kako je saopšteno iz RUP-a, objasnio da su ti biznisi dugoročni i obezbjeđuju zapošljavanje dodatne radne snage na održivim radnim mjestima.
Laković je posebno naglasio potencijal IT sektora za razvoj u saradnji sa EU, uz napomenu da je riječ o oblasti koja zahtijeva dodatne infrastrukturne i kadrovske kapacitete.
Engstroem je kazao da je zadovoljan ostavarenom saradnjom i pohvalio predstavljeni Plan, istakavši da ovaj region ima značajne potencijale za razvoj zelenih energetskih rješenja.
„EU pruža podršku u sektorima kao što su IT, obnovljivi izvori energije, agrobiznis i transport. Više od 80 miliona EUR dodatne podrške dostupno je samo za zelenu i pravednu tranziciju Vladi Crne Gore kroz Plan rasta EU za Zapadni Balkan”, rekao je Engstroem.
Prema njegovim riječima, ključ uspjeha biće u povezivanju početnih državnih investicija sa fondovima EU i sprovođenju obuke ljudi, daljim investicijama i privlačenju novih privatnih investicija.
“Verujem da i među ljudima koji su se iselili iz Pljevalja, uključujući dijasporu, ima mnogo uspešnih poslovnih ljudi koji bi mogli biti pozvani da doprinesu investicionim naporima“, kazao je Engstroem.
Učesnici sastanka složili su se da je neophodno uspostaviti jaku bazu lokalnih partnera, ojačati saradnju sa investitorima i pojednostaviti administrativne procedure. Sprovođenje Plana rasta EU za Zapadni Balkan biće od posebnog značaja, jer će se njegova sredstva koristiti paralelno sa postojećim instrumentima koji podržavaju energetski sektor, ljudske resurse i poboljšanje poslovnog okruženja.

RUP: Neophodna dodatna podrška za realizaciju Plana pravedne tranzicije

Saopštenje Pokreta Evroap sad povodom oslobađajuće presude u slučaju bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelene Perović predstavlja još jedan opasan i krajnje neodgovoran pokušaj političkog pritiska na sudsku vlast, ocijenila je poslanica Demokratske partije socijalista Sonja Milatović.
- Možda PES ne razumije da je podjela vlasti temelj funkcionisanja države, nego zamišlja Crnu Goru kao državu u kojoj bi se sudovi ukinuli, a njihovu funkciju preuzimali partijski organi – kazala je Milatović pitajući se da li bi odluke o krivici ili nevinosti trebalo da donosi Glavni odbor PES-a, umjesto sudova.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpes-presudio-oslobadajucoj-presudi-perovic-pa-poziva-da-se-ne-prejudicira-necija-krivica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pozivanje na reformu pravosuđa u trenutku kada se osporava konkretna sudska odluka – bez uvida u činjenično stanje, bez poštovanja principa nevinosti i bez razumijevanja uloge suda – predstavlja ne samo politizaciju slučaja, već i direktnu poruku svakom sudiji: ako presudite „pogrešno“, postaćete meta vlasti – dodala je ona.
Prema njenim riječima, ukoliko PES sebe vidi kao evropsku stranku, a ne samo skup karijerista i populista, onda mora najprije prihvatiti i poštovati osnovna pravila evropske demokratije: ne presuđuje partija, presuđuje sud.&nbsp;
- Ne nameće se „adekvatna pravna ocjena“, kao što stoji u ovom politikantskom saopštenju, već se čeka ona koju donesu nezavisni sudovi – ma kakva bila – zaključila je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjelena-perovic-oslobodena-optuzbi-zbog-prodaje-stana-koji-je-dobila-pod-povoljnim-uslovima-kao-sudija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Sudovi da se ukinu, a PES da presuđuje?

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

,,Meni je cijela porodica u policiji; otac, stric, kum, tetak, prijatelji, uža rodbina, prijatelji, devedeset odsto mojih drugova su aktivni policijski službenici. I da nijesam završio Policijsku akademiju u Danilovgradu – a jesam uz odlične ocjene – čitav život jedem taj policijski hljeb. I onda neko zbog političkih poena blati moje i ime moje porodice, ukazuje da sam nepodoban, jer sam počinio prekršaj u ranoj mladosti, kada nijesam bio ni punoljetan...” Tako počinje svoju ispovijest za Televiziju E i Portal ETV Aleksa Rakočević, svršeni diplomac Policijske akademije, dvadesetpetogodišnji mladić kojem je, upravo zbog politike, razrušen san da se bavi policijskim poslom. Kao i njegov otac, stric, dobar dio njegove porodice.&nbsp; Aleksa je oženjen, ima dijete od dvije godine i mislio je da, kada je završio sa odličnim ocjenama Policijsku akademiju u Danilovgradu, da mu je trasiran put za službu u policiji: javio se na oglas da odradi pripavnički policijski staž u Odjeljenju bezbjednosti Kolašin.&nbsp; ZIMSKI SAN I GORKA JAVA&nbsp; &nbsp;Djelovalo je u početku da se njegov san postaje java.&nbsp; Naročito kada je iz kabineta ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića stigao u kolašinsku policiju mejl-obavijest da je Aleksa Rakočević izabran na konkursu da obavi pripravnički staž.&nbsp; Pretposljednjeg dana januara 2024. godine Rakočević je zadužio policijsku uniformu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030532_e47f6ee3b9151b5909ddc493120cb5678195dfc25a41831ceda9740548cb96f4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527030532_e47f6ee3b9151b5909ddc493120cb5678195dfc25a41831ceda9740548cb96f4" data-rendition-name="original" width="1110" height="1501" loading="lazy" alt="REVERS O ZADUŽENJU POLICIJSKE UNIFORME: Rakočević ga potpisuje 30. januara 2024. "> <figcaption>REVERS O ZADUŽENJU POLICIJSKE UNIFORME: Rakočević ga potpisuje 30. januara 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U dokumentu koji je pokazao tokom razgovora u redakciji Televizije E, Rakočević je otkrio dokument da mu je policijska službenica Dijana Mašković predala na zaduženje: ljetnju jaknu, ljetne pantalone, zimske pantalone, zimska košulja (komada dva), jednu ljetnju košulju i jedan opasač.&nbsp; Tako je Aleksa Rakočević započeo 30. januara 2024. godine pripravnički staž u policiji.&nbsp; RAD BEZ UGOVORA&nbsp; Bio je to vrlo čudan pripravnički staž. Jer, osim što je zadužio zimsku i ljetnju uniformu, Aleksa Rakočević - nije dobio i ugovor o pripravničkom stažu?!&nbsp; - Dva puna mjeseca sam radio bez ugovora, potpisivao sam službene zabilješke, sprovodio službene radnje, onoliko koliko sam mogao kao pripravnik zahvaljujući starješinama koji su čestiti i pošteni ljudi – priča Rakočević. &nbsp; A onda je došlo do preokreta. Prema riječima Rakočevića, zamjenik komandira kolašinske policije Slađan Vukićević je ,,naknadno obavijestio“ čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da mladi pripravnik – ima mrlju u dosjeu.&nbsp; Koja je to bila mrlja u bografiji Alekse Rakočevića? Ispostavilo se: prekršaj iz vremena kada je Rakočević bio mlađe maloljetno lice. Zbog tog prekršaja Rakočevićeva porodica morala je da plati nekih 250 eura prekršajne kazne. U međuvremenu, Aleksa Rakočević nije napravio ni jedan prekršaj, kamoli neki drugi, teži izgred i, sistemom rehabilitacije, prekršajna kazna mu je izbrisana iz dosjea. Ali je tu prekršajnu kaznu izgleda upamtio Vukićević i urgirao da Rakočević izgubi posao, za koji još i nije bio potpisao ugovor?!&nbsp; Prijava protiv Rakočevića je bila ,,uspješna“. Ubrzo mu je – 23. marta 2024. godine, nešto duže od dva mjeseca od kako je počeo pripravnički staž - oduzeta policijska uniforma koju je zadužio krajem januara. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030536_284d03b8901635d46dd6c0955d43313934d25fda3ec3171361d9c84ae618c15e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250527030536_284d03b8901635d46dd6c0955d43313934d25fda3ec3171361d9c84ae618c15e" data-rendition-name="original" width="1149" height="1600" loading="lazy" alt="VRAĆANJE ZADUŽENE UNIFORME: Revers koji Rakočević potpisuje 23.marta 2024."> <figcaption>VRAĆANJE ZADUŽENE UNIFORME: Revers koji Rakočević potpisuje 23.marta 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEZOBZIRNO TARGETIRANJE&nbsp; &nbsp;Da li je svoj ,,cinkaroški“ posao Vukićević uradio radi popravljanja vlastitog položaja? To je savim mogući motiv: zamjenik komandanta stanice policije je neposredni rukovodilac vođi bezbjednosnog sektora Božidaru Kovijaniću i jedini je u hijerarhiji obavezan da obavlja valja kontrolu i nadzor u radu ljudi koji rade u bezbjednosnom sektoru na teritoriji nadležnosti OB Kolašin.&nbsp; &nbsp;Možda je upravo ta činjenica – da optuži druge - ,,natjerala“ Vukićevića da, umjesto svoje odgovornosti, osim Kovijanića, prozove druge, sad već penzionisane policajce: Vanju Miletića, nekadašnjeg koamndira kolašinske stanice policije i Milije Vukanića, tadašnjeg načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin.&nbsp; Prijave su podnešene iako Kovijanić nije u dosjeu Rakočevića imao što da prijavi, &nbsp;Miletić nije imao zakonsku obavezu da obavlja nadzor, a Vukanić je samo potpisao propratni akt kojim se Komisiji za bezbjednosne provjere dostavlja izvještaj.&nbsp; Rakočević se pita - ko će da odgovara zbog neosnovanih krivičnih prijava protiv Kovijaniča, Miletića I Vukanića? Istovremeno, smatra da je nophodno utvrditi odgovornost onih koji su ga ,,zaposlili” bez ugovora o pripravničkom stažu, a onda ga odbacili bez zakonskog osnova.&nbsp; - Ko će da odgovara što sam dva mjeseca glumio policajca po ulici, vršio preglede, pretrese, radio sve službene radnje koje su bile potrebne, kao neko ko je pripravnik . Kako je ministar Danilo Šaranović mogao sve to da dozvoli i ko će za to da snosi odgovornost? No, izgleda da je njemu injegovima bitno da se on pojavi u medijima, da targetira i prijavljuje ljude koji su časno vodili svoj posao I časno zaslužili svoju penziju – upozorava Rakočević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030536_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250527030536_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NEZAKONITI PROGONI POLITIČKI MOTIVISANI: Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović"> <figcaption>NEZAKONITI PROGONI POLITIČKI MOTIVISANI: Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRIVIČNE PRIJAVE KAO PRESUDE Uzaludna upozorenja. Nije sve to spriječilo ministra Šaranovića da se obračuna sa penzionisanim policajcima: Miletić i Vukanić, kao i Kovijanić, osumnjičeni su za zloupotrebu službenog položaja, da su navodno Rakočeviću ,,frizirali” pozitivne bezbjednosne provjere?! &nbsp;- Kakve su to provjere? To su bezbjednosne provjere koje obavlja vođa bezbjednosnog sektora koji daje provjere sa terena, svoje mišljenje. Naravno, i evidenciju &nbsp;ako postoji, u dosjeu lica za koje se vrše provjere. S obzirom na to da ja nikad nijesam &nbsp;krivično kažnjavan, da sam imao taj jedan prekršaj za koji sam kažnjen novčano oko 250 eura. Zato sam rehabilitovan. Zbog toga je mišljenje policijskog službenika Kovijanića i bilo pozitivno u mom slučaju. Drugi službenici koji su radili bezbjednosne provjere za upis na Policijsku akademiju, ali i kasnije, takođe su mi davali pozitivno mišljenje, jer su to bile provjere sa terena – ističe Rakočević za Portal ETV.&nbsp; Napominje da je za upis u Policijsku akademiju bila neophodna pozitivna bezbjednosna provjera, koju je dobio. Nakon završene Akademije, naglašava Rakočević, ponovo su mu rađene bezbjednosne provjere, te da je dobio i licence za poslove zaštite đe su neophodne pozitivne ocjene.&nbsp; Policijski službenik Kovijanić, kao i dvojica penzionisanih starješina Miletić i Vukanić su, po ocjeni Rakočevića, časni policijski oficiri koji su zaslužili penziju radeći u službi.&nbsp; &nbsp;- Da su htjeli da rade nečasno, mogli su sa tih pozicija da obavljaju neka, za njih unosna, krivična djela, a ne da dobijaju krivične zato što su mene dali pozitivno mišljenje. To je totalna nebuloza, skupljanje političkih poena ljudi kao što je minsitar Šaranović i njegovi partijski drugovi. Isto je u slučaju izjave ministra Šaranovića kako suzbijaju kriminal, kako čiste policiju od kriminalaca. Vidimo kako to rade - sve kršeći zakone i po partijskim direktivama – kaže Rakočević u ispovijesti za našu redakciju. PONIŠTENA RJEŠENJA Objašnjava kako ima dva rješenja Vladine komisije za žalbe kojima su obarana rješenja ministra Danila Šaranovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030540_802b1d2af83ad4a78d0ac308bd9842b5f1d58235c226f2bbc92c0dd938179f28.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250527030540_802b1d2af83ad4a78d0ac308bd9842b5f1d58235c226f2bbc92c0dd938179f28" data-rendition-name="original" width="987" height="1369" loading="lazy" alt="DVA PONIŠTENA RJEŠENJA MINISTRA ŠARANOVIĆA: Kopija Rješenja od 12. decembra 2024."> <figcaption>DVA PONIŠTENA RJEŠENJA MINISTRA ŠARANOVIĆA: Kopija Rješenja od 12. decembra 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz lične dokumentacije Rakočević pokazuje rješenja Komisije za žalbe Vlade Crne Gore. I u prvom od 12. decembra 2024. godine, kao i u drugom od prije četrdesetak dana, 17. aprila ove godine, prihvata se Rakočevićeva žalba nakon što nije primljen za rad nakon javnog oglasa za rad pripravnika u upravi policije.&nbsp; Djelovi oba rješenja pokazuju kaoo je administrativna služba iz kabineta ministra Šaranovića nezakonito postupala.&nbsp; &nbsp;- Zbog propusta prvostepenog organa da Komisiji za žalbe dostavi cjelokupne spise predmeta, što ej u obavezi u skladu sa članom 125, stav 5 zakona o upravnom postupku, takvim postupkom onemogućio je Komisiju da ispita činjenično stanje, a samim time i zakonitost žalbene odluke - kaže se, između ostalog, u obrazloženju odluke Komisije za žalbe iz aprila kojima su poništili rješenje ministra Šaranovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030556_cdb71cd5a50d4f3cdeaebb2bde8b01838a6d3dc92b10979ea8080e04d3f81801.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250527030556_cdb71cd5a50d4f3cdeaebb2bde8b01838a6d3dc92b10979ea8080e04d3f81801" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="UZALUDNA PISMA MINISTRU: Rakočević"> <figcaption>UZALUDNA PISMA MINISTRU: Rakočević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Pisao sam više mejlova ministru unutrašnjih poslova Šaranoviću; ni na jedan mi nije odgovorio. Napisao sam zahtjev za prijem, da me saslušaju da objasnim situaciju, nikakav odgovor nisam imao – ističe Rakočević.&nbsp; Napominje da su ga pozvali iz Uprave za kadrove da preuzme rješenje i najavili mu da dođe radi potpisivanja saglasnosti nove, ko zna koje po redu.&nbsp; - U međuvremenu sam se javio i za ovaj oglas za 814 službenika i prošao taj dio urednosti prijave i opet došao u stanicu policije i opet potpisao saglasno za provjere. Znači i njima je više smiješno, ljudima koji rade te provjere. Na kraju, ko je dostojan a ko nije da nosi policijsku uniformu - o tome odlučuju ljudi koji nijesu nikad uniformu nosili nijesu, koji i ne znaju šta je policijski posao. Ja sam porodičan čovjek, imam ženu i dijete, radim pet poslova da bih preživio i prehranio svoju porodicu. Treba da ljudima kao što sam ja da se lomi vrat, da se sabotiraju, da budem proganjan zato što želim biti na pravoj strani zakona, što želim da svoje dijete izvede na pravi put sjutra? Želim odgovore, da bih znao kojim putem ću dalje – kaže Rakočević.&nbsp; Sudeći po dosadašnjim postupcima, prije svega ministra Šaranovića I čelnika Uprave policiej Šćepanovića, uzalud će Aleksa Rakočević čekati odgovora na svoja pitanja.&nbsp;

Tag: dug