Olovo i njegova rastvorna jedinjenja predstavljaju veliki razlog za zabrinutost s obzirom na to da spadaju u neke od najtoksičnijih hemikalija s kojima možemo da dođemo u kontakt u svakodnevnom životu - kaže u razgovoru za Pobjedu profesor sa Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Dušan Veljković.
Prema njegovim riječima, akutna trovanja olovom koja dovode do smrtnog ishoda su veoma rijetka, uz očigledne i prilično dramatične simptome, dok mnogo veći problem predstavlja dugotrajna izloženost jedinjenjima olova i njihova akumulacija u organizmu.
Komentarišući situaciju u vezi sa medicinskim i medijskim izvještajima o kontaminaciji olovom radnika lučkog preduzeća Port of Adria u Baru, Veljković ukazuje da je to, po svoj prilici, posljedica dugotrajne izloženosti radnika jedinjenjima olova na radnom mjestu, bez obzira na konkretan uzrok.
Ukazuje da je olovo veoma specifičan metal, koji se dugo koristi i eksploatiše i na našim prostorima, a nekoliko njegovih osnovnih karakteristika čine ga opasnim za čovjeka.
-Prije svega, olovo se vezuje za veliki broj proteina (uključujući i enzime) i remeti njihov rad. Zatim, olovo učestvuje u organizmu u hemijskim procesima tokom kojih se stvaraju veoma reaktivne i opasne hemijske vrste - slobodni radikali. Konačno, joni olova pokazuju izvjesnu hemijsku sličnost sa jonima drugih metala u organizmu, kao što su kalcijum ili cink. Zbog te sličnosti olovo može da ih zamijeni u organizmu i na taj način poremeti strukture ili hemijske procese u kojima navedeni metali učestvuju - pojašnjava sagovornik.
POBJEDA: Kako uopšte dolazi do trovanja olovom, koji su to ključni uzroci ili načini unosa ovog metala u organizam i koje su to neophodne mjere prevencije koje je trebalo praktikovati u lučkim uslovima?
VELJKOVIĆ: Do trovanja olovom može doći na nekoliko načina: udisanjem vazduha u kome ima čestica olova ili njegovih jedinjenja, korišćenjem hrane i vode u kojima je prisutna povećana količina olovnih jedinjenja ili apsorpcijom preko kože. Nažalost, neodgovorna upotreba olova u nekim ranijim periodima dovela je do toga da je danas jako teško ispratiti i iskontrolisati sve puteve kojima ljudi mogu da budu izloženi jedinjenjima ovog toksičnog metala. Najvažnije mjere koje mogu da se preduzmu odnose se na praćenje količine olova u vazduhu i korišćenje odgovarajuće zaštitne opreme. Ipak, potpuno rješenje problema sa olovom i njegovim jedinjenjima nadilazi mogućnosti pojedinačnih kompanija, čak i pojedinačnih država. Toksična jedinjenja olova ne poznaju državne granice. Stvarno i sistematsko rješenje biće postignuto samo putem pune saradnje na međunarodnom nivou.
POBJEDA: Da li je bilo sličnih slučajeva u Srbiji, koliko su česti i da li prilikom procjene rizika državni organi konsultuju istraživanja fakulteta i drugih referentnih instiucija?
VELJKOVIĆ: Da, kao i mnoge druge države u Evropi i svijetu, i Srbija ima ozbiljnih problema sa toksičnim jedinjenjima olova. Nedavno je objavljena studija u veoma cijenjenom naučnom časopisu Lancet Planetary Health koja pokazuje da djeca u Srbiji imaju jako visoke količine olova u krvi.
Razloga za to je mnogo. Srbija je zemlja u kojoj se olovo izdvaja iz ruda i prerađuje, što lokalno povećava količinu olova u zemljištu, vodi i vazduhu. Olovo se nalazi kao primjesa u uglju koji u Srbiji još u najvećoj mjeri koristimo za dobijanje električne energije. Olovo se koristilo i za pravljenje vodovodnih cijevi, a možete zamisliti kakve su posljedice toga. Na ovim prostorima smo relativno kasno zabranili olovni benzin, od čega se do danas nijesmo u potpunosti oporavili u pogledu štetnog uticaja olova na životnu sredinu i ljude. Dodajte tome opasnosti koje su u vezi sa višedecenijskim korišćenjem olovnih boja koje su i danas prisutne u našem okruženju. Sakupljanje olovnih predmeta, prije svega olovnih akumulatora predstavlja još jednu od opasnosti za ljude koji se time često nelegalno bave. Dakle, jako je veliki broj načina na koje možemo biti izloženi olovnim jedinjenjima. Uloga fakulteta i drugih naučnoistraživačkih institucija je u ovim slučajevima nezamjenljiva. Fakulteti imaju stručnjake i opremu kojom mogu da istražuju ovakve pojave, a studije koje se bave zagađenjem životne sredine sprovode se na svim državnim univerzitetima u Srbiji. Ipak, postoji još dosta prostora za poboljšanje koordinacije i komunikacije između načnoistraživačkih organizacija i državnih organa koji se ovim problemom bave.
POBJEDA: Kako olovo djeluje na tijelo, i koji su ključni rizici od trovanja olovom; drugim riječima da li ono može da bude letalno, odnosno kolika bi trebalo da bude ta izloženost pa da proizvede takav efekat?&nbsp;
VELJKOVIĆ: Olovo ostavlja posljedice na veći broj organa i sistema organa u ljudskom tijelu. Kada ga unesemo u organizam, putem krvi se distribuira do mozga, jetre, bubrega i kostiju, gdje se uglavnom akumulira s obzirom da može da zamijeni kalcijum u jedinjenjima. Olovo ostavlja ozbiljne posljedice na kardiovaskularni sistem: procjena Svjetske zdravstvene organizacije je da je samo u 2021. godini oko 1,5 miliona ljudi u svijetu umrlo od negativnih efekata olova na kardiovaskularni sistem.
Ne postoji bezbjedna koncentracija olova u krvi. Olovo nije biogeni element i nije poznata ni jedna njegova prirodna uloga u ljudskom organizmu. Postoje količine za koje se smatra da ne predstavljaju značajnu opasnost i to za odraslog čovjeka iznosi manje od 10 mikrograma po decilitru, dok je za djecu to 3,5 mikrograma po decilitru. Pazite, govorimo o mikrogramima, dakle milionitim djelovima jednog grama. Ipak, ni za te količine se ne može sa sigurnošću reći da ne izazivaju nikakve posljedice. Jedinjenja olova mogu da budu letalna u većim koncentracijama, ali konkretna količina se razlikuje za različita jedinjenja olova. Ipak, akutna trovanja olovom koja dovode do smrtnog ishoda su veoma retka. S druge strane, izloženost jedinjenjima olova i akumulacija u dužem vremenskom periodu predstavlju mnogo veći problem.
POBJEDA: Da li se ono u potpunosti može izlučiti iz organizma, ili se taloži i može da utiče na čovjeka na dubljem nivou?
VELJKOVIĆ: Nažalost, olovo koje se jednom akumulira u organizmu gotovo je nemoguće u potpunosti izbaciti. Ipak, postoje veoma efikasne terapije određenim helatnim agensima koje mogu u velikoj mjeri da uklone olovo i druge teške metale iz organizma, ali to se može raditi samo po preporuci ljekara i uz medicinski nadzor. Postoje ograničeni dokazi da korišćenje vitamina C u vidu suplemenata može da utiče na smanjenje koncentracije olova u krvi, ali istraživanja u tom smislu su još u toku i ne bi trebalo prerano donositi zaključke.
<h2>Oprezno sa zaključcima&nbsp;</h2>
POBJEDA: Ko bi, u situacijama poput ove u Baru, trebalo da se bavi kontrolom i da bude prva karika u preventivi, ili je potreban sistemski odgovor kako bi se izbjegle ovakve posljedice?
VELJKOVIĆ: Da bismo odgovorili na ovo pitanje prvo je neophodno da se jasno odredi uzrok povećane količine olova u krvi radnika. Prilikom razmatranja uzroka trebalo bi biti veoma oprezan. Zaista, najlogičniji odgovor bi bio da je ovo posljedica dugotrajne izloženosti radnika jedinjenjima olova koja su transportovana preko luke. Međutim, olovo često zna da nas iznenadi. Na ovim prostorima su se olovo i njegova jedinjenja decenijama nekontrolisano koristili. Najočigledniji primjer je masovno korišćenje olovnih boja koje se i danas nalaze na ofarbanim predmetima i građevinama i mogu da izazovu upravo ovakve posljedice o kojima danas pričamo. Dakle, put izlaganja radnika jedinjenjima olova određuje ko bi trebalo u konkretnoj situaciji ovime da se bavi. U svakom slučaju, problemi vezani za olovo i njegova jedinjenja ne mogu biti riješeni bez čitavog skupa sistematskih mjera.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ne postoji bezbjedna koncentracija olova u krvi

Tabloidizacija medija, uključujući i javne emitere, pojačano prisustvo emisija preko kojih se šire dezinformacije i govor mržnje, devalvacija novinarskih nagrada i loši uslovi rada samo su neki djelovi stvarnosti u kojima Crna Gora i medijski radnici dočekuju Dan novinara - ocijenila je&nbsp;
Crnu Goru, njene novinare/ke i institucije treba da zabrine izostanak truda da se kredibilni mediji očuvaju i dodatni prodor emisija, propagandista i političkih teoretičara zavjere koji pod izgovorom “drugog mišljenja” zapravo pokušavaju uništiti povjerenje u kredibilne medije i šire.
Nekontrolisani sadržaj televizija iz okruženja konstantno, i vjerovatno jače nego ikada, dopire do crnogorske publike, prenosi se na portalima, spuštajući dodatno ionako pogažene standarde kvalitetnog programa i novinarstva.
Novinari su u proteklih nekoliko mjeseci napadani i maltretirani na crkvenim skupovima, na protestima, stvorila se atmosfera u kojoj novinari moraju da traže „blagoslov“ jer će u protivnom biti napadnuti. Državne institucije nisu učinile skoro ništa da ih zaštite i time doprinijele atmosferi u kojoj su novinari legitimne mete. Sve to, uz hvalospjeve o brzom ulasku Crne Gore u EU, pa ćemo ovim putem predložiti nadležnima da uporede uslove rada i zaštitu novinara kod nas i Evropi.
Različito nacionalno-novinarsko organizovanje i hiperprodukcija nagrada po ovom osnovu dodatno ukazuju da se mediji umjesto na kredibilne i nekredibilne više dijele po nacionalnom predznaku, a njihove nagrade nerijetko završavaju u rukama onih čiji je cilj stvaranje nestabilnosti u društvu.
Iako se u javnosti stvara slika da su svi mediji isti, u Crnoj Gori postoje mediji koji odgovorno i kredibilno izvještavaju, a o čijem radu i više brinu i bolje ga čuvaju međunarodne nego domaće institucije i organizacije.
Značajan dio novinara i novinarki u Crnoj Gori i dalje nema adekvatne finansijske i druge uslove za rad, svoj posao obavljaju nezaštićeni, dok ih političari i institucije najčešće ignorišu i biraju kome će odgovoriti na pitanja i dati izjavu ili intervju, a standardi se urušavaju uvozom toksičnih sadržaja koji se prodaju u novinarskim formama.
Dodatno, svjedočimo inflaciji medija na malom tržištu, ne zna se ko ih i kako zaista finansira, što jasno govori da značajan dio njih nije održiv, već postoji kako bi se urušilo povjerenje u medije i zamaglila linija koja razdvaja kredibilne medije od propagandnih emitera.
U vremenu ugrožavanja demokratskih pravila funkcionisanja u svijetu i u Crnoj Gori kredibilno i profesionalno novinarstvo nikad nije bilo važnije - njegova funkcija čuvara
demokratije mora biti branjena i odbranjena – to je jedan od najvažnijih zadataka svih progresivnih djelova našeg društva.
Srećan nam Dan novinara!
Jelena Jovanović
 
 
Izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me

Standardi padaju, novinare maltretiraju, a institucije su saučesnici

Vrhovno državno tužilaštvo jeste donijelo obavezujuće uputstvo u slučaju napada na novinare, ali se u praksi pokazuje da institucije ne postupaju uvijek efikasno - ocijenila je glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Kako je kazala, u njenom slučaju policija je brzo i profesionalno identifikovala i locirala osobu koja joj je prijetila smrću, dok je u daljem postupku naišla na tromost administracije, prije svega Osnovnog državnog tužilaštva.
- Vrhovno državno tužilaštvo jeste izdalo obavezuće uputstvo u slučaju napada na novinare, međutim u praksi se susrela da je policija brzo i profesionalno odradila posao u identifikovanju i lociranju osobe koja je njoj prijetila smrću, a da je u daljem postupku naišla na tromost administracije, prvenstveno Osnovnog državnog tužilaštva, zbog toga što je nekome iz vlasti odgovaralo da se te prijetnje nastave pune dvije godine - kazala je Nikolić.
U Crnoj Gori se danas obilježava Dan novinara, u znak sjećanja na 23. januar 1871. godine, kada je na Cetinju izašao prvi broj lista „Crnogorac“. Prema riječima Nikolić, ovaj praznik se i ove godine dočekuje u ambijentu koji se, u odnosu na prethodne godine, dodatno pogoršao.
Na jučerašnjoj konferenciji Instituta za medije i Sindikata za medije, podsjetila je ona, saopšten je podatak da su tokom prošle godine zabilježena 33 napada na novinare. Nikolić je ustvrdila da bilježimo nove napade, prijetnje, ali i pritisci institucija.
- Dočekujemo ovaj praznik u ambijentu u kome se bilježe prijetnje, naročito onlajn prijetnje, bilježe se novi napadi na novinare, bilježe se politički pritisci na novinare i na medije i bilježe se svojevrsni pritisci institucija, sa čim se nijesmo susretali često, u smislu neodgovaranja na upite novinara, takozvano ćutanje administracije i razne druge vrste disciplinovanja medija. Ono što vlast i institucije pokušavaju da postignu je tjeranje medija da se bave temama koje zapravo njima idu u prilog, a ne onim što je osnovna funkcija medija da budu promatrači i regulatori društva, posebno političara - rekla je Nikolić.
Ona je ukazala da svaka prijetnja upućena novinarima ide u prilog onima koji su na vlasti, jer se na taj način proizvodi strah i obeshrabruje dalji rad.
- Da li vlast u tom trenutku ima veze sa tim ili nema apsolutno nije važno, važno je da novinar ostane zastrašen. Da li je zastrašen nekim drugim povodom ili zaista te prijetnje podstiče vlast to je druga tema. Svaka vlast je spora kada su u pitanju prijetnje novinarima, ne samo naša nego praktično svuda na svijetu, rijetke su zemlje u kojima se ti slučajevi brzo rješavaju, čak i neka ubistva novinara dugo ostanu neriješena i rijetko se ko time ozbiljno bavi, uvijek u pozadini ima još nešto - istakla je Nikolić.
Govoreći o sopstvenom iskustvu, navela je da je policija u njenom slučaju brzo završila svoj dio posla, ali da je izostala reakcija tužilaštva.
- Vrhovno državno tužilaštvo jeste donijelo obavezujuće uputstvo u slučaju napada na novinare, ali problem je iz mog iskustva i iz onoga sa čim sam se ja susretala u radu institucije, je apsolutna tromost administracije, u mom slučaju policija je jako brzo završila svoj dio posla, pronašla osobu koja joj je slala prijetnje smrću, iskomunicirala sa kolegama na međunarodnom nivou, obavila sve, ali je Osnovno državno tužilaštvo bilo to koje nije u tom trenutku ništa preduzimalo i znate kad su stvari pokrenule - onog trenutka kad sam ja javno rekla da više neću ići ni u tužilaštvo, ni u policiju da dajem izjave, da rade šta god hoće - kazala je Nikolić.
Ona je dodala da napredak Crne Gore na listi Reportera bez granica zavisi i od objektivnosti izvještavanja, odnosno od toga ko su izvjestioci, imajući u vidu brojne izazove i opasnosti sa kojima se novinari suočavaju.
- Tu su i formalne obaveze koje država ispunjava u smislu donošenja novih zakona, novih regulativa koje se pobrinu za ono što je Evropskoj uniji i međunarodnim partnerima najvažnije u našem poslu - pluralizam medija koji mora biti garantovan. Dešava se da nama pluralizam medija ne garantuje ni bezbjednost, ne garantuje ni to da će institucije odgovarati na naša pitanja, ne garantuje nam ni to da nas političari neće targetirati kao što jesu i u protekloj i svih prethodnih godina. Pluralizam medija je nešto što se formalno i u praksi garantuje i kroz određene dotacije države ka medijima, dominantno ka javnim servisima, a ono sa čim se mi susrećemo na terenu je nešto sasvim drugo - zaključila je Nikolić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu TV E.

Nikolić: Prijetnje koje dobijaju novinari idu na ruku vlastima, njima odgovara da je novinar zastrašen a slučaj neriješen

V.O. (28) iz Podgorice uhapšena je zbog sumnje da je vanbračnog partnera ubola nožem u grudi nakon kraćeg verbalnog sukoba.
U Upravi policije su naglasili da je ovom događaju prethodilo nasilje u porodici.
- Juče je oko 14 sati dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Podgorica obaviještena od strane Hitne medicinske pomoći da im je prijavljeno da se u ulici Gavra Vukovića nalazi lice sa ubodnom ranom nanesenom oštrim predmetom. Na lice mjesta su upućeni policijski službenici gdje je po nalogu tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici izvršen uviđaj i izuzet veći broj predmeta i tragova, uključujući i nož za koji se sumnja da je sredstvo izvršenja krivičnog djela, koji će biti upućeni na odgovarajuća vještačenja u Forenzički centar - saopšteno je iz Uprave policije.
Njen partner je transportovan u Klinički centar Crne Gore na ukazivanje ljekarske pomoći, gdje je i zadržan radi daljeg liječenja.
- Policijski službenici su, preduzimajući intenzivne aktivnosti iz svoje nadležnosti na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti i potpunog rasvjetljavanja ovoga događaja, u saradnji sa postupajućim višim državnim tužiocem, došli do sumnje da je juče oko 13.30 sati, u stanu koji je lociran u naselju Malo brdo, V.O. (28) iz Podgorice, nakon kraćeg verbalnog sukoba sa vanbračnim suprugom istom nanijela ubodnu ranu u predjelu grudi - naveli su u policiji.
V.O. je uhapšena zbog sumnje na ubistvo u pokušaju i u zakonskom roku će biti privedena postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.

Podgoričanka uhapšena zbog sumnje da je nožem ubola vanbračnog partnera

Vlasti u Crnoj Gori prvenstveno proizvode ekonomsku nesigurnost, iz koje potom nastaju sve ostale vrste nesigurnosti, ocijenio je ekonomista Mirza Krnić u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Kako je naveo, pored kriza izazvanih globalnim dešavanjima poput ekonomske krize iz 2008. godine, pandemije kovida i rata u Ukrajini, na enormnu inflaciju i ekonomsku nesigurnost u Crnoj Gori značajno su uticali i domaći ekonomski programi.
- Vlasti produkuju prvenstveno ekonomsku nesigurnost iz koje nastaju sve ostale nesigurnosti, pa pored kriza koje su izazvane globalnim dešavanjima poput krize iz 2008.gone, covid krize i rata u Ukrajini, na enormnu inflaciju i ekonomsku nesigurnost mahom su uticali programi Evropa sad 1 i Evropa sad 2 - rekao je Krnić.
Dok se evropske integracije u Crnoj Gori često predstavljaju kao sinonim za napredak, stabilnost i bolji životni standard, najnoviji podaci Eurostata, prema riječima Krnića, pokazuju drugačiju sliku svakodnevice velikog broja građana. Prema tim podacima, čak 47,9 odsto stanovnika Crne Gore ne može da priušti neočekivani finansijski trošak, po čemu se Crna Gora, iako nije članica Evropske unije, nalazi ispred svih država članica po ovom negativnom pokazatelju.
- Podaci Eurostata govore da polovina građana ne može da priušti iznenadni trošak, dok druga polovina koja to može priuštiti ne znači da živi lagodan život - objasnio je Krnić.
On je ukazao da većina građana živi „od prvog do prvog“, bez obzira na visinu primanja.
- Većina građana živi od prvog do prvog u mjesecu, čak i oni sa značajnim primanjima da bi riješili stambeno pitanje uzimali su skupe kredite, a vidite kako su eksplodirale cijene na tržištu nekretnina. Ono što je kontinuitet svim vlastima u posljednjih 30 plus 6 godina to je produkovanje nesigurnosti kod građana, prije svega ekonomske nesigurnosti, a iz te nastaje sva druga nesigurnost. Mi uopšte nijesmo pripremljeni za bilo koju krizu - rekao je Krnić.
Podsjetio je i na posljedice ekonomske krize iz 2008. godine, kada su u Crnoj Gori zabilježeni pad zaposlenosti, pad investicija i rast javnog duga, kao i na period nakon kovid krize 2020–2021. godine, koji je obilježila visoka inflacija.
- Na krizu su nesporno uticali programi Evropa sad 1 i Evropa sad 2, a nesporan je i globalan uticaj krize na Crnu Goru. Ono što je sporno kod naših vlasti je to što su neaktivne i ne razmišljaju o tome šta će se desiti i da li uopšte naša Vlada vidi kolika je politička nestabilnost u svijetu, šta ako se desi novi rat? Došlo bi do rasta nafte i to bi se sve odrazilo na nas, a taj reaktivni pristup je nekako znakovitost i ove vlasti i prethodnih vlasti, gdje uopšte ne anticipiraju, ne razmišljaju kako da se pripremimo za krize, kako da ostvarimo i opšti interes i dobrobit u vremenima krize ukoliko se kao mali sistem prilagodimo. Ne koristimo prednosti koje imamo - zaključio je Krnić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu Televizije E.

Krnić: Kontinuitet vlasti u Crnoj Gori je produkovanje nesigurnosti kod građana, građani nijesu spremni ni za jednu krizu

Hronika

PERUNIČIĆ: Djecu i porodicu bih i danas povjerio na čuvanje Zoranu Lazoviću

PIPEROVIĆ: Ovo je jedina optužnica gdje je tužilac prigovarao dokazima koje je on predložio!

Društvo

Vukšić saslušan u Kotoru nakon tri prijave Pajković, još se čeka potez tužilaštva

Tag: dusan-veljkovic

Ne postoji bezbjedna koncentracija olova u krvi

Standardi padaju, novinare maltretiraju, a institucije su saučesnici

Nikolić: Prijetnje koje dobijaju novinari idu na ruku vlastima, njima odgovara da je novinar zastrašen a slučaj neriješen

Podgoričanka uhapšena zbog sumnje da je nožem ubola vanbračnog partnera

Krnić: Kontinuitet vlasti u Crnoj Gori je produkovanje nesigurnosti kod građana, građani nijesu spremni ni za jednu krizu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO