Filmski prvijenac crnogorske rediteljke Dušanke Belade – ,,Potop“, premijerno je prikazan u bioskopu ,,Sinepleks“ u Podgorici. U pitanju je film koji je nastao u produkciji Radio televizije Crne Gore, a ovom projekcijom obilježena je 81 godina postojanja RTCG.
Radnja ,,Potopa“ u centru ima potapanje Šavnika i izgradnju hidroelektrane, priču dobro poznatu crnogorskoj javnosti. U iščekivanju referenduma o izgradnji hidroelektrane, film pokreće ekološke teme, teme političke korupcije, slobode, kao i pritisaka na pojedinca, ali i kompromisa koje zarad ostvarivanja opšteg dobra nekad mora da učini.
Belada je prije projekcije kazala da su ovim filmom htjeli da na njima svojstven način prikažu stanje i trenutak u kojem se društvo nalazi, a ne da ispričaju priču.
- Nijesmo željeli da kritikujemo, niti da osuđujemo, već da prikažemo koje su to slabosti, lomovi i zbunjenosti koje se dešavaju pojedincu koji želi dobro sebi i svom okruženju, a pod pritiscima podjela, netolerancije unutrašnjih i spoljašnjih faktora to ne uspijeva da ostvari. Upravo zato smo kao simbol iskoristili Šavnik, grad na šavu tri slobodne pijaće rijeke, grad sa dva izlaska sunca i grad koji je u našem filmu glavni lik – rekla je ona, dodajući da su željeli da prikažu i prirodne ljepote i resurse Crne Gore na koje ne obraćamo dovoljno pažnje.
Belada je nakon premijere kazala da su ovim filmom pokušali da prikažu različita stremljenja u našem društvu.
- Liberalno naspram konzervativnog, moderno naspram tradicionalnog, strano naspram domaćeg i prosto ono što smatram da je najveći problem je taj crno-bijeli svijet u kojem živimo i nemogućnost da pokušamo ostvariti kontakt. To smo uvidjeli kao plodno polje za komediju, jer kroz humor se najlakše prepoznajemo – kazala je ona.
Producent filma je Vuk Vukadinović. Scenario potpisuje Jovan Bošković, snimatelj je Niko Tripunović, kostimografkinja Jovana Čelebić, kompozitor Milivoje Pićurić, montažer Luka Živković, a direktor fotografije Danilo Papić.
Uloge u filmu tumače: Momčilo Momo Pićurić, Stefan Kapičić, Branislav Bane Popović, Dragan Mićanović, Simo Trebješanin, Jovan Dabović, Pavle Bogojević, Jelena Laban, Marta Pićurić, Nada Vukčević, Miloš Pejović, Vukan Pejović, Davor Dragojević, Đorđije Tatić, Marko Baćović, Stefan Vuković, Miloš Kašćelan, Mirjana Spaić, Jelica Vukčević, Davor Klisić...
<h3>Momo Pićurić će zauvijek biti heroj crnogorskog glumišta</h3>
Dušanka Belada iskazala je neizmjernu čast što je imala priliku da sarađuje sa Momčilom Momom Pićurićem, ali i tugu što on više nije sa nama i što nije dočekao ovaj film.
- Imali smo čast što smo s njim sarađivali u ovom projektu i što je film sniman u njegovoj kući. To će biti njegova posljednja uloga, ali još jedna u nizu onih koji će nastaviti da žive. U našem filmu on igra narodnog heroja, a za sve nas koji smo imali priliku da sa njim sarađujemo, on će zaista biti i uvijek ostati heroj crnogorskog glumišta – rekla je ona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Podjele koče čovjeka koji želi da čini dobro

Sinoć je na Ljetnjoj pozornici na Cetinju, pod vedrim nebom i pred brojnom publikom, održan koncert glumca svjetske karijere, pjesnika i kantautora Rada Šerbedžije. Uz pratnju dugogodišnjeg benda „Zapadni kolodvor“, Šerbedžija je priredio veče puno emocija, poezije i muzike koje će se dugo pamtiti. U svom prepoznatljivom stilu, spojio je glumu, stihove i pjesmu, stvarajući intimnu atmosferu prožetu pričama, anegdotama i neposrednim dijalozima s publikom. Poseban trenutak večeri bio je nastup mlade crnogorske rediteljke i umjetnice Dušanke Belade koja se pridružila Šerbedžiji na sceni. U emotivnoj atmosferi, izvela je svoju autorsku pjesmu „Uspavanka“, a potom zajedno sa Šerbedžijom otpjevala baladu „U tvom srcu“, koju je Rade s Kemalom Montenom snimio prije 12 godina.&nbsp; Publika je pjesme Rada Šerbedžije dočekala s oduševljenjem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250706080712_2b37b42e9464e2c8a5961d77c24502ce3079f414116457b16aef33b3d607da34.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250706080712_2b37b42e9464e2c8a5961d77c24502ce3079f414116457b16aef33b3d607da34" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Publika "> </figure>  Veče je proteklo u duhu umjetnosti i zajedništva. Izuzetna energija, jedinstvena interpretacija i prepoznatljiva harizma Rada Šerbedžije, uz snažne emocije i gromoglasan aplauz, svjedočili su o njegovoj neraskidivoj vezi s publikom i univerzalnoj snazi umjetnosti. Koncert je održan u organizaciji Prijestonice Cetinje, Turističke organizacije grada i Centra za kulturu. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FghgYOVTl-ug%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FKd59yx6tQPY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vjera Ljuljđuraj

1250x600

1084x550

Veče energije i zajedništva: Šerbedžija oduševio publiku na Cetinju

Predstava „Proces“, prema tekstu Franca Kafke, u adaptaciji i režiji Dušanke Belade, biće izvedena večeras na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) u 20 sati, saopšteno je iz CNP-a.
Dramatizaciju teksta potpisuju Jovan Bošković i Dušanka Belada, scenograf je Jovan Bošković, kostimografkinja Gordana Bulatović, kompozitorka Marija Mitrović, a izvršna producentkinja Janja Ražnatović.
Uloge tumače: Vukan Pejović, Jelena Minić, Jovan Dabović, Pavle Bogojević i Stefan Vuković.
Osnovnu ideju, kako kaže rediteljka Belada, predstavlja nečovječnost sistema koji je stvorio čovjek.
- Život pojedinca u sistemu nije po mjeri čovjeka. Mračna je dubina u kojoj se na kraju podjednako utapaju svi slojevi društva jer, ma koliko izgledalo nemoguće, svaki pojedinac, pa i tvorac sistema, u sukobu sa aparatom na kraju plati danak. Jeziva je činjenica da se čovjekov aparat otrgao kontroli, višestruko nadmašio njegovu moć i bez pravila se usmjerava na pojedince. Ovakav sistem, između ostalog, igra i na kartu krhkosti čovjeka i njegove urođene sklonosti ka osjećanju krivice -zapisala je Belada.

Predstava „Proces“ večeras u CNP-u

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a najviša temperatura iznosiće 18 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, po kotlinama, tokom jutra ili prijepodneva očekuje se magla ili niska oblačnost koja se ponegdje može zadržati i tokom većeg dijela dana.
Vjetar će biti uglavnom slab i promjenljiv, na jugoistoku povremeno umjeren, sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus četiri do osam, najviša dnevna od šest do 18 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 18 stepeni

Crna Gora je tokom 2024. i 2025. godine ostvarila napredak ka daljem usklađivanju sa listom zemalja kojima je potrebna viza EU. Nakon regresije na početku 2025. godine, Crna Gora je kasnije ukinula sporazume o bezviznom režimu sa pet zemalja i smanjila broj sezonskih izuzeća od viza sa četiri na jedan, pa kao rezultat toga ukupan broj neslaganja između vizne politike Crne Gore i politike EU smanjena je sa 15 na devet, navodi se u danas objavljenom Izvještaju Evropske komisije (EK) o viznoj politici.
Kako se navodi u izvještaju, 27. oktobra 2025. godine, kao odgovor na unutrašnji incident vezano za turske državljane, Vlada Crne Gore uvela je privremeni vizni režim za građane Turske, sa primarnim ciljem očuvanja javnog reda i bezbjednosti crnogorskih građana. Pošto je privremena (iako bez poznatog datuma isteka), dodaje se, ova mjera se trenutno ne može smatrati trajnim prekidom bezviznog režima Crne Gore sa Turskom.
- Komisija će pratiti situaciju kako se bude razvijala - &nbsp;piše u izvještaju EK.
Zemlje bez viza koje primjenjuju šeme državljanstva za investitore predstavljaju inherentne bezbjednosne rizike jer potencijalno dozvoljavaju državljanima trećih zemalja koji bi inače bili podložni viznim zahtjevima da zaobiđu standardne bezbjednosne provere i dobiju pristup Šengenskom prostoru sticanjem državljanstva, upozoreno je.
- Crna Gora je zvanično okončala svoj program 31. decembra 2022. godine. Ipak, vlasti su nastavile da obrađuju zahtjeve za državljanstvo podnijete prije zatvaranja programa. Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2024. godine izdalo 1.282 odluke o dodjeli crnogorskog državljanstva podnosiocima zahtjeva i članovima njihovih porodica. Od aprila 2025. godine, 29 preostalih zahjteva je još uvijek bilo u obradi - piše u izvještaju.
Crna Gora je, ističe se, odgovorila na neke od prethodnih preporuka Komisije, posebno smanjenjem liste zemalja u režimu bez viza a kojima su inače potrebne vize za EU. Tu je i nastavak monitoringa preostalih zahtjeva za državljanstvo.
- Međutim, neka pitanja ostaju da se riješe - dodaje se.
Prvo je usklađivanje sa EU listom viza
- Crna Gora mora da uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima je potrebna viza. Crna Gora ne smije da odobrava više sezonskih ukidanja viza, uključujući i one zemlje koje su uklonjene sa stalne liste zemalja bez viza. Crna Gora bi takođe trebalo da uskladi svoje vizne procedure sa šengenskim standardima, posebno uvođenjem prikupljanja biometrijskih podataka (uključujući digitalnu fotografiju i otiske prstiju) kao dio ispitivanja zahtjeva za vize - navedeno je u izvještaju.
U međuvremenu, Crna Gora mora da sprovede ciljane bezbjednosne mere, kao što je pojačana provjera dolazaka iz država oslobođenih viza, i da dokumentuje njihovu efikasnost u smanjenju ilegalnih migracija i bezbjednosnih rizika.
Kada je u pitanju infrastruktura za podnošenje zahtjeva za vize, u pripremi za prelazak na revidiranu viznu politiku, Crna Gora bi trebalo da proširi svoje kapacitete za izdavanje viza kroz digitalizaciju elemenata procesa izdavanja, kako bi omogućila državljanima zemalja koje su trenutno oslobođene viza da podnesu zahjtev za vizu nakon što se izuzeće ukine.
- Ovo će olakšati administrativnu obradu i podržati usklađivanje politika. Crna Gora mora da obezbijedi da se pravni osnov šeme državljanstva za investitore ukine i da se svi zahtjevi koji su na čekanju u okviru sada ukinute šeme obrade u skladu sa najvišim bezbjednosnim standardima. Pored toga, mogući slučajevi dodjele državljanstava prethodno putem ove šeme licima koja su podložna međunarodnim restriktivnim jmerama moraju biti preispitani i poništeni gdje je to potrebno - zaključeno je u izvještaju Evropske komisije.

EK: Crna Gora nastavila da usklađuje viznu politiku sa EU, broj neusklađivanja smanjen sa 15 na devet

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da Hrvatska treba da gleda svoje interese i da se "ne gura u koaliciju voljnih".
- U ovim trenucima zbunjenosti Evrope i jedne drame koja još čeka katarzu u Ukrajini, gdje su poginule hiljade vojnika, nama ostaje da se nadamo da će biti više razuma. Ne želim da hrvatski političari i lideri budu među krivcima i među odgovornima jer nema potrebe za tim - rekao je Milanović na obilježavanju 34. godišnjice Hrvatskog vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman" u Zagrebu.
On je dodao da "treba gledati svoje poslove i svoje interese, ne gurati se ni u kakve koalicije voljnih, jer čemu onda služi NATO".
Milanović je upozorio da se "Evropa promijenila dramatično" i upozorio da se promijenila i situacija u NATO zbog stavova Sjedinjenih Američkih Država (SAD), saopštio je njegov kabinet.
- Slušamo o izvorima prijetnje, ne samo u riječima glavnog sekretara NATO, nego i nekoliko predsjednika država i vlada najvećih evropskih država. Slušamo o tome da je pitanje dana kada će doći do sukoba s Rusijom. Ljudi to slušaju i nije im svejedno. Strahuju, boje se, je li to istina i je li to moguće? Mislim da nije i mislim da je to s one strane pameti - ocijenio je Milanović.
On je pozdravio odluku Sabora o vraćanju obaveznog vojnog roka sljedeće godine, koji će trajati dva mjeseca, rekavši da Hrvatskoj "nedostaje oko četiri hiljade ljudi za formacijsku popunu".
- Mi u Hrvatskoj smo se opredijelili za to, to pozdravljam i mislim da je to dobra odluka, da ponovo uvedemo mogućnost služenja roka, koja nije obavezna - rekao je predsjednik, koji je ranije dovodio u pitanje mogućnost vraćanja vojnog roka.
On je upozorio da će uprkos tome nedostajati vojnika i ocijenio da "psihoza straha koja se stvara doprinosi tome da su ljudi pomalo rezervisani i ambivalentni".
- U međuvremenu treba graditi sposobnosti, znanja i naoružavati se, ali isto tako u pristupu pregovorima i dogovorima oko naoružanja ne zanositi se nekakvim hologramima strateških saveznika koji onda istu tu robu prodaju tvom susjedu, koji nije u NATO-u i to moderniju robu i ko zna šta još - rekao je Milanović.
On je ocijenio da Hrvatsku to, ipak, "neće koštati sigurnosti, jer se radi o malim državama".
- Neće to nas koštati kao 1991. godine ni u najgorem scenariju koji se, vjerujem, neće nikada dogoditi. Ali, ova cijela epizoda govori o tome da države, neću ih imenovati, gledaju isključivo svoje interese i prodaće svakome ko ponudi novac da bi zaradili i ostvarili strateški uticaj. Jedina država koja se tako ne ponaša su SAD - rekao je Milanović.
On je zaključio da "te lekcije treba polako usvajati, a ne zanositi se, &nbsp;biti lojalan i dobronamjeran, ali isto tako posmatrati stvari i gledati kakvi su odnosi".

Milanović: Hrvatska treba da gleda svoje interese i da se ne gura u koaliciju voljnih

Četvorica osumnjičenih za pokušaj ubistva vođe Kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera u Ukrajini pre pet godina i dalje su u pritvoru dok sud u Kijevu razmatra optužnicu u krivičnom postupku protiv njih, saopštila je kancelarija Generalnog ukrajinskog tužioca.
Prema odluci Evropskog suda za ljudska prava, Ukrajina je povredila ljudska prava osumnjičenima za pokušaj ubistva Zvicera u Kijevu 2020. – dvojici državljana Crne Gore i dvojici državljana Srbije – pošto su u pritvoru duže od pet godina.
Policija je posle pokušaja ubistva kriminalnog klana iz Crne Gore tada uhapsila Stefana Đukića i Emila Tuzovića iz Crne Gore, kao i Petra Jovanovića i Milana Brankovića iz Srbije.
Ukrajinsko tužilaštvo je u odgovoru za RSE 19. decembra navelo da okružni sud u Kijevu razmatra optužnicu protiv dvojice državljana Crne Gore i dvojice državljana Srbije koji se terete za pokušaj teškog ubistva.
Tužilaštvo je bez navođenja imena navelo da se jedan državljanin Crne Gore tereti za pokušaj teškog ubistva, učešće u grupi koja je planirala izvršenje dela, nedozvoljeno držanje oružja i korišćenje ili falsifikovanje dokumenata.
Ostala trojica, jedan državljanin Crne Gore i dva državljana Srbije, terete se za pokušaj teškog ubistva, učešće u grupi koja je planirala izvršenje dela i nedozvoljeno držanje oružja.
Tužilaštvo je navelo da se oni u skladu s rešenjem Podolskog okružnog suda u Kijevu nalaze u pritvoru i da je sudski postupak u toku.
Šta je prethodilo?
Oni su 26. maja 2020, kako je saopštila ukrajinska policija, u elitnom kvartu u Kijevu “u sačekuši” pokušali da ubiju Zvicera, koji je tom prilikom teško ranjen.
Nakon što su 2020. zbog pokušaja ubistva Zvicera, uhapšeni Đukić i Tuzović iz Crne Gore, kao i Jovanović i Branković iz Srbije, njihov ukrajinski advokat se krajem novembra 2024, zbog dužine pritvora, žalio Evropskom sudu za ljudska prava.
Evropski sud u Strazburu je u predmetu “Jovanović i drugi protiv Ukrajine” jednoglasno utvrdio povredu člana 5, Evropske konvencije o ljudskim pravima i naložio Ukrajini da trojici napadača isplati po 3.900 evra odštete.
U presudi od 25. septembra Sud je naveo i da su Đukić, Jovanović i Branković u pritvoru pet godina, jedan mesec i osam dana. Četvrti napadač, Podgoričanin Emil Tuzović se u presudi ne pominje.
Teško ranjeni Zvicer je nakon lečenja u Kijevu napustio Ukrajinu, i za njim i dalje tragaju policije nekoliko država.

Ukrajinsko tužilaštvo potvrdilo da su osumnjičeni za pokušaj ubistva šefa Kavačkog klana i dalje u pritvoru

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Tag: dusanka-belada