Ministar zdravlja Vojislav Šimun razriješio je direktoricu Opšte bolnice u Nikšiću Dušanku Milatović Perović zbog nepravilnosti u radu.
- Odluka o razrešenju uslijedila je nakon što je Komisija za kontrolu rada zdravstvenih ustanova, čiji je osnivač država, a koju je formiralo Ministarstvo zdravlja, shodno Planu i programu redovnih kontrola 1. jula 2024. godine izvršila kontrolu rada OB Nikšić, analizirajući medicinske, pravne i ekonomske aspekte. Nakon uvida u dokumentaciju, Komisija je utvrdila značajne nepravilnosti u radu menadžmenta i konstatovala da direktorica ove ustanove nije postupala u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, Zakonom o radu, te Pravilnikom o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika - saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Dodaju da je ustanovljeno da nijesu pravilno upravljali stimulacijama za zaposlene.
- Jer nije bio definisan interni akt za njihovu dodjelu, a neki zaposleni su stimulisani i za prekovremeni rad, što je dovelo do zloupotrebe budžetskih sredstava. Takođe, finansijski plan bolnice za 2023. godinu pokazuje prekoračenje predviđenih troškova, posebno za zarade, potrošni materijal i naknade po ugovorima o djelu - ističe se u saopštenju Šimunovog resora.
Na osnovu tih nepravilnosti Šimun donio je odluku da se Milatović Perović razriješi prije isteka njenog mandata jer, kako ističu u MZD, nije poštovala zakonske propise i opšte akte ustanove - što je prouzrokovalo štetu bolnici i doprinijelo nesavjesnom i nekvalitetnom obavljanju dužnosti.
- Nakon razrješenja Milatović Perović, ministar zdravlja je na osnovu zakonskih propisa donio odluku da za vršioca dužnosti direktora Zdravstvene ustanove JZU OB Nikšić, imenuje dr Zorana Mrkića specijalistu urologije, od dana 19. novembra 2024. godine do završetka postupka imenovanja direktora/ice na osnovu sprovedenog javnog konkursa, a najduže na šest mjeseci - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Direktorica Opšte bolnice Nikšić razriješena zbog nepravilnosti u radu

Umjesto što ide po emisijama i građanima pokušava da predstavi da je u Opštoj bolnici Nikšić sve u redu, iako svi Nikšićani vide da u ovoj ustanovi vlada potpuno rasulo, aktuelnoj direktorici bi bolje bilo, ako joj je toliko stalo do ovog zdravstvenog centra, da podnese ostavku - poručili su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS) u Nikšiću.
Oni su podvukli da je Dušanka Milatović-Perović nezakonito obavljala dopunski rad u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi. To je utvrdila, kako su kazali, nadležna Zdravstveno-sanitarna inspekcija, koja joj je na osnovu utvrđenih činjenica izrekla i kaznu.
- Dalje, zbog malicioznih komentara u politikantskom maniru, poručujemo direktorici nikšićke bolnice da svoje pare, čak i one koje je zaradila bez dozvole za dopunski rad, dakle protivno zakonu, zadrži za sebe, čak i da su joj džepovi preteški - naveli su u nikšićkom DPS-u.
Ono što ih brine jesu, kažu, posljedice njenog "neznavenog i nesposobnog upravljanja ustanovom".&nbsp;
- Koje mogu biti i više nego teške, a o tom traljavom upravljanju ustanovom ministar Vojislav Šimun, zbog političkih trgovina, ćuti, dok pacijente zaražene Kju groznicom vraćaju iz bolnice nepregledane, dakle - nezbrinute. Zaključno, ministre, hoćemo li Vam čuti glas povodom ovog još jednog skandala u OB Nikšić ili ste spremni da podnesete odgovornost za to što je usljed ovakvog upravljanja, odnosno neupravljanja, ovim regionalnim zdravstvenim centrom ugroženo pravo na zdravstvenu zaštitu građanki i građana ovog grada? - naveli su oni.
Poručili su ministru Šimunu da "ako nastavi da čuva fotelju Milatović-Perović" - postaje njen &nbsp;saučesnik u sistemskom urušavanju nikšićke bolnice i neobezbjeđivanju zdravstvene zaštite pacijentu.

1250x600

DPS Nikšić: Milatović-Perović svoje pare - i one zarađene protivno zakonu, da zadrži za sebe, Šimun postaje saučesnik u uništavanju bolnice

Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom 24. januara - Međunarodnog dana obrazovanja, ocjenjuje da, pored određenih iskoraka, brojni izazovi u obrazovanju predstavljaju priliku za kritičko sagledavanje stvarnog stanja i pravaca razvoja obrazovnog sistema u Crnoj Gori, a sve kako bi se unaprijedio ovaj sistem.
CGO cijeni da je važno istaći posvećenost i zalaganje resorne ministarke Anđele Jakšić Stojanović i njenog tima, koji su u protekle dvije godine započeli niz aktivnosti u pravcu poboljšanja kvaliteta obrazovanja, kako kroz reformu obrazovnih propisa, tako i kroz rješavanje zaostalih i pokretanje novih infrastrukturnih projekata.&nbsp;
- Ipak, složena politička realnost često vodi opstrukcijama neophodnih promjena i selektivnoj primjeni kriterijuma i politika u ovoj oblasti. Ilustrativan primjer je i izostanak napretka u postupanju po krivičnim prijavama koje je CGO podnio protiv bivše ministarke Bratić zbog nezakonitih razrješenja preko 220 direktora škola tokom 2021. godine, čime je državi pričinjena šteta od blizu pola miliona eura - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Iako je povećan nivo transparentnosti i izvještavanja u sektoru prosvjete, kako ističu iz CGO, i dalje je prisutna selektivnost u izboru rukovodilaca obrazovnih ustanova, što je posljedica izraženog političkog uticaja u tim procesima.&nbsp;
- Činjenica da gotovo polovina osnovaca ima odličan uspjeh ukazuje na hiperinflaciju ocjena, dok podatak da osnovne škole imaju veći procenat učenika sa negativnim ocjenama nego srednje škole otvara pitanja kvaliteta rane podrške, kriterijuma ocjenjivanja i pedagoških praksi. U takvom sistemu postoji opasnost da se istinski nadareni učenici izgube u masi formalne izvrsnosti, kao i da ocjena izgubi svoju osnovnu svrhu mjerila znanja i kompetencija. Preciznije, podaci Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za prethodnu školsku godinu pokazuju da je čak 46,29 odsto učenika od 3. do 9. razreda završilo školu sa odličnim uspjehom, 28,08 odsto sa vrlo dobrim, 20,49 odsto sa dobrim, 4,38 odsto sa dovoljnim uspjehom, dok je 0,75 odsto učenika imalo jednu ili više negativnih ocjena, što čini ukupnu prolaznost od 99,34 odsto. U srednjim školama, 24,62 odsto učenika imalo je odličan uspjeh, 32,15 odsto vrlo dobar, 34,44 odsto dobar, 8,39 odsto dovoljan, uz 0,4 odsto sa nedovoljnim uspjehom, uz ukupnu prolaznost od 99,55 odsto - pojašnjavaju iz CGO-.
Istovremeno, dodaju, 2025. godina donijela je važne reformske iskorake. Usvojen je dugo očekivani <a href="https://cgo-cce.org/2025/10/01/fleksibilniji-model-studiranja-ali-bez-sustinske-demokratizacije-ucg/" target="_blank">Zakon o visokom obrazovanju</a>, koji predviđa fleksibilnije modele studiranja &nbsp;ali i propušta priliku da demokratizuje Univerzitet Crne Gore (UCG), kao i izmjene Opšteg zakona o obrazovanju, kojima su uvedene strože odredbe o odgovornosti roditelja, nastavnog kadra i obrazovnih ustanova. Ovo jeste osnov za jačanje kvaliteta i odgovornosti u sistemu.&nbsp;
Podsjećaju da CGO, takođe, godinama ukazuje na potrebu da diplome budu zasnovane na znanju, radu i zaslugama, a ne na trgovini, falsifikatima i pukom formalnom ispunjavanju uslova.&nbsp;
- U tom kontekstu, pozdravljamo odlučnost u borbi protiv lažnih diploma, kao i odluku Vlade da obustavi priznavanje inostranih diploma sa visokoškolskih ustanova u regionu koje su pod istragom. Ipak, neophodno je učiniti korak dalje i javnosti predočiti konkretne rezultate. Iako su u pojedinim sektorima formirane komisije za provjeru sumnjivih zvanja i diploma i nema zvaničnih i objedinjenih podataka o ishodima tih procesa, dok su sudske presude rijetke - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Pozitivno je, kažu, i što je Vlada opredijelila 500.000 eura za podršku izvrsnosti crnogorskim državljanima koji studiraju na renomiranim stranim univerzitetima.&nbsp;
- Međutim, ostaje otvoreno pitanje: da li je uz ovu podršku trebalo jasno definisati obavezu povratka znanja i rada državi koja je to obrazovanje finansirala? Izostanak ugovornih obaveza o radu u Crnoj Gori nakon završetka studija može dovesti u pitanje dugoročnu svrhu ove mjere. S druge strane, ne mogu se zanemariti ni hronični problemi u akademskoj zajednici. CGO je ukazivao na slučajeve plagijata i kršenja etičkih kodeksa na UCG-u, od kojih su mnogi ostali bez adekvatne institucionalne reakcije. Istovremeno, nijesu jasni prioriteti u dijelu izdvajanja gotovo milion eura samo za primanja akademika CANU, uz njihov skroman doprinos reformama, a izostaje i kontrola diploma najviših funkcionera - dodaje se.&nbsp;
Ističu da Međunarodni dan obrazovanja treba da bude podsjetnik da statistika nije zamjena za znanje, niti visoka prolaznost garantuje kvalitet.&nbsp;
- Obrazovni sistem mora istovremeno prepoznavati izvrsnost, sankcionisati pedagošku nekompetentnost i neetičnost, te graditi kulturu odgovornosti kroz istrajan rad i stvaralaštvo, i to od osnovne škole do najviših akademskih institucija - zaključili su iz CGO.&nbsp;

CGO: Međunarodni dan obrazovanja u znaku vidljivog napretka, ali uz dominantne izazove

Djeca u ranoj dobi vole da maštaju, izmišljaju i prilično labavo tumače istinu. Ali to je za djecu dobro, svojstveno im je i nema tu nikakvog problema. Za taj proces odrastanja psiholozi kažu da je veoma bitan jer podstiče kreativnost. Sve je to jedna lijepa i zanesena igra koja od djece stvara odrasle ljude.
Problem nastaje kada neka djeca nastave da lažu i kada odrastu. A to već nije dobro, jer tada više nijesi zaneseni majkin maštar i sreća babina kreativna, već obični seoski lažov. Ovo „seoski“ nije neophodno, ali poslužiće tekstu.
Sjećate li se da smo u djetinjstvu često znali jedni drugima onako sočno da odbrusimo – LAŽEŠ. A onda bi, kao krunski dokaz, uvijek slijedilo: Zakuni se!
Ako se ne zakuneš – ne vjeruje ti se. Zakletva je bila završni pečat istine ili garancija da ćeš ispuniti obećano, a ne prevariti i slagati. Što je zakletva bila jača i morbidnija, to je čin bio sigurniji za onoga koji je zakletvu tražio.
Pa su: „Kunem ti se“, „Bez majke“, „Bez brata“ i slične bile blaže varijante, rezervisane za neke manje bitne „istine“ i obećanja.
„Krv bratu pio“, „Oči mi vrana vadila“, „Kostiju mi njegovih“, „Grob mi se iskopa“ bile su one ekstremne, nakon kojih više niko nije ni pomišljao da posumnja u iskrenost. Mogao si tvrditi da si sinoć pričao sa vanzemaljcem, ali ako to ispratiš sa jednim: „Jesam, vidio sam ga, sve nas rak raskuba’ ako lažem!“ – e, tu više nije bilo dileme. Istina je sigurna, ne igra se čovjek zdravljem porodice tek tako.
Mnogo kasnije, kada smo već postali odrasli i jedni drugima počeli da vjerujemo na riječ, ili bolje rečeno na iskustvo – jer onaj koji te nikad nije slagao vjerovatno i neće – kao i što nekima nikada nismo vjerovali jer su bili oni gore pomenuti seoski lažovi, počele su da se pojavljuju nove kletve i zakletve.
Generacija mladih „lažova“ počela je sve više da se kune u religijsko-pravoslavne mantre, najčešće tagovane oko Manastira Ostrog.
„Ostroga mi“, „Sveca mi“, „Ostroške mi grede“, „Dabogda me Vasilije ćero“, „Sažeži sve liše nejači“ (dobro, ovo posljednje je autorska kletva – credit by: žena-četnik).
I koliko god da je sve ovo bilo odvratno za slušati i koliko je kod normalnih građana stvaralo osjećaj nelagode i straha u kakvim svjetonazorima nove generacije odrastaju, ipak je nekako moglo da se proguta – jer je dolazilo od njih, od mladih, od djece.
Ili je makar do skoro dolazilo.
„Zakuni se“, kažu, „pred ikonom da se u Botunu neće graditi spalionica koja će zagađivati vazduh!“
Ovo više ne traže djeca i maloljetnici, već odrasli ljudi, odavno punoljetni, neki i pod brkovima. I sve to, kao garanciju, traže od gradonačelnika Podgorice.
Zamislite sada jednu scenu iz budućnosti, recimo iz 2050. godine, da ne idemo predaleko. Piše neki mladić lokalnoj upravi Zete i pita šta mu treba od dozvola za gradnju kuće na placu kupljenom nedaleko od Kolektora i može li dobiti garanciju da nema štetnih isparenja od spalionice.
„Imamo, kako nemamo“, odgovoriće kabinet nekog tadašnjeg Asanovića. „Hoćete li da vam pošaljemo TikTok zakletvu ili da vam ukratko prepričamo šta je tadašnji gradonačelnik Podgorice izrecitovao pred ikonom Glave Zete – Milanom Kneževićem?“
Da se vratimo na početak. Koliko daleko mora društvo da ode da jedni drugima ništa ne vjeruju, pa im kao jedini mehanizam istine ostane onaj institut iz djetinjstva – ZAKUNI SE.
I to ovoga puta pred svetinjom. Nije više „na suvo“. Mora malo ozbiljnije – sa ikonom, jer nisu to više oni mali lažovi.
I da ne mislite da su ovo izmislili Milan i Botunjani – nijesu. Ovaj biznis zaklinjanja pred svetinjama počeo je mnogo ranije, ali politički vrhunac je doživio 2020. godine.
Tada je politički lider svih deklarisanih Srba, Srba iz inata i pobrkanih Crnogoraca, Amfilohije Radović, znajući s kim ima posla, opozicione prvake spakovao u Manastir Ostrog da ih tamo makar malo približi istini.
Znao je morački tajnoznalac vrlo dobro koliko može vjerovati Mandiću, Kneževiću, Jokoviću, Dajkoviću i ekipi, pa je jedini način da ih uozbilji bio da ih u sred najveće pravoslavne svetinje ZAKUNE i zamoli da se ne izdaju čim izađu kroz vrata.
I uspio je. Ali ne zato što su se uplašili Svetog Vasilija, ostroških stijena ili duše Velikog vojvode Mirka, nego zato što su na tim pregovorima bile prisutne dvije mnogo veće svetinje.
„Svete ambasadorke“ Velike Britanije i SAD-a, u vidu živih ikona, bile su oltar pred kojim se zaklinjalo: Kunem se da neću slagati, izdati i prevariti, a ako to uradim – neka me stigne kazna američke i britanske administracije. Amin.
I eto đe smo stigli: od „bez majke“ do „bez ambasade“, od dječje igre do državne politike, od zakletve za klikere do zakletve za budžete, fotelje i procente.
Više se ne vjeruje dokumentima, institucijama, zakonima ni potpisima. Vjeruje se samo ikonama, kamerama i stranim pečatima. Ako nema svijeće – nema istine. Ako nema ambasadora – nema dogovora. Ako nema snimka – nije se desilo.
A narod? Narod i dalje stoji sa strane i viče: Zakuni se! Jer u zemlji đe su lažovi postali profesija, a bitange karijerni put, zakletva je ostala posljednja iluzija poštenja.
I nije problem što se oni kunu. Problem je što mi još uvijek glumimo da vjerujemo.
Sve vam je ovo istina, bez KVINTE ostao ako nije!

Kunem ti se

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, sa uslovima za padavine u južnim i centralnim predjelima i više suvog vremena na sjeveru i sjeveroistoku države.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom noći u većem dijelu zemlje se očekuje kiša, ponegdje pljusak i grmljavina, u višim planinskim oblastima na sjeveru ponegdje moguća kratkotrajno susnježica i snijeg.
Vjetar će biti mjestimično umjeren do jak, tokom noći na udare ponegdje i veoma jak, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura od minus jedan do devet stepeni, najviša dnevna od tri do 14 stepeni.

Danas oblačno, do 14 stepeni

Njemački vicekancelar Lars Klingbajl izrazio je frustraciju zbog odgovora Evropske unije na krizu na Grenlandu, upozorivši da se Unija ne smije vratiti starim obrascima nakon što je američki predsjednik Donald Tramp odustao od prijetnji zauzimanjem arktičke teritorije i uvođenjem novih carina evropskim zemljama, piše Politico.
- Svako u Evropi ko sada misli da se možemo opustiti i reći da se sve nekako dobro završilo, duboko udahnuti i nastaviti kao ranije, nije shvatio o čemu je ovdje riječ - rekao je Klingbajl za Politico na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Klingbajlovi komentari uslijedili su nakon vanrednog samita Evropske unije u Briselu, održanog sinoć, na kojem su se evropski lideri saglasili da poslijeratni svjetski poredak nestaje, ali su ostali podijeljeni oko najbolje strategije za dalji odnos prema Trampu.
<h2>„Bio sam izuzetno frustriran“</h2>
Klingbajl, koji obavlja i funkciju njemačkog ministra finansija, posebno je iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je Evropska komisija tokom protekle sedmice reagovala na krizu na Grenlandu, sugerišući da nije djelovala dovoljno hitno.
- Kada sam se u ponedjeljak vratio iz Brisela, bio sam izuzetno frustriran, jer sam u razgovoru sa Komisijom stekao utisak da je sve sjajno, da je sve na dobrom putu, a smatram da to nije primjereno s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo - rekao je Klingbajl.
Naveo je da ga je nezadovoljstvo tempom djelovanja EU podstaklo da se obrati kolegama u Španiji, Francuskoj, Holandiji, Italiji i Poljskoj, kako bi na virtuelnom sastanku naredne sedmice razgovarali, između ostalog, o ekonomskoj konkurentnosti, sirovinama i finansiranju odbrane.
- Hitnost i tempo koji su nam trenutno potrebni zapravo ne postoje i to me veoma zabrinjava. Veliki sam pristalica Evropske unije i vjerujem u nju, ali smatram da nekoliko zemalja sada mora preuzeti vođstvo - dodao je Klingbajl.
<h2>Odnos prema Sjedinjenim Američkim Državama</h2>
Klingbajl je takođe poručio da bi Njemačka trebalo da traži srednji put u odnosima sa administracijom Donalda Trampa, nastojeći da u najvećoj mogućoj mjeri očuva veze, uz istovremeno jačanje Evrope.
- Uvijek moramo pružati ruku saradnje i vjerujem da nikada ne smijemo sa naše strane uništiti ili ugroziti transatlantske odnose. Ali takođe vjerujem, i to sam jasno rekao posljednjih dana, da je važno da mi, kao Evropljani, budemo jasni i nedvosmisleni - poručio je Klingbajl.

Vicekancelar Njemačke: Nekoliko zemalja treba da preuzme vođstvo Evropskom unijom

Novi pokušaj čišćenja ANB-a od politički nepodobnih

Politika

Mirjana Pajković podnijela ostavku u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava

Hronika

Lazović, Jaredić i Đoković oslobođeni optužbi za zlostavljanje

Društvo

(FOTO) Asanović: Kod Mujovića postoji želja da otvorimo razgovore već sljedeće nedjelje; Spremni smo da učestvujemo u troškovima ako se gradnja kolektora obustavi

Tag: dusanka-milatovic-perovic