U prvom dijelu ovoneđeljne emisije Zdravi i uspješni, dr Duda ugostiće doktora prepoznatljivog po svom blagom osmijehu i reputaciji koja daleko prevazilazi granice njegovog grada pod Trebjesom.
Iz srca Crne Gore, on tiho i predano nastavlja svoju misiju - da svojim zlatnim rukama liječi, pomaže i inspiriše. Riječ je o dr Mitru Šaranoviću, specijalisti ortopedske hirurgije sa traumatologijom iz OB Nikšić.
Sa dva kraja spektra znanja, ali sa istom strašću prema ljudima i rastu - dolaze nam dvije sjajne žene. Za njih učionica nikada nije bila samo prostor za prenošenje znanja - ona je i prostor za buđenje strasti, mjesto gdje se njeguje radoznalost i grade mostovi razumijevanja.
Ono što ove dvije snažne žene dodatno povezuje jeste prijateljstvo koje je nastalo na temeljima istih vrijednosti - podrške, znanja, slobode i međusobnog osnaživanja. Danas one putuju zajedno - ne samo kroz razna mjesta, već i kroz ideje, projekte, iskustva. Njihova priča je dokaz da kada se dvije žene sretnu na istom putu, čitav svijet može postati bolje mjesto.
U drugom dijelu emisije, gošće dr Dude su Danijela Perišić, profesorica engleskog jezika u OŠ "Maksim Gorki" i član Glavnog odbora Sindikata prosvjete Crne Gore i Vesna Raičević, profesorica ekonomske grupe predmeta u SSŠ "Mirko Vešović" i aktivna saradnica Udruženja preduzetnica Crne Gore.
Emisiju Zdravi i uspješni možete pogledati sjutra u 12h na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DscFt0ESG9eU&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

„Zdravi i uspješni“ sjutra sa dr Mitrom Šaranovićem

Tema kojom će se doktorica Dušanka Novosel baviti u premijernoj epizodi nove sezone emisije Zdravi i uspješni je jedna od najvažnijih tema današnjice - ishrana u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja.
S obzirom na to da su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti širom svijeta, neophodno je da osvijestimo koliko hrana koju &nbsp;biramo može pomoći u očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova.
Otkriće i koje namirnice treba uključiti u našu ishranu i na taj način doprinijeti smanjivanju rizika od ovih bolesti.
&nbsp;U drugom dijelu emisije, gosti su Ivan Vuković, profesor na Fakultetu političkih nauka, i poslanik u Skupštini Crne Gore i njegov mlađi brat, Matija Vuković, arhitekta i vlasnik arhitektonskog biroa Massiv Architekture Design.
Emisiju Zdravi i uspješni možete pogledati danas u 12 sati na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAwa6pVLk4E8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

O ishrani u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja danas u 12 sati na TV E

U danima kad je „balkanski kasapin“ Slobodan Milošević na scenu postavljao nacionalizam, turbo folk i velikodržavni projekat koji je region koštao stotine hiljada života, masovnih grobnica i etničkih čišćenja, sjećamo li se kakva je atmosfera osnovnih ljudskih sloboda i sloboda izražavanja tada vladala? Od 2020. često pitam svjedoke tog vremena, je l' tada bilo gore nego danas? Odgovori su evoluirali od „praktično isto“ odmah nakon „oslobođenja“ do „neuporedivo gore“- danas!&nbsp;
Univerzitet je i dalje funkcionisao po inerciji iz socijalizma u modu autonomije. Profesori nisu bili preletači, jer je koncept dostojanstva i uspravne kičme i dalje slovio za „must have“ u moralnom kodeksu tog vremena. Najveći biznismeni tog vremena, poput Ćana Koprivice, bili su mecene reakcionarnih, antiratnih i progresivnih umjetničkih i političkih projekata u duhu samosvjesne države koja se bori za nezavisnost. Nisu bili hapšeni i proganjani zbog toga.
Sa jedne strane je divljala „Koka-kola, marlboro, suzuki“ antiestetika, a sa druge je buktala neustrašiva energija pobune i kreativnosti! Monitor, Antena M, Free Montenegro! Superiorna energija Liberala! Na Cetinju usred krvave balkanske sage dolazi svijet na čuveno Bijenale.
Slogani ovog umjetničkog festivalskog bisera bili su, na primjer, „Vidjeti u mraku“. Zatim, „Od kiča do krvi, samo je jedan korak“. I tadašnja progresivna scena zaista jeste vidjela. Postojala je antiteza svakom nacionalističkom divljanju. Dok je tadašnji Budva Grad teatar na Trgu od pjesnika promovisao vlažne velikodržavne snove, na Barskom ljetopisu branila se tvrđava slobodarske misli i antipropagandističke umjetnosti.
Zašto danas ne postoji slična reakcionarna energija u kulturi, a bogami ni u politici? Zato jer je ugušena! Zabranjena! Tabuizirana! Kompromitovana! Model poklapanja neposlušnih medija Aleksandra Vučića, prekopiran je u Crnoj Gori! Slobodan čovjek danas mora žestoko da se bori da bi sačuvao obraz od cunamija diskreditacije u režimskim medijima. Nema tog scenarija u kome bi takav čovjek dobio podršku od države, pa čak i za najprogesivnije projekte u društvu.
Baš kao i Vučićeva Srbija, i Crna Gora je danas policijska država. Teror politički kontrolisane policije i tužilaštva nemilosrdno guši svaki slobodarski misaoni koncept. Slučaj institucionalnog maltretiranja mimera Radosava Vrbice, diskreditacija uglednih medija, novinara i urednika, masovno otpuštanje onih koji su „sumnjivi da su komite“...? Gulag! Šta nam ostaje od opcija?
Moja predstava „Gospoda Glembajevi“, prije nekoliko dana je višestruko nagrađena na festivalu u Nišu, po sred Vučićeve Srbije. Podsjećam da sam od strane BIA uhapšen u Beogradu, na dan kada se ta predstava prethodni put izvodila u toj zemlji. Meni je zabranjen ulazak u nju, ali pred kreativnošću padaju i najveći totalitarizmi. Zato što su oni po difoltu banalni, programirani, nezgrapni naspram svake ljepote, poput međeda među balerinama.&nbsp;
Ostaje nam nužnost da branimo pozicije kulturne i civilizacijske superiornosti, umjesto što ćemo se getoizirati u sopstvene zablude, na svaku njihovu provokaciju.&nbsp;
Konačno, ostaje nam još veća nužnost da odbranimo ovu zemlju, kako znamo i umijemo. Institucionalna borba, svi vidimo, postala je smiješna. To je teren „namještenih utakmica“ i u njima ne treba učestvovati. Zašto bi zapadni svijet podržao jedan „Majdan“ u Ukrajini, a ne bi u Crnoj Gori? Zašto su u demokratiji poput Francuske sasvim normalni „nemiri“ kada Pariz gori makar jednom godišnje, a u Crnoj Gori bi građanska neposlušnost te vrste bila nazvana „esktremizmom“! Svijet se divi masovnim azijskim demonstracijama generacije Z, a ođe bi bili „Bemaksovi plaćenici“?
Svakog prokletog dana komadić ove zemlje biva otet, izbrisan, osvojen. Mi više nemamo koga što da pitamo! Mi više nemamo kome polagati račune. Mi smo građani koji žive u diktaturi. Mi moramo da reagujemo! Kako znamo i umijemo!
I zato, kažem opet, i reću ću po hiljadu puta - No passaran!

Odbranimo ovu zemlju, kako znamo i umijemo!

Rusija je u ranim jutarnjim satima pokrenula opsežan raketni napad na Ukrajinu, gađajući gradove u nekoliko regija i aktivirajući uzbune za zvazdušnu opasnost širom zemlje.
Ukrajinske vazdušne snage objavile su opšte upozorenje na raketnu prijetnju oko 5:20 po lokalnom vremenu, upozoravajući da je Rusija lansirala bombardere MiG-31. Sat kasnije, Vazdušne snage su objavile da je još jedan ruski MiG-31 poletio s aerodroma Savaslejka u Nižnjem Novgorodu, prenosi Kyiv Independent.&nbsp;
Avioni MiG-31 mogu nositi hipersonične rakete Kinžal, koje Rusija koristi za napade na mete duboko unutar ukrajinske teritorije.
<h3>Eksplozije u više ukrajinskih gradova</h3>
Ubrzo nakon prvog upozorenja, eksplozije su odjeknule u više ukrajinskih gradova. Prema informacijama medijske kuće Suspilne, detonacije su zasad prijavljene u Harkivu i Izjumu (Harkovska oblast), Kropivnickom (Kirovogradska oblast) i Poltavi.
Nakon drugog opšteg upozorenja, eksplozije su zabilježene u Černihivu, a nova serija detonacija čula se u Harkivu. Guverner Černihivske oblasti Dmitro Brižinski kasnije je izvijestio da je napad pogodio neimenovano preduzeće u gradu.
Napadi su još u toku, a informacije o šteti i žrtvama još nisu dostupne.
<h3>Različite vrste oružja u napadu</h3>
Prema Vazdušnim snagama, u najnovijem ruskom napadu korištene su balističke i krstareće rakete, kao i rojevi dronova tipa Šahed.
Napad dolazi samo nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Tramp tokom konferencije za novinare u Ovalnoj sobi juče pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da prestane ubijati Ukrajince.
<h3>Predstoji sastanak Trampa i Zelenskog</h3>
Tramp će se sutra sastati s predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući, gdje će dva čelnika razgovarati o ukrajinskim sposobnostima za napade na velike udaljenosti, potrebama protivvazdušne odbrane i mogućnosti da SAD Kijevu isporuči rakete Tomahawk.
Rusija je upozorila da bi rakete Tomahawk predstavljale značajnu eskalaciju koja bi zahtijevala agresivan odgovor, dok istovremeno Moskva noć za noći raketama velikog dometa napada ukrajinske gradove i civilne mete.
Moskva pojačava masovne napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu uoči zime, uzrokujući nestanke struje i teška oštećenja kritičnih objekata dok vrijeme postaje sve lošije, a noći duže.
Masovni raketni napad na Kijev 10. oktobra oštetio je termoelektranu u gradu i ostavio stotine hiljada domaćinstava bez struje. U napadu je poginulo jedno dijete, a 24 osobe su povrijeđene.

Snažan raketni napad na Ukrajinu, odjekuju eksplozije

Konferencija o ekonomiji Montenegro 2025, koju organizuje Privredna komora (PKCG), počeće danas u hotelu Splendid u Bečićima.
&nbsp;- Tokom dvodnevnog programa, učesnici će imati priliku da čuju diskusije o ključnim temama kroz šest panela i serijal razgovora Biznis iza scene: Priče koje inspirišu- rekli su predstavnici PKCG i podsjetili da je riječ je o prestižnom regionalnom ekonomskom događaju, čije je ovo 14. izdanje.&nbsp;
Istaknuti ekonomski stručnjaci, privrednici i profesori univerziteta u okviru panela će govoriti o uticaju globalnih ekonomskih trendova na region, ulozi počasnih konzula u snaženju ekonomske diplomatije, snazi radne snage, digitalnoj transformaciji, turizmu 365 i hrani za budućnost - inovacijama i investicijama u poljoprivredu regiona.
Iz PKCG su kazali da konferencija ima poseban značaj, jer se događa u periodu intenzivnih ekonomskih promjena i globalnih izazova.
&nbsp;- U takvom okruženju, okupljanje stručnjaka, privrednika i donosilaca odluka na jednom mjestu predstavlja ključnu priliku za razmjenu ideja i zajedničko kreiranje vizije budućeg razvoja. Stoga, zaključci događaja mogu biti svojevrstan kompas za region, pokazujući pravce kretanja i nove modele saradnje- poručili su iu PKCG.
&nbsp;Konferencija predstavlja jedinstvenu priliku za razmjenu znanja, povezivanje s liderima iz privrede, kao i promociju najboljih regionalnih poslovnih praksi.
&nbsp;Takva razmjena ne doprinosi samo trenutnim poslovnim rezultatima, već i dugoročnoj konkurentnosti regiona u evropskim i globalnim okvirima.
&nbsp;Na konferenciji će, kako se očekuje, učestvovati više od 300 učesnika iz zemlje, regiona i EU.&nbsp;
&nbsp;Konferencija će, kao i prethodne godine, ponuditi mogućnost organizacije B2B sastanaka, kao posebne vrijednosti tog važnog ekonomskog skupa.
&nbsp;- Konferencija je prilika za stvaranje novih inicijativa koje prevazilaze granice tradicionalnih sektora, podstičući kreativnost, održivost i pametan rast. Zahvaljujući uspjehu prethodnih 13 izdanja, događaj se prepoznaje kao mjesto gdje ideje postaju projekti, a kontakti partnerstva – čime dodatno osnažuje regionalni ekonomski identitet i otvara prostor za investicije i razvoj novih tržišta- rekli su iz PKCG.
&nbsp;Više informacija može se naći na sajtu www.kecg.me, preko kojeg je moguće registrovati učešće, a za konferenciju nije predviđena kotizacija.

Danas u Budvi konferencija o ekonomiji

Nekadašnji direktor FZO Sead Čirgić poručuje za Antenu M da je potrebno što prije uraditi rebalans Budžeta kojim će se za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema u ovoj godini obezbijediti dodatnih oko 60 miliona eura. Svako kašnjenje u reakciji, kako naglašava, ugroziće pravo na zdravstvenu zaštitu onih koji su za isti najviše vezani, penzionera i hroničnih bolesnika.
- Izjavu gospodina Jevta Erakovića treba shvatiti ozbiljno, tim prije što je i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, gospodin Vuk Kadić već najavio neophodnost donošenja rebalansa Budžeta, radi nesmetanog funkcionisanja zdravstvenog sistema, sa naglaskom da je to potrebno uraditi do kraja oktobra, što upućuje do kada će sistem imati novca”, ocjenjuje za Antenu M nekadašnji direktor FZO Sead Čirgić.
On je komentarisao opozicione tvrdnje da je zdravstveni sistem na ivici bankrota.
Podsjetimo, tokom skupštinske rasprave o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, poslanik DPS-a Jevto Eraković, upozorio je da će, ukoliko ne dođe do rebalansa Budžeta, odnosno novog zaduživanja, doći do kolapsa zdravstvenog Sistema, zbog čega će sistem, kako je poručio, nakon narednih 15 dana morati da stane.
Kazao je i da očekuje brzi odgovor na ove alarmantne podatke, jer, kako je naglasio, nije potrebno pojašnjavati kakve bi mogle biti posljedice.
Čirgić ističe da Eraković dolazi iz centra sistema.
- Osim toga, gospodin Eraković dolazi iz centra sistema, gdje, vjerujem, prepoznaje nagovještaje problema u zdravstvenom sistemu. Ono što se može pretpostaviti na osnovu javno dostupnih podataka, Budžeta fonda, projekcije potrebnih sredstava za narednu godinu, dinamike potrošnje, kao i konsolidovanih obaveza Fonda prema završnom računu Budžeta države za 2024. godinu, za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema u ovoj godini potrebno je obezbijediti, prema mojim procjenama dodatnih oko 60 miliona eura- smatra Čirgić.
Svako kašnjenje u reakciji, kako naglašava, ne samo Ministarstva finansija, već i Ministarstva zdravlja, koje, navodi Čirgić, poslovično kasni, na potrebe zdravstvenog sistema ugroziće pravo na zdravstvenu zaštitu onih koji su za isti najviše vezani, penzionera i hroničnih bolesnika.
- Takođe, bez dodatnih sredstava neće biti ni novca za zarade u zdravstvu. Ovo je još jedan test brige države za svoje građane. I umjesto što se čeka spasonosni recept stručnjaka iz Svjetske banke, koja će, između ostalog predložiti ukidanje Fonda, potrebno je uraditi upravo suprotno, obezbijediti njegovu punu autonomiju, sa stabilnim izvorima prihoda, kako bi se preduprijedili ovakvi problemi- poručuje Čirgić.
Poslanik Eraković saopštio je da su informacije koje je iznio na sjednici dobili od FZO.
Tim povodom, Antena M juče je pokušala da kontaktira Fond radi potvrde ili eventualnog pojašnjenja zabrinjavajućih podataka, ali komentar nijesu dobili. Odgovoreno im je kako nijesu u mogućnosti da im izađu u susret.

Čirgić: Za redovno funkcionisanje zdravstvenog sistema neophodno obezbijediti dodatnih 60 miliona eura, izjavu Erakovića shvatiti ozbiljno

U Osnovnom sudu na Cetinju nastavlja se suđenje protiv bivše načelnice Filijale MUP-a, Olivere Krivokapić, optužene za nesavjestan rad u službi zbog sumnje da nije pokrenula postupak za oduzimanje oružja Vuku Boriloviću, koji je u avgustu 2022. počinio masakr u naselju Medovina, usmrtivši deset osoba. Na današnjem ročištu pažnju su privukle oštre izjave advokata porodica žrtava Zdravka Đukanovića, koji je optuženu direktno povezao sa teškim institucionalnim propustima, kao i potresno svjedočenje Vesne Pejović, majke i bake žrtava, koja je kroz suze poručila da traži istinu i pravdu prije nego što ode “kod svojih”. S druge strane, optužena Krivokapić tvrdila je da je za oduzimanje oružja bila nadležna policija, negirajući ličnu odgovornost i ukazujući na propuste drugih institucija. Borilović je 12. avgusta 2022. godine u naselju Medovina na Cetinju ubio deset osoba, uključujući i dvoje djece, a potom je i sam stradao. Optužni predlog protiv Krivokapić podnijet je 6. marta 2025. godine. <h2>IZJAVA ADVOKATA PORODICA ŽRTAVA: Policija nije oduzela oruzje, iako je akt o tome donesen jula 2021</h2> Nakon današnjeg ročišta, izjavu je dao Zdravko Đukanović, advokat porodica stradalih: „Danas je saslušan svjedok Miroslav Zeković, koji je do maja 2022. bio na čelu Direktorata za upravne poslove. On se izjašnjavao o ključnim okolnostima u vezi sa postupkom koji nikada nije sproveden. Još 9. jula 2021. godine policija je sačinila akt kojim je trebalo pokrenuti postupak oduzimanja oružja Vuku Boriloviću – to nije učinjeno. To jasno ukazuje na nesavjestan rad u službi.“ „Optužena Krivokapić je za to odgovorna. Kao zastupnik porodica žrtava, nastavićemo da preduzimamo sve pravne korake kako bi svi koji su doprinijeli ovoj tragediji odgovarali u skladu sa zakonom. Nećemo dozvoliti da neko samoinicijativno stavi tačku bez pune odgovornosti.“ On kaže da odbrana pokušava prebaciti odgovornost na policiju, tvrdeći da oružje nije pronađeno prilikom pretresa, pa čak izražavajući sumnju da je pretres uopšte izvršen. Međutim, suština je u tome da je postupak oduzimanja morao biti pokrenut – bez obzira na to gdje se oružje fizički nalazilo.“ „Zakon o oružju jasno propisuje obaveze nadležnih. Postupak je formalno započet 9. jula 2021, ali nikada nije sproveden do kraja – što čini srž krivičnog djela.“ „Zeković je iznio stav da se oružje oduzima tek po pravosnažnoj sudskoj odluci, što nije tačno. Po zakonu, može se oduzeti i po službenoj dužnosti. Takve izjave unose konfuziju i ne doprinose rasvjetljavanju slučaja.“ „Nakon prikupljanja svih dokaza, podnijećemo inicijative i protiv drugih odgovornih – jer ova tragedija nije rezultat propusta samo jednog pojedinca“, kazao je advokat Đukanović. <h2>TUŽITELJKA: POSTOJAO ZAKONSKI OSNOV ZA ODUZIMANJE ORUŽJA</h2> Tužiteljka Aleksandra Adžić Živković izjavila je da je Filijala bila obaviještena da je protiv Borilovića podnijeta krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja. Po zakonu o oružju, to je dovoljan osnov za privremeno oduzimanje oružja. Bilo je poznato da je i ranije ispoljavao agresivno ponašanje. To oružje mu je moralo biti privremeno oduzeto – a nije.“ <h2>SVJEDOK ZEKOVIĆ: Krivičnu prijavu procjenjuje tužilaštvo</h2> Miroslav Zeković, bivši rukovodilac Direktorata za upravne poslove, izjavio je da krivična prijava mora biti procijenjena od strane tužilaštva. Oduzimanje oružja je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. On je iznio lični stav da nije bilo osnova da se pokrene postupak za oduzimanje oružja Boriloviću na osnovu krivične prijave.&nbsp; Na pitanje da li mu je poznato da postupak koji je pokrenut nije sproveden do kraja se odnosi na pušku kojom je izvršeno krivično djelo kazao da mu to nije poznato. Advokat Đukanović je na ovo izlaganje kazao da je ono sračunato kako bi se izbjegla materijalna istina i krivična odgovornost lica koja su bila uključena i odgovorna za nesavjesan rad u službi. <h2>Krivokapić: Policija je odgovorna</h2> Privremeno oduzimanje oružja je u nadležnosti policije. Ko će u tri sata poslije ponoći da dođe i oduzme oružje? Onaj ko je o tome obaviješten. Policija j e znala da Borilović posjeduje oružje, a u zapisnik su unijeli da ga nema. Nisu čak ni ispitali gdje se oružje nalazi ona je izrazila sumnju da je pretres uopšte i izvršen. Kazala je da krivične prijave se ne podnose filijali nego tužilaštvu. Zakon je precizirao u kojim situacijama se pokreće postupak za oduzimanje oružja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015171044_49c6013aea272ba41f3a667c67356ca64addb2a529edd00b286f70412c71d8b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251015171044_49c6013aea272ba41f3a667c67356ca64addb2a529edd00b286f70412c71d8b1" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Slučaj Medovina"> </figure>  <h2>EMOTIVNA IZJAVA MAJKE I BAKE ŽRTAVA</h2> Vesna Pejović, koja je u masakru izgubila kćerku i dvoje unučadi, u suzama je poručila: "Želim istinu prije nego što odem kod njih. Dobila sam krvave dokaze. Toliko propusta i boli je napravljeno. Najviše me boli što su tužiteljke Lepa Medenica i Andrijana Nastić pokušale da sve zataškaju. Neću dozvoliti da se ovdje stavi tačka dok sve činjenice ne budu iznijete! Samo da su rekli da je učinjena greška, i da to bude nauk za budućnost… Ali ne – umjesto toga, svjedoci manipulišu istinom. Kada sam upozoravala da će se desiti masakr na Cetinju, gledali su me kao da sam luda…" Suđenje će biti nastavljeno sjutra. Porodice žrtava traže pravdu, istinu i odgovornost.

Advokat Đukanović: Boriloviću je moralo biti oduzeto oružje, Olivera Krivokapić negirala odgovornost

Osnovno državno tužilaštvo dopunilo je optužni prijedlog protiv Danila Mandića koji se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija – navodi se u odgovorima Nađe Pešić savjetnice za odnose sa javnošću u Osnovnom sudu na upit Portala ETV.
-Postupak se nalazi u fazi ispitavnja optužnog prijedloga. Ovaj predmet protiv Danila Mandića spojen je sa predmetom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila. Sprovešće se jedinstveni postupak i donijeti jedna presuda - saopštili su nam iz Osnovnog suda.
Danilo Mandić je bratanić Andrije Mandića, predsjednika Skupštine, i bio je njegovo privatno - nelegalnog obezbjeđenje.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako je tada saopšteno iz policije, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene svih dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo, jer kako su obrazložili optuženi nije „imao namjeru da ubije Perovića i Turkovića“.
U međuvremnu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zbog moguće zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Tužilaštvo dopunilo optužni prijedlog protiv Danila Mandića, biće vođen jedan postupak - zbog krađe skupštinskog vozila i nanošenja povreda Peroviću

Koliko mogu da zaključim, Nikola Mihailov pokušava da sve predstavi kao da su on i njegova familija glavna žrtva toga što se desilo. Nije, nego Crna Gora - kazao je politikolog Alek Barović osvrćući se na jučerašnje saopštenje princa Nikole povodom izmjena Zakona o statusu potomaka Dinastije Petrović-Njegoš.
- To "nasilna" ne znači ništa vama kao familiji koja se namiruje, ali znači hiljadama onih čiji su životi u tom nasilju uništeni. I znači Crnogorcima - poručio je Barović na mreži Iks (X).
Ističe i kako teško da može pronaći riječi kojima bi opisao to što se familiji Petrović-Njegoš, uz postojeći stan u Podgorici, dodjeljuje dvorac na Kruševoj glavici, a odustaje od gradnje kuće na Cetinju.
- I dinastija je odustala od života u svojoj vlastitoj prijestonici. Divnog li primjera - rekao je Barović.
Što se, kaže, tiče priče oko aneksije, najbolje je to opisao dr Ivo Jovićević u svojoj zbirci pjesama iz 1919. pod nazivom "Kaplje žuči":
“Nije ođe u pitanju&nbsp;
dinastija i kralj Nikola,&nbsp;
već sloboda Crne Gore,&nbsp;
puna muke i puna bola.&nbsp;
Sloboda je Crne Gore&nbsp;
iznad kralja i iznad svega,&nbsp;
živjela je ona prije&nbsp;
a živjeće i poslije njega.”
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAlek_1919%2Fstatus%2F1978068547197686104&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Barović princu Nikoli: Najveća žrtva nasilne aneksije nije bila vaša familija već Crna Gora

Evropska unija se neće baviti unutrašnjim pitanjima Crne Gore, već je isključivo zanimaju „štikliranja“ ispunjenih zadataka i uslova potrebnih za članstvo, poručila je glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
– Evropsku uniju interesuje administrativno ispunjavanje uslova. Sve što se dešava na unutrašnjem planu moramo riješiti sami, i za te vrijednosti moramo se sami izboriti – kakvu god žrtvu to podrazumijevalo – istakla je Nikolić.
Ona se osvrnula i na odgovor predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, koja je na pitanje novinarke Antene M – postavljeno u dogovoru sa sedam medija koji su bili meta napada – o reakciji Evropske komisije na postupanje Specijalnog državnog tužilaštva prema kritičkim medijima, kazala da „ne komentarišu tekuće istrage“, ali da „pomno prate situaciju u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu“, naglašavajući da je „sloboda medija kamen temeljac Evropske unije“.
Prema riječima Nikolić, takve poruke su očekivano diplomatske i poručuju da će Brisel insistirati na slobodi medija, ali da od konkretnih poteza vjerovatno neće biti mnogo koristi.
– Postoji ono što je javna i ono što je tajna diplomatija. Sigurno će pratiti situaciju, ali se ne treba oslanjati na diplomatske izjave, niti očekivati posebnu zaštitu od strane Kvinte, bilo koje ambasade, Evropske unije ili NATO-a. Sa ovim stvarima moramo se sami izboriti. Von der Lajen nije izašla iz standardnog okvira očekivane izjave, niti je rekla nešto novo ili značajno – navela je Nikolić.
Govoreći o evropskom kontekstu, Nikolić je ocijenila da se Evropska unija suočava s ozbiljnim krizama na više frontova, zbog čega joj je potreban ulazak Crne Gore kako bi pokazala da je i dalje „poželjna destinacija i partner“.
– Crna Gora je najdalje odmakla u pregovorima, ne zahvaljujući ovoj vlasti, već onome što je urađeno tokom prethodne. Prije smjene bivšeg ministra pravde ispunili smo završne kriterijume u jednoj od ključnih grupa pregovaračkih poglavlja i tada su nam se širom otvorila vrata. To nije samo naš uspjeh – Evropskoj uniji je potreban neko ko još želi da bude dio njihovog saveza, pa makar to bila i Crna Gora, ovakva kakva jeste – zaključila je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FzIFpI1vOi24%3Fsi%3D5imO4NQFJd_HgYQ2&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>