Zaštitnik ljudskih prava primjećuje da sistem nije otvoren kada dijete želi da prijavi seksualno nasilje, jer dijete često želi da prijavi a da roditelji ne saznaju, zato što ih je sramota, ili je otišlo predaleko, ili ih neko ucjenjuje.Država da se okrene prioritetima, a to djeca jesu, posebno djeca koja žrtve, ili potencijalne žrtve, kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, savjetnica Zaštitnika ljudskih prava Duška Šljivančanin.
Očigledno je da je Crna Gora i dalje, dijelom tradicionalna i zatvorena, u odnosu na neka pitanja, kaže Šljivančanin, te je veoma loše po društvo da se teme seksulanog nasilja nad djecoom, dodaje on, i dalje smatraju taboo temom.
- Nije rijetko da se mnogi slučajevi eventualnog, potencijalnog ili stvarnog seksualnog nasilja, i zlostavljanja učinjenog nad djetetom sumnja i od samog roditelja i da se o tome ćuti, upravo iz jednog, moram tako reći, primitivnog momenta, šta će reći komšiluk, posebno u malim sredinama. Nerijetko je, ne samo kod nas, nego i u nekim razvijenim zemljama, da majka pretpostavlja i sumnja, a da sklanja pogled i glavu od toga. To je strašno! Upravo nam u tome može pomoći edukacija. Edukacija same djece, edukacija nas kao društva o težini tih prestupa i posljedicama koje one po dijete, po porodicu, po društvo nose sa sobom - rekla je Šljivančanin.
Društvo i različite službe, poručuje Šljivančanin, su ti koji u okviru svojih poslova i mandata, kako navodi, trebaju da pružaju veću podršku.
- Od kada je usvojena i prihvaćena Lanzarote konvencija Savjeta Evrope, o zabrani seksualnog zlostavljanja djece, prošlo je skoro trinaest godina, 2010.godine se to dogodilo. Mi smo tek nedavno imali prve neke korake u dijelu izmjene Krivičnog zakonika. To je jako dug period. Zaštitnik ljudskih prava je iz tog razloga prije par godina radio promociju Lanzarote i držao okrugle stolove sa profesionalcima, koji direktno primjenjuju upravo taj Lanzarote kroz naše zakonodavstvo, kojima je ta Konvencija bila potpuno nova. Ne govorim o običnim, prosječnim građanim, nego profesionalcima koji sjede na mjestima od kojih se očekuje i zaštita, i podrška i reakcija. I to je u najmanju ruku poražavajuće. Smatramo da je naš zakonodavni okvir, ovakav kakav jeste, u ovom momentu, je odličan ako se primjenjuje. Mi imamo problem da li imamo uslov da adekvatno primijenimo, da li imamo dovoljan broj strucnjaka , da li u školama, u centrima za socijalni rad, zdravstvenim ustanovama, da li su nam sudije i tužioci adekvatno edukovani za rad sa ovom vrlo osjetljivom temom - naglasila je Šljivančanin.
Zaštitnik ljudskih prava primjećuje da sistem nije otvoren, podsjeća Šljivančanin, kada dijete želi da prijavi seksualno nasilje, jer, kako navodi, dijete često želi da prijavi a da roditelji ne saznaju, zato što, ističe ona, ih je sramota, ili je otišlo predaleko, ili ih, kako kaže, neko ucjenjuje.
Djetetu treba podrška stručnog lica, psihologa, poručuje Šljivančanin, ne samo po kazni, nego da može slobodno, kako kaže, da pokuca, kad ga nešto tišti, a posao psihologa i pedagoga je da vide šta muči neko dijete.
- Imamo potpuno nerazumne sistemske reakcije, da dijete može samo da dođe sa roditeljem da prijavi, da se to drugačije prijaviti. Za sve ima načina, prijava je strašno važana. Korak od učinjenog djela do prijave je predugačak i vremenski period bude jako dugačak i moramo biti otvoreniji za djecu i moramo institucije sistema otvoriti djeci, pružiti im prìje svega informaciju, a drugo, itekako podršku kroz cijeli proces i cijeli proces resocijalizacije i reintegracije, nakon što se neki proces završi. Čini nam se da je Crna Gora još uvijek daleko od standarda koji se u ovoj oblasti preporučuju…Država da se okrene prioritetima, a to djeca jesu, posebno djeca koja žrtve, ili potencijalne žrtve - zaključila je Šljivančanin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUCo5anulZ5k&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Šljivančanin: Država da se okrene prioritetima, a to djeca jesu

Što se tiče trenutne kampanje za lokalne podgoričke izbore - nema značajnih zloupotreba kada su u pitanju djeca i povrede njihovih prava - kazala je u emisiji E uživo na Televiziji E savjetnica ombudsmana Duška Šljivančanin.
Čini se, kaže ona, da smo možda dostigli neku političku, a i građansku zrelost, da ne manipulišemo najmlađima.
- Jer, bilo koje uvlačenje djece u propagandne diskurse, kada su u pitanju političke partije, jeste neka vrsta zloupotrebe. Ovo do sad, i što se tiče našeg rada u instituciji zaštitnika, nijesmo imali neki konkretnih primjedbi ili pritužbi, kada je &nbsp;u pitanju ova tema, niti smo negdje primjetili izraženu zloupotrebu, kao što je to bilo nekad ranije - rekla je Šljivančanin.
Od političkih subjekata se očekuje jedan stepen zrelosti i znanja, kaže Šljivančanin, da &nbsp;poznaju načine na koje se krše prava djeteta, iako većina to ne radi s namjerom, kaže ona, već u prikupljanju političkih poena, a sa ciljem da izazovu samilost ili empatiju građanstva, nerijetko koriste djecu.
- U različitim političkim obećanjima ako uključimo djecu, iz najbolje namjere, nekako ta priča bude na većem značaju i djeluje iskrenije. Mi želimo da vjerujemo da nijedan političar ne želi konkretno da ugrozi dijete imenom i prezimenom, koje uvuče na ovaj ili onaj način u propagandni spot, ali, moramo znati da djeci nije mjesto u takvoj vrsti spotova i kampanja, upravo iz razloga, jer oni zbog svoje psiho fizičke zrelosti, odnosno nezrelosti, ne mogu razumjeti u čemu učestvuju. Nije tek tako osamnaest godina određeno kao neki stepen zrelosti. Mi nakon osamnaeste godine postajemo politički aktivni, i da biramo i da budemo izabrani, i to nije bez razloga tako, ipak je ta granica garant neke zrelosti - naglasila je Šljivančanin.
Korištenje djece u marketinške svrhe je sa ciljem, kako kaže Šljivančanin, da se kod građana izazove empatija, bilo da se radi s namjerom ili ne, takvo uvlačenje djece u nešto što je njima nerazumljivo, smatra ona, nosi strašne posljedice, i često budi revolt kod konzumenata takvog sadržaja.
U predizbornoj kampanji često se dječja igrališta koriste kao mjesto za promocije političkih partija, objašnjava Šljivančanin, ali pošto su to javne površine, dostupne svim građanima, pa tako i političarima i političkim partijama, kako kaže, te aktivnosti nijesu nezakonite.
- Ako u bilo kojem momentu se koriste djeca, kao scenografija ili kao jedan vid manipulacije budućim biračima, o tome već možemo da pričamo, i u suštini, nije zabranjeno na javnom prostoru napraviti svoju kampanju i svoj propagandni program - istakla je Šljivančanin.
Pri svakom pojavljivanju djece, u svrhe marketinga, ili promocije, smatra Šljivančanin, ne može se izuzeti odgovornost roditelja.
- Idemo od tog postulata da svaki roditelj radi ono što misli da je u najboljem interesu njegovog djeteta. Tako da korištenje svoje djece, u duhu svoje kamlanje nije zabranjeno, ali smo sigurni da su nosioci tih kampanja svjesni i eventualnih rizika koje će ta djeca, možda, trpjeti sjutra u komšiluku, odjeljenju ili na društvenim mrežama, ili neće. To ne znamo, ali to jeste jedan rizik koji takva postupanja nose sa sobom - rekla je Šljivančanin.&nbsp;
Zaštitnik ljudskih prava djeluje u onim situacijama, objašnjava savjetnica ombudsmena, kada država svojim postupanjem, ili nepostupanjem, prekrši zakon, standard ili međunarodnu konvenciju, i zato, dodaje ona, zaštitnik nema nadležnost nad online prostorom, koji obuhvata i različite društvene mreže, a koji konzumiraju svi, pa samim tim i djeca.
- Taj online prostor je jako teško kontrolisati , nije nemoguće, postoje određeni zakoni koji se odnose i na online prostor i na različite uvrede, svakako govor mržnje, diskriminaciju i ostalo, međutim, potrebno je pokrenuti različite postupke kako bi se isti locirali, identifikovali i sankcionisali. U onim slučajevima kada bi se postupci pokrenuli, naravno po prijavi, pa onda da li ide na prekršaj, da li ide kod tužioca, u zavisnosti od identifikovane povrede, u tim nekim slučajevima bi mogao zaštitnik da ispati sam proces, odnosno da provjeri da li državni organi postupaju na način kako je to zakon predvidio - naglasila je Šljivančanin.
Sagovornica emisije E uživo smatra da je veoma porazno što djeca, kao konzumenti društvenih mreža, svjedoče verbalnom nasilju, govoru mržnje, dodaje ona, i strašno ružnoj retorici, odrastaju uz takav narativ i kasnije im takav narativ postaje potpuno prihvatljiv.
Po pitanju prava djeteta u Crnoj Gori, u odnosu na neki raniji period, mnoge stvari su bolje, dok su neke iste, ali, kaže ona, ima segmenata gdje ta prava idu unazad.
- Poštovanje prava djeteta je napredovalo u onom smjeru gdje nam se čini da sve više djece poznaje &nbsp;svoja prava, onda nam je to važno jer će znati da prepoznaju kršenja pa samim tim i da reaguju i da se za svoja prava bore. To, opet ima i drugu stranu medalje, da mnoga djeca, &nbsp;ili njihovi roditelji, zloupotrebljavaju određene situacije pozivajući se na poštovanje prava djeteta - istakla je Šljivančanin.
Veoma je važno da sistem pomogne roditeljima, ali i djeci, poručuje Šljivančanin, da spoznaju koja su to njihova ljudska prava, osim toga, važno je, ističe ona, učiti djecu poštovanju, od poštovanja druga, drugarice, i naravno vrijednostima koje bi trebalo da se propagiraju.
- Od svih nas pojedinačno, ali i svih nas zajedno, zavisi koliko ćemo ovoj djeci dati, koliko ćemo ih usmjeriti na put koji želimo.da ih pošaljemo, jer zaista od nas zavisi, jer oni nijesu zreli da o sebi brinu, zato su i njihova prava posebna, tako od nas mnogo toga zavisi - zaključila je Šljivančanin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dik5yXDtHbX8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šljivančanin: Strašno je porazno što djeca kao konzumenti društvenih mreža svjedoče govoru mržnje i verbalnom nasilju

U ruskom napadu na područje Odese, na jugu Ukrajine, poginule su dvije osobe, dok su tri ranjene, saopštile su danas ukrajinske vlasti.
Dvije osobe su izgubile život kada je ruska bespilotna letjelica pala na parkiralište kamiona i izazvala požar.
Ministar za infrastrukturu Oleksij Kuleba je naveo da su napadnuti infrastrukturni objekti u luci u Odesi, javlja Rojters.
Rusija sistematski napada objekte koji nemaju vojnu namjenu, pokušavajući da ugrozi ekonomiju regiona i cijele zemlje, poručio je Kuleba.
Moskva je pojačala napade na ukrajinske crnomorske luke pošto je predsjednik Rusije Vladimir Putin krajem prošle godine poručio da će “Ukrajinu odsjeći od mora”.

Rat u Ukrajini: U ruskom napadu na Odesu stradale dvije osobe

Povećanje kazni za nekorištenje rodno senzitivnog jezika novina je u Zakonu o rodnoj ravnopravnosti. Ono će se kretati čak i do 20.000 eura - saopštila je Bojana Tomović iz UNDP gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Ipak, napominje ona, to nije jedina novina koju taj Zakon donosi.&nbsp;
- Rodno senzitivan je jezik i njegovo poštovanje je samo dio šire reforme koju Zakon o rodnoj ravnopravnosti donosi. Naime, same kazne takođe nijesu cilj same za sebe, već su one jedan od instrumenata na koji način može da se podstakne bolja primjena Zakona i odgovornosti institucija i drugih lica. Na primjer: jedna od stvari koja je suštinski novina ovog Zakona i koja teži tome da se doprinese integrisanju rodne perspektive u različite javne politike i odluke jeste da se principi rodne ravnopravnosti uzimaju u obzir prilikom kreiranja i sprovođenja svake javne politike - rekla je Tomović.
Institucije će, podvlači ona, morati da uzmu obzir kako određene politike utiču na položaj žena i muškaraca u društvu i na koji način ta politika može doprinijeti suštinskom smanjenju rodne neravnopravnosti u društvu i poboljšanja položaja žena.
- U pitanju je sistemski zakon i da bismo riješili pitanje rodne ravnopravnosti potreban je sistemski odgovor, pa se mora sagledati i u duhu nekih širih reformi koje su se takođe desile u prethodnom periodu. Još ljetos su povećanje kvote u Zakonu o izboru odbornika i poslanika, na 40 posto, takođe su uvedene kvote u Zakonu o privrednim društvima, kao i prijedlog kvota od 40 odsto u novom Zakonu o Vladi. Tako da kad pogledamo cijeli Zakon o rodnoj ravnopravnosti, i uporedimo sa drugim zakonima i sistemskim promjenama, onda možemo da vidimo na koji način sve te promjene kada se budu primijenjivale mogu da doprinesu unapređenju rodne ravnopravnosti - istakla je Tomović.
Naglasila je da je UNDP, kroz projekat Ujedinjeni u rodnoj ravnopravnosti, koju sprovodi uz finansijsku podršku delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, podržavao i sarađivao sa institucijama sistema na integrisanju principa rodne ravnopravnosti i izgradnji kapaciteta za nekih 25 sistemskih zakona u različitim oblastima.
- Zakon o rodnoj ravnopravnosti je još jedan od zakona koji na sistemskom nivou teži da uredi politike i osigura da se perspektiva rodne ravnopravnosti uključi u različite sektore i javne politike - navela je ona.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Tomović: Kazne su jedan od instrumenata kojim može da se podstakne bolja primjena Zakona o rodnoj ravnopravnosti

Protiv M.B. (37) iz Šavnika podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja i ugrožavanja javnog saobraćaja u Nikšiću
Policiji u Nikšiću je 20. februara, u 7:40 sati, prijavljeno da se u Ulici Vuka Karadžića u tom gradu dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povrijeđen pješak, a da je osoba, koja je vozilom udarila žensku osobu, pobjegla.
- Preduzimajući niz aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju rasvjetljavanja ovoga događaja policija je došla do sumnje da je vozilo koje je učestovalo u saobraćajnoj nezgodi teretno motorno vozilo marke „Mercedes“ šavničkih registarskih oznaka kojim je u trenutku nezgode upravljao M.B. (37) iz Šavnika, nastanjen u Nikšiću - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji se izjasnio da se u radnjama M.B. stiču elementi krivičnog djela teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja u sticaju sa krivičnim djelom ugrožavanje javnog saobraćaja, te će protiv njega, po nalogu tužioca, krivična prijava biti podnijeta u redovnom postupku.

Nikšić: Oborio pješaka, pa pobjegao

Zemlje u regionu imaju manji broj dana za očeve nakon rođenja djeteta, osim Hrvatske koja je tu normu već uskladila sa EU zakonodavstvom, dok se pretpostavlja da će u skorijoj budućnosti to uraditi i ostale zemlje iz okruženja poštujući EU direktivu o ravnoteži između privatnog i poslovnog života - rekao je predstavnik Unije poslodavaca Crne Gore Filip Lazović.
On je, gostujući u jutarnjem programu na Televiziji E, ukazao da se izmjenama Zakona o radu uvodi obaveznih deset dana očinskog odsustva nakon rođenja djeteta, što je dio usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa direktivama EU. Zbog zatvaranja poglavlja 19, kaže Lazović, utvrđen je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu i sa setom sličnih normi biće, dodaje on, usvojen u Skupštini Crne Gore do kraja marta.
Podsjeća da trenutno u Crnoj Gori shodno Opštem kolektivnom ugovoru &nbsp;svaki zaposleni ima pravo na tri dana odsustva kada dobije prinovu, dok je nekima kolektivnim ugovorima taj broj dana povećan.
- Ova izmjena koja se predviđa drastično uvećava broj dana, tri puta uvećava taj minimalni broj i vidjećemo kako će se to odraziti. Ne očekujemo da će izazvati neke stašne potrese u smislu otežavanja poslovanja poslodavcima. Moglo se polemisati da li je postojao neki drugi model, međutim, svjesni smo da je ovo jedno od pravila koje nam donosi naša želja da postanemo kao država članica Evropske unije. Ovo je nešto što je na neki način prepisano odnosno implementirano iz odgovarajuće direktive o ravnoteži privatnog i poslovnog života. Jeste, tačno je da zemlje u regionu imaju manji broj dana, Hrvatska nema, ona je kao članica EU morala da uvede ovo pravilo, a ostale države regiona, pretpostavlja se, u narednih godinu, dvije, pet, će isto morati da uvedu to pravilo - istakao je Lazović.
To je, kaže, jedna od novina novog Zakona o radu.
- I tiče se te ravnoteže između poslovnog i privatnog života, a osim toga imamo i ovo obavezno odsustvo roditeljsko od strane oca djeteta, odnosno zaposlenog muškarca i to će biti jedna novina, malo je u suprotnosti sa našim mentalitetom, sa nekim običajima u Crnoj Gori - rekao je Lazović.
Podsjeća da je izmjenama i dopunama Zakona o radu iz 2020. godine uvedena izmjena da i muškarac može koristiti roditeljsko odsustvo, što se nije, kako kaže, previše primjenjivalo u praksi.
Kaže da u Zakonu o radu postoji norma kojom se propisuje da za rad iste vrijednosti zaposleni mora biti jednako plaćeni i ne samo u kontekstu rodne komponente, već se to odnosi na sve zaposlene.
- U praksi to vrlo često izaziva neke dileme i sporove. Kao neko ko dolazi iz Unije poslodavaca moram kazati da su ta pravila nedovljno tržišna, dakle svaki funkcionište na nekom tržištu, a tržište rada je takođe tržište i tim pravilima da za rad iste vrijednosti vi morate nekoga jednako da platite na papiru zvuči u redu. Međutim u praksi vrlo teško da ćete pronaći dva zaposlena čiji rad ima istu vrijednost za poslodavca, jer dva čovjeka nijesu ista pa ni dva zaposlena ne mogu biti ista i zbog toga su uvedeni neki kriterijumi koji će &nbsp;razlikovati nekoga zaposlenoga koji ima određenu radnu performansu i nekoga ko ima bolju ili lošiju - zaključio je Lazović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Tag: duska-sljivancanin

Šljivančanin: Država da se okrene prioritetima, a to djeca jesu

Šljivančanin: Strašno je porazno što djeca kao konzumenti društvenih mreža svjedoče govoru mržnje i verbalnom nasilju

Rat u Ukrajini: U ruskom napadu na Odesu stradale dvije osobe

Tomović: Kazne su jedan od instrumenata kojim može da se podstakne bolja primjena Zakona o rodnoj ravnopravnosti

Nikšić: Oborio pješaka, pa pobjegao

Lazović: Obavezno roditeljsko odsustvo od 10 dana za muškarce je malo u suprotnosti sa našim mentalitetom

PRATITE TVe UŽIVO