Sve što se dešava u vezi sa sporazumima između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata je "slika i prilika jedne neodgovorne, nesposobne i agresivne vlasti", rekao je za Newsmax Balkans Duško Marković, lider Stranke evropskog progresa, nekadašnji premijer i visoki funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS).
- Jedan posao države je do te mjere kompromitovan u svojoj proceduri da ona dovodi do kompromitacije Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata... Prvi pokušaj da obezbijedimo kredibilnog investitora u Crnoj Gori poslije pet godina iz UAE se pretvorio u pozorište i u bruku. Crnogorsku bruku. I nije problem što mi sebe brukamo, nego što brukamo naše partnere - kazao je Marković.
Tvrdi da premijer Milojko Spajić obmanjuje javnost pričom o mogućem investiranju 35 milijardi eura iz Emirata, te da "niko normalan ne može da povjeruje" u to.
U crnogorskoj javnosti se kao mogući investitor pominje milijarder Mohamed Alabar čija kompanija Igl hils bi realizovala megaprojekat na ulcinjskoj Velikoj plaži. Ipak, lider SEP-a sumnja da će doći do realizacije i sporazuma i gradnje u Ulcinju.
Smiješnim naziva djelovanje predsjednika Jakova Milatovića koji je od Brisela zatražio mišljenje da li je Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE u skladu sa pravnim tekovinama EU i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore i Unije.
- On je pokazao da ne ide za državnim interesima, nego za svojim egom i političkom karijerom. Neprihvatljivo je da predsjednik države pored svojih institucija traži međunarodnu pomoć ili stav međunarodne zajednice za svoju zemlju, makar to bila i Evropska unija - naglasio je lider SEP.
<h2>Neprimjereno da funkcioner može za godinu da uštedi 100.000 eura</h2>
Bivši crnogorski premijer kaže da ne razumije manjine koje su u aktuelnoj izvršnoj vlasti, te konstatuje da rekonstrukcije Vlade Milojka Spajića nisu "usmjerene na efikasnost, nego na raspodjelu političkog kolača".
Priznaje da ima ljudi koji su imali korist tokom vladavine njegove bivše partije DPS-a, ali da to nije bilo izraženo kao sada.
- Ne kažem da je bilo idealno. Bilo je ljudi koji su se okoristili o našoj vlasti, kao i od svake vlasti, ali ovo je neprimjereno. Neprimjereno je da državni funkcioner može da uštedi godišnje sto i nešto hiljada eura. Objasnite mi kako to. A govore o nama kao o paradigmi nepoštenja - ustvrdio je Marković.
On smatra da Crna Gora ne može postati članica Evropske unije 2028. godine, kako najavljuje premijer Spajić, jer se proces pregovora odvija sporo. Potenciranje polarizujućih tema, tvrdi Marković, odgovara i dijelu građanske opozicije.
- To su teme za one koji žele da zadrže status kvo... On odgovara vlasti. Bojim se da odgovara i dijelu građanske opozicije. Žele se zadržati monopoli, uticaji, žali se zadržati 20 poslaničkim mandata - dodao je Marković.
On se osvrnuo i na dešavanja u regionu. Ustvrdio je da se na svjetskoj sceni dešavaju velike promjene, te da "Evropska unija ćuti dok u Bosni i Hercegovini imamo separatističko ponašanje jednog entiteta".
Konstatovao je da se u Srbiji događaju promjene i da su studenti, koji protestuju, zadali cilj "koji će dovesti do demokratizacije društva".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Marković: Kompromitovani i Crna Gora i Emirati, Spajić obmanjuje, Milatović ide za egom

U akciji ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kojom se pokušavaju odstraniti i policije politički nepodobne starješine, posebnu ulogu ima načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković. &nbsp; Prema informacijama ETV, on je bio neka vrsta koordinatora akcije. Takvu poziciju načelnik SPO-a je zaslužio zbog činjenice da je raspolagao ekskluzivnim podacima. Po odobrenju glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, jedina adresa za Skaj prepiske koje je slao francuski Europol bio je - Predrag Šuković. Načelnik SPO je obilato koristio tu povlašćenu poziciju da, preko novinarke dnevnog lista ,,Vijesti”, selektivno targetira ili goni ljude koji se pominju u Skaj prepiskama. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200340_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250325200340_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="TANDEM: Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović"> <figcaption>TANDEM: Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zato su ga funkcioneri Demokrata i angažovali da provjerava već napravljene spiskove za politički odstrijel policajaca. Što je načelnik SPO-a vrlo revnosno koristio. Izvori iz vrha ANB-a tvrde da je na Šaranovićev i Šćepanovićev spisak nepodobnih, Šuković dodavao imena kolega koje treba provjeravati ili disciplinski procesuirati. &nbsp; Tako je Šuković uticao na sudbine pojedinih policijskih starješina, zaboravljajući vrijeme kada je i on bio targetiran, pod progonom. I policijskim i pravosudnim. &nbsp;&nbsp; ,,BOSS” PROTIV MARKOVIĆA U periodu kada je na čelu Uprave policije bio Božidar Vuksanović, 2013. godine, Šuković je obavljao poslove rukovodioca kriminalističke policije. Tada su plasirane objave , kada su na nezakonit način prisluškivane i praćene brojne ličnosti iz sektora bezbjednosti, ali i javnog života. &nbsp; Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević naložio je detaljnu istragu, zbog koje je saslušavan tadašnji šef Odjeljenja za posebne provjere Dejan Bašanović, kojem je Šuković bio šef. Dolaskom Slavka Stojanovića za novog direktora policije, Šuković je smijenjen u kratkom roku. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200340_c24cc1d91f3a5cf543034a36eff36eb1f3149daea4c41b94c392a48b585debc5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250325200340_c24cc1d91f3a5cf543034a36eff36eb1f3149daea4c41b94c392a48b585debc5" data-rendition-name="original" width="2560" height="1696" loading="lazy" alt="NA METI ŠUKOVIĆA: Duško Marković, nekadašnji crnogorski premijer"> <figcaption>NA METI ŠUKOVIĆA: Duško Marković, nekadašnji crnogorski premijer(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ali je nastavio karijeru u policiji. &nbsp; No, 2015. je otkriveno da je Predrag Šuković, sa pozicije šefa Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Uprave policije, pod pseudonimom ,,Boss“ na portalu Vijesti počeo da piše o tadašnjem potpredsjedniku Vlade Dušku Markoviću i tada savjetniku predsjednika Filipa Vujanovića, bivšem prvom crnogorskom policajcu Veselinu Veljoviću. &nbsp; I to kao – članovima ,,mojkovačkog“ kriminalnog klana koji se bavi organizovanim švercom cigareta iz fabrike duvana ,,Tara“ u Mojkovcu. USLOVNE OSUDE &nbsp; A onda je Šuković počeo da piše i prijeteće komentare. &nbsp; Kada je tadašnji potpredsjednik Vlade Duško Marković polagao vijenac na Spomenik partizanu borcu na Gorici, Šuković je komentarisao: ,,Brzo će nekima iz delegacije ovako polagati cvijeće“. &nbsp; Nakon Markovićeve prijave, Osnovno tužilaštvo u Podgorici otvorilo je izviđaj, poslije i pokrenulo postupak. Sudski spor se 2016. godine završio: Predrag Šuković je uslovno osuđen, tri mjeseca zatvora ako ponovi djelo u narednih godinu. Iako je ostao u policiji, djelovalo je da je na izlaznim vratima: sa Veselinom Veljovićem i Slavkom Stojanovićem u vrhu policije, nije mogao da računa da bi mogao ikada da napreduje u službi. &nbsp; Ipak, nakon četiri godine i dramatičnih političkih promjena avgusta 2020, Šukoviću su se otvorila sva vrata, kao da je lično predvodio litije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200340_48f24ae63abca9bee6ef28a14d75073d1eb1eec5064c9de65d8a8a69b51b5561.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250325200340_48f24ae63abca9bee6ef28a14d75073d1eb1eec5064c9de65d8a8a69b51b5561" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="NOVA ŠANSKA NAKON 2020: Predrag Šuković"> <figcaption>NOVA ŠANSKA NAKON 2020: Predrag Šuković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NOVI USPON &nbsp; Tek što je imenovan, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović uputio je zvaničan prijedlog tadašnjem direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu da imenuje Predraga Šukovića za šefa Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp; I Brđanin, kojeg je pet godina ranije, 2017. godine, hapsio Šuković – nije imao ništa protiv tog imenovanja?! &nbsp; Predrag Šuković je tada bio na vrhuncu policijske karijere. I odmah je krenuo u osvetu: nekolika mjeseca kasnije uhapsio je svog bivšeg šefa Veselina Veljovića, kojeg je raniej optuživao za šverc cigareta. I Slavko Stojanović, koji je smijenio Šukovića osam godina ranije, prošle godine je uhapšen, kao dio paketa osvete. &nbsp; Kada je pokazao svoju moć, Šuković se svojski potrudio da se uključi u akciju bezbjednosnih provjera koju su počeli miniastar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović. Na taj način je načelnik SPO mogao da prati namještenja svojih kolega, ali i da utiče na njihove karijere. Ali i da sačuva svoju prošlost od pogleda znatiželjnika. &nbsp; SAKRIVENI DOSJE I STVARNI KUMOVI &nbsp;Predrag Šuković je, prema izvorima Portala ETV, &nbsp;po više osnova je registrovan u bazama podataka Upolicije, ANB-a i u kaznenoj evidenciji Ministarstva pravde. &nbsp; Prije svega, registrovani su njegovi višedecenijski kontakti i aktivnosti sa članovima organizovane kriminalne grupe ,,Budvanska” na čijem čelu se, po operativnim podacima, nalazi Marko Ljubiša Kan, a koja u svojim aktivnostima tijesno sarađuje sa škaljarskim klanom iz Kotora i zemunskim klanom Luke Bojovića i Filipa Koraća iz Beograda. Istovremeno, zabilježene su višegodišnje aktivnosti sa kumovima i sada pritvorenim licima zbog međunarodnog šverca kokaina, Milom Božovićem i Radovanom Rašom Perovićem. &nbsp; Uprkos svemu, prilikom izbora za čelnika Specijalnog policisjkog odjeljenja, Šuković je dobio pozitivne bezbjednosne ocjene od ANB-a. Sve do januara prošle godine djelovalo je da Šuković nema problema. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200344_c5daa6ad6e4a4f88d4b7e17f6f2a2feaeae2c6c6d5ea5d91322b237901968459.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250325200344_c5daa6ad6e4a4f88d4b7e17f6f2a2feaeae2c6c6d5ea5d91322b237901968459" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="RAZOTKRIO NAČELNIKA SPO: Andrej Milović"> <figcaption>RAZOTKRIO NAČELNIKA SPO: Andrej Milović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  MILOVIĆEVE OPTUŽBE &nbsp; A onda su neki neugodni detalji iz njegove prošlosti, neke sumnjive poslovne transakcije postale javne nakon sjednice parlamentarnog odbora za bezbjednost: Ministar pravde Andrej Milović otkrio je pojedinosti kupovine stana u Budvi. &nbsp; Ispostavilo se da je Šukovićeva supruga tri dana pred Novu godinu, 28. decembra 2022. godine prodala stan od 58 kvadrata u Budvi ruskom državljaninu za - 140.000 eura u gotovini. Samo sat kasnije, Biljana Šuković je u istoj zgradi kupila stan, skoro duplo veći – od 98 kvadrata. I sve je to platila – 135.000 eura, pet hiljada manje nego što je prodala stan koji je bio manji punih 40 kvadrata! &nbsp; Za ministra Milovića nije bilo dileme: smatrao je da se Šuković sa suprugom počinio &nbsp;više krivičnih djela; da su plaćanja obavljena kešom i da je nemoguće – bez korupcionaških motiva - da kvadrat stana u istoj zgradi bude dvostruko jeftiniji za Šukoviće nego za ostale građane. &nbsp; Zato je ministar Andrej Milović 9. februara 2024. godine podnio prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu. &nbsp; OPASNI DRUGOVI I KUMOVI &nbsp; Tadašnji ministar pravde osnovano je sumnjao da je poslovanje Šukovića sa čelnikom kompanije ,,Grupa 219” Đorđem Mrdakom prelazilo zakonske granice i da je načelnik SPO poslovao sa ljudima iz kriminalnih struktura. &nbsp; -Đorđe Mrdak, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik Grupe 219 je tokom 2009. godine hapšen zbog krivičnog djela gradnje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, a &nbsp;dovodi se u vezu i sa Sašom Pekićem, koji važi za visokopozicioniranog pripadnika kriminalne organizacije ,,klan Grand” koja se, između ostalog, bavi i međunarodnim švercom cigareta – piše, između ostalog, u krivičnoj prijavi Milovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200344_497dea78f322ad49c5cf4a71d243395297da924ea6c973e8e2ecd85e1419c12c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250325200344_497dea78f322ad49c5cf4a71d243395297da924ea6c973e8e2ecd85e1419c12c" data-rendition-name="original" width="4032" height="2268" loading="lazy" alt="DOKAZI: Detalj krivične prijave protiv Šukovića"> <figcaption>DOKAZI: Detalj krivične prijave protiv Šukovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ministar pravde dodaje i da postoje operativni podaci koji ukazuju da je novac kojim je Biljana Šuković kupila stan od ,,Grupe 219” dobijen od Šukovićevog kuma - Radovana Raša Perovića, koji je 8. oktobra 2023. godine uhapšen kao pripadnik kriminalne organizacije koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca. &nbsp; SDT: ODBAČENE PRIJAVE PROTIV ŠUKOVIĆA Na osnovu Milovićeve prijave Specijalno državno tužilaštvo je prve dekade februara 2024. godine otvorilo izviđaj. U međuvremenu, pokazalo se da Saša Pekić i Šukovićev kum Radovan Perović nijesu bile jedine veze prvog čovjeka Specijalnog policijskog odjeljenja sa ljduima iz vrha organizovanog kriminala. &nbsp; Takozvana ,,plava sveska“, koju je svojevremeno predala sudu odbrana Mila Božovića, bivšeg čelnika opštine Budva optuženog za šverc narkotika, otkrila je veze sa Predragom Šukovićem. &nbsp; &nbsp;Božović, koji je bio član parlamentarnog Odbora za bezbjednost djelovao je u parlamentu na osnovu savjeta i pisanih informacija koje je Šuković dostavljao u takozvanom ,,Pravoslavnom podsetniku“. Na osnovu toga je Božović tokom 2021. godine postavljao ciljana pitanja ljudima u vrhu bezbjednosnog sektora. I to da bi kompromitovao pojedine policijske funkcionere sa kojima Šuković nije bio u prijateljskim odnosima i koje je trebalo ,,ukloniti iz službe“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200344_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250325200344_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2" data-rendition-name="original" width="1000" height="636" loading="lazy" alt="IZVIĐAJ OD DEVET DANA: Vukas Radonjić i Vladimir Novović"> <figcaption>IZVIĐAJ OD DEVET DANA: Vukas Radonjić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I tada je Specijalno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović, čovjek koji je predložio Šukovića na mjesto načelnika SPO-a, medijima saopštilo da je - otvorilo predmet povodom krivične prijave Andreja Milovića. &nbsp; U međuvremenu, Andrej Milović je brzopotezno smijenjen, premijer Milojko Spajić se odrekao njegovih usluga. A Specijalno tužilaštvo je ćutalo duže od godine. &nbsp; Sve do danas: na upit Televizije E i Portala ETV o stanju formiranog predmeta nakon krivične prijave od 9. februara, specijalni tužilac, portparol SDT-a saopštio je da je krivična prijava odbačena još prije 13 mjeseci. &nbsp; &nbsp;I to samo za devet dana, 18. februara! &nbsp; &nbsp;-Prikupljenja obavještenja od prijavljenih, saslušano više svjedoka, između ostalih I tadašnji ministar pravde, prikupljeni dokazi I obavještenje od notara, Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije, Uprave carina I MUP-a… Nakon njihove ocjene je 18. februara ove godine, donijeto rješenje o odbacivanju krivične prijave – kaže se u odgovoru Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; &nbsp;Tamni oblaci nad Predragom Šukovićem, kako ispada, rasprišili su se za samo devet dana februara prošle godine. Tako da načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja može da nastavi svoje učešće u akciji čišćenja politički nepodobnih policisjkih službenika. Za razliku do Njih, Šuković je izgleda ispunio kriterijume podobnosti I za SDT I za ministra Šaranovića I policijskog čelnika Šćepanovića. &nbsp; &nbsp;Naravno, sve do neke nove političke promjene u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

1250x600

1084x550

Specijalni poslovi specijalnog načelnika Predraga Šukovića

Stranka evropskog progresa (SEP) otvorila je kancelariju u Nikšiću, nastavljajući da jača organizacionu mrežu širom Crne Gore, saopšteno je iz te partije. 
 
Nikšić je, nakon Podgorice, Bijelog Polja, Pljevalja, Rožaja i Plava, šesti grad u kojem je SEP i formalno aktivna. 
 
Predsjednik SEP-a Duško Marković kazao je da je zadovoljan otvaranjem kancelarije i da večeras partija počinje politički život i u Nikšiću. 
 
- Namjera nam je ponudimo svoj politički i profesionalni potencijal građanima Nikšića i političkoj i opštoj javnosti kako bi u Nikšiću došlo do promjene - rekao je Marković. 
 
On je kazao da je u Nikšiću potrebna promjena, da lokalna vlast koja je obavljala dužnost u četvorogodišnjem mandatu nije ostavila iza sebe ozbiljne rezultate. 
 
- Pored onoga što su potrebe Nikšićana u smislu razvoja i potreba života, ova vlast ne Nikšiću ostavila ozbiljne rezultate. Ova vlast je Nikšiću ostavila ozbiljne podijele i razdor - naveo je Marković. 
 
On je dodao da SEP, kao nova stranka, nudi politički dijalog, političku kulturu u političkom dijalogu i u javnom prostoru i konkretne projekte kako bi Nikšićani ostajali u tom gradu, mladi u Nikšiću imali priliku za sebe i kako bi se "vratio na stare staze slave i uspjeha". 
 
- Nikšić nema vremena da čeka. U Nikšiću su potrebne promjene. Vjerujem da će građani prepoznati naše političko djelovanje, program i poruke i da će nas podržati u tome - kazao je Marković. 
 
Iz SEP-a su rekli da je njihova kancelarija u Karađorđevoj 33 otvorena od večeras za sve građane koji žele da ih kontaktiraju ili podijele stavove. 
 
- U nama će naći ozbiljne sagovornike, odgovorne Nikšićane koji žele dobro svom gradu i Crnoj Gori - istakli su iz SEP-a.

Marković: Trenutna vlast ostavila ozbiljne podjele i razdor, potrebne promjene

Predsjednik Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković ne očekuje vanredne parlamentarne izbore u 2025. godini, ali smatra da opozicija mora djelovati konstruktivno, ne samo u institucionalnom već u ukupnom političkom i javnom prostoru. To bi, kako kaže u razgovoru za Portal RTCG, moglo dovesti do smjene "nesposobne i bahate vlasti".
- Evropska budućnost, snaga institucija i ugled države moraju biti ključni ciljevi objedinjenog djelovanja opozicije. Stranka evropskog progresa je spremna i sposobna da djeluje u tom pravcu. To bi, siguran sam, dovelo do smjene nesposobne i bahate vlasti - kaže Marković.
Godinu na izmaku je, kako kaže, obilježila burna i nestabilna politička situacija.
- Vlast ili stranke vlasti su zbog neznanja, političke pohlepe Crnu Goru držale u stalnim političkim krizama koje su dovele do niza vanrednih izbora u više opština. Andrijevici, Beranama, Budvi dva puta i, naravno, u Podgorici. Umjesto da se radi na razvoju, stabilnosti i standardu, građani su svako malo morali na birališta. Naravno, to je rezultiralo i trošenjem značajnog novca građana - navodi on.
S druge strane, kako kaže, nefunkcionalnost institucija i nesaradnja nosilaca najvažnijih državnih funkcija bila je konstanta.
- Nepostojanje komunikacije između Vlade i predsjednika države se pretvorilo u rijaliti, a ne odgovorno vršenje državnih dužnosti. Stavljanjem na listu zabrane ulaska u Hrvatsku predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću, potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i predsjedniku stranke vlasti Milanu Kneževiću je ozbiljna kompromitacija države i sjenka na njen međunarodni ugled - kaže Marković.
Na kraju, kako navodi, kriza oko Ustavnog suda dovela je do blokade rada Parlamenta i nemogućnosti donošenja budžeta i važnih zakona.
- Ovo bi bilo previše i za mnogo veće i snažnije države. Bez obzira na hvalospjeve vlasti o istorijskim rezultatima, u 2024. godini smo svjedočili političkom i sveukupnom posrnuću Crne Gore - zaključio je Marković.

Marković: Konstruktivno djelovanje opozicije moglo bi dovesti do smjene nesposobne i bahate vlasti

Izjava ministra odbrane Dragana Krapovića povodom hapšenja dvojice pripadnika Vojske Crne Gore na Kosovu otvara više pitanja nego što nudi odgovora. Dok se Ministarstvo odbrane suočava s ozbiljnim izazovom, reakcije i objašnjenja koja smo dobili do sada izazivaju zabrinutost zbog stanja u sistemu bezbjednosti i vojnog integriteta Crne Gore, kazao je je predsjednik Stranke evropskog progresa (PES) Duško Marković.
Marković pita kako je moguće da „uzorni i dobri pripadnici“ Vojske Crne Gore, kako ih je opisao ministar, koriste bolovanje – odmor namijenjen oporavku – za putovanje u drugu državu?
- Bolovanje nije privilegija niti privatni aranžman, već povlastica koja podrazumijeva odgovorno ponašanje i jasne medicinske razloge. Ministar nije ponudio objašnjenje kako je moguće da pripadnici vojske na bolovanju završe na Kosovu, niti ko u sistemu prati ovakve slučajeve - naveo je Marković u saopštenju za medije.
Marković ističe da izjava ministra da je o hapšenju „primarno obaviješten putem medija“ skreće pažnju na alarmantni nedostatak komunikacije i kontrole unutar sistema odbrane.
- Ako ministar saznaje za incident koji uključuje pripadnike Vojske Crne Gore na ovaj način, postavlja se pitanje koliko je sistem osjetljiv na druge potencijalne probleme, pa i sigurnosne rizike - kazao je on.
On je stava da kontekst u kojem su vojnici uhapšeni – parkirano vozilo s natpisom „Kosovo je Srbija“, nosi jasne političke i bezbjednosne implikacije.
- Bez obzira na privatna uvjerenja, pripadnici oružanih snaga ne mogu i ne smiju djelovati na način koji podriva službenu politiku države ili narušava odnose s međunarodnim partnerima. Takvi postupci ne samo da kompromituju vojsku kao instituciju već i ugrožavaju diplomatski kredibilitet Crne Gore. Ministrova izjava da „ništa neće biti rađeno preko koljena“ sugeriše na potrebu za temeljnim istraživanjem, ali izostanak jasnih odgovora samo pojačava sumnju da se sistem suočava s ozbiljnim deficitom odgovornosti i kontrole. Ovo nije samo pitanje pojedinačnog incidenta, već signal koji ukazuje na dublje slabosti u vojnoj disciplini, nadzoru i sistemskim procesima - naglasio je Marković.
Prema njegovim riječima, Crna Gora, kao članica NATO-a, ima obavezu da osigura najviši nivo profesionalizma i odgovornosti u svojim oružanim snagama.
- Hapšenje dvojice vojnika na Kosovu nije samo izolovani incident – ono predstavlja test povjerenja u vojsku, ali i u sposobnost Ministarstva odbrane da se nosi sa izazovima koji prevazilaze birokratske odgovore. Jasno je da Crna Gora zaslužuje više od prebacivanja odgovornosti i nejasnih izjava. Potrebni su konkretni koraci, transparentna istraga i promjene koje će osigurati da vojska ostane profesionalna i odana interesima države. Ministar Krapović mora razumjeti da se povjerenje građana i međunarodnih partnera ne gradi kroz odbrambene izjave, već kroz konkretne i odlučne akcije - zaključio je Marković.

Marković: Kontekst hapšenja vojnika na Kosovu nosi jasne političke i bezbjednosne implikacije

Predsjednik Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković kazao je da su šanse 50-50 da se formira nova vlast u Podgorici i da se ide na nove izbore.
- Logično bi bilo da novu vlast formiraju oni koji su u ovu kampanju ušli da sruše vlast u Podgorici - saopštio je Marković.
Očigledno, navodi on, nema pregovora. Prema njegovim riječima, poziv DPS-a nije sadržavao fundamentalne principe na kojima će vlast biti formirana.&nbsp;
- Ali, naš stav je bio da ćemo pregovarati sa svima koji su dobili povjerenje građana. Vidimo da se tom pozivu nijesu odazva i Jakov Milatović i URA, pa ta inicijativa očito nije imala održivu platformu za formiranje vlasti - istakao je on.
Cilj Adrije Mandića i Milana Kneževića je, smatra on, da Jakova Milatovića odvoje od URE.
- Međutim, Milatović, registrujem, kako dani odmiču biva sve kritičniji prema strankama iz državne vlasti. Sudeći po njegovim izjavama, on se nije primakao toj većini. Ali ne bih se usudio da prognoziram da li će se njoj približiti - zaključio je Marković.

Marković: Šanse 50-50 da se formira vlast u Podgorici, ne bih rekao da se Milatović primakao većini

Broj glasova koje je Stranka evropskog progresa (SEP) dobila na lokalnim izborima u Podgorici potvrda je da su građani prepoznali ozbiljnost, odgovornost i stručnost ljudi na listi te partije - kazao je predsjednik SEP-a Duško Marković. 
 
On je nakon zvanično okončanog izbornog procesa u Glavnom gradu, u svoje i ime SEP-a, zahvalio svima koji su toj partiji ukazali povjerenje 29. septembra. 
 
- Vaša 2.504 glasa su potvrda da ste, za samo tri mjeseca od osnivanja stranke, prepoznali ozbiljnost i odgovornost, znanje i stručnost ljudi na listi SEP-a - rekao je Marković. 
 
On je dodao da je broj glasova koji su osvojili potvrda da su građani prepoznali jedan drugačiji pristup vođenju politike u odnosu na ono što im se do sada nudilo. 
 
Građani su, kako je kazao, prepoznali da politika može biti pristojna i fer, bez diskvalifikacija, progona političke konkurencije i neistomišljenika. 
 
- Vaši glasovi su glasovi slobodnih građana koji žele red u državi i red u Podgorici. Vi ste nam postavili temelj širenja naše ideje i vizije razvoja Crne Gore - naveo je Marković. 
 
On je kazao da nastavljaju formiranje opštinskih odbora, da će raditi na pripremi osnivačkog kongresa, kao i da će njihova vrata biti otvorena za sve koji vjeruju da interes građana mora biti važniji od bilo kojeg partijskog. 
 
U SEP-u su, kako je rekao Marković, uvjereni da će sve više građana prihvatati i podržavati njihove ideje i da će ta stranka postajati sve značajniji faktor na političkoj sceni. 
 
On je glasačima SEP-a poručio da njihovu podršku shvataju, prije svega, kao ogromnu obavezu da ispune svako obećanje i da ih nikada ne iznevjere. 
 
- Simbolički, kao naše prvo ispunjeno obećanje, čim se formira gradska vlast počinjemo ozelenjavanje Podgorice sa 2.504 stabla, onako kako smo obećali u kampanji - naveo je Marković.

Marković: Građani prepoznali ozbiljnost i stručnost ljudi na listi SEP-a

Lider Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković poručio je da ne vjeruje da će ostati bez mandata u Podgorici, te da će se odazvati ukoliko bude poziva na dijalog o formiranju nove vlasti u glavnom gradu. 
 
- Ostvarili smo cilj, ušli smo u parlament sa dva mandata, i to u nikad neravnopravnijoj kampanji u Crnoj Gori, uz neviđene funkcionerske zloupotrebe u kampanji - istakao je on gostujući na Novoj M.
Kazao je i da ne vjeruje da će rezultat SEP-a doći u pitanje nakon žalbi pokreta Naprijed.
- U Doljanima je zapisnikom konstatovan rezultat tog dana. Zapisnik je bez problema predat izbornoj komisiji. U Doljanima je toj listi potrebno više od 200 glasova da bi prešli cenzus i eventualno ugrozili nas. Ali ne vjerujem da će Ustavni sud dopustiti sebi to da izbori budu neregularni, što bi bilo pogubno i za naredne procese - naglasio je Marković.
Ako ih neko pozove za pregovarački sto, odazvaće se.
- Ako dođe do dogovora između DPS-a i Milatovićeve liste, većina se ne bi mogla obezbijediti bez nas. Ali, realni smo ljudi - nećemo valjda kao nova stranka sa dva mandata pokretali inicijative za formiranje nove vlasti. Mi smo zadovoljni rezultatom, ali i realni i objektivni povodom naše snage i uticaja. Ako nas neko pozove, odazvaćemo se i biti spremni da radimo na formiranju vlasti koja će raditi u cilju rješavanja nagomilanih problema - dodao je on.
Odazvali bi se i kada bi ih pozvali i iz aktuelne parlamentarne većine.
- Naravno, to je politički standard, rekli smo da treba otvoriti politički dijalog sa svima. A da li ćemo praviti koalicije sa njima - to je drugo - naglasio je Marković poručujući da neće biti vođeni kalkulacijama i da će imati jasan stav.

Marković: U slučaju dogovora između DPS-a i Milatovićeve liste većina se ne bi mogla obezbijediti bez nas

Podgorički izbori bili su odlična provjera legitimiteta vladajuće većine sa državnog nivoa i oni koji tvore tu većinu su bez svake sumnje u Podgorici poraženi - poručio je bivši premijer i lider Stranke evropskog progresa (SEP).
Marković u intervjuu za beogradski portal “Simptom” kaže i da partija koju predvodi – SEP, postoji manje od tri mjeseca i da u tom kontekstu jeste zadovoljan postignutim rezultatom na lokalnim izborima u Podgoriic.
SEP je, prema preliminarnim podacima Centra za demokratsku tranziciju, zavrijedio pažnju 2504 Podgoričanina (3,08 odsto) i tako osvojio dva mandata u lokalnom gradskom parlamentu.
Bivši crnogorski premijer očekuje, upravo zbog osporenog legitimiteta vladajuće koalicije (“Pokret Evropa sad!”, Demokrate, “Za budućnost Crne Gore”, manjinske albanska i bošnjačka stranka) u Podgorici i vanredne izbore na državnom nivou već tokom naredne godine.
<h2>Uporni da zaustavimo EU put</h2>
- Nove vlasti (od 2020. naovamo) neefikasne su i neiskrene u namjeri pridruživanja Evropskoj uniji. Činjenica je da za posljednje četiri godine nije zatvoreno nijedno pregovaračko poglavlje - naveo je Marković.
Brisel je, kako je kazao Marković, kao nikada ranije otvorio vrata za nove članice.
- Ali koliko god oni gurali Crnu Goru ka članstvu, mi smo još uporniji u tome da sami sebe zaustavljamo na tom putu, kvareći odnose sa susjedima, prije svega sa Hrvatskom, kao članicom EU - naglasio je Marković ističući da je Crnoj Gori potrebna odgovornija vlast u kojoj bi i SEP imao značajno i zapaženo mjesto.
Za Markovića izbori u Podgorici nose važne poruke.
- S jedne strane, trebalo je da pokažu da li partije vlasti na državnom nivou imaju većinu da upravljaju Podgoricom, koja čini jednu trećinu biračkog tijela Crne Gore; sa druge strane, bio je to prvi test za nas iz Stranke evropskog progresa, koju smo osnovali prije manje od tri mjeseca, da li u tom kratkom periodu možemo da privučemo pažnju birača. Epilog je poznat: oni koji konstituišu Vladu Crne Gore ostali su bez legitimiteta jer su poraženi u Podgorici, a Stranka evropskog progresa dobila je dva mandata u gradskom parlamentu - naveo je Marković.
Iz tog ugla kaže da u SEP-u jesu zadovoljni.
On je konstatovao da je skoro polovina biračkog tijela ostala kod kuće, te poručio da je bi to moralo ozbiljno da zabrine sve aktere političkog života.
- Ako nijedna od 13 lista, sa preko 20 partija, nije zavrijedila povjerenje svakog drugog građanina Podgorice, onda to jasno govori o kvalitetu političke ponude - ocijenio je Marković.
<h2>Uređenje Podgorice i Crne Gore</h2>
Na pitanje sa kime bi SEP pristupila postizbornim razgovorima oko formiranja potencijalne koalicione većine u Podgorici i što bi bili uslovi odnosno “crvene linije” njegove stranke, Marković je rekao da je SEP u kampanji predstavila svoj program i jasno stavila do znanja da je “cilj uređenje Podgorice i Crnu Gore”.
- U minulih nekoliko godina ovdje je zavladao totalni nered i opšti haos. Uzdrmani su i ugroženi temelji na kojima je Crna Gora obnovila svoju nezavisnost, strateški evroatlantski pravci su dovedeni u pitanje, čak i antifašizam i sekularnost. Ne zna se koja je neuspješnija i neznavenija od tri vlade koje su formirane nakon 2020. godine - poručio je Marković.&nbsp;
U prethodne dvije godine se, dodaje, pokazala sva nesposobnost dosadašnje gradske vlasti.
- Podgorica je postala prljav i zapušten grad, u stalnom saobraćajnom kolapsu, to građani jednostavno nijesu više željeli da trpe. Nadam se da će uskoro tome doći kraj formiranjem nove gradske uprave ozbiljnih i odgovornih profesionalaca, kojima preporuka neće biti partijska knjižica već znanje i stručnost - napominje on, precizirajući svoj “ključni uslov” u pregovorima o formiranju nove vlasti u Glavnom gradu: interesi građana.
<h2>Izborni turizam nije od juče</h2>
On je ukazao i da takozvani izborni turizam ne funkcioniše od juče - tj od lokalnih izbora u Podgorici.
- I pokušaji da se sa strane utiče na to ko će biti vlast u jednom gradu ili državi neće prestati sa ovim izborima. Radi se o lažiranju izborne volje i tome se mora stati na put. Koliko je odgovornost na onima koji se koriste ovim nedopustivim sredstvima, toliko je i na državi izloženoj tom ‘izbornom inženjeringu - naveo je Marković.&nbsp;
On je podvukaod a državni organi Crne Gore moraju zaštititi regularnost izbora i spriječiti tzv. dvostruke ili trostruke birače iz drugih država da utiču na regularnost izbora.

Marković: Konstituenti Vlade poraženi u Podgorici, očekujem vanredne izbore iduće godine

Ne navijamo ni za one na lijevoj ni za one na desnoj strani. Ko bude spreman da razgovaramo na temu gradske vlasti, nećemo se pozicionirati ko nam je bliži a ko dalji no što su interesi građana Podgorice - poručio je lider Stranke evropskog progresa Duško Marković na konferenciji za medije.
Oni su, kako ističe, izuzetno zadovoljni ovim rezultatom.
- Sa dva odbornička mandata nastojaćemo da štitimo interese građana i da se borimo za ostvarivanje naših programskih ciljeva - naveo je Marković.

Marković: Nećemo se pozicionirati ko nam je bliži a ko dalji, no što su interesi građana

Kremlj je potvrdio da će se održati telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trampa.
- Razgovor se priprema- izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prema navodima ruskih novinskih agencija.
Trump je ranije danas na platformi Truth Social objavio da će u ponedjeljak telefonski razgovarati s Putinom. A nakon toga i sa Zelenskim.
<h3>"Nadam se da će dan biti produktivan"</h3>
- Predmet razgovora će biti zaustavljanje krvoprolića u kojem stradava u prosjeku 5000 ruskih i ukrajinskih vojnika nedjeljno, ali i trgovina- napisao je Tramp na svojoj mreži Truth Social.
Dodao je da će nakon toga razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i određenim članicama NATO-a.
- Nadam se da će to biti produktivan dan, da će doći do primirja i da će ovaj nasilni rat, rat koji nikada nije trebao izbiti, završiti- napisao je Tramp.
<h3>Razgovarali Rubio i Lavrov</h3>
Uoči razgovora između Trumpa i Putina, američki državni sekretar Marko Rubio razgovarao je s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim, saopštio je Stejt Dipartment.
Rubio je pozdravio razmjenu ratnih zarobljenika koja je dogovorena na pregovorima između Rusije i Ukrajine u Turskoj, rekla je portparolka ministarstva.
Državni sekretar takođe je ponovio poziv Trampa za trenutnim primirjem i okončanjem nasilja u ruskom ratu u Ukrajini, navodi se u saopštenju.

Kremlj potvrdio: Pripreme za razgovor Putina i Trampa su u toku

U Nišu su večeras, tokom i nakon Svenarodnog sabora, u organizaciji Srpske napredne stranke, napadnuti ekipa Televizije Nova- novinarka Ivana Marković i snimatelj Dejan Marković, kao i novinarka Južnih vesti Tamara Radovanović. 
 
Ivana Marković kaže da su ih napala dvojica nepoznatih muškaraca oko 18 časova u centru grada, izvan metalne ograde kojom je Trg kralja Milana, gdje se održavao centralni događaj Sabora, „odvojen“ za posjetioce skupa.
&nbsp;Muškarci su ih fizički gurali, vređali, vikali na megafonu.
- Jedan od njih mi je rekao: ‘marš odavde’, gurajući me, ali sam ja odbila da odem jer smo bili na javnoj površini i pitala ga ko je on. Drugi je snimatelju Dejanu vikao da je ‘ustaša’. Zvala sam policiju da prijavim napad, ali je u blizini bio jedan policijac, kome smo mahali, a on nas srećom vidio, i odveo do Foruma u Obrenovićevoj, kako bismo produžili na studentski protest- kaže Ivana Marković za Danas.
&nbsp;Ona dodaje da je veliki problem što novinari nezavisnih medija nisu mogli da uđu na ograđenu lokaciju na Trgu na kojoj se održava Sabor, pošto su novinarske akreditacije, na kojima je inače pisalo „Srbija ne smije da stane“, dobili samo oni koji rade u &nbsp;prorežimskim kućama.
Južne vesti su, takođe, na svom nalogu na društvenoj mreži Iks objavile snimak na kome se vidi kako je jedan od okupljenih građana gura ruku i pokušava da novinarki Radovanović pomjeri mobilni telefon, kojim je snimala odlazak pristalica SNS posle Svenarodnog sabora.
&nbsp;Udruženje novinara Srbije je ranije danas protestovalo zbog privođenja dopisnika australijskog radija SBS Nikole Doderovića, dok je izvještavao sa mitinga Pokreta za narod i državu na Trgu kralja Milana.
U Nišu je danas održan centralni skup Svenarodnog sabora, u organizaciji aktuelne vlasti, na kojem je govorio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Istovremeno je na Trgu kralja Aleksandra, nekoliko stotina metara dalje, organizovan studentski protest „Izbori(mo) se“, na kojem je zahtijevano raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
&nbsp;

Niš: Napadnuti ekipa Televizije Nova i novinarka Južnih vesti

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je večeras na mitingu u Nišu poručio studentima da ga "ne zanimaju njihovi zahtjevi" i da je to "gotova priča", a studenti su njemu odgovorili da mu je izjava smiješna, te da ništa nije gotovo.
Vučić je u Nišu rekao da "od sada sluša samo narod", ali i da je spreman da svojim politčkim protivnicima "pruži ruku" i ponovo ih pozove na razgovor, kako bi se problemi i razlike rješavali u institucijama, a ne na ulici.
Pored mitinga valsti, u Srbiji su danas održavna dva velika studentska protesta - u Nišu i Subotici.
Reporterka N1 razgovarala je sa studentima u Nišu i pitala ih je kakva je njihova reakcija na Vučićevu izjavu, na što su oni rekli da ne odustaju do ispunjenja svojih zahtjeva. Ključna poruka sa protesta u Nišu je bila upravo raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.&nbsp;
Takođe, reporterka N1 razgovarala je sa studentima koji su se okupili u Subotici, gdje je mnogo njih reklo da im je Vučićeva izjava smiješna, da se pravi glup i slijep i da "ništa nije završeno".

Studenti poručili Vučiću da mu je izjava smiješna i da ništa nije završeno

Na današnju objavu potpredsjednika Demokratske partije socijalista Jevta Erakovića, koji je kazao da je današnji pokušaj ubistva u centru Podgorice još &nbsp;jedna potvrda da se građani sa ovakvim sektorom bezbjednosti ne mogu osjećati sigurno i spokojno i postavio pitanje odgovornosti nadležnih u sistemu bezbjednosti, reagovali su iz Demokratske Crne Gore.
U saopštenju iz te partije, pored ostalog, navode da poslanik Eraković svakako nije neznaven čovjek.
- On dobro zna kao što zna i cijela Crna Gora, da je sve ovo što se dešava i što se dešavalo proteklih decenija u Crnoj Gori isključiva posljedica politike njegove partije i činjenice da su komandovanje bezbjednosnim sektorom prepustili nikom drugom do najvećim kriminalcima na Balkanu- ocjenjuju Demokrate.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ferakovic-sta-je-potrebno-da-se-desi-da-bi-neko-iz-ovog-sistema-preuzeo-odgovornost-i-podnio-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na čelu bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori su kadrovi Demokrata. Naime, lider ove partije Aleksa Bečić je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, dok je njen visoki funkcioner Danilo Šaranović, ministar unutrašnjih poslova.
&nbsp;- Za razliku od Kanade, Njemačke, Švedske i brojnih drugih najrazvijenijih zemalja svijeta gdje vidimo vrlo često i teška krivična djela, i velike tragedije i zločine, ali nikad političko mešetarenje na tim pitanjima, kod nas svjedočimo potpuno suprotnom- navele su Demokrate.&nbsp;
Tvrde da je Crna Gora jedina zemlja u svijetu koja ima ovako licemjernu partiju kakva je DPS.
- Koja ne propušta niti jedan momenat za jeftino političarenje i mešetarenje na tim pitanjima, ali i jasan pokušaj odbrane kriminalnih struktura u Crnoj Gori- poručile su u saopštenju Demokrate.

Demokrate: Sve što se dešava i što se dešavalo posljedica je politike DPS-a

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: dusko-markovic