&nbsp;,,Kume ovo sve što su nas nagrđivali po novina i hapšenja i progoni... Sve nam je Radonjić debeli smjestio sef Katnicevog spec tima“... ,,Takve na komade treba kidati bez milosti“... „Kakav je sa njim Lazović znaš li“... „Kao on nam je neprijatelj br1“. Ovo su samo neke u nizu Skaj poruka razmjenjivanih između visokorangiranih članova kavačke kriminale grupe. &nbsp; U Skaj prepisci jasno se uočavaju planovi klana Radoja Zvicera da se likvidiraju tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić... &nbsp; KAD SDT SELEKTIVNO ČITA SKAJ PORUKE Međutim, u optužnici specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića - koju je nakon ispravke potvrdilo tročlano Vijeće Višeg suda na čijem je čelu Zoran Radović – nema ni traga od ove komunikacije članova kavačkog klana. Naprotiv: tužilac Šoškić je slučaj protiv Katnića i Lazovića gradio na osnovu tvrdnje da su upravo glavni specijalni tužilac i visoki funkcioner policije bili dio kavačke kriminalne grupe ili zaštitnici člana te grupe Duška Roganovića. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033119030_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025033119030_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="KAD TUŽILAC SELEKTIVNO ČITA SKAJ PORUKE: Ktanić, Lazović, Čađenović i tužilac Šoškić"> <figcaption>KAD TUŽILAC SELEKTIVNO ČITA SKAJ PORUKE: Ktanić, Lazović, Čađenović i tužilac Šoškić(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ)</figcaption> </figure>  Međutim, na osnovu Skaj prepiski koje objavljuje Katnić – a u koje su Portal ETV i ETV imali uvid – očito je da su kavčani doživljavali Katnića i Lazovića kao ,,krvne neprijatelje“. &nbsp;Međutim, te bitne transkriptre sa nekad zaštićene Skaj komunikacije – tužilac Šoškić nije naveo u optužnici. &nbsp; Zašto su izostavljeni, da li je u pitanju greška ili svjesna tužilačka manipulacija Skaj poruka? &nbsp; O tome će se detaljnije govoriti tokom suđenja koje se očekuje. A i sudija Zoran Radović moći će da, do početka suđenja, analizira zbog čega je Vijeće Višeg suda dobijalo samo brižljivo selektovane Skaj poruke. &nbsp;&nbsp; <blockquote>,,Molim Vas da ovo dostavite postupajućem predsjedniku vijeća koji će biti u ovom predmetu radi priključenja ostalim dokazima“, navodi se u Katnićevom obraćanju predsjedniku suda.</blockquote> KATNIĆEVO PISMO RADOVIĆU &nbsp; Prema informacijama Portala ETV i Televizije E, pritvoreni bivši glavni tužilac Milivoje Katnić dostaviće ove sedmice predsjedniku Višeg suda veći broj Skaj poruka koje, kako kaže, ,,na dan potvrđivanja optužnice nije mogao uraditi iz tehničkih razloga“. &nbsp; -Molim Vas da ovo dostavite postupajućem predsjedniku vijeća koji će biti u ovom predmetu radi priključenja ostalim dokazima – navodi se u Katnićevom obraćanju predsjedniku suda. Portal ETV i Televizija E 21. februara eksluzivno su objavili dio Skaj prepiski između osoba iz kavačkog kriminalnog klana koje je, prema evidenciji bezbjednosnih službi predvodio Radoje Zvicer, a koje su, prema navodima potvrđene optužnice, bili pod zaštitom Katnića, Lazovića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića. TUŽILAČKE (RE)KONSTRUKCIJE Upravo ovi razgovori demantuju sve navode optužnice koju je potpisao tužilac Miloš Šoškić pokušavajući da ih na sve načine i bez ijednog dokaza, ijedne njihove poruke uveže da su svoje službene položaje podredili mafiji. Ipak, ovi razgovori sa nekad zaštićene skaj komunikacije pokazuju suprotno i iz njih proizilazi da je u tri navrata planirana i pokušavana likvidacija Milivoj Katnića i da ga smatraju neprijateljem koji ih progoni! &nbsp; Nijedna od brojnih poruka nije navedena u optužnici koju je pisao specijalni tužilac Miloš Šoškić, zamjenik glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića?! Teza tužilaštva je da je Zoran Lazović formirao kriminalnu grupu u martu 2020. godine i da je je član postao Katnić. Da bi dobio na brojnosti - jer organizacija mora imati najmanje tri člana - tužilac Šoškić je „preuzeo je Čađenovića“ iz drugog predmeta!? ,,NEPRIJATELJ BROJ 1“ Iz razgovora Igora Božovića, visokopozicioniranog člana kavačke kriminalne grupe sa vođom tog klana Radojem Zvicerom od 5. decembra 2020. godine - kada su po navodima SDT uveliko Katnić, Lazović i Čađenović radili u korist te mafijaške organizacije - jasno proizilazi da su kavčani bili izloženi progonu Dragana Radonjića, bivšeg šefa SPO i prvog saradnika bivšeg glavnog specijalnog tužioca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033119034_a6379b5684192355c47375aaa63ef6ccc01978044d63655217a3a2dd0a752ede.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025033119034_a6379b5684192355c47375aaa63ef6ccc01978044d63655217a3a2dd0a752ede" data-rendition-name="original" width="828" height="546" loading="lazy" alt="SPREMANA LIKVIDACIJA: Dragan Radonjić, bivši načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja"> <figcaption>SPREMANA LIKVIDACIJA: Dragan Radonjić, bivši načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U narednom pasusu su poruke koje Portal ETV objavljuje, radi autentičnosti, uz sve slovne ili gramatičke greške. &nbsp; „Kume ovo sve što su su nas nagrdjivali po novina i hapšenja i progona sve nsm je radinjic debeli smjestio sef katnicevog spec tima, svega mi sve sam povezao od početka sve... „Kakav je sa njim lazović znaš li“... piše Božović Zviceru na što mu ovaj odgovara „Ka on nam je neprijatelj br1“. U porukama Božović pita Zvicera „Radonjic se supka lazoviću &nbsp;jeli“, na što Zvicer odgovara „da“. Božović se žali Zviceru kako ga je Katić procesuirao na „silu“... „Mene je ubacio u prucu na silu djece miz katnic mi he rekao dz moraju odluciti sto ce sa mnom i sjebali me sa procesom“ na to Zvicer konstatuje „ sve on“ i „ma nagrdili su nas“. Upravo iz ovih poruka, prema stavu Katnića, nesporno je da su on i Radonjić neprijatelji broj jedan osobama iz kavačke kriminalne grupe i to u decemru 2020. godine kada je navodno radio za tu grupu. Sve teze tužilaštva ruše se kao kula od karata, upravo na osnovu razgovora osoba iz mafijaškog klana koji je bio navodno zaštićen od progona. &nbsp; ULOGA DUŠKA ROGANOVIĆA Pritvoreni Katnić otkriva da je upravo Duško Roganović koji, prema stavu tužioca Šoškića, nije procesuiran uprkos navodnim dokazima, odlučio da bivšeg glavnog specijalnog tužioca ubije i „posalo je svoju najbolju ekipu ubica da ga pratu uz pomoć dronova“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250331190332_378e6c780b221fc7fc8d0053e38d2a97f9cdbe496feb1bfd54c557a044322cf8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250331190332_378e6c780b221fc7fc8d0053e38d2a97f9cdbe496feb1bfd54c557a044322cf8" data-rendition-name="original" width="528" height="763" loading="lazy" alt='KATNIĆ KAO ,,KRVNI NEPRIJATELJ": Duško Roganović'> <figcaption>KATNIĆ KAO ,,KRVNI NEPRIJATELJ": Duško Roganović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na meti kavčana, kako navodi Katnić, bio je i Radonjić i njegova likvidacija je takođe pripremana. &nbsp; U prilog toj tvrdnji Katnić citira konverazciju Roganovića upućenu Božoviću“: &nbsp; „Ja sam na klackalici, uhapsili troje sto su radili robu, traze kuma, alku, joleta, glija, i zua ce sjutra saslusati u 10 h u tuzilastvo“., „A onaj Radonjic je hjihov sigurno“, „To je onaj debieli sto je sa katnicem stalno“ „On je jak i sve on to gura“ „Prvi katnicev covjek“ „Da ako ih sad smjene, nova vlada je izglasana i od ponedjeljka startuje. Bice tu dosta izmjena.. To da sigurno, ali nema druge kume ko je u cg najebao je. Sad jedino preko spasava ovog terora i pretresa“... Zna sad sve i samo pazenje, i da ih uhvati kad ga gledaju sa one pozicije aparatom“.... PLANIRANE LIKVIDACIJE -Duško Roganović još 2020. u 12 mjesecu tri dana nakon što sam mu navodno pomogao da ga krivično ne gonimo organizuje moje ubistvo i to da me prate baš onim dronovima što su spremali za Jovana Vukotića a ovo proizilazi iz poruke Duška Roganovića koja glasi „kad ga gledaju sa one pozicije aparatom“, aparat je dron a gledaju pomoću kamera – obrazlaže Katnić u pismu sudiji Radoviću &nbsp;komunikaciju među kavčanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033119038_1d119e9449c38bf4d4db5d5cf655ec657bf91897bfa83b7fc64a44c6de46ef66.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025033119038_1d119e9449c38bf4d4db5d5cf655ec657bf91897bfa83b7fc64a44c6de46ef66" data-rendition-name="original" width="1024" height="602" loading="lazy" alt="RAT KLANOVA I MNOGO ŽRTAVA: Zvicer i Vukotić"> <figcaption>RAT KLANOVA I MNOGO ŽRTAVA: Zvicer i Vukotić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Katnić je ukazao i da je su planirali da njega i Radonjića ubiju kada bude došao do Bajramovica i to ,,puškom koja ima prigušivač“. Roganović zlokobno predlaže: „mogu se u ona brda odraditi tišinom da ih ne nađu za par sati“. Katnić je ukazao da prema njemu, Radonjiću i Čađenoviću osobe iz kavačke mafijaške organizacije imaju veliki animozitet kao i prema sada pokojnom Jovanu Vukotiću, koji je slovi za šefa škaljarskog mafijaškog klana“. &nbsp; Bivši glavni specijalni tužioca ukazuju da su iz kavačke grupe vjerovali da je njegov tim protiv njih zajedno sa Vukotićem. U prilog toj tvrdnji pritvoreni Katnić je naveo komunikacije Roganovića i Božovića. &nbsp; Katnić ukazuje da ovakve prijetnje Roganović upućuje šest dana od datuma za koji tužilac Šoškić tvrdi da su glavni specijalni tužilac i policijski funkcioner Lazović, kao i specijalni tužilac Čađenović odlučili da Roganoviću pomognu?! -Ne čudi me stav Duška Roganovića koji je od izdajnika i odbjeglih ubijeđen da su Katnić, Čađenović i Radonjić sa Jovicom Vukotićem učestvovali u ubistvu njegova dva brata i oca. Čudi me što ne postoji niko u državi Crnoj Gori za koju sam časno i pošteno radio 36 godina da ustane, kao što su uvijek građani Crne Gore ustajali protiv nepravde, i spriječe zločin tužilaštva kojeg sprovode već godinu protiv mene. Izuzev male grupe koja pokušava da me zaštiti – zaključio je Katnić. Katnić i Lazović su od 15. aprila 2024. godine u pritvoru. Optužnica protiv njih potvrđena je u drugom navratu. Ono što je jasno od početka ovog procesa da se radi o motivisanom progonu ljudi koji su bili ključne figure u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. &nbsp; Oni u UIKS-u čekaju početak suđenja a postupak će voditi sudija Višeg suda Veljko Radovanović. Sa njima će se na optužničkoj klupi naći i tužilac Saša Čađenović, iako je njemu optužnice potvrđena prije više od šest mjeseci i u drugom slučaju. &nbsp; &nbsp;

Marija Žižić

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Roganović: „Takve na komade treba kidati bez milosti...“

Usvajanje novog Zakona o visokom obrazovanju – uključujući promjenu modela studija, prelazno rješenje za aktuelne studente, rangiranje univerziteta i redefinisanje praktične nastave, uspostavljanje Studentskog servisa po ugledu na zemlje regiona i Evrope, početak izgradnje novog studentskog doma u Podgorici, temeljna reforma Programa stručnog osposobljavanja treba da bude visoko na listi prioriteta, kazali su u Studentskom parlamentu Univerziteta Crne Gore povodom Dana studenata. Oni su najavili i različite vidove djelovanja, u zavisnosti od dinamike i stepena ispunjenosti zahtjeva studenata.
Dan studenata obilježava se u Crnoj Gori svake godine u znak sjećanja na žrtvu Žarka Marinovića, koji je položio život u borbi za svoja, studentska, prava. 
Ovaj datum osim što podsjeća na podvig, obavezuje sve napredne strane društva, navode u Studentskom parlamentu, da istraju u misiji zaštite svega što je progresivno. 
- Kvalitetan obrazovni sistem predstavlja preduslov za razvoj svakog drugog segmenta društva – pa se tako prema pitanjima koja se tiču obrazovnog sistema treba i odnositi – stavljajući ih na listu stvarnih prioriteta kako bi se postojeći problemi pravovremeno rješavali, a budući prevenirali - kazali su u Studentskom parlamentu.
Kako su istakli, hiperprodukcija kadrova, visoka stopa nezaposlenosti svršenih visokoškolaca i ostali aktuelni problemi, koji su postali konstanta, odavno vape za rješenjima.
- Svi ovi izazovi i problemi, po svakom karakteru su takvi da zahtijevaju hitne i odlučne reakcije, možda i ne tako prijatne sistemske promjene – a sve u cilju postizanja vidljivih rezultata, velikog dometa – isključivo u najboljem interesu studenata. Već dugi niz godina insistiramo na boljem kvalitetu studija, većem kvalitetu znanja svršenih visokoškolaca, usklađivanju sa evropskim prostorom visokog obrazovanja – ali uz uvažavanje kontekstualnih, crnogorskih specifičnosti, jer visokoškolac treba da ima mogućnost i prilike, prije svega u našem sistemu, a naravno, prohodnost i ka drugim, većim sistemima - navedeno je u saopštenju Studentskog parlamenta.
Napominju da godinama unazad sistem visokog obrazovanja nije usklađen sa potrebama i zahtjevima crnogorskog tržišta rada, usljed čega se generacije studenata susrijeću sa brojnim posljedicama. 
U ovom dijelu, kao jedino rješenje vide donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju, promjenu modela studija ali i istim zakonskim tekstom, neizostavno i urgentno rješavanje statusa studenata koji studiraju po aktuelnom modelu studija – budući da je, kako kažu u Studentskom parlamentu, velikom broj generacija upisanim od studijske 2017/18. godine pričinjena nepravda, onemogućena participacija i konkurentnost na tržištu rada i u tom pogledu – ugrožena egzistencija.
Prihvatanjem rješenja i prijedloga Studentskog parlamenta UCG omogućilo bi se, smatraju, postizanje sklada između onoga što studente očekuje na tržištu rada nakon završenih studija, kao i kompetencija i kvalifikacija koje stiču u toku istih.
- Realnost je, nažalost, takva da su donosioci odluka, uz određene izuzetke, i dalje u malom obimu spremni da se suštinski pozabave problemima koji opterećuju studentsku populaciju – a na čije postojanje godinama ukazujemo, osluškujući poruke i inpute koje dobijamo od studentske populacije od oko 20 hiljada mladih, sa svih fakulteta Univerziteta Crne Gore - ističe se u saopštenju.
S obzirom na to da naše društvo odlikuje dominantan problem nezaposlenosti mladih, to predstavlja, kako kažu u Studentskom parlamentu, najveći problem naših studenata i svršenih visokoškolaca. Studiranje se, poručuju, ne smije svoditi samo na formu i proklamovano ispunjavanje zakonskih standarda. 
- Ukoliko produkujemo kadar koji ne može naći adekvatno radno mjesto u oblasti za koju se školuje – ne samo da govorimo o problemu koji pogađa studentsku populaciju, već i o problemu koji dugoročno održava održivost, konkurentnost i razvoj države - naglašeno je u saopštenju.
Čekajući na rješavanje starih, godinama i decenijama prisutnih problema, postoje neki čije rješavanje, kažu u Studentskom parlamentu, treba da bude visoko na listi prioriteta. 
- Ovdje mislimo na usvajanje novog Zakona o visokom obrazovanju – uključujući promjenu modela studija, prelazno rješenje za aktuelne studente, rangiranje univerziteta i redefinisanje praktične nastave, uspostavljanje Studentskog servisa po ugledu na zemlje regiona i Evrope, početak izgradnje novog studentskog doma u Podgorici, temeljnu reformu Programa stručnog osposobljavanja (uz odbacivanje bilo kakvih ideja o ukidanju pomenutog programa), te dodatne podsticaje Univerzitetu Crne Gore kako bi se ulagalo u izgradnju nove i unapređenje postojeće infrastrukture - naglašeno je u saopštenju.
U cilju što jasnijeg i transparentnijeg ukazivanja na prethodno pobrojane probleme, kao i njihovog rješavanja, Studentski parlament UCG će, poručuju, kao i do sada, biti na braniku prava i interesa studenata, činiti da se njihov glas čuje i interesi poštuju.
- U tom pogledu ćemo koristiti različite vidove djelovanja, u zavisnosti od dinamike i stepena ispunjenosti zahtjeva studenata - kažu u Studentskom parlamentu.
Koračajući putem koji je krenuo Žarko Marinović, kao budući akademski građani, poručuju da njeguju potrebu za sticanjem znanja i usavršavanjem, a sve u cilju napretka društva u kojem će predstavljati inicijatore reformi za dobrobit svih.
- Bolje sjutra nije ostvarivo bez progresivne i proaktivne studentske populacije koja je spremna da se nosi sa izazovima savremenog društva. Ohrabrujemo uključenost studenata i mladih u društvene procese i društveni život, a za dostizanje tih ciljeva potrebna je podrška cjelokupnog društva, odnosno svih struktura. Zbog dnevnopolitičkih pitanja, podjela ili tema koje bi trebalo da su odavno arhivirane, van fokusa donosilaca odluka ne smiju biti oni koji su budućnost društva – jer, u suprotnom, ne treba da nas čudi trend da većina mladih profesionalnu i životnu sreću potraži u inostranstvu - dodaje se u saopštenju.
U tom svjetlu, u Studentskom parlamentu zahtijevaju da studentska populacija bude u fokusu djelovanja nadležnih, ne samo za Dan studenata – već tokom cijele godine. 
- Svim crnogorskim studentima upućujemo čestitke povodom 4. aprila – Dana studenata, uz želju da mladalačkom energijom, zajedničkim radom i inovativnošću doprinesemo poboljšanju statusa studenata, kvalitetnijem obrazovnom sistemu i boljoj budućnosti svih nas. Iskreno se nadamo da ćemo naredni Dan studenata, dočekati u boljem raspoloženju, riješenim problemima i primjerenijom pozicijom u društvu - zaključeno je u obraćanju Studentskog parlamenta.

Studentski parlament: Promijeniti model studiranja, početi izgradnju novog doma, reformisati Program stručnog osposobljavanja...

Planovi arapskog investitora da na ulcinjskoj Velikoj plaži izgradi megaturstički kompleks, vrijedan 30 milijardi eura, koje je javnosti prezentovao premijer Crne Gore Milojko Spajić, degradirali bi životnu sredinu Ulcinjske solane.
Ovu ocjenu ekološki aktivisti potkrepljuju činjenicom da je Solana jedno od najvažnijih staništa ptica u Evropi.
Za Radio Slobodna Evropa (RSE) podsjećaju i da je njena zaštita jedan od uslova za zatvaranje poglavlja o životnoj sredini u pregovorima sa EU.
- Značaj tog područja je za građane Crne Gore mnogo veći od 30 milijardi eura - kaže za RSE programska direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), Ksenija Medenica.
Solana, zajedno sa deltom rijeke Bojane i Velikom plažom dugom 13 kilometara, čini jedinstvenu ekozonu koja je među najvažnijim područjima biodiverziteta na Balkanu i važno stanište za migratorne ptice, navode u CZIP.
<h2>Lika: Kao da je neko pao iz svemira</h2>
Vijest da se na tom području planira masovna izgradnja je "odjeknula kao bomba", kaže Zenepa Lika iz ekološkog udruženja "dr Martin Šnajder Jacobi”.
Lika podsjeća da na ovu temu nije bilo javnih rasprava, iako građani Crne Gore, a posebno Ulcinja, imaju pravo da znaju što će se tu graditi.
- Ovdje je suverenitet Crne Gore stavljen pod znak pitanja kad dajete 13 kilometara obale jednom investitoru - kaže Lika za RSE.
Dodaje da bi masovna urbanizacija, manje od kilometra udaljena od Ulcinjske solane, imala veoma negativan uticaj na njen biodiverzitet.
- Sve izgleda kao da je neko pao iz svemira sa idejom koja nema nikakvih dodirnih tačaka ni sa Crnom Gorom, ni našom kulturom, mentalitetom, a pogotovo ne sa podnebljem koje je globalno prepoznato kao ključno biodiverzitetsko područje - navodi Lika.
Da Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) žele da grade turistički kompleks u Ulcinju posredstvom kompanije "Emmar" Mohameda Alabara, objavio je premijer Spajić uoči potpisivanja sporazuma o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju 28. marta.
Ta arapska firma, kako je naveo Spajić, zainteresovana je da uloži u "megaprojekat" - turističke objekte, izgradnju aerodroma, najmodernije bolnice na Balkanu, dva univerziteta, marine i renoviranje ulcinjskog Starog grada.
<h2>Aerodrom uz stanište za ptice</h2>
Megalomansko preoblikovanje ulcinjske obale bi trajno devastiralo zaštićena područja, kažu u Centru za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).
Status zaštićenog područja Solana je dobila jer je na njenom području registrovano oko polovine od oko 530 vrsta ptica u EU, uz flamingose kao vodeću vrstu, podaci su iz Plana njenog upravljanja.
Procjenjuje se da preko 100.000 vodenih ptica posjeti to područje u proljeće i jesen, dok zimi tu svakodnevno boravi preko 15.000 ptica.
Medenica smatra da je posebno loša ideja izgradnja aerodroma uz stanište za ptice, koje mogu biti ozbiljan bezbjedonosni problem za njegovo funkcionisanje.
- Zaista je neverovatno da se tim velikim planovima targetiraju najvrijednija područja koja imamo u Crnoj Gori - kaže Medenica, i podsjeća da su potpisane i međunarodne obaveze o zaštiti Solane.
Solana, čija je površina preko 14,5 kvadratnih kilometara, proglašena je 2019. Parkom prirode.
Zaštićena je i kao Ramsar područje - vlažno stanište međunarodne važnosti, kandidat je za Emerald status - područje od posebnog interesa za zaštitu prirode i potencijalna članica Natura 2.000 mreže - zaštićena područja u EU.
<h2>Solana u poglavlju 27</h2>
Zaštita Ulcinjske solane je i jedan od uslova za zatvaranje poglava 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.
To poglavlje propisuje uslove koje Crna Gora mora ispuniti u pregovorima sa EU.
- U Akcionom planu se čak 19 od 60-ak aktivnosti za zaštitu prirode odnose na područje Solane, što dovoljno govori koliko je važna njegova zaštita - naglašava Medenica.
Lika napominje da je Ulcinjska solanaclosing bench mark (mjerilo za zatvaranje poglavlja).
- I zaista ne razumijem kako mislimo sa ovakvim ophođenjem to u uskorije vrijeme i postignemo - kaže Lika.
Dodaje da je sadašnjim stanjem Solane, kada njom niko zvanično ne upravlja, poslata poruka da za Crnu Goru zaštita prirode nije prioritet.
<h2>Solana prepuštena sebi</h2>
O Ulcinjskoj Solani trenutno niko zvanično ne brine, jer je početkom februara istekao ugovor o njenom zakupu sa državnim preduzećem Nacionalni parkovi.
To preduzeće je odlukom Vlade od 2015. privremeno upravljalo Solanom na osnovu ugovora o zakupu sa stečajnom upravom fabrike, koji je periodično produžavan.
Posljednji ugovor je istekao 7. februara i nije obnovljen, za što treba saglasnost Ministarstva ekologije.
Na koincidenciju da ugovor nije produžen baš sada kada se pojavio investitor za Veliku plažu i njeno zaleđe, ukazuju iz CZIP.
- Ne verujemo da slučajnosti postoje, pa nas ne bi čudilo da je i Solana dio paketa za valorizaciju koju premijer najavljuje - kažu u toj organizaciji.
RSE je pitao Ministarstvo ekologije da li će biti produžen zakup sa Nacionalnim parkovima, ali nisu odgovorili, kao ni na pitanje što je razlog da još nije formirana upravljačka struktura za Solanu.
Naime, već petu godinu o tome pregovaraju ministarstva ekologije i finansija, i Opština Ulcinj.
Ranije je planirano da Opština, zajedno sa Vladom, preuzme upravljanje Solanom, ali do danas nisu stvorene pravne pretpostavke da se formira takvo preduzeće.

Ekolozi upozoravaju: Planovi Vlade i arapskog investitora opasnost za Ulcinjsku solanu

U narednom periodu neće biti povećanja cijene električne energije, kažu u Elektroprivredi Crne Gore. Uoči ekološke rekonstrukcije Termoelektrane "Pljevlja", koja će trajati do 15. novembra, obezbijeđene su nedostajuće količine struje i za tu namjenu izdvojeno 70 miliona eura.
Termoelektrana Pljevlja koja proizvodi više od 40 odsto struje potrebne našoj državi, narednih sedam i po mjeseci zbog ekološke rekonstrukcije, biće vam pogona.
Međutim, to neće uticati na uredno snabdijevanje potrošača, jer su u međuvremenu iz uvoza nabavljene nedostajuće količine.
Takođe, u bliskoj budućnosti ne razmišlja se ni o poskupljenju električne energije za krajnje korisnike, kaže predsjednik odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović.
- Elektroprivreda Crne Gore je donijela odluku da prva tri mjeseca nije bilo povećanja cijena električne energije. Vrlo brzo ćemo donijeti odluku da i sljedeća tri mjeseca ne bude povećanja cijena električne energije, ali moramo da vodimo računa i o tome da je električna energija berzanska roba, da vidimo kako će se cijene kretati u junu, julu i avgustu i tako tim mjesecima. Kažem, za sada nema povećanja, ali uvijek postoji jedna zadrška. Nije lako ostati sedam i po mjeseci bez termoelektrana. Ne posežemo za tim aktivnostima povećanja cijena električne energije, ali ne može niko tvrdo da garantuje kako će biti stanje u narednom periodu - kazao je Đukanović.
Da se cijena struje u dogledno vrijeme neće mijenjati, ističe i izvršni direktor elektroprivrede Ivan Bulatović, koji ipak ne isključuje mogućnost da u jednom trenutku dođe do korekcije cijene.
- Cijena električne energije je na berzi negdje oko 100 eura na današnji dan, a da je prodajemo krajnjim korisnicima za 45 eura, tako da na račun izvoza električne energije i profita koji obezbijedimo, kada je dobra hidrološka godina i kada rade svi proizvodni objekti u punom pogonu, tada imamo i mogućnost da zaradimo na tim tržišnim cijenama i da onda prema našim korisnicima imamo takvu cijenu kakvu imamo - kazao je Bulatović.
Pojašnjava da u nekom narednom periodu mora doći do usklađivanja sa cijenom električne energije sa prosjekom EU, u našoj želji da pristupimo EU.
- Tako da neće to biti na nivou koji je sad trenutno u prosjeku, jer generalno treba se očekivati u nekom narednom periodu povećanje cijene električne energije za krajnje korisnike. Ono što je sigurno, ekološka rekonstrukcija neće uticati u ovoj godini na povećanje cijene električne energije - istakao je Bulatović. 
Ekološka rekonstrukcija pljevaljske termoelektrane, zajedno sa izmještanjem korita Rijeke Ćehotine, kao i kupovinom nedostajućih kilovata struje na tržištu tokom pauze u radu agregata, Elektoprivredu će ukupno koštati oko 170 miliona eura.

Đukanović: Za sada nema povećanja cijene struje, ali uvijek postoji jedna zadrška

Minijature su uglavnom planine, more, školjevi i različita doba dana - noć, jutro, zora, kako mi se podesi da slikam. Kako dobijem atmosferu onda je ganjam i lakše savladam u minijaturi, nego na većem formatu, kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, slikar, grafičar, esejista, arhitekta, dizajner enterijera, književnik i neumorni hroničar crnogorske istorije i duhovnosti - akademik Slobodan Bobo Slovinić.
Samostalna izložba likovne minijature u Danilovgradu Slobodana Boba Slovinića, na kojoj će prilika imati priliku da se divi delikatnoj ljepoti sitnog formata, ali i dubokoj simbolici koju njegov rad nosi, biće otvorena 4. aprila u 19 sati u organizaciji Centra za kulturu Danilovgrad.&nbsp;
Slovinić je poznat i po svojoj izuzetnoj trilogiji "Herbarijum", porodičnoj knjizi koja brižljivo čuva uspomene, svjedočanstva i emocije, dajući nam jedinstven uvid u istoriju jedne porodice, ali i jednog vremena. Ipak, možda, najmonumentalniji poduhvat njegovog stvaralačkog i organizacionog rada bilo je preseljenje Pivskog manastira, projekat koji je nadmašio granice običnog građevinskog poduhvata i postao simbol očuvanja kulturno istorijskog nasljeđa Crne Gore.&nbsp;
Mnogo je napravio slika u velikom formatu, kaže Slovinić, i uvijek je bilo u okruženju mnogo malih kartončića od kojih su nastale likovne minijature.&nbsp;
- To je takozvani nusprodukt, ali taj nusprodukt je ispao jako dobro. Po mom shvatanju to su minijature, ali kad nema nečega da to izmjeri, nema automobila, nema kišobrana, nema čovjeka, i kad se pogleda sama slika ona izgleda jako monumentalno, a usustini su to mali lijepi komadi. Uglavnom su to planine, more, školjevi i različita doba dana, noć, jutro, zora, kako mi se podesi da slikam, kako dobijem atmosferu u stvari, onda ja tu atmosferu ganjam u toj minijaturi, lakše savladam u minijaturi, nego na većem formatu - rekao je Slovinić.&nbsp;
Njegov radni dan počinje ujutru, za kompjuterom ili u ateljeu. Kako kaže - slika, malo odmori i "gura" do ponoći.&nbsp;
- Slikari kažu ja bih slikao, ali nemam temu. Ima milione tema, nije problem tema, meni je problem vremena. Ja bih volio da ima u 24 sata 48 sati, da bih mogao da napravim ono što bih želio. Čini mi se da sam radan čovjek, to me drži - istakao je Slovinić.&nbsp;
Pronašao je herbarijum svog strica sveštenika Don Đura, nastao 1889. godine i to je bio povod, prisjeća se Slovenić, da krene u pisanje, uz osjećaj da mora o svom ocu novinaru i prvom šefu protokola Crne Gore ostaviti neki pisani trag.&nbsp;
- Čudio sam se zašto o mom ocu nije pisao niko, gotovo da je ostao u zaboravu, u nekim fiokama, sjećanjima ljudi, čak ljudi koji su ga znali su već pokojni. Vidio sam da nema tragova i počeo sam da pravim jedan mali presjek, da napravim kao neke važne događaje i objavim u obliku brošure. Međutim, desilo se da sam pronašao herbarijum, koji je moj stric, Don Đuro pravio kao dvanaestogodišnji dječak, i sasvim sam ga našao. Kad sam otkrio taj herbarijum on je bila kapisla da prvo pravim priču o mome đede Niku i njegovom najstarijem sinu Don Đuru. Tako da sam prvo Don Đura napravio i obuhvatio te stare pretke Slovinića, sljedeća knjiga je bila normalno posvećena mom ocu šjor Ante, njegov život obuhvatio, to je osim datuma i podataka romaneskno štivo, nije puka faktografija - kazao je Sovinić.
Kako je kazao, herbarijum se provlači kroz sva tri romana, i on je vezivno tkivo u posljednjoj knjizi "Pittore liberto", posvećenoj njegovom životu.
- Najteže je bilo pisati o sebi. Ja na kraju otkrivam kako sam došao do tog herbarijuma, jer to nije običan herbarijum, to je više mnogo od đačkog herbarijuma - zaključio je Slovinić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtxdTEMmYu2I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Slovinić: Volio bih da dan traje 48 sati da mogu da napravim ono što želim

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Tag: dusko-roganovic

Roganović: „Takve na komade treba kidati bez milosti...“

Studentski parlament: Promijeniti model studiranja, početi izgradnju novog doma, reformisati Program stručnog osposobljavanja...

Ekolozi upozoravaju: Planovi Vlade i arapskog investitora opasnost za Ulcinjsku solanu

Đukanović: Za sada nema povećanja cijene struje, ali uvijek postoji jedna zadrška

Slovinić: Volio bih da dan traje 48 sati da mogu da napravim ono što želim

PRATITE TVe UŽIVO