Danas je potpisan Protokol o razumijevanju o parlamentarnoj saradnji između Odbora za međunarodne odnose i iseljenike i Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore i Odbora za vanjske poslove i odbranu Senata Republike Italije, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Duško Stjepović i članovi Odbora Seid Hadžić i Nikola Janović sastali su se danas sa delegacijom Odbora za vanjske poslove i odbranu Senata Republike Italije, predvođenom predsjednicom tog radnog tijela Stefanijom Kraksi.
Tokom sastanka razgovarano je o unapređenju bilateralne saradnje između Crne Gore i Italije, sa posebnim fokusom na jačanje političkog dijaloga, razmjenu iskustava i zajedničko djelovanje u oblastima od obostranog interesa.
Predsjednik Odbora Duško Stjepović izrazio je zadovoljstvo inicijativom italijanske strane za potpisivanje Protokola o razumijevanju o parlamentarnoj saradnji, ističući da to predstavlja potvrdu snažne volje Italije, kao članice EU, za najbližu saradnju sa Crnom Gorom na obostranu dobrobit.
Stjepović je naglasio da Crna Gora izuzetno cijeni podršku Italije u procesu pristupanja Evropskoj uniji, kao i savezništvo i blisku saradnju sa Italijom u okviru NATO saveza. Upoznajući goste sa napretkom u integracionom procesu, on je najavio očekivanu dinamiku zatvaranja pregovaračkih poglavlja, te da 2028. Crna Gora može postati naredna članica Unije. S tim u vezi, akcentovao je značaj da proces proširenja živi, i da ideja o EU živi.
Predsjednica Odbora za vanjske poslove i odbranu italijanskog Senata Kraksi naglasila je značaj parlamentarne diplomatije i istakla da je današnje potpisivanje Protokola dokaz da Italija želi biti blizu Crne Gore na njenom evropskom putu.&nbsp;
U kontekstu trenutnih geopolitičkih dešavanja, Kraksi je ukazala na značajnu ulogu koju Crna Gora ima na Zapadnom Balkanu, ocijenivši je kao primjer harmoničnog suživota svih naroda u regionu.
Senator Luiđi Spanjoli istakao je da Crna Gora nosi dodatnu vrijednost za Evropu, posebno kroz svoje multietničko i multikonfesionalno društvo, što u trenutnim složenim migracionim trendovima predstavlja primjer dobre prakse za zemlje članice EU.
U razgovoru sa delegacijom Senata, član Odbora Nikola Janović ukazao je na potrebu zajedničkog rada svih političkih aktera u Crnoj Gori na putu ka Evropskoj uniji, ističući da je 80 odsto građana Crne Gore snažno opredijeljeno za pridruživanje EU, te da je podrška Italije u ostvarivanju ovog cilja od izuzetnog značaja.&nbsp;
Član Odbora Seid Hadžić afirmisao je poziciju Crne Gore kao države bogate različitostima i primjerom suživota. On je iskazao interesovanje za realizovanje konkretnih oblasti saradnje u okviru sporazuma, sa posebnim naglaskom na dijasporu.
Dodaju da potpisivanjem ovog dokumenta dodatno su učvršćeni bilateralni odnosi, čime je stvoren okvir za intenzivniju saradnju u oblastima vanjske i odbrambene politike, uključujući i situaciju unutar Evropske unije, ekonomske saradnje, saradnje u oblasti bezbjednosti i borbe protiv terorizma, ekoloških i klimatskih izazova, kulture i migracija.&nbsp;
Obje strane izrazile su uvjerenje da će ovaj dokument doprinijeti daljoj razmjeni znanja i iskustava te omogućiti konkretnu saradnju na projektima od zajedničkog interesa.&nbsp;
Sastanku je prisustvovala i ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Potpisan Protokol o razumijevanju o parlamentarnoj saradnji Crne Gore i Italije

Da rok za izmjenu lične karte bude do 30. septembra ove godine, a ne 30. marta kako je sada predviđeno - juče su predložili poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković i Duško Stjepović iz Demokrata.
Oni su predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću dostavili Predlog zakona o izmjeni Zakona o ličnoj karti.
- Na osnovu člana 93 stav 1 Ustava Crne Gore i člana 130 Poslovnika Skupštine Crne Gore podnosimo Predlog zakona o izmjeni Zakona o ličnoj karti radi stavljanja u skupštinsku proceduru - navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu Skupštine.
Za predstavnika predlagača koji će učestovati u radu Skupštine i njenih radnih tijela prilikom razmatranja Predloga ovog zakona određen je Duško Stjepović.
Laković i Stjepović su u obrazloženju ukazali da značajan broj građana nije izvršio zamjenu trenutno važećih ličnih karata, te da bi trebalo izbjeći administrativne prepreke kako bi im se osiguralo da nesmetano ostvare svoja prava i obaveze.
- Produžavanjem navedenog roka građanima se omogućava dodatno vrijeme za zamjenu Iičnih karata, čime se smanjuje rizik od eventualnih pravnih posljedica koje mogu nastati uslijed isteka trenutno važećih Iičnih karata - naveli su oni.
Dodali su i da ova izmjena zakona doprinosi efikasnijem radu nadležnih državnih organa, spriječavajući stvaranje administrativnih gužvi i doprinoseći kontinuitetu u izdavanju Iičnih karata na način koji odgovara potrebama građanama i tehničkim kapacitetima nadležnog organa.
<h2>Smanjenje zloupotreba i falsifikovanja</h2>
Izdavanje novih ličnih karata započelo je 30. marta 2020. godine, a kako su ranije saopštili iz Ministarstva unutrašnjih poslova, one koje su izdate prije tog datuma važe do 30. marta 2025. 
 
Oni su naglasili da su nove lične karte imaju prednost smanjenja mogućnosti zloupotrebe i eventualnog falsifikovanja tog dokumenta. 
 
- Upotrebom certifikata (za elektronsku identifikaciju i za kvalifikovani digitalni potpis) koji se nalaze u elektronskoj ličnoj karti, građani će imati priliku da, bez odlaska na šaltere područnih jedinica/filijala, obave veliki broj administrativnih obaveza - istakli su oni ranije. 
 
Kako su naveli, prilikom procedure izdavanja nove lične karte, koja je istovjetna dosadašnjoj, građaninu se uručuje sigurnosna koverta koja sadrži uputstvo za korišćenje, inicijalnu šifru i jedinstvene PIN i PUK kodove. 
 
Ti kodovi su, kako se dodaje, ujedno i pristupni podaci za aktivaciju nove lične karte, pa je sadržaj dobijene koverte neophodno sačuvati. 
 
- Aktivacija certifikata sadržanih u elektronskoj ličnoj karte vrši se pomoću čitača pametnih kartica. To je elektronski uređaj koji se povezuje sa računarom, ukoliko isti nema integrisani čitač, u koji je potrebno umetnuti elektronsku ličnu kartu - pojasnili su u MUP-u. 
 
Oni su naveli da je čitač dostupan u trgovinama koje se bave prodajom digitalne opreme. 
 
Iz MUP-a su istakli da čitač nije personalizovan, pa ga može koristiti više osoba, što znači da je jedan čitač dovoljan za jedno domaćinstvo ili kolektiv. 
 
Oni su podsjetili da su građani oslobođeni plaćanja administrativne takse za izdavanje lične karte, dok iznos naknade za obrazac iznosi pet eura.

Predlažu da se rok za izmjenu lične karte produži do 30. septembra

Podrškom koju je dao studentskim protestima, Pravni fakultet UCG zaslužio je da ga poslanik Demokrata Duško Stjepović označi kao „crni i omrčeni“. Za visoke standarde što su ih Demokrate postavile u obračunima sa neistomišljenicima, ovo je samo postizanje radne temperature, pa je Stjepović u nastavku objave Pravni fakultet proglasio za ispostavu DPS i procijenio da bi se neki bivši profesori, kad bi ustali iz groba, trkom vratili pod zemlju samo da ne gledaju šta im se sa fakultetom dešava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214140248_2454013de302e4f821f0572358af360cd35db38907634b1361243976ec8bc17e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250214140248_2454013de302e4f821f0572358af360cd35db38907634b1361243976ec8bc17e" data-rendition-name="original" width="556" height="357" loading="lazy" alt="Stijepović objava"></figure>  Ono što Stjepović nije otkrio u svojoj objavi je da je trogodišnje studije na baš PF UCG završio za punih šest godina, sa prosječnom ocjenom 7,31. U svakom slučaju, Stjepović je zadužio indeks 2005, a osnovne studije okončao je 7. februara 2011. Drugi istaknuti poslanik Demokrata, Momčilo Leković, baveći se istom temom, pohvalio je Fakultet političkih nauka UCG - zbog toga što nije podržao studentske proteste, a onda je i on udario po Pravnom fakultetu jednako biranim riječima kao kolega mu Stjepović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214140248_3f757825a3fd20fc45ada11eb04f2ca501c80a07e4184faa66e9feb8a0b59105.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250214140248_3f757825a3fd20fc45ada11eb04f2ca501c80a07e4184faa66e9feb8a0b59105" data-rendition-name="original" width="575" height="494" loading="lazy" alt="Leković objava"></figure>  Istraživanje Antene M dalo je visoko zanimljive rezultate. Stijepovićev ritam studiranja "dvije godine za jednu" pravi je sprint ka diplomi bačelor u odnosu na spori ritam Momčila Lekovića. Toliko spor da se jedino notorni Boris Raonić može podičiti sporijim. Momčile je pošao na fakultet davne 2009. a trogodišnji studij završi je 23. septembra 2022. Pravilno računate - 13 ljetah! Iliti, četiri godine i jedno godišnje doba pride po godini fakulteta! Iz ugla navedenih brojeva sasvim moguće da poslanik Stjepović ima pravo - da ustanu iz groba, profesorima bi se život smučio kad bi viđeli kakvim je studentima država dopala u ruke.

Stjepović i Leković potrošili 19 godina da bi se domogli diplome „bečelor“ na „crnom i omrčenom“ Pravnom

Duško Stjepović, šef stalne Delegacije, i Nikola Camaj, član, učestvovali u radu Godišnjeg zasijedanja Parlamentarne skupštine NATO 2024.
Godišnje zasijedanje 2024. okupilo je 281 parlamentarca/ku iz 32 zemlje članice NATO, iz Sjeverne Amerike i Evrope, kao i delegate iz partnerskih zemalja i zemalja posmatrača, u cilju razmatranja aktuelnih bezbjednosnih pitanja i nacrta izvještaja komiteta Parlamentarne skupštine, s tim u vezi. 
Tokom zasijedanja održani su sastanci pet komiteta: Političkog, Komiteta za odbranu i bezbjednost, Komiteta za nauku i tehnologiju, Komiteta za demokratiju i bezbjednost i Komiteta za ekonomiju i bezbjednost. 
U okviru Plenarne sjednice učesnicima su se obratili: Rejmond Ganje, predsjednica Senata Kanade, Žastin Trudo, premijer, putem video konferencije Mark Rute, generalni sekretar NATO, vršilac dužnosti zamjenika generalnog sekretara Boris Ruge, kao i Ruslan Štefančuk, predsjedavajući Vrhovne rade Ukrajine.
Za predsjednika Parlamentarne skupštine NATO izabran je Markos Perestrelo iz Portugala, kao i potpredsjednici/e: Johan David Vadeful iz Njemačke, Đuli Cerovic iz Kanade, Agnes Vadai iz Mađarske, Alek Šelbruk iz Ujedinjenog Kraljevstva i Miko Savola iz Finske. 
Uslijedio je dio plenarne sjednice posvećen dodjeli nagrade: “Žene za mir i bezbjednost” koja je za 2024. godinu uručena Avril Hajnes, direktorici Nacionalne obavještajne službe Sjedinjenih Američkih Država.
Tokom sjednice usvojene su rezolucije: “Prekid ćutanja i borba za dostojanstvo: borba protiv seksualnog nasilja povezanog sa sukobom”, “Jačanje integrisane vazdušne i raketne odbrane NATO”, “Podsticaj tehnološkom napretku za podršku prosperitetu i bezbjednosti saveznika”, “NATO nakon Samita u Vašingtonu: obezbjeđenje budućnosti Saveza i podrška Ukrajini do pobjede”, i “Korišćenje potencijala odgovorne upotrebe vještačke inteligencije u vojne svrhe”, kao i Budžet za 2025. godinu.

Stjepović i Camaj na Godišnjem zasijedanju PS NATO

Đe su Vučićeve sluge u Crnoj Gori da osude bruku na zloglasnom Informeru đe se kao na vašaru javno pjevaju četničke pjesme i priziva velika Srbija? - pita se Predsjednik Crnogorske evropske partije Novak Adžić. On je, na mreži &nbsp;X napisao da je izostanak reakcije crnogorskih zvaničnka na na objavu Informera - zastida. - Jasno je da je Vojislav Šešelj bio i ostalo ideolog Aleksandra Vučića, njegovog režima. Viđeli smo tu bruku na zloglasnom Informeru, đe su Vučićeve sluge da se ograde od toga i režim da to osudi? Zastida - poručio je Adžić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401140436_6489f6642d8eeb4dc974e6b08afd5aaa2ebb54339ad86ae03430c7def1791ca2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250401140436_6489f6642d8eeb4dc974e6b08afd5aaa2ebb54339ad86ae03430c7def1791ca2" data-rendition-name="original" width="588" height="275" loading="lazy" alt="Adžić"> </figure>  &nbsp;

Adžić: Đe su Vučićeve sluge u Crnoj Gori da se ograde od pjevanja četničkih pjesama i prizivanja velike Srbije?

Službenici Sektora granične policije su uhapsili turskog državljanina Y.K. (32) zbog pokušaja davanja mita, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
- Sinoć je oko 21 čas, na zajedničkom graničnom prelazu Sukobin-Murićani prilikom izlaska iz Crne Gore, sa pravcem kretanja ka Republici Albaniji, pasoškoj kontroli pristupio Y.K. koji se nalazio u svojstvu turističkog vodiča u autobusu koji je prethodno zaustavljen zbog preticanja kolone vozila - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Nakon što je, dodaju, autobus izdvojen sa strane zbog počinjenog prekršaja, Y.K. je, kako se sumnja, prišao policijskom službeniku i pokazao svoju putnu ispravu u kojoj se se nalazile dvije novčanice u apoenima od po 50 eura, i iste mu ponudio kako bi ga pustio da nastavi dalje kretanje.
- Sa predmetnim događajem je upoznat državni tužulac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju po čijem je nalogu Y.K. lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo davanje mita nakon čega je predat na dalje postupanje Odjeljenju bezbjednosti Ulcinj. On će uz krivičnu prijavu u zakonskom roku, biti sproveden tužilaštvu na dalju nadležnost - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Vozač pomenutog autobusa, kako dodaju iz UP, S.S.(38) državljanin Bosne i Hercegovine, prekršajno je kažnjen zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.

Uhapšen turski državljanin na granici sa Albanijom, pokušao da pređe granicu davanjem mita

Specijalno državno tužilaštvo aktivnije pristupa procesuiranju ratnih zločina nego ranije, ali bi o svom radu trebalo i više da izvještava, preliminarni je zaključak Akcije za ljudska prava (HRA) o procesuiranju ratnih zločina u posljednje dvije godine u Crnoj Gori.
Crna Gora je za ratne zločine izvršene tokom ratova devedesetih do sada pravosnažno osudila samo 11 osoba, manje od trećine optuženih u ukupno osam predmeta procesuiranih u protekle tri decenije, podsjetila je izvršna direktorka HRA Tea Gorjanc Prelević na konferenciji “Protiv nekažnjivosti – Regionalni pristup procesuiranju ratnih zločina” koju je HRA organizovala u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom.
- Iznevjerena su očekivanja od Strategije iz 2015. godine jer su za osam godina njenog važenja procesuirana samo dva predmeta, oba ustupljena Crnoj Gori od drugih država. Zbog toga insistiramo na tome da se vidi šta se sada radi - istakla je.
Gorjanc Prelević je ocijenila da je vrhovni državni tužilac Milorad Marković od stupanja na dužnost preduzeo vidljive korake u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina.&nbsp;
Posebno je istakla značaj usvajanja nove Strategije za istraživanje ratnih zločina 2024-2027 sa Akcionim planom. Ovi dokumenti, u čijoj izradi je učestvovala i HRA, po prvi put sadrže konkretne mjere, rokove za njihovu primjenu i jasne indikatore uspjeha.&nbsp;
- To je važan korak ka uspostavljanju funkcionalnog sistema za procesuiranje ratnih zločina, u skladu sa ranijim preporukama HRA i međunarodnih organizacija koje prate stanje vladavine prava u Crnoj Gori - rekla je ona.
Na konferenciji su dodali da je nedostatak političke volje, površan i neadekvatan pristup i državnog tužilaštva i suda u ranijim predmetima doveo do oslobađajućih presuda i nekažnjivosti za najteža krivična djela kakva su ratni zločini.&nbsp;
Sada ohrabruje to što će Specijalno državno tužilaštvo tokom ove godine preispitivati ove predmete.
Gorjanc Prelević je rekla i da se o borbi protiv nekažnjivosti, u kojoj su prednjačile NVO, govori pune tri decenije od okončanja ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (BiH), koliko i žrtve ratnih zločina čekaju na pravdu. Pozivajući se na izvještaj glavnog tužioca Međunarodnog rezidualnog mehanizma Serža Bramerca, navela je da BiH, Crna Gora i Srbija treba da procesuiraju još preko 1000 osumnjičenih za ratne zločine, koji se pritom često ne nalaze u državama koje ih potražuju, zbog čega je regionalna saradnja neophodna.
- Iskustvo iz Crne Gore nažalost govori da ni materijalni uslovi ni vrijeme nisu dovoljni za procesuiranje ratnih zločina. Najvažnija je volja - istakla je Gorjanc Prelević.
Vrhovni državni tužilac, Milorad Marković je poručio da “pristup ovog Državnog tužilaštva u predmetima ratnih zločina nije politički uslovljen, niti ograničen i njegov rad ne opredjeljuju moguće političke posljedice na nacionalnom ili međunarodnom planu”.
Kazao je da je državno tužilaštvo promijenilo pristup i u značajnoj mjeri podiglo stepen otvorenosti prema javnosti, kroz saradnju sa NVO, način izvještavanja i komunikaciju sa javnošću.
Takođe, napomenuo je i da se proaktivni pristup Državnog tužilaštva odrazio i na međunarodnu i regionalnu saradnju, kako na strateškom nivou, tako i u saradnji u konkretnim predmetima. “Inicirali smo zaključenje tri sporazuma o saradnji u oblasti podrške svjedocima, oštećenima i žrtvama radi njihovog učešća u krivičnom postupku za ratne zločine (BiH, R. Srbija i R. Hrvatska), kao i revidiranje Sporazuma o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida sa Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske”. Sporazumi sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom zaključeni su tokom prošle godine, dok se očekuje da će do zaključivanja dva Sporazuma sa Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske doći nakon što se u Hrvatskoj sprovedu njihove interne procedure.
Marković je najavio i da će crnogorsko Tužilaštvo svakako nastaviti da jača i inicira jačanje pravosudne saradnje u regionu, kroz poštovanje suvereniteta strane države i principa uzajamnog priznanja u međunarodnoj krivičnopravnoj saradnji.&nbsp;
- VDT i SDT čine sve i nastaviće da budu proaktivni u cilju jačanja povjerenja između državnih tužilaštava i većeg stepena djelotvornosti postupanja u konkretnim predmetima, na međunarodnom i regionalnom nivou - poručio je.
<h2>Porast broja predmeta, ali potrebna veća transparentost</h2>
Pravna savjetnica u HRA Bojana Malović istakla je da je u protekle dvije godine zabilježen porast predmeta u radu SDT-a sa osam, koliko ih je bilo na kraju 2022. godine, na čak 23 u martu 2025. Tu spadaju i ponovo otvoreni stari predmeti – Logor Morinj, Deportacija izbjeglica, Bukovica i Kaluđerski laz, koji su prethodno neadekvatno procesuirani.
- Da bi SDT djelotvornije postupalo u svim slučajevima koji su u radu, što starim, što novim, formirane su i radne grupe koje će raditi na planovima postupanja i prioritizacijama ovih predmeta - rekla je Malović, dodajući da se očekuje objavljivanje rezultata analiza koje će biti sprovedene u starim predmetima.
Ona je istakla da se ratnim zločinima u Crnoj Gori bave samo dvije specijalne tužiteljke, koje pritom rade i na drugim predmetima, i koje su preopterećene.
- Ipak, prošlo je 30 godina od oružanih sukoba i, uz sve razumijevanje situacije u tužilaštvu, prvenstveno zbog žrtava ali i cjelokupne javnosti je bitno da vidimo da tužilaštvo radi na predmetima ratnih zločina -poručila je Malović.
Ona je kazala da je Crna Gora i ranije imala strategiju za istraživanje ratnih zločina koja se nije poštovala, o kojoj se nije adekvatno izvještavalo i koja je bila samo paravan.
- Državno tužilaštvo mora biti svjesno da, nakon godina izbjegavanja pravde, trenutna nedorečenost u komunikaciji preduzetih radnji u pojedinačnim predmetima stvara opravdan strah da će se ista praksa nastaviti pod plaštom nove Strategije. Zato potenciramo da izvještaji i SDT-a i VDT-a u ovoj oblasti budu detaljniji i konkretniji - navodi Malović.
Savjetnica u Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore Andrijana Vujošević navela je da nova Strategija nije paravan, već da je realizovan veliki broj aktivnosti iz tog dokumenta i da se u pravosuđu dosta radilo na transparentnosti.
Istakla je da su, u odnosu na 2023. godinu, VDT i SDT premašili ciljane vrijednosti koje su postavljene Akcionim planom za 2024. u odnosu na saopštenja kao i javne aktivnosti sa predstavnicima medija, civilnog sektora i akademske zajednice.
- Sve to pokazuje volju i spremnost tužilaštva za saradnju i transparentno izvještavanje o aktivnostima u ovoj oblasti, u mjeri mogućeg - dodala je Vujošević.
Prema njenim riječima, iako je kroz izvještaj VDT-a o primjeni Strategije za istraživanje ratnih zločina prikazano da je ispuneno preko 84 odsto aktivnosti predviđenih akcionim planom, u državnom tužilaštvu su saglasni da ih čeka još dosta posla i otvoreni su za svaki vid saradnje.
Specijalna tužiteljka u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore Tanja Čolan Deretić, govoreći o transparentosti tužilaštva u predmetima ratnih zločina, istakla je da javnost ima pravo da zna, ali i da tužilaštvo ima obavezu da zaštiti postupak.
- Otvorenost bi mogla da ugrozi procesuiranje jer, do pokretanja postupka, svaka informacija koja izađe mogla bi da da znak potencijalnom osumnjičenom da se radi o njemu i da nam zbog toga postane nedostupan. Isto moramo voditi računa da ne ugrozimo žrtve i svjedoke - naglasila je.
Istakla je da je, primjera radi, jedan od dvojice crnogorskih državljana optuženih u BiH za ratne zločine, od nedavno i državljanin neke druge zemlje, ne samo Crne Gore, i da će vjerovatno biti nedostupan za procesuiranje u Crnoj Gori.
<h2>Regionalna saradnja jedini način da žrtve dobiju satisfakciju</h2>
Govoreći o regionalnoj saradnji, Čolan Deretić je istakla da Međunarodni rezidualni mehanizam ima najbolju saradnju upravo sa Crnom Gorom.
Ona je rekla da Crna Gora nema dokaza za ratne zločine na svojoj teritoriji, te da su događaji koje crnogorsko tužilaštvo istražuje mahom sa teritorije drugih država.
- Zato nam je potrebno pribavljanje podataka sa teritorija tih država, putem međunarodne pravne pomoći - navela je Čolan Deretić.
Tužiteljka je kao posebno dobru, istakla saradnju sa BiH, a prema njenim riječima Crna Gora dobro sarađuje i sa organima Srbije i Kosova, dok Hrvatska kasni sa dostavljanjem odgovora na zamolnice. (Predstavnici Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, koje je nadležno za procesuiranje ratnih zločina u odnosu na počinioce i žrtve iz Crne Gore, saopštilo je u odgovoru na poziv za učešće na konferenciji da ove godine nemaju vremena ni za onlajn učešće.)
Zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva BiH i rukovodilac Posebnog odjela za ratne zločine, Ivan Matešić, naveo je da je, bez obzira na protok vremena, pitanje procesuiranja ratnih zločina i dalje u javnom, medijskom i političkom prostoru.
- Regionalna saradnja je neminovna i praktično je jedini način da svi osumičeni, optuženi i osuđeni dobiju ono što su zaslužili, a da žrtve dobiju satisfakciju - poručio je Matešić.
On je kazao da je u BiH za ratne zločine pravosnažno osuđeno 400 osoba, i to na zbirno oko 4000 godina zatvora, a da je u BiH trenutno oko 20 tužilaca koji su specijalizovani za ratne zločine i koji ne rade na drugim predmetima.
Matešić je kazao i da pravosuđe BiH, na nivou stručnosti, nema problem, ali da imaju problem sa vladajućim politikama.
Međunarodna pravna pomoć se odvija preko Ministarstva pravde, na čijem je čelu neki političar koji ne mora biti raspoložen za saradnju.” Navodi i da je “uloga Međunarodnog rezidualnog mehanizma ogromna, jer oni na visokom nivou zagovaraju saradnju između zemalja bivše Jugoslavije, ali su i oni ograničeni u pogledu svog uticaja - kazao je.
Javna tužiteljka u Javnom tužilaštvu za ratne zločine u Srbiji, Svetlana Nenadić, kazala je da je regionalna saradnja preduslov procesuiranja ratnih zločina.&nbsp;
- Regionalna saradnja imala je uspone i padove i oni su u dobrom dijelu odraz trendova regionalne političke klime - ocijenila je Nenadić.
Podsjetila je na inicijativu tužilaštva iz Srbije iz 2018. godine za osnivanje regionalne baze podataka o svim slučajevima suđenja za ratne zločine kojim bi se postigla ujednačenost prakse svih sudova i vijeća za ratne zločine, a koja bi, prema njenim riječima, dala izuzetne rezultate da je zaživjela.
Nenadić je primijetila da, osim izazova faktičke prirode – trke sa vremenom, životom, sjećanima, ali i različitim procesnim zakonima na Zapadnom Balkanu – regionalna saradnja ima i izazove političke prirode.
- Ti izazovi utiču na fragilnu saradnju u pitanjima ratnih zločina, kako formalno, kada imamo pitanja izručenja, tako i suštinski kroz retoriku koja može da bude zapaljiva na regionalnom nivou. Destruktivini potencijal prošlosti može da kreira društvene tenzije koje utiču i na pravosuđe -ocijenila je Nenadić.
Tužilac Specijalnog tužilaštva Kosova, načelnik Odjeljenja za istraživanje ratnih zločina, Ilir Morina, rekao je da načelo Ženevske konvencije “Nikada više” može da se postigne samo ako region sarađuje. Naglasio je vrlo dobru saradnju sa Crnom Gorom i Hrvatskom, ali i nedostatak saradnje sa Srbijom i Mehanizmom.
- Ako ne sarađujemo neće biti zajedničke budućnosti. Zato moramo da radimo zajedno i da se zajedničkim snagama borimo protiv nekažnjivosti - poručio je Morina.
O nedovoljnom nivou saradnje Hrvatske u ovim predmetima govorila je i monitorica suđenja za ratne zločine u Centru za suočavanje s prošlošću Documenta iz Zagreba, Jelena Đokić Jović.
- Nažalost, saradnja je veoma skromna i svodi se isključivo na ispitivanje svjedoka putem video linka - navodi ona.
Ukazala je i na veliki porast broja suđenja u odsustvu, dodajući da je taj trend primjetan nakon ulaska Hrvatske u EU, a naročito nakon 2017. godine.
- Čak 40 odsto suđenja je u odsustvu. Taj trend je uočen nedugo nakon što je Hrvatska pristupila EU, iako se obavezala da će prilikom pristupanja tu vrstu suđenja eliminisati - navela je Đokić Jovović posebno problematizujući nerazumno dug krivični postupak koji narušava načelo sigurnosti vladavine prava.
<h2>Različiti nivoi saradnje tužilaštava i NVO u regionu</h2>
Pravna savjetnica u HRA Bojana Malović istakla je da je za ispoljavanje punog potencijala civilnog sektora bitno i ko se nalazi na čelu institucija koje rade na procesuiranju ratnih zločina.
- Proteklih godina imamo sreću da se na čelu i SDT-a i VDT-a nalaze ljudi koji zaista pokazuju otvorenost za rad sa NVO. Saradnja se najviše odnosi na sprovođenje zajedničkih aktivnosti, sastanaka, obuka i treninga koji su usmjereni na jačanje kapaciteta tužilaštava - dodala je.
Međutim, navela je da u, Crnoj Gori i dalje nedostaje funkcionalni i održiv mehanizam za sistemsku podršku žrtvama i svjedocima:
- Čini mi se da se potencijal NVO sektora još ne koristi na najbolji način, posebno kada govorimo o njihovoj ulozi u ohrabrivanju i žrtava i svjedoka da dođu i svjedoče u Crnoj Gori, njihovoj pripremi za ročišta, ali i kasnije osnaživanje nakon suđenje, koje bi im pomoglo da kroz cijeli proces prođu što bezbolnije. To treba da bude prioritet”.&nbsp;
Koordinatorka projekta u Fondu za humanitarno pravo Srbije, Jovana Kolarić, rekla je da ta organizacija bilježi nazadovanje u saradnji sa tužilaštvom još od 2017. godine, kada je na mjesto penzionisanog javnog tužioca za Ratne zločine Srbije Vladimira Vukčevića došla Snežana Stanojković.
Tada se, kako je dodala, obustavlja saradnja, ali i generalno komunikacija tužilaštva sa javnošću.
Ona je rekla da je Tužilaštvo za ratne zločine u Republici Srbiji u posljednjih 10 godina podiglo 65 optužnica, od čega je 36 ustupljeno iz BiH, pa je tužilaštvo Srbije, kao rezultat samostalne istrage, godišnje podizalo po tri optužnice u prosjeku.
- Naprosto ne možemo da govorimo o efikasnom radu tužilaštva. Razlozi za to mogu biti objektivni, poput nedostatka ljudskih i tehničkih resursa ali i subjektivni – kada je dio tužilaštva postupao u odnosu na očekivanja javnosti, posebno kada je trebalo zaštititi policijske ili vojne strukture Srbije - kazala je Kolarić.
Ona je kazala da svi ti razlozi treba da budu uklonjeni strateškim dokumentima, koji civilnom društvu treba da omoguće mjerljive alate za procjenu efikasnosti rada državnih organa u postupanju.
Izvršni direktor Fonda za humanitarno pravo Kosovo Bekim Bljakaj kazao je da je situacija na Kosovu potpuno drugačija nego u Srbiji.
- Od 2015. godine, kada je izvršen transfer nadležnosti u ovim predmetima ka domaćem pravosuđu, saradnja sa civilnim sektorom se poboljšava - rekao je Bljakaj dodajući da osim dobre saradnje, tužilaštvo poštuje preporuke iz izvještaja koje Fond godišnje objavljuje.
On je rekao da je ključni problem nepostojanje saradnje kosovskog tužilaštva i tužilaštva u Srbiji. Kako je objasnio, dešava se da su žrtve i počinioci na različitim teritorijama, pa da je potpuno nemoguće da se zločini procesuiraju u prisustvu onih koji su taj zločin i počinili.
- Nepostojanje saradnje obije strane otvara prostor za nekažnjivost i kršenje prava žrtava. To je političko pitanje, koje obavezno mora da se riješi - naveo je Bljakaj.
Saradnjom sa državnim tužilaštvom su zadovoljni i u BiH, kaže pravna savjetnica TRIAL International, Ured u BiH Samra Čardaković.
Ona je problematizovala dužinu trajanja postupka, odnosno vremena koje je potrebno da se uopšte dođe do procesuiranja počinilaca ratnih zločinaca, ali je istakla da je NVO sektoru jasno da se tužilaštva BiH suočavaju sa brojnim problemima.
- Zato, fokus ne samo BiH nego i cijelog regiona treba da bude na insistiranju na regionalnoj saradnji i poboljšanju do sada postojećih mehanizama saradnje, posebno u kontekstu zaštite žrtava. To je i jedan od zahtjeva ulaska u EU - poručila je.&nbsp;
Čardaković je podsjetila i na važnost dosuđivanja imovinskopravnog zahtjeva (naknade štete) žrtvama tokom krivičnog postupka, ističući da se na taj način one štite od ponovne viktimizacije, otkrivanja identiteta u parničnim postupcima, ali i dugotrajnih postupaka u parnici koji obično traju i po par godina.
Jelena Đokić Jović iz Documente izjavila je da ta organizacija ima kurtoaznu saradnju sa tužilaštvom, a koja se ogleda u tome da šalju upite i da im tužilaštvo na njih odogovara.
- Ta saradnja je bila bolja, ali to je bilo davno, prije nego je Hrvatska ušla u EU - navela je.
Ona je rekla da je, za procesuiranje ratnih zločina, ključna politička volja.&nbsp;
- Civilno društvo u tom smislu mora to gurati i insistirati, treba da nastave da vrše pritisak kroz izvještaje - istakla je.
Regionalna konferencija je organizovana u okvriru projekta “Unaprijeđenje tranzicione pravde u Crnoj Gori” koji HRA sprovodi uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED).

HRA: Crnogorsko državno tužilaštvo aktivnije postupa u predmetima ratnih zločina i jača međunarodnu saradnju

Centralna banka Crne Gore (CBCG) uspješno je prešla na međunarodni standard ISO 20022 za razmjenu podataka u platnom prometu, zamijenivši dosadašnji SWIFT MT sistem koji se koristio za međunarodne finansijske transakcije.&nbsp;
Kako je saopšteno iz CBCG, ovaj standard donosi precizniju, sigurniju i transparentniju razmjenu finansijskih podataka, omogućavajući brže i efikasnije transakcije.
Dodaje se da je CBCG tranziciju realizovala samostalno, uz detaljna testiranja i koordinaciju sa međunarodnim finansijskim institucijama. Najavljuju da se nakon uspješne implementacije u međunarodnom platnom prometu, planira uvođenje istog standarda i u domaći platni promet, čime će se, kako kažu, dodatno modernizovati finansijska infrastruktura Crne Gore.
Banka ističe da će nastaviti sa praćenjem globalnih standarda kako bi osigurala usklađenost crnogorskog finansijskog sistema sa evropskom regulativom i međunarodnim praksama.

CBCG implementirala novi standard za međuarodna plaćanja

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: dusko-stjepovic