Postoji ogroman stepen podudarnosti između naših platformi i u dijelu principa i programskih aktivnosti, te smo došli do toga da načelno imamo visok stepen saglasnosti oko toga koji bi trebalo da budu prinicipi eventualnog formiranja vlasti i koji su to programski prioriteti kojih bi trebalo da se držimo tokom eventualnog obavljanja vlasti u Glavnom gradu - kazao je nosilac liste Evropskog saveza na podgoričkim izborima Boris Mugoša.
On je, nakon održanog sastanka sa predstavnicima lista sa lokalnih izbora Demokratske partije socijalista "Riječju i djelom" koju je predvodio Nermin Abdić, Evropskog progresa "Vrijeme je za red" Duška Markovića i "Jakov Milatović - Za bolju Podgoricu" čiji je nosilac Luka Rakčević, kazao da je izuzetno zadovoljan ozbiljnošču, odgovornošću i konstruktivnošću koje su pokazali tokom ovog sastanka, svjesni činjenice da su na sastanku bili okupljeni predstavnici partija koje su dobile podršku 55 odsto građanki i građana na podgoričkim izborima
- Veoma je važno što smo raspravljali i o tome da nam je fokus na programskoj koaliciji jer je Glavni grad u ogromnim izazovima - i u institucionalnom smislu, ogroman dio uprave je u v. d. stanju, odnos između određenih ljudi - sve to ima za posljedice brojne probleme u funkcionisanju grada - istakao je Mugoša.
Svi su, prema njegovim riječima, pokazali dobru volju da se ide u tom pravcu, dani će pokazati kako će da bude sve to.
- Građani su rekli svoj sud. Obaveza je svih predstavnika političkih struktura da slijede glas građana. Uvijek kad bi se desilo da glas građana nakon izbora tumačite na drugačiji način, onda to nema perspektivu. Siguran sam da vođeni tim principima možemo doći do onoga što je konačan cilj - naveo je Mugoša.
Nosilac liste Demokratske partije socijalista na podgoričkim izborima Nermin Abdić rekao je da ističe veliko zadovoljstvo zbog razgovora.
- Imali smo jedan veliki nivo političke kulture, čini mi se da smo danas napravili velik korak ka formiranju vlasti u Podgorici. Imali smo visok stepen razumijevanja, imamo četiri platforme sa velikim stepenom podudaranja - naveo je Abdić.
Dodaje da je želja svima njima, jer imaju odgovornost prema građanima koji su željeli promjene na nivou Glavnog grada, da se institucionalni haos riješi što prije.
- Mislim da među nama nema nepremostivih prepreka i danas smo na korak bliže od formiranja vlasti nego juče. Već sjutra nastavljamo razgovore. Značajno mi je da ovdje nema neke razlike i nepremostivih prepreka kada je u pitanju igrarija na kakvu smo navikli u prethodnom periodu sa foteljama, već je primarno cilj interes građana Podgorice - poručio je Abdić
Predstavnik Stranke evropskog progresa Ilija Mugoša kazao je da su na sastanku saglasili da će se zalagati za programske prioritete, a da će se iz njih dogovoriti oko kadrovskih pozicija.
- Dogovorili smo se da sjutra dođemo do saglasnosti pet najvažnijih političkih funkcija - gradonačelnik, predsjednik lokalnog parlamenta, sekretar za ekonomiju i finansije, te dva zamjenika - te da ćemo na toj platformi nastaviti dalje razgovore. Naglasili smo da nećemo odstupiti od naših programskih zadataka i projekata koje smo iskomunicirali sa građanima Podgorice i pružili smo ruku za sve političke subjekte koji su učestvovali na sastanku i imali konstruktivan pristup. Među nama nema velikih razlika, posebno u pogledu programskih prioriteta i vizije Glavnog grada, tako da sam siguran da će doći do saglasnosti oko formiranja vlasti u Podgorici i sa tom promjenom najbolji dani tek dolaze - rekao je Mugoša.
Predstavnik Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić kazao je da su imali dobar i konstruktivan sastanak.
- Postignut je visok stepen razumijevanja i platforme su upotpunile jedna drugu. Razgovorano je o određenim kadrovskim rješenjima iz razloga što bi te ključne pozicije trebalo da ponesu i najveću odgovornost za realizaciju projekata i programa. Nastavljamo razgovore već koliko sjutra, do tada imamo određene zaključke koje bi trebalo iskomunicarati, a tiču se programskih rješenja, te da se sjutra krene korak dalje - rekao je Radovanić.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mugoša: Fokus na programskoj koaliciji; Abdić: Nema nepremostivih prepreka

Sjutra se navršavaju dvije godine od kad je podnijeta krivična prijava Specijalnom državom tužilaštvu protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, na čelu sa Vesnom Bratić, zbog organizovane zloupotrebe službenog položaja na način što su nezakonito razriješeni direktori preko 220 vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021. godini.
Na to su podsjetili u Centru za građansko obrazovanje (CGO) uz pitanje koliko još treba čekati na pravdu u ovom slučaju.
- Koliko je ovo pravno jasna stvar ukazuje podatak iz maja 2024. godine - od 140 pokrenutih postupaka čak 130 pravosnažno je, do tada, okončano u korist smijenjenih direktora, sa tendencijom da i ostali imaju taj ishod. Vlada je za odštetu inicijalno predvidjela 300.000 eura - no taj iznos je već gotovo potrošen, a dio direktora nije obeštećen - što znači da će šteta za građane i građanke Crne Gore dodatno rasti - ustvrdili su u CGO.
Oni pitaju što je još nejasno SDT-u.
- &nbsp;Kada će doći red na profesionalno procesuiranje ovog nespornog slučaja? Zašto Vesna Bratić uživa drugačiji tretman u odnosu na druge javne funkcionere protiv kojih su podnešene krivične prijave Tužilaštvu? - podvukli su u CGO.
Javnost, dodaju oni, zaslužuje i odgovor na pitanje: dokle se stiglo sa regresnom tužbom koju je protiv Bratić najavljivala zaštitnica imovinsko-pravnih interesa?
- Selektivna primjena zakona ozbiljno ugrožava inače nisko povjerenje u pravosudni sistem, ali i predstavlja opasnu kočnicu uspostavljanju funkcionalne vladavine prava - zaključili su u CGO.

Portal ETV

Sjutra će biti dvije godine od kad je podnijeta krivična prijava protiv Bratić, koliko još treba čekati na pravdu?

Investiciono-razvojni fond Crne Gore (IRF) našao se pod lupom Državne revizorske institucije (DRI) koja je objavila Konačni izvještaj o realizaciji preporuka datih nakon revizije Godišnjeg finansijskog izvještaja i pravilnosti poslovanja IRF-a za 2022. godinu. Iako je Fond implementirao većinu preporuka, određene nepravilnosti i dalje predstavljaju problem.
Od ukupno 14 preporuka koje je DRI izdala, 11 je realizovano, dok su dvije ostale neispunjene, a jedna je još u fazi realizacije. Neispunjene preporuke se odnose na ključne aspekte poslovanja Fonda, kao što su transparentnost i usklađivanje procedura sa regulativama.
Prva nerealizovana preporuka tiče se usklađivanja pravila, procedura i kriterijuma za odobravanje plasmana uz konsultacije sa Centralnom bankom Crne Gore (CBCG), koja bi trebalo da bude regulator i supervizor u ovoj oblasti. Iako je IRF tražio savjetovanje sa CBCG, ta institucija je odbila da učestvuje u izradi pravila, jer bi to moglo dovesti do sukoba interesa s obzirom na njenu kontrolnu ulogu. Ove procedure i kriterijumi i dalje nijesu javno dostupni, čime se krši princip transparentnosti, što dodatno otežava pristup informacijama zainteresovanim stranama.
Druga nerealizovana preporuka se odnosi na upravljanje rizicima. DRI je naložio Fondu da rizike kojima je izložen svodi na najmanju mjeru, pridržavajući se principa sigurnosti, solventnosti, likvidnosti, disperzije rizika i očuvanja realne vrijednosti kapitala. IRF nije pokazao adekvatno postupanje po ovom pitanju, iako je ovo stalna obaveza menadžmenta Fonda, konstatovano je u izvještaju DRI.
Jedna preporuka je još u fazi realizacije i odnosi se na transparentnost zapošljavanja. IRF-u je preporučeno da, pored preuzimanja zaposlenih od drugih poslodavaca, objavljuje oglase za slobodna radna mjesta u skladu sa Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Očekuje se da će ova preporuka biti realizovana u narednom periodu, čime bi se povećala transparentnost u zapošljavanju.
Među realizovanim preporukama su značajni koraci ka unapređenju rada Fonda. IRF je, na primjer, nakon konstatovanih nepravilnosti pokrenuo inicijativu za razdvajanje dužnosti organa upravljanja i rukovođenja, odnosno Odbora direktora od izvršnog direktora, kako bi se povećala transparentnost i odgovornost. Takođe, naknadno su pravilno sačinjeni izvještaji u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, a godišnji izvještaj o aktivnostima dostavljen je u propisanoj formi.
DRI je ostavila dodatni rok od 30 dana za dostavu novog Akcionog plana, kao i rok od 60 dana za novi izvještaj o realizaciji preporuka. To znači da IRF ima dodatno vrijeme da ispravi preostale nepravilnosti i u potpunosti implementira preporuke DRI-a.

DRI ukazala na propuste u radu IRF koji od 2022. nijesu ispravljeni

Ni dvije godine od masovnog zločina u cetinjskom naselju Medovina, najtragičnijeg masakra kojeg Crna Gora pamti, institucije nijesu pružile odgovore na dva ključna pitanja – zašto je ubica Vuk Borilović posjedovao oružje s uredno izdatom dozvolom, iako je bio pravosnažno osuđen za nasilničko ponašanje i zašto niko u policiji nije pozvan na odgovornost zbog neprihvatljivo neprofesionalnog postupanja i loše koordinacije kriznom situacijom tog 12. avgusta 2022. godine, jer je Borilović i nakon dolaska policije, dok su oni nemoćno posmatrali, pobio i ranio nekoliko ljudi.
Jedino konkretno što je učinjeno za ovo vrijeme je rušenje Borilovićeve kuće u Medovini, na zahtjev Miloša Martinovića, koji je s porodicom bio podrstanar u toj kući i kojem je Borilović, u krvavom piru, ubio suprugu i dva sina. Njih troje bili su njegove prve žrtve, a onda je masakr nastavio kroz naselje.
Zahtjevu za rušenje kuće pridružila se i majka Martinovićeve ubijene supruge – Vesna Pejović.&nbsp;
Kuća je srušena 31. decembra prošle godine, po nalogu državne inspekcije Ministarstva prostornog planiranja i uz saglasnost Svetlane Borilović i Ljiljane Memedović, o čemu je sačinjen notarski zapis.
Kako je objavila RTV Cetinje u rješenju u koje su imali uvid navedeno je da objekat na katastarskoj parceli broj 3399 KO „Cetinje I“ nema građevinsku dozvolu.
<h2>Neprihvatljivo ćutanje</h2>
Prema informacijama Portala ETV, cetinjsko tužilaštvo još nije okončalo istražne radnje u dva predmeta koje su formirali povodom zločina u Medovini.
Jedan se odnosi na postupanje policije tokom masakra u Medovini, a drugi na postupanje službenika Ministarstva unutrašnjih poslova, filijala na Cetinju, prilikom izdavanja oružnog lista Boriloviću i njihovog postupanja nakon što je pravosnažno osuđen, 25. oktobra 2021. godine zbog nasilničkog ponašanja, odnosno njihovog nepostupanja – jer mu tada nije oduzeto oružje.
Upravo tim oružjem Vuk Borilović je prije dvije godine ubio 10 osoba, među kojima podstanarku Natašu Martinović (35) i njena dva sina Mašana (11) i Marka (8). Nije poštedio ni svog ujaka Gorana Đurišića (54) koji je dojurio u Medovinu ne bi li ga urazumio. Ubio je i kuma Martinovića, koji je došao da pomogne kumovima - Milana Mitrovića (37).
U krvavom piru kroz Medovinu Vuk Borilović je ubio i komšije Dimitrija (78), Danicu (74) i Rajka (56) Drecun, te sestre Aleksandru (52) i Milu (51) Radunović.
Ranio je još petoro komšija i jednog policajca, koji su pukom srećom izbjegli smrt. Borilovićev masakr preživjeli su - Filip Đurković, Aleksandar Drecun, Slavica Zvicer, Mileva Ramadanović, Darinka Čelebić i policajac Ljubiša Maksimović.
Supruga i četvoro djece Vuka Borilovića nijesu bili na Cetinju tog 12. avgusta, a prema nezvaničnim informacijama nekoliko dana ranije otišli su van grada.
Borilović je ubijen u zakašnjeloj policijskoj akciji, skoro sat pošto je krenuo u masakr i tek nakon što se nekolicina Cetinjana samoorganizovala, ogorčeni na nijemo posmatranje policije zločinačkog pira. Oni su došli u Medovinu da ga zaustave.
Pucnji su 12. avgusta 2022. godine Medovinom odjekivali nešto duže od 45 minuta, a da za to vrijeme na Cetinje nije stigla specijalna jedinica, obučena za ovakve intervencije – Protivteroristička jedinica, već je angažovana „obična“ policija. Protivteroristička jedinica stigla je iz Podgorice kada je sve završeno.
Porodicama žrtava i preživjelima nikada nije pružen odgovor zašto policiji koja je bila na mjestu zločina odmah nije naređeno da puca i onesposobi ubicu, već su, prema nezvaničnim informacijama, imali instrukciju da čekaju „specijalce“ i pregovarača iz Podgorice.
Institucije uporno ćute i zašto Boriloviću, registrovanom lovcu, nije zaplijenjeno oružje nakon što je 25. oktobra 2021. godine pravosnažno osuđen za nasilničko ponašanje, a pošto je u julu te godine brutalno napao svog šefa. Upao je u dvorište njegove kuće i metalnom šipkom mu uništio automobil i onda nasrnuo i na njega. Policija oružje oduzima i osobama koje počine bezazlenije napade.
Odgovora nema ni na pitanje zašto nije intervenisala interventna policijska jedinica angažovana da „čuva“ Cetinjski manastir, koja je bila udaljena svega stotinjak metara od Medovine. Za pomoć im se obratio Aleksandar Drecun, koji je ranjen uspio da dođe do njih, ali oni ni njemu nijesu pokušali da pomognu. Rekli su mu da su angažovani da čuvaju Manastir i da ne smiju da mrdnu odatle?!
<h2>„Masakr odgovornosti“</h2>
Ova, ali i mnoga druga pitanja otvorile su prošle godine, u autorskoj istraživačkoj emisiji - serijalu „Masakr odgovornosti“, novinarke Svetlana Đokić i Milica Babić. Emisija je rađena u njihovoj produkciji, a emitovana je na Televiziji E.
Otkrile su da je cetinjska policija, još u julu 2021. godine, nakon što je Borilović napao svog šefa, proslijedila cetinjskoj filijali MUP-a, „po pozitivnoj praksi“, krivičnu prijavu podnešenu protiv njega i dopis u kojem su pozvali MUP da dalje postupa po Zakonu o vatrenom oružju.&nbsp;
Oni ne samo što nijesu postupili po preporuci kolega iz policije, već su pokušali i da obmanu novinarke Đokić i Babić kako nikada nijesu primili zvaničnu informaciju da je protiv Vuka Borilovića pokrenut krivični postupak?! Ali kada su im one predočile da znaju i datum kada je obavještenje stiglo, te da posjeduju i prijemni broj, priznali su da su primili policijsku prijavu i pravdali se kako se krivični i upravni postupak za istu stvar ne mogu paralelno voditi.
Iz cetinjskog tužilaštva odgovorili su im da oni nijesu bili u obavezi da obavještavaju MUP, jer „u konkretnom slučaju protiv sada pokojnog Borilović Vuka nije bila donijeta naredba o sprovođenju istrage, niti je podignuta optužnica, već podnijet optužni projedlog“.
- Navedene obaveze obavještavanja imaju drugi državni organi, ali ne i Državno tužilaštvo – saopšteno im je iz tužilaštva.
Porodice žrtava kao najodgovornije za to što Boriloviću 2021. nije oduzeto oružje smatraju tadašnjeg načelnika OB Cetinje Dalibora Šabana i načelnika CB Podgorica Gorana Jokića, protiv kojih su podnijeli i krivične prijave. To je jedan od dva predmeta u kojima se još postupa u cetinjskom tužilaštvu.
U emisiji „Masakr odgovornosti“ ukazano je i na činjenicu da Osnovni sud na Cetinju, koji je Borilovića u oktobru 2021. osudio zbog nasilničkog ponašanja, nije našao za shodno da naloži i njegovo psihijatrijsko vještačenje.
A da je Boriloviću i te kako bila potrebna pomoć psihijatra u emisiji je svjedočio Dejan Novaković, vlasnik ugostiteljskog objekata na Lovćenu, gdje je Borilović često svraćao. Upravo on je, baš tog kobnog 12. avgusta, ubijedio Borilovića da se javi psihijatru i zakazao mu pregled tog dana u 19 sati. Prethodno mu se Borilović žalio da se ne osjeća dobro, da mu se po glavi motaju crne misli, da vjeruje ga neko prati, da se plaši za svoju i bezbjednost porodice.
<h2>Zločin</h2>
Kada je stigao kući umjesto da se spremi za odlazak kod psihijatra Borilović se naoružao svojom lovačkom puškom i municijom i krenuo u krvavi pohod.
Prvo je upao u stan svojih podstanara Martinovića, koji su tu živjeli tek dva mjeseca i za desetak dana je trebalo da se isele, jer im je bilo završeno renoviranje kuće.
Tačno u 15 sati i 24 minuta, kako je prikazano u emisiji „Masakr odgovornosti“, zazvonio je telefon u cetinjskoj policiji. Muški glas panično je saopštio policajcu: „Neko puca ovamo u Medovini, čujem vriske gore, to su one kuće gore. Dva-tri puta je opalio i tamo ljudi vrište, ne znam što je bilo, pa požurite molim vas“!
U 15 sati i 25 minuta opet je zazvonio telefon: „Molim vas brzo, Medovina, ubio mi je dijete, brzo“, govori ženski glas! Policajac na to pita: „Gore đe su one kuće, ajde ajde“, a žena odgovara: „Jeste, brzo, brzo“!
Telefon ponovo zvoni u 15 sati i 27 minuta. Muškarac uspaničeno govori: „Prije sam zvao ovamo u Medovini čuda se čine, gore opet pucaju, neki čovjek ženi ubija nekoga, skroz gore“, a policajac mu odgovara: „Evo, evo krenulo je, važi,važi“.
A mobilni telefon Miloša Martinovića, kako je svjedočio u emisiji, zazvonio je oko 15.20 sati. Zvala ga je supruga Nataša i rekla mu: „Ubio je Marka“.
On je bio u Budvi. Odmah je sjeo u automobil i dok je jurio ka Cetinju nazvao je kuma Milana Mitrovića da ide u Medovinu i vidi što mu je s prodicom.
Nataša Martinović još tri puta je pozvala supruga, dok je on vozio prema Cetinju. Slušao je kako mu stanodavac ubija porodicu. Nazvao ga je.
- ...ja sam ga pitao - đe su mi đeca, a on mi kaže: „Nema ni moje ni tvoje đece, sve sam ih pobio“ – isječak je potresnog svjedočenja Miloša Martinovića.
U Cetinje je iz Budve stigao za 13 minuta, ali kasno za njegovu porodicu i kuma Mitra, kako su ga zvali, koji je stigao prije njega i kojeg je Borilović ubio čim se pojavio pred kućom.
U emisiji je otkriven i jeziv detalj da je Borilović, pošto je ubio Mitrovića, telefonom pozvao njegovu suprugu Sabinu, koja je bila sama kod kuće sa tek rođenom kćerkom i hladnokrvno joj saopštio: „Ubio sam ti muža“!
Sumanuti ubica potom je upao u kuću Drecuna gdje je ubio babu i đeda Aleksandra Drecuna, a njega ranio. On je preživio, jer se pravio da je mrtav, pa je Borilović izašao iz kuće. Na ulazu se sreo sa Rajkom Drecunom, koji je potrčao ka kući roditelja kada je čuo pucnjavu. Ubio je i njega.
Teško ranjen, Aleksandar je uspio da pobjegne prema Manastiru u nadi da će policajci koji „čuvaju“ Manastir zaustaviti Borilovića.
Prema rekonstrukciji zločina u istraživačkom serijalu „Masakr odgovornosti“, Borilović se iz dvorišta Drecuna zaputio ka kući drugog komišje, koji je u međuvremenu telefonom pozvao njegovog ujaka Gorana Đurišića da dođe i pokuša da ga urazumi. Srećom, na terasi te kuće već su bila dvojica inspektora i odbili su Borilovićev napad.
U međuvremenu je u Medovinu stigao i njegov ujak, ali ga je Borilović hladnokrvno ubio.
Da policija nije adekvatno reagovala svjedočila je i Mileva Ramadanović koja je, iako teško ranjena, preživjela masakr.
Izašla je iz kuće kad je čula zapomaganje Slavice Zvicer u koju je Borilović pucao na vratima kuće Darinke Čelebić, koju je isto ranio.
Dok je pokušavala da pomogne ranjenim ženama, Borilovićev metak stigao je i i Milevu Ramadanović. Teško ranjena sjela je na stolicu koja je bila na terasi.
- ...i sramotila miliciju. Oni su počeli da pucaju, al' ne u njega, no u ovaj zid od te sobice tamo, eto se vidi tamo kako je proletio metak i u zid od kuće odio – ispričala je ona.
Odatle je Borilović upao u kuću Radunovića, gdje je ubio sestre Aleksandru i Milu. Jednu u hodniku, drugu u spavaćoj sobi.
Borilović je policajca Ljubišu Maksimovića ranio u glavu u razmjeni vatre sa policijom.
Borilović je pucao i u ekipu Hitne pomoći koja je stigla u Medovinu kako bi pomogla ranjenima, ali ih nije pogodio.
<h2>Izvještaj MUP-a</h2>
U emisiji je „Masakr odgovornosti“ objelodanjen je i izvještaj MUP-a o postupanju policije toga dana.
- Prilikom izvršenja ovog zadatka navedeni policijski službenici su iz službenog vatrenog oružja-pištolja, ukupno ispalili 23 projektila – piše u izvještaju.
Tvrdi se i kako je pokrenuta Interventna jedinica koja je bila kod Cetinjskog manastira, da su pozvane i ostale jedinice koje su tih dana boravile na Cetinju kao ispomoć, kao i da je brzo došla smjena upućena iz Centra bezbjednosti Bijelo Polje koja je bila smještana na Obzovici. U izvještaju se navodi i kako nijesu uspjeli da dobiju ekipu iz Centra bezbjednosti Berane koja je odradila prvu smjenu ispred Manastira.
Interesantno je da se ni riječju ne pominje da je Interventna odbila poziv u pomoć povrijeđenog Aleksandra Drecuna, već se navodi da se ta „jedinica pokrenula“ kako bi „štitila širi dio lica mjesta“?!
Da je pucnjava u Medovini trajala duže od 45 minuta zaključuje se i iz izvještaja MUP-a u kojem piše da je komandir stanice policije OB Cetinje u Medovinu stigao negdje oko 16.10 časova i čuo je nekoliko pucnjeva koji su, prema njegovoj procjeni, dolazili iz donjeg dijela naselja.
U izvještaju MUP-a se tvrdi kako je načelnik CB Podgorica Goran Jokić nakon obavještenja od strane dežurne službe CB Podgorica u 15:38 o događaju na Cetinje, odmah putem telefona upoznao v.d. pomoćnika direktora za Sektor policije za posebne namjene Miloša Rakonjca da je potrebno pod hitno uputiti Protivterorističku jedinicu na Cetinje. V.d. pomoćnik direktora Miloš Rakonjac je odmah nakon prijema poziva, u 15:44h putem telefona naredio komandiru „A“ tima i oficiru za operativno štabne poslove u SPPN, dao im neophodne instrukcije o potrebnom hitnom angažovanju PTJ, kao i potrebnom sastavu prve grupe koja treba da se hitno uputi na lice mjesta na Cetinje...
Nije pojašnjeno iz kojih razloga je Rakonjac komadira „A“ tima pozvao tek šest minuta pošto je njega nazvao Jokić.
Nema ni precizne informacije ko je komandovao akcijom na Cetinju, da li je to bio Jokić, kako se nezvanično tvrdi i da li je on naložio policiji da događaj tretiraju kao talačku situaciju i da čekaju „specijalce“ iz Podgorice.
<h2>Uviđaj</h2>
Kako je objelodanjeno u emisiji „Masakr odgovornosti“, balističkim vještačenjem na Medovini je pronađena 41 čaura. Utvrđeno je da je 21 bila od lovačke puške, a 20 pištoljskih, za koje je kasnije utvrđeno da su kalibra 9 mm i da su ispaljene iz četiri različita pištolja.
Utvrđeno je da su četiri, od ukupno pet metaka koji su obdukcijom pronađeni u tijelu Borilovića, ispaljena iz civilnog pištolja, a jedan iz policijskog. Borilovića je, kako je pokazao nalaz, usmrtio policijski metak.
Vještačenjem je utvrđeno i da je Borilović čak šest puta punio svoju lovačku pušku, kao i da je ostao bez municije.
Porodica Martinović, o čemu je Pobjeda pisala još 2022. godine, ogorčena je i načinom na koji je urađen uviđaj, ali, sudeći prema dostupnim informacijama, institucije smatraju da nije bilo propusta.
Miloš Martinović, dostavio je, nekoliko dana nakon zločina, dokaze koji su ukazali na nemarnost istražitelja tokom uviđaja.
O tome je svjedočio za Pobjedu kada je ispričao s kakvim se užasom suočio četiri dana poslije tragedije – kada je prvi put ušao u podstanarski stan u kojem su mu ubijeni supruga i dva sina. Osim čaura, našao je čak i ostatke dijelova tijela koji su ostali za ekipom koja je radila uviđaj.
U emisiji „Masakr odgovornosti“ nadležni su prošle godine rekli kako posao istražitelja nije bio pretres podstanarskog stana u kojem je počinjen zločin, a da su pogrebnici odgovorni što su u stanu ostali ostaci tijela.
Institucije su zaključile i da je policija postupala profesionalno 12. avgusta 2022. godine u Medovini. To je utvrdilo Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću, koje je prošle godine zaključilo predmet ocjenom da u postupanju policije nije bilo propusta?!
Za očekivati je da će i cetinjsko tužilaštvo donijeti istovjetnu odluku i u novom predmetu formiranom kod njih, a koji se odnosi na postupanje policije, konkretno – postupanje dvojice policijskih funkcionera tokom akcije u Medovini 12. avgusta 2022.
Tako se institucionalni muk nastavlja, a porodice žrtava masakra i preživjele država je ostavila da se potpuno sami nose sa tragedijom koja ih je zadesila, ali i lažima kojima su oni i javnost zasipani kako je sve u ovom slučaju urađeno u skladu sa protokolima i profesionalno.&nbsp;
Država istrajava u zataškavanju činjenica vezanih za zločin u Medovini i nepostupanjem institucija pokušava da uvjeri javnost da se ova tragedija nije mogla izbjeći, te da je jedini odgovoran sumanuti ubica.
Država nije pokazala interesovanje ni za inicijativu za usvajanje „Markovog i Mašanovog zakona“, kojim bi bilo precizno definisano da osobe koje su ispoljavale bilo koji vid nasilničkog ponašanja ne mogu da dobiju dozvolu za oružje. Ova zemlja ni toliko nije spremna da učini u spomen žrtava masakra u Medovini i preduprjeđivanje nekog novog zločina.&nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Porodice žrtava i preživjeli još čekaju pravdu, tužilaštvo postupa u dva predmeta

Njemačka vlada predstavila je danas svoju prvu strategiju svemirske odbrane, s ciljem da ojača evropsko prisustvo u svemiru i zaštiti satelite zbog zaoštravanja vojnih tenzija s rivalima Rusijom i Kinom.
- Moramo da imamo i da razvijamo odvraćajuće i odbrambene kapacitete u svemiru - rekao je ministar odbrane Boris Pistorijus na konferenciji za novinare.
- Ne smijemo da budemo naivni i da jednostavno posmatramo šta Kina ili SAD rade u svemirskoj odbrani - rekla je ministarka za istraživanje Dorote Ber.
Kako je najavljeno u septembru, Bundesver će do 2030. godine uložiti oko 35 milijardi eura u tu strategiju, razvijenu u saradnji s Ministarstvom spoljnih poslova i Saveznim ministarstvom za istraživanje, tehnologiju i svemir.
SAD, Kina i Rusija aktivne su u svemiru, a Njemačka treba da bude u stanju da se brani kako bi zaštitila svoje satelite, jer bi neki „efikasan napad“ mogao „potencijalno da parališe“ čitava područja zemlje, rekao je Pistorijus.
On je naveo sajber napad na satelite na početku ruske invazije na Ukrajinu, koji je prouzrokovao kvar nekoliko stotina vjetroturbina na njemačkom tlu.
Telekomunikacije, GPS sistemi, bankovni transferi i vremenske prognoze oslanjaju se na satelite u orbiti, koji su u srži njemačke civilne svemirske strategije.
U kontekstu evropskog ponovnog naoružavanja, koje Njemačka želi da predvodi, „moderno vođenje vojnih operacija bez podataka je apsolutno nezamislivo“, rekao je Pistorijus.
- Međutim, nismo ofanzivni u svemiru i nećemo napasti niti dozvoliti napade na satelite bilo koje druge nacije, sada ili u budućnosti - dodao je njemački ministar odbrane.
Berlin teži „mirnom, održivom i na pravilima zasnovanom korišćenju svemira, kako bi spriječio trku u naoružanju“, rekao je on.
Pistorijus je pozvao na jačanje saradnje sa Evropom, NATO-om i SAD, „jer bi bilo previše da se Njemačka takmiči sama s Rusijom i Kinom“.
To bi podrazumijevalo zajedničko korišćenje lansirajućih kapaciteta i međunarodnih svemirskih programa.
Njemačka i EU takođe se zalažu za ujedinjenje pravila koja regulišu evropski svemirski sektor između 27 zemalja članica, kako bi se povećala njegova konkurentnost.

Njemačka želi da ojača svemirsku odbranu zbog ruskih i kineskih prijetnji

Skupština Kosova na današnjoj vanrednoj sjednici nije izglasala kandidata Samoopredjeljenja Gljauka Konjufcu za novog premijera.
Za izbor Konjufce glasalo je 56 poslanika, protiv 53, dok su uzdržana bila četiri poslanika, prenose agencije.
Na početku sjednice Konjufca je predstavio program Vlade, a zatim i prijedlog kandidata za zamjenike premijera i ministre koji je gotovo identičan prijedlogu koji je iznio prethodni mandatar Albin Kurti.
Jedina razlika je da je Kurti sada predložen za prvog zamjenika premijera i ministra spoljnih poslova, dok je kod prethodnog mandatara za te funkcije bio predložen Konjufca.
Nakon današnje odluke parlamenta, predsjednica Kosova Vjosa Osmani ima ustavnu obavezu da raspusti Skupštinu i da najkasnije u roku od 40 dana zakaže vanredne parlamentarne izbore.
Prištinski mediji navode da bi vanredni parlamentarni izbori mogli biti zakazani za 21. ili 28. decembar.

Skupština Kosova nije izglasala novog premijera, slijede vanredni izbori

Teška saobraćajna nesreća dogodila se večeras oko 22 časa na magistralnom putu Bijelo Polje – Berane, u mjestu Zaton. Prema nezvaničnim saznanjima redakcije VBP portala, u nesreći je život izgubio tridesettrogodišnji L. Ž. iz Berana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119231136_a70cbfea2f56d4219cea7b1197716e5031bc1030b0a5621742e8a419d070deaa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119231136_a70cbfea2f56d4219cea7b1197716e5031bc1030b0a5621742e8a419d070deaa" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="udes"> </figure>  Do udesa je došlo kada je vozilo kojim je upravljao stradali, iz za sada neutvrđenih razloga, sletjelo sa kolovoza i udarilo u stub pored puta. Saobraćaj je na ovom dijelu puta obustavljen, a uviđaj vrši tužilac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119231136_7387659065760c278923deb827ee1841a5bb600845c9b32133043c5ccc044e8e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119231136_7387659065760c278923deb827ee1841a5bb600845c9b32133043c5ccc044e8e" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="udes"> </figure>  &nbsp;

Saobraćajna nesreća u Zatonu: Poginula jedna osoba

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević u emisiji „Iznova“ na TV Nova M iznio je niz oštrih kritika na račun vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, poručivši da je – što se njega tiče – on već „bivši VDT“.
Knežević je kazao da očekuje podršku za Markovićevu smjenu, uprkos najavama da Poslanički klub PES-a neće podržati inicijativu.
– Što se mene tiče, Milorad Marković je već bivši VDT. Gospodin Marković se krije iza rezultata SPO-a, a on je čovjek koji ima najjača ovlašćenja u Crnoj Gori. Ono što mu zamjeram jeste što se on ne miješa u svoj posao. On može uzeti bilo koji predmet u svakom trenutku, ali nikada nije dao komentar ni o jednom predmetu niti problemu u Tužilaštvu. Najviše voli da ide po seminarima i da pokazuje dijagrame – uhapsili smo ovoga što je silovao kozu, uhapsili smo onoga što je udario psa pa pobjegao – i sve to ubaci u statistiku. A glavu hobotnice niko ne dira. Ne može dobiti našu podršku, on je već bivši - poručio je Knežević.
<h2>„Neka pokaže jedan jedini dokaz u predmetu Državni udar“</h2>
Knežević je pozvao Markovića da predoči „jedan jedini dokaz“ kojim se potvrđuje da su on, Andrija Mandić i Mihailo Čađenović učestvovali u slučaju „Državni udar“.
– On je inicirao žalbe u tom predmetu, iako zna da tu nema ni jedan procenat istine. I dalje postupa po optužnicama Milivoja Katnića i Saše Čađenovića, koji su u zatvoru zbog zloupotrebe službenog položaja, rekao je Knežević.
<h2>„Sa njim nema zatvaranja poglavlja 23 i 24“</h2>
Lider DNP-a tvrdi da bi smjena Markovića bila iskorak, a ne kočnica evropskim integracijama.
– Mi nikada nećemo riješiti poglavlja 23 i 24 ako on bude na čelu Tužilaštva. Evropska komisija treba da pozdravi ovu moju odluku. Nama treba VDT koji je spreman da pogine ako treba – metaforički rečeno – a ne čovjek koji izbjegava odgovornost - kazao je on.
<h2>„Podržali smo ga zbog cipela“</h2>
Knežević je podsjetio da su DNP i NSD dali Markoviću „uslovnu podršku“ prilikom izbora, tvrdeći da je konačna odluka bila motivisana njegovim skromnim izgledom.
– Pitajte gospodina Mandića jesu li prelomile njegove "ukopne cipele" i odijelo. Rekli smo – greote, ovo je pošten čovjek. A vidite kakve cipele sad nosi. I onda on kaže da smo mi izvršili pritisak na njega - naveo je Knežević.
<h2>Marović, Srbija i odgovornost</h2>
Govoreći o neizručenju Svetozara Marovića, Knežević je optužio bivšeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića da je omogućio Maroviću odlazak u Srbiju.
– Znate li ko je pustio Svetozara Marovića da ode u Srbiju? Boris Savić. On je znao da Marović treba da ide na izdržavanje kazne. Sad je, navodno, Vučić kriv što ga ne izručuju, a Savić ga je pustio da napusti zemlju - kazao je.
Istakao je da ga nikada nije pitao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o Maroviću, uz obrazloženje da ga ta tema nije posebno interesovala.
– Nekoga boli Marović, nekoga priznanje Kosova. Da sam pitao Vučića o Maroviću, on bi mene pitao: A što ste vi priznali Kosovo? - rekao je Knežević.
Dodao je da Crna Gora treba da nastavi da insistira na izručenju Marovića, koji će, uprkos priznanju krivice, u oktobru naredne godine biti slobodan čovjek.

Knežević: Marković je već bivši VDT, podržali smo ga Mandić i ja zbog "ukopnih cipela"

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Brata Džemila Hodžića u maju 1995. godine ubio je snajperski hitac sa položaja koji je na brdima iznad Sarajeva držala Vojska Republike Srpske. Amel je imao 16 godina kada ga je ubio snajperista. Ispred zgrade je igrao tenis. Nekoliko metara dalje, dvanaestogodiišnji Džemil je gladao kako mu ubijaju brata.&nbsp; &nbsp;Amel je jedno od više od 1.600 sarajevske djece ubijene tokom skoro četvorogodišnje opsade Sarajeva. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. Ranjeno ih je 14 hiljada. NOVA ISTRAGA O MRAČNOJ PROŠLOSTI&nbsp; Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su navodno dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva mogli da budu ,,vikend snajperisti” koji ubijaju građane zabave radi. Tu vijest 10. novembra prenijela je italijanska agencija ANSA pozivajući se na pisanje listova Đorno (Il Giorno) i Republika (La Repubblica). Ta dva lista objavila su da su sprskim snagama ,,ogromne” sume plaćali uglavnom krajnje desni fanatici za oružje kako bi pucali na ljude tokom opsade Sarajeva u kojem je tokom rata ubijeno ili nestalo više od 11 hiljada ljudi. Do pokretanja istrage Tužilaštva u Milanu došlo je zahvaljujući istraživanju italijanskog novinara i pisca Ecia Gavecanija (Ezio Gavazzeni). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28" data-rendition-name="original" width="573" height="573" loading="lazy" alt="GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić"> <figcaption>GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić(Photo: WARM festival)</figcaption> </figure>  Džemil Hodžić nije bio iznenađen da je u Milanu u Italiji pokrenuta istraga koja bi trebala da utvrdi da li su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) plaćali ogromne svote novca kako bi "iz zabave" snajperom ubijali civile u opkoljenom Sarajevu.&nbsp; &nbsp;Za Televiziju E je ispričao kako je sa italijanskim novinarom u kontaktu još od aprila, te da je upoznat s akcijom italijanskog tužilaštva. Vjeruje da ona može imati neki pozitivan rezultat, zato što dolazi, kako kaže izvana, jer se u tužilaštvima BiH i Srbije ne dešava ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina"> <figcaption>STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina(Photo: Oslobođenje)</figcaption> </figure>  &nbsp;-Znali smo za “vikend četnike”, ljude koji su dolazili najčešće subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, civile, žene i starce. Kao dijete koje je preživjelo rat i genocid u BiH dobro se sjećam da su subota i nedjelja bile posebno opasne, nijesmo mogli izlaziti, baš zbog ljudi koji su dolazili. I za te ljude možemo reći da su dolazili na neku vrstu safarija. Jer ako su dolazili samo vikendom znači da nijesu bili regularni vojnici, možda su i oni plaćali ili su jednostavno dolazili iz zabave, kazao je Hodžić. SNAJPERSKI TEROR Na nišanu – između ostalog i snajpera. Tako su Sarajlije živjele skoro četiri godine opsade. Nove rane i stare slutnje otvorila je istraga u Italiji o „safari ratnicima“ - bogatim ljudima, mahom Italijanima koji su vikendom dolazili da, za novac, ubijaju civile u Sarajevu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb" data-rendition-name="original" width="500" height="281" loading="lazy" alt="NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)"> <figcaption>NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)(Photo: N1)</figcaption> </figure>  - Safari je koštao današnjih 200 ili 300 hiljada eura. Snajperist nije bio ograničen ukoliko bi mu se na nišanu našlo dijete, pucao bi na dijete, ukoliko bi to bila žena ili muškarac pucao bi svejedno, nijesu imali nikakvu vrstu cenzure ili morala. Ja bih samo rekao da smo došli do nečega što je apsolutno zlo, dakle pucali su na bilo koga bez ikakvog razloga, ispričao je za sarajevsku Televiziju Face Ecio Gavecani, italijanski novinar. On je ubijanje Sarajlija iz zabave za novac godinama istraživao. Došao je i do imena i dokaze predao Tužilaštvu u Milanu koje je otvorilo istragu. - Ova aktivnost se realizovala svaki vikend između 1992. i 1995. godine, možda sa nekim prekidima. Moramo uzeti u obzir da je bilo oko 150 do 200 dolazaka u tih tri godine, rekao je Gavaceni. Priču o dolasku bogatih, da sa planina iznad Sarajeva za novac ubijaju ljude, aktuelizovao 2022. godine je film „Sarajevo safari“ slovenačkog rediteljla Mirana Zupaniča. OTKRIVANJE UŽASA&nbsp; Edin Subašić, bivši obavještajac, jedan od svjedoka u filmu, kaže da je o dolasku bogatih da ubijaju u Sarajevu čuo još 1993. godine kada je čitao zabilješke o saslušanju jednog srpskog zarobljenika iz Paraćina, koji je ispričao da su sa njim u BiH tokom rata ušli bogati Italijani koji će platiti srpskoj vojsci u Sarajevu da ih puste da pucaju na neke muslimane. Radilo se, kaže, o bogatim i uticajnim ljudima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt='ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić'> <figcaption>ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - I to je jedan od razloga što su oni do sada i bili nedodirljivi. Nije to baš problem za koji se baš nije znalo u Italiji, ali jednostavno se nije otvarao jer su oni svojim uticajem i autoritetom mogli da zaustave efikasne istrage. To su do sada uspijevali, međutim ovolika količina dokaza natjerala je tužioca da otvori istragu - kazao je Subašić za Javni servis BiH. Prema do sada dostupnim podacima - iz filma ,,Sarajevo Safari", ali i onome što se zna o istrazi koja je pokrenuta u Milanu i medijskih izvještaja, procjenjuje se da je bilo najmanje 200 osoba koje su dolazile kako bi za novac ubijali ljude u Sarajevu. Jedan od najstrašnijih detalja je svjedočenje vojnog insajdera o postojanju takozvanog cjenovnika smrti. Ako su te informacije tačne, najviše novca su davali kako bi ubijali djecu. - Ta vrsta svjedočenja je zaista šokantna, da bi nekom čovjeku predstavljalo više užitka, ne znam ni kako to da nazovem, da ubije dijete i da plati više da bi ubio dijete. U tom izvještaju se kaže da su starci i starice bili besplatni. Jednostavno takav koncept ja ne mogu zamisliti. Da mi sada nađu čovjeka koji je ubio mog brata i da kažu da ja ubijem njegovo dijete ja ne bih to jednostavno mogao uraditi. Prije bih da mene ubiju nego da ubijem dijete, kaže Džemil Hodžić. OČEKIVANJE KONAČNE PRAVDE Svjedočenja iz filma bila su povod tadašnjoj gradonačelnici Sarajeva da 2022. godine podnese krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Danas mnogo očekuje od italijanskih pravosudnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095" data-rendition-name="original" width="700" height="392" loading="lazy" alt="TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić"> <figcaption>TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Stavila sam se na raspolaganje za svjedočenje Tužilaštvu u Milanu. Nadam se da će istraga pokazati nove činjenice, mislim da tužioci u Milanu čak imaju imena i prezimena osoba- rekla je Benjamina Karić za BHRT. Iz Tužilaštva BiH, bosanskohercegovačkim medijima su rekli da je predmet po prijavi bivše gradonačelnice u radu, te da tužiteljska odluka još nije donešena.&nbsp; O lovu na ljude u opkoljenom Sarajevu još ratne 1993. godine, pozivajući se na italijanske medije, pisalo je i sarajevsko Oslobođenje, a snajpersko djelovanje u haškim presudama označeno je kao poseban teror nad civilima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0" data-rendition-name="original" width="276" height="182" loading="lazy" alt='DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine '> <figcaption>DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  "Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle, kazao je tokom izricanja pravosnažne presude Radovanu Karadžiću 2019. godine sudija O-Gon Kwon. (NE)DOSTIŽNA PRAVDA Džemil Hodžić podsjeća da Sarajlije pravdu i ubice traže već 30 godina i poručuje da ne smiju i neće odustati. - Dok sam živ pričaću, govoriću, dijeliću istinu. Optimista sam, razmišljam, nadam se i bilo šta da se desi poslije ovoga slučaja u Milanu je dobrodošlo, ali jednostavno čovjek mora biti malo i sumnjičav i skeptičan s obzirom da je prošlo 30 godina i niko nije u zatvoru kada su snajperisti u pitanju, tako da pravda jeste spora, ali i te kako je dostižna. Na nama koji smo preživjeli je da se borimo i da ustrajemo u svom putu - poručio je Hodžić.&nbsp; Niko ne zna tačan broj takozvanih snajperskih gnijezda smještenih na obroncima planina koje okružuju Sarajevo. Niti onih u dijelovima grada koje je tokom rata kontrolisala Vojska Republike Srpske. Nema nijedne presude ni pred međunarodnim ni domaćim sudovima za snajperiste koji su djelovali tokom opsade Sarajeva. - Svake godine posjetim te rovove i pogledam putanju odakle je ispaljen metak. Postoji opcija da su mijenjali svoju lokaciju i da su pojačavali snajpersko djelovanje. To nama nije sasvim poznato, na sudu je, tužilaštvu i na nama pojedinačno da pronađemo ubice. Ne želim da zvučim pesimistično i negativno, sporo je, teško je… Bavim se ovim sedam godina kada je projekat u pitanju, a u stvari moja privatna potraga traje od onog dana kada je Amel ubijen na moje oči - ispričao je on televiziji E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt='RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"'> <figcaption>RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"(Photo: Getty Images)Getty Images</figcaption> </figure>  SNIPER ALLEY Kroz projekat i sajt Sniper Alley pokušava da skupi i sačuva što više dokaza. Skupljajući fotografije ratnog Sarajeva, počeo je da radi serijal koji se bavi fotografima i novinarima koji su pokrivali opsadu Sarajeva.&nbsp; - U dvije ili tri epizode ti fotografi koji su dolazili u Sarajevo u toku rata, &nbsp;posjećivali su i pozicije srpskih vojnika i Republike Srpske i ispričali su kako su na tim položajima zaticali &nbsp;Grke, Ruse, srpsku dijasporu. Tako da mene ovaj fenomen ne iznenađuje toliko - istakao je Hodžić. Ratni fotoreporteri koji su izvještavali iz Sarajeva, ali i sa položaja Vojske Republike srpske, smještenim na okolnim brdima, u dokumentarnom serijalu ,,Priča iza fotografije “u okviru projekta Sniper Alley Photo, svjedočili su o onima koji nijesu nužno dolazili da ubijaju za novac, ali jesu zbog izopačenih ideologija, ali i iz zabave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44" data-rendition-name="original" width="728" height="533" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boka (Mario Bocca) italijanski fotoreporter"> <figcaption>SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boća (Mario Boccia) italijanski fotoreporter(Photo: Sniper Alley photo)</figcaption> </figure>  - U bazi na Grbavici sam upoznao momka koji je došao iz Grčke. Mladog momka iz Grčke koji je došao da se bori u ime pravoslavne solidarnosti i bio je potpuni ludak. Imao je nenormalne tvrdnje. Na primjer, rekao mi je da je ovdje da se bori protiv Muslimana i Jevreja koji hoće da osvoje svijet. Grk je imao plavu majicu sa bijelim prugama. I oni su došli izvana da se bore. Jedan lik je došao iz Njujorka, bio je američki državljanin srpskog porijekla, koji je naročito došao iz Njujorka u Sarajevo da puca na ljude, na djecu na prave ljude, ispričao je Mario Boća (Mario Boccia), italijanski fotoreporter za projekat Sniper Alley Photo. Drugi fotoreporter, Njemac Petar Kulman (Peter Kullmann), u okolini Sarajeva, na položajima Vojske Republike Srpske sreo je ljude koji su živjeli i radili u Njemačkoj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614" data-rendition-name="original" width="975" height="638" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter"> <figcaption>JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - A ja kako sam Njemac… Kako su neki od njih pričali njemački sa mnom, rekli bi: „Mi radimo u Štutgartu, radimo za veliku auto kompaniju. I tako dalje i tako dalje. Moramo se naći kad se ovo završi i slične stvari, što je bilo jako čudno. Rekli su da su došli u grupama u osnovi, nije bio samo jedan po jedan, nego su se udružili u Njemačkoj, sjeli na autobus ili kombi i jednostavno došli petkom naveče i vraćli se nedjeljom naveče ili ponedjeljkom ujutro, kako bi bili na vrijeme za večernju smjenu u ponedjeljak, kazao je on za projekat Sniper Alley Photo. &nbsp; U Sarajevu je tokom skoro četvorogodišnje opsade grada ubijeno više od 11 hiljada ljudi. &nbsp;

Hodžić: Kao djeca smo znali za ,,vikend četnike”, ljudima koji su dolazili subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, žene i starce

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
&nbsp;
Uvaženi Okrivljeni,
&nbsp;
Šta da Vam kažem?! Svakog dana u svakom pogledu bilježimo nekakav napredak I inovaciju. Evo, Dragan Koprivica izabran za direktora Doma omladine Budo Tomović, takozvanog KIC-a.
Šta je Koprivica, a mora bit direktor
E, falim te bože, pa smo I taj problem riješili i tu veliku ambiciju ispunili. To što je doktor Koprivica skoro pa vrsnik Buda Tomovića, nema veze. Mada… Kako je moglo da bude, ooodlično smo prošli! Šta bi da je profesoru doktoru ambicija bila da ode na Eurosong?! A da tekstopisac bude Bećir? Nema tog majčinog sina koji bi to spriječio.
A nije da nas I to zgibenije nije moglo zadesit. Koliko je samo oda doktor Koprivica Raoniću napisao, koliko je toplih riječi svakom Bobijevom građevinskom pothvatu posvetio. Koliko je cigli opjevao, koliko je laminata pohvalio… Nego, nas je bog pogledao, pa su ovi dragi ljudi što biraju direktora omladine, mudro promislili I doktora izabrali. Ne bi nam se drijemalo, da je bilo drugačije, sigurni budite.
Dakle, Koprivica zbrinut. Mašala!
Joanikijev “premijerski sat”
Nego, približava nam se još jedna godišnjica našeg Javnog servisa. Što bi rekao pjesnik – godine su prošle pune muka, a bogami da dodamo I fiskova. Petu godišnjicu već, u ime ove kuće, obilježava osoba koja se lažno predstavlja kao generalni direktor. I kako izgleda, kani tako I dalje. Ako se prisjetimo da je prije nekoliko dana, jedan od dvojice mitropolita, ničim izazvan, održao “premijerski sat” u udarnom terminu na RTCG, blagoslov za produžetak mandata već je dobiven! Da se ne lažemo, odlično zna Boris ko je na čelu prave Uprave za kadar. I sukladno tom poznaniju bira I zove sagovornike.
U emisiji koja se zove “Argumenti”, a više je bila “Naši talasi vašima u susret”, jedan od dvojice mitropolita, divno je zborio o smislu I besmislu, EU I položaju Crkve, bitku I nebitku, vjerskim školama I sličnim gorućim pitanjima našeg društva. Istovremeno, smireno I očinski, odgovarao je na nadasve provokativna pitanja buntovne mladosti, poput onog – da li je I zašto nije moguće ostati u svijest ako nijeste vjernik… I tako dalje I tome slično. Pritom, treba napomenuti, da je, kao što se moglo I zaključiti, pobunjena mladost u studiju, bila potpuno slučajno izabrana, što bi se reklo odokativno. Jedino, eto, možda se, prilikom odabira, insistiralo malo više da omladina prisutna u studiju, redovnost prisustva liturgijama nadredi pohađanju nastave. Eto, možda samo to. I nije se insistiralo da obuku mantije. Znači, maksimalno je poštovana ustavom garantovana sloboda garderobnog odabira!
Uglavnom, da sumiramo ovaj dio zapažanjem jednog mudrog građanina: “Ko misli da leleče - vakat mu je”!
&nbsp;
Programska šema svečarskog dana
&nbsp;
A, sad da predložimo, uvaženi Docentu, neke programske segmente koje bi valjalo realizovati na dan obilježavanja godišnjice RTCG.
*Predlažem da uređivački tim, zajedno sa menadžmentom, svečarski dan, umjesto kolegijumom, započne jednom liturgijom koja bi bila direktno prenošena na Prvom kanalu RTCG. Bio bi to lijep način izražavanja zahvalnosti onima koji su najzaslužniji za pozicije na kojima se nalazite. Mantije nijesu obavezne.
*Jutarnji program da otvori Andrija Mandić. Niko, kao on, nema takav osmjeh da nam poželi – Dobro jutro Crna Goro I odmah da pređe na pregled štampe. Gosti u studiju, za tu rubriku, dvojica mitropolita – Joanikije I Metodije. Da odmah znamo na čemu smo I šta nas čeka. Predložila bih da se u korpus glasila koja se prelistavaju uvrste I Svetigora, Slovo ljube, Sveviđe… Za tu, rekla bih, posebnu priliku, trebalo bi, radi bogatstva scenografije, ubačit I bronzu u obliku Pavla. Ako ne mogu da nađu onog što je pobjegao Metodiju, neka se izlije još jedna replika. Valjalo bi, da stoji između učesnika, kao važan detalj koji simbolizuje nagovještaj novih dana pomirenja.
*U okviru Jutarnjeg nezaobilazna je rubrika o stanju na putevima I cijenama nafte I benzina. Naravno, taj segment bi uredila I vodila Zdenka Popović.
*Pošto je bez igre I pjesme nemoguće zamisliti neki svečarski program, predložila bih da lakim plesnim korakom, u ritmu sambe, veliki studio optrči u nekoliko krugova Slađa Kaluđerović. Kad smo već kod muzičko-scenskog spektakla, kako da zaboravimo gore pomenutog doktora Koprivicu I tek sad prozvanog Milana Kneževića?!
*Priča o selu I poljoprivredi, uz neke male šale, bila bi rezervisana za ministra Jokovića. On će to odlično da iznese.
*Odmah, nakon njega, prelazimo na priču koja tretira novo doba. Tu već imamo spremnu rubriku. Jelena Nedović. Samo malo da uobliči već gotov rad – prije nekoliko dana je sa predstavnicima Kraljevine Saudijske Arabije imala koristan razgovor o razvoju I primjeni vještačke inteligencije u obrazovanju I zdravstvu. Ili… Ukoliko joj više odgovara, da ponovi izlaganje koje je već održala na nekom međunarodnom skupu – Rješavanje krize na Bliskom istoku. Bilo bi iznimno zadovoljstvo čuti ekspertsko izlaganje na jednu od ove dvije teme.
Lutajući i zalutali reporteri
*Nijesmo zaboravili ni javljanja uživo, sa terena. E, tu imamo dva lutajuća ili zalutala reportera, dvije komunikacijski iznimno vješte mlade nade – Vasilija Čarapića I Momčila Lekovića. Vasilije voli ekonomiju, pa neka trkne do pjace, neki pijačni barometar da uradi, a Momčilovom senzibilitetu više leži neka “crna hronika”. I, obavezno, da urade ankete sa građanima. Ako ih neko takne, neka zovu Šaranovića.
*Vremenska prognoza zaokružiće ovo prijepodnevno izdanje svečarskog TV programa. Branka Marković će, uz prigodan moleban, u ovom programskom segmentu zahvaliti bogu na kiši, suncu, snijegu I vjetru. Šta god da je, dobro je. Viša sila je u pitanju, pa da ne crnjačimo.
* Urednik I voditelj svih vijesti, tokom dana I noći, naravno bio bi Boris Bogdanović. Ako se zamori, kao zamjena uskaču Šaranović I Šćepanović. Vijesti svakako zahtijevaju malo adrenalinskog pretjerivanja, pa neka se išćejfe. Tu bi mogli malo I kostimografi da se iskažu, pa da recimo za Dnevnik u 19.30, urednik I voditelj, to jest BB, obuče kostim Supermena ili Spajdermena. Šta više voli.
Zvezde grand finala
*Popodnevni program, takozvani Raspašoj, vodio bi onaj jedan poslanik Demokrata što viče, ali ne mogu trenutno da se sjetim imena. E, tu bi svi, koliko ih ima u parlamentarnoj većini, mogli da kažu po nekoliko motivacionih rečenica – zašto je dobro da se oni i dalje žrtvuju na mjestima koja su ih zapala.
*Za kraj večeri malo humora i zabave. Voditelji: Milojko i Bečić. Ekonomski program, sektor bezbjednosti, male šale, dobar vic. Ionako to više niko ozbiljno ne doživljava, pa nemamo ni sinopsis. Neka to bude nekakvo praćenje toka (ne)svijesti učesnika. Baš nekako moderno, kako uostalom digitalni Milojko i analogni Bečić preferiraju - jedno jedinstvo suprotnosti.
I, grand finale - Veliki studio, svi učesnici, a Vi na podijumu, sa zdravicom i Bobijem, uz prigodan domaćinski govor i obavezan pozdrav - na mnogaja ljeta!
Završna scena - svi igraju i pjevaju.
Za moj pojam ovo je TOP!
Neka Vam bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
&nbsp;
Tanja Šuković, generalni direktor RTCG ( kad može Bobi tako da se potpisuje, mogu vala i ja)

Ko misli da leleče - vakat mu je!

Mladić M. S. (27) sinoć je oko 10ak minuta prije ponoći ranjen u predjelu donjih ekstremiteta upotrebom vatrenog oružja u mjestu Dahna, u neposrednoj blizini jedne benzinske stanice - potvrđeno je našem portalu nezvanično iz Uprave policije.
Policija je izašla na teren i preduzela hitne aktivnosti iz svoje nadležnosti.
Raspisana je potraga za jednom osobom.
- Preduzimaju se dalje mjere i radnje - kazali su nam nezvanično.
J. B.&nbsp;

Tag: dvije-godine