Postoji ogroman stepen podudarnosti između naših platformi i u dijelu principa i programskih aktivnosti, te smo došli do toga da načelno imamo visok stepen saglasnosti oko toga koji bi trebalo da budu prinicipi eventualnog formiranja vlasti i koji su to programski prioriteti kojih bi trebalo da se držimo tokom eventualnog obavljanja vlasti u Glavnom gradu - kazao je nosilac liste Evropskog saveza na podgoričkim izborima Boris Mugoša.
On je, nakon održanog sastanka sa predstavnicima lista sa lokalnih izbora Demokratske partije socijalista "Riječju i djelom" koju je predvodio Nermin Abdić, Evropskog progresa "Vrijeme je za red" Duška Markovića i "Jakov Milatović - Za bolju Podgoricu" čiji je nosilac Luka Rakčević, kazao da je izuzetno zadovoljan ozbiljnošču, odgovornošću i konstruktivnošću koje su pokazali tokom ovog sastanka, svjesni činjenice da su na sastanku bili okupljeni predstavnici partija koje su dobile podršku 55 odsto građanki i građana na podgoričkim izborima
- Veoma je važno što smo raspravljali i o tome da nam je fokus na programskoj koaliciji jer je Glavni grad u ogromnim izazovima - i u institucionalnom smislu, ogroman dio uprave je u v. d. stanju, odnos između određenih ljudi - sve to ima za posljedice brojne probleme u funkcionisanju grada - istakao je Mugoša.
Svi su, prema njegovim riječima, pokazali dobru volju da se ide u tom pravcu, dani će pokazati kako će da bude sve to.
- Građani su rekli svoj sud. Obaveza je svih predstavnika političkih struktura da slijede glas građana. Uvijek kad bi se desilo da glas građana nakon izbora tumačite na drugačiji način, onda to nema perspektivu. Siguran sam da vođeni tim principima možemo doći do onoga što je konačan cilj - naveo je Mugoša.
Nosilac liste Demokratske partije socijalista na podgoričkim izborima Nermin Abdić rekao je da ističe veliko zadovoljstvo zbog razgovora.
- Imali smo jedan veliki nivo političke kulture, čini mi se da smo danas napravili velik korak ka formiranju vlasti u Podgorici. Imali smo visok stepen razumijevanja, imamo četiri platforme sa velikim stepenom podudaranja - naveo je Abdić.
Dodaje da je želja svima njima, jer imaju odgovornost prema građanima koji su željeli promjene na nivou Glavnog grada, da se institucionalni haos riješi što prije.
- Mislim da među nama nema nepremostivih prepreka i danas smo na korak bliže od formiranja vlasti nego juče. Već sjutra nastavljamo razgovore. Značajno mi je da ovdje nema neke razlike i nepremostivih prepreka kada je u pitanju igrarija na kakvu smo navikli u prethodnom periodu sa foteljama, već je primarno cilj interes građana Podgorice - poručio je Abdić
Predstavnik Stranke evropskog progresa Ilija Mugoša kazao je da su na sastanku saglasili da će se zalagati za programske prioritete, a da će se iz njih dogovoriti oko kadrovskih pozicija.
- Dogovorili smo se da sjutra dođemo do saglasnosti pet najvažnijih političkih funkcija - gradonačelnik, predsjednik lokalnog parlamenta, sekretar za ekonomiju i finansije, te dva zamjenika - te da ćemo na toj platformi nastaviti dalje razgovore. Naglasili smo da nećemo odstupiti od naših programskih zadataka i projekata koje smo iskomunicirali sa građanima Podgorice i pružili smo ruku za sve političke subjekte koji su učestvovali na sastanku i imali konstruktivan pristup. Među nama nema velikih razlika, posebno u pogledu programskih prioriteta i vizije Glavnog grada, tako da sam siguran da će doći do saglasnosti oko formiranja vlasti u Podgorici i sa tom promjenom najbolji dani tek dolaze - rekao je Mugoša.
Predstavnik Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić kazao je da su imali dobar i konstruktivan sastanak.
- Postignut je visok stepen razumijevanja i platforme su upotpunile jedna drugu. Razgovorano je o određenim kadrovskim rješenjima iz razloga što bi te ključne pozicije trebalo da ponesu i najveću odgovornost za realizaciju projekata i programa. Nastavljamo razgovore već koliko sjutra, do tada imamo određene zaključke koje bi trebalo iskomunicarati, a tiču se programskih rješenja, te da se sjutra krene korak dalje - rekao je Radovanić.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mugoša: Fokus na programskoj koaliciji; Abdić: Nema nepremostivih prepreka

Sjutra se navršavaju dvije godine od kad je podnijeta krivična prijava Specijalnom državom tužilaštvu protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, na čelu sa Vesnom Bratić, zbog organizovane zloupotrebe službenog položaja na način što su nezakonito razriješeni direktori preko 220 vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021. godini.
Na to su podsjetili u Centru za građansko obrazovanje (CGO) uz pitanje koliko još treba čekati na pravdu u ovom slučaju.
- Koliko je ovo pravno jasna stvar ukazuje podatak iz maja 2024. godine - od 140 pokrenutih postupaka čak 130 pravosnažno je, do tada, okončano u korist smijenjenih direktora, sa tendencijom da i ostali imaju taj ishod. Vlada je za odštetu inicijalno predvidjela 300.000 eura - no taj iznos je već gotovo potrošen, a dio direktora nije obeštećen - što znači da će šteta za građane i građanke Crne Gore dodatno rasti - ustvrdili su u CGO.
Oni pitaju što je još nejasno SDT-u.
- &nbsp;Kada će doći red na profesionalno procesuiranje ovog nespornog slučaja? Zašto Vesna Bratić uživa drugačiji tretman u odnosu na druge javne funkcionere protiv kojih su podnešene krivične prijave Tužilaštvu? - podvukli su u CGO.
Javnost, dodaju oni, zaslužuje i odgovor na pitanje: dokle se stiglo sa regresnom tužbom koju je protiv Bratić najavljivala zaštitnica imovinsko-pravnih interesa?
- Selektivna primjena zakona ozbiljno ugrožava inače nisko povjerenje u pravosudni sistem, ali i predstavlja opasnu kočnicu uspostavljanju funkcionalne vladavine prava - zaključili su u CGO.

Portal ETV

Sjutra će biti dvije godine od kad je podnijeta krivična prijava protiv Bratić, koliko još treba čekati na pravdu?

Investiciono-razvojni fond Crne Gore (IRF) našao se pod lupom Državne revizorske institucije (DRI) koja je objavila Konačni izvještaj o realizaciji preporuka datih nakon revizije Godišnjeg finansijskog izvještaja i pravilnosti poslovanja IRF-a za 2022. godinu. Iako je Fond implementirao većinu preporuka, određene nepravilnosti i dalje predstavljaju problem.
Od ukupno 14 preporuka koje je DRI izdala, 11 je realizovano, dok su dvije ostale neispunjene, a jedna je još u fazi realizacije. Neispunjene preporuke se odnose na ključne aspekte poslovanja Fonda, kao što su transparentnost i usklađivanje procedura sa regulativama.
Prva nerealizovana preporuka tiče se usklađivanja pravila, procedura i kriterijuma za odobravanje plasmana uz konsultacije sa Centralnom bankom Crne Gore (CBCG), koja bi trebalo da bude regulator i supervizor u ovoj oblasti. Iako je IRF tražio savjetovanje sa CBCG, ta institucija je odbila da učestvuje u izradi pravila, jer bi to moglo dovesti do sukoba interesa s obzirom na njenu kontrolnu ulogu. Ove procedure i kriterijumi i dalje nijesu javno dostupni, čime se krši princip transparentnosti, što dodatno otežava pristup informacijama zainteresovanim stranama.
Druga nerealizovana preporuka se odnosi na upravljanje rizicima. DRI je naložio Fondu da rizike kojima je izložen svodi na najmanju mjeru, pridržavajući se principa sigurnosti, solventnosti, likvidnosti, disperzije rizika i očuvanja realne vrijednosti kapitala. IRF nije pokazao adekvatno postupanje po ovom pitanju, iako je ovo stalna obaveza menadžmenta Fonda, konstatovano je u izvještaju DRI.
Jedna preporuka je još u fazi realizacije i odnosi se na transparentnost zapošljavanja. IRF-u je preporučeno da, pored preuzimanja zaposlenih od drugih poslodavaca, objavljuje oglase za slobodna radna mjesta u skladu sa Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Očekuje se da će ova preporuka biti realizovana u narednom periodu, čime bi se povećala transparentnost u zapošljavanju.
Među realizovanim preporukama su značajni koraci ka unapređenju rada Fonda. IRF je, na primjer, nakon konstatovanih nepravilnosti pokrenuo inicijativu za razdvajanje dužnosti organa upravljanja i rukovođenja, odnosno Odbora direktora od izvršnog direktora, kako bi se povećala transparentnost i odgovornost. Takođe, naknadno su pravilno sačinjeni izvještaji u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, a godišnji izvještaj o aktivnostima dostavljen je u propisanoj formi.
DRI je ostavila dodatni rok od 30 dana za dostavu novog Akcionog plana, kao i rok od 60 dana za novi izvještaj o realizaciji preporuka. To znači da IRF ima dodatno vrijeme da ispravi preostale nepravilnosti i u potpunosti implementira preporuke DRI-a.

DRI ukazala na propuste u radu IRF koji od 2022. nijesu ispravljeni

Ni dvije godine od masovnog zločina u cetinjskom naselju Medovina, najtragičnijeg masakra kojeg Crna Gora pamti, institucije nijesu pružile odgovore na dva ključna pitanja – zašto je ubica Vuk Borilović posjedovao oružje s uredno izdatom dozvolom, iako je bio pravosnažno osuđen za nasilničko ponašanje i zašto niko u policiji nije pozvan na odgovornost zbog neprihvatljivo neprofesionalnog postupanja i loše koordinacije kriznom situacijom tog 12. avgusta 2022. godine, jer je Borilović i nakon dolaska policije, dok su oni nemoćno posmatrali, pobio i ranio nekoliko ljudi.
Jedino konkretno što je učinjeno za ovo vrijeme je rušenje Borilovićeve kuće u Medovini, na zahtjev Miloša Martinovića, koji je s porodicom bio podrstanar u toj kući i kojem je Borilović, u krvavom piru, ubio suprugu i dva sina. Njih troje bili su njegove prve žrtve, a onda je masakr nastavio kroz naselje.
Zahtjevu za rušenje kuće pridružila se i majka Martinovićeve ubijene supruge – Vesna Pejović.&nbsp;
Kuća je srušena 31. decembra prošle godine, po nalogu državne inspekcije Ministarstva prostornog planiranja i uz saglasnost Svetlane Borilović i Ljiljane Memedović, o čemu je sačinjen notarski zapis.
Kako je objavila RTV Cetinje u rješenju u koje su imali uvid navedeno je da objekat na katastarskoj parceli broj 3399 KO „Cetinje I“ nema građevinsku dozvolu.
<h2>Neprihvatljivo ćutanje</h2>
Prema informacijama Portala ETV, cetinjsko tužilaštvo još nije okončalo istražne radnje u dva predmeta koje su formirali povodom zločina u Medovini.
Jedan se odnosi na postupanje policije tokom masakra u Medovini, a drugi na postupanje službenika Ministarstva unutrašnjih poslova, filijala na Cetinju, prilikom izdavanja oružnog lista Boriloviću i njihovog postupanja nakon što je pravosnažno osuđen, 25. oktobra 2021. godine zbog nasilničkog ponašanja, odnosno njihovog nepostupanja – jer mu tada nije oduzeto oružje.
Upravo tim oružjem Vuk Borilović je prije dvije godine ubio 10 osoba, među kojima podstanarku Natašu Martinović (35) i njena dva sina Mašana (11) i Marka (8). Nije poštedio ni svog ujaka Gorana Đurišića (54) koji je dojurio u Medovinu ne bi li ga urazumio. Ubio je i kuma Martinovića, koji je došao da pomogne kumovima - Milana Mitrovića (37).
U krvavom piru kroz Medovinu Vuk Borilović je ubio i komšije Dimitrija (78), Danicu (74) i Rajka (56) Drecun, te sestre Aleksandru (52) i Milu (51) Radunović.
Ranio je još petoro komšija i jednog policajca, koji su pukom srećom izbjegli smrt. Borilovićev masakr preživjeli su - Filip Đurković, Aleksandar Drecun, Slavica Zvicer, Mileva Ramadanović, Darinka Čelebić i policajac Ljubiša Maksimović.
Supruga i četvoro djece Vuka Borilovića nijesu bili na Cetinju tog 12. avgusta, a prema nezvaničnim informacijama nekoliko dana ranije otišli su van grada.
Borilović je ubijen u zakašnjeloj policijskoj akciji, skoro sat pošto je krenuo u masakr i tek nakon što se nekolicina Cetinjana samoorganizovala, ogorčeni na nijemo posmatranje policije zločinačkog pira. Oni su došli u Medovinu da ga zaustave.
Pucnji su 12. avgusta 2022. godine Medovinom odjekivali nešto duže od 45 minuta, a da za to vrijeme na Cetinje nije stigla specijalna jedinica, obučena za ovakve intervencije – Protivteroristička jedinica, već je angažovana „obična“ policija. Protivteroristička jedinica stigla je iz Podgorice kada je sve završeno.
Porodicama žrtava i preživjelima nikada nije pružen odgovor zašto policiji koja je bila na mjestu zločina odmah nije naređeno da puca i onesposobi ubicu, već su, prema nezvaničnim informacijama, imali instrukciju da čekaju „specijalce“ i pregovarača iz Podgorice.
Institucije uporno ćute i zašto Boriloviću, registrovanom lovcu, nije zaplijenjeno oružje nakon što je 25. oktobra 2021. godine pravosnažno osuđen za nasilničko ponašanje, a pošto je u julu te godine brutalno napao svog šefa. Upao je u dvorište njegove kuće i metalnom šipkom mu uništio automobil i onda nasrnuo i na njega. Policija oružje oduzima i osobama koje počine bezazlenije napade.
Odgovora nema ni na pitanje zašto nije intervenisala interventna policijska jedinica angažovana da „čuva“ Cetinjski manastir, koja je bila udaljena svega stotinjak metara od Medovine. Za pomoć im se obratio Aleksandar Drecun, koji je ranjen uspio da dođe do njih, ali oni ni njemu nijesu pokušali da pomognu. Rekli su mu da su angažovani da čuvaju Manastir i da ne smiju da mrdnu odatle?!
<h2>„Masakr odgovornosti“</h2>
Ova, ali i mnoga druga pitanja otvorile su prošle godine, u autorskoj istraživačkoj emisiji - serijalu „Masakr odgovornosti“, novinarke Svetlana Đokić i Milica Babić. Emisija je rađena u njihovoj produkciji, a emitovana je na Televiziji E.
Otkrile su da je cetinjska policija, još u julu 2021. godine, nakon što je Borilović napao svog šefa, proslijedila cetinjskoj filijali MUP-a, „po pozitivnoj praksi“, krivičnu prijavu podnešenu protiv njega i dopis u kojem su pozvali MUP da dalje postupa po Zakonu o vatrenom oružju.&nbsp;
Oni ne samo što nijesu postupili po preporuci kolega iz policije, već su pokušali i da obmanu novinarke Đokić i Babić kako nikada nijesu primili zvaničnu informaciju da je protiv Vuka Borilovića pokrenut krivični postupak?! Ali kada su im one predočile da znaju i datum kada je obavještenje stiglo, te da posjeduju i prijemni broj, priznali su da su primili policijsku prijavu i pravdali se kako se krivični i upravni postupak za istu stvar ne mogu paralelno voditi.
Iz cetinjskog tužilaštva odgovorili su im da oni nijesu bili u obavezi da obavještavaju MUP, jer „u konkretnom slučaju protiv sada pokojnog Borilović Vuka nije bila donijeta naredba o sprovođenju istrage, niti je podignuta optužnica, već podnijet optužni projedlog“.
- Navedene obaveze obavještavanja imaju drugi državni organi, ali ne i Državno tužilaštvo – saopšteno im je iz tužilaštva.
Porodice žrtava kao najodgovornije za to što Boriloviću 2021. nije oduzeto oružje smatraju tadašnjeg načelnika OB Cetinje Dalibora Šabana i načelnika CB Podgorica Gorana Jokića, protiv kojih su podnijeli i krivične prijave. To je jedan od dva predmeta u kojima se još postupa u cetinjskom tužilaštvu.
U emisiji „Masakr odgovornosti“ ukazano je i na činjenicu da Osnovni sud na Cetinju, koji je Borilovića u oktobru 2021. osudio zbog nasilničkog ponašanja, nije našao za shodno da naloži i njegovo psihijatrijsko vještačenje.
A da je Boriloviću i te kako bila potrebna pomoć psihijatra u emisiji je svjedočio Dejan Novaković, vlasnik ugostiteljskog objekata na Lovćenu, gdje je Borilović često svraćao. Upravo on je, baš tog kobnog 12. avgusta, ubijedio Borilovića da se javi psihijatru i zakazao mu pregled tog dana u 19 sati. Prethodno mu se Borilović žalio da se ne osjeća dobro, da mu se po glavi motaju crne misli, da vjeruje ga neko prati, da se plaši za svoju i bezbjednost porodice.
<h2>Zločin</h2>
Kada je stigao kući umjesto da se spremi za odlazak kod psihijatra Borilović se naoružao svojom lovačkom puškom i municijom i krenuo u krvavi pohod.
Prvo je upao u stan svojih podstanara Martinovića, koji su tu živjeli tek dva mjeseca i za desetak dana je trebalo da se isele, jer im je bilo završeno renoviranje kuće.
Tačno u 15 sati i 24 minuta, kako je prikazano u emisiji „Masakr odgovornosti“, zazvonio je telefon u cetinjskoj policiji. Muški glas panično je saopštio policajcu: „Neko puca ovamo u Medovini, čujem vriske gore, to su one kuće gore. Dva-tri puta je opalio i tamo ljudi vrište, ne znam što je bilo, pa požurite molim vas“!
U 15 sati i 25 minuta opet je zazvonio telefon: „Molim vas brzo, Medovina, ubio mi je dijete, brzo“, govori ženski glas! Policajac na to pita: „Gore đe su one kuće, ajde ajde“, a žena odgovara: „Jeste, brzo, brzo“!
Telefon ponovo zvoni u 15 sati i 27 minuta. Muškarac uspaničeno govori: „Prije sam zvao ovamo u Medovini čuda se čine, gore opet pucaju, neki čovjek ženi ubija nekoga, skroz gore“, a policajac mu odgovara: „Evo, evo krenulo je, važi,važi“.
A mobilni telefon Miloša Martinovića, kako je svjedočio u emisiji, zazvonio je oko 15.20 sati. Zvala ga je supruga Nataša i rekla mu: „Ubio je Marka“.
On je bio u Budvi. Odmah je sjeo u automobil i dok je jurio ka Cetinju nazvao je kuma Milana Mitrovića da ide u Medovinu i vidi što mu je s prodicom.
Nataša Martinović još tri puta je pozvala supruga, dok je on vozio prema Cetinju. Slušao je kako mu stanodavac ubija porodicu. Nazvao ga je.
- ...ja sam ga pitao - đe su mi đeca, a on mi kaže: „Nema ni moje ni tvoje đece, sve sam ih pobio“ – isječak je potresnog svjedočenja Miloša Martinovića.
U Cetinje je iz Budve stigao za 13 minuta, ali kasno za njegovu porodicu i kuma Mitra, kako su ga zvali, koji je stigao prije njega i kojeg je Borilović ubio čim se pojavio pred kućom.
U emisiji je otkriven i jeziv detalj da je Borilović, pošto je ubio Mitrovića, telefonom pozvao njegovu suprugu Sabinu, koja je bila sama kod kuće sa tek rođenom kćerkom i hladnokrvno joj saopštio: „Ubio sam ti muža“!
Sumanuti ubica potom je upao u kuću Drecuna gdje je ubio babu i đeda Aleksandra Drecuna, a njega ranio. On je preživio, jer se pravio da je mrtav, pa je Borilović izašao iz kuće. Na ulazu se sreo sa Rajkom Drecunom, koji je potrčao ka kući roditelja kada je čuo pucnjavu. Ubio je i njega.
Teško ranjen, Aleksandar je uspio da pobjegne prema Manastiru u nadi da će policajci koji „čuvaju“ Manastir zaustaviti Borilovića.
Prema rekonstrukciji zločina u istraživačkom serijalu „Masakr odgovornosti“, Borilović se iz dvorišta Drecuna zaputio ka kući drugog komišje, koji je u međuvremenu telefonom pozvao njegovog ujaka Gorana Đurišića da dođe i pokuša da ga urazumi. Srećom, na terasi te kuće već su bila dvojica inspektora i odbili su Borilovićev napad.
U međuvremenu je u Medovinu stigao i njegov ujak, ali ga je Borilović hladnokrvno ubio.
Da policija nije adekvatno reagovala svjedočila je i Mileva Ramadanović koja je, iako teško ranjena, preživjela masakr.
Izašla je iz kuće kad je čula zapomaganje Slavice Zvicer u koju je Borilović pucao na vratima kuće Darinke Čelebić, koju je isto ranio.
Dok je pokušavala da pomogne ranjenim ženama, Borilovićev metak stigao je i i Milevu Ramadanović. Teško ranjena sjela je na stolicu koja je bila na terasi.
- ...i sramotila miliciju. Oni su počeli da pucaju, al' ne u njega, no u ovaj zid od te sobice tamo, eto se vidi tamo kako je proletio metak i u zid od kuće odio – ispričala je ona.
Odatle je Borilović upao u kuću Radunovića, gdje je ubio sestre Aleksandru i Milu. Jednu u hodniku, drugu u spavaćoj sobi.
Borilović je policajca Ljubišu Maksimovića ranio u glavu u razmjeni vatre sa policijom.
Borilović je pucao i u ekipu Hitne pomoći koja je stigla u Medovinu kako bi pomogla ranjenima, ali ih nije pogodio.
<h2>Izvještaj MUP-a</h2>
U emisiji je „Masakr odgovornosti“ objelodanjen je i izvještaj MUP-a o postupanju policije toga dana.
- Prilikom izvršenja ovog zadatka navedeni policijski službenici su iz službenog vatrenog oružja-pištolja, ukupno ispalili 23 projektila – piše u izvještaju.
Tvrdi se i kako je pokrenuta Interventna jedinica koja je bila kod Cetinjskog manastira, da su pozvane i ostale jedinice koje su tih dana boravile na Cetinju kao ispomoć, kao i da je brzo došla smjena upućena iz Centra bezbjednosti Bijelo Polje koja je bila smještana na Obzovici. U izvještaju se navodi i kako nijesu uspjeli da dobiju ekipu iz Centra bezbjednosti Berane koja je odradila prvu smjenu ispred Manastira.
Interesantno je da se ni riječju ne pominje da je Interventna odbila poziv u pomoć povrijeđenog Aleksandra Drecuna, već se navodi da se ta „jedinica pokrenula“ kako bi „štitila širi dio lica mjesta“?!
Da je pucnjava u Medovini trajala duže od 45 minuta zaključuje se i iz izvještaja MUP-a u kojem piše da je komandir stanice policije OB Cetinje u Medovinu stigao negdje oko 16.10 časova i čuo je nekoliko pucnjeva koji su, prema njegovoj procjeni, dolazili iz donjeg dijela naselja.
U izvještaju MUP-a se tvrdi kako je načelnik CB Podgorica Goran Jokić nakon obavještenja od strane dežurne službe CB Podgorica u 15:38 o događaju na Cetinje, odmah putem telefona upoznao v.d. pomoćnika direktora za Sektor policije za posebne namjene Miloša Rakonjca da je potrebno pod hitno uputiti Protivterorističku jedinicu na Cetinje. V.d. pomoćnik direktora Miloš Rakonjac je odmah nakon prijema poziva, u 15:44h putem telefona naredio komandiru „A“ tima i oficiru za operativno štabne poslove u SPPN, dao im neophodne instrukcije o potrebnom hitnom angažovanju PTJ, kao i potrebnom sastavu prve grupe koja treba da se hitno uputi na lice mjesta na Cetinje...
Nije pojašnjeno iz kojih razloga je Rakonjac komadira „A“ tima pozvao tek šest minuta pošto je njega nazvao Jokić.
Nema ni precizne informacije ko je komandovao akcijom na Cetinju, da li je to bio Jokić, kako se nezvanično tvrdi i da li je on naložio policiji da događaj tretiraju kao talačku situaciju i da čekaju „specijalce“ iz Podgorice.
<h2>Uviđaj</h2>
Kako je objelodanjeno u emisiji „Masakr odgovornosti“, balističkim vještačenjem na Medovini je pronađena 41 čaura. Utvrđeno je da je 21 bila od lovačke puške, a 20 pištoljskih, za koje je kasnije utvrđeno da su kalibra 9 mm i da su ispaljene iz četiri različita pištolja.
Utvrđeno je da su četiri, od ukupno pet metaka koji su obdukcijom pronađeni u tijelu Borilovića, ispaljena iz civilnog pištolja, a jedan iz policijskog. Borilovića je, kako je pokazao nalaz, usmrtio policijski metak.
Vještačenjem je utvrđeno i da je Borilović čak šest puta punio svoju lovačku pušku, kao i da je ostao bez municije.
Porodica Martinović, o čemu je Pobjeda pisala još 2022. godine, ogorčena je i načinom na koji je urađen uviđaj, ali, sudeći prema dostupnim informacijama, institucije smatraju da nije bilo propusta.
Miloš Martinović, dostavio je, nekoliko dana nakon zločina, dokaze koji su ukazali na nemarnost istražitelja tokom uviđaja.
O tome je svjedočio za Pobjedu kada je ispričao s kakvim se užasom suočio četiri dana poslije tragedije – kada je prvi put ušao u podstanarski stan u kojem su mu ubijeni supruga i dva sina. Osim čaura, našao je čak i ostatke dijelova tijela koji su ostali za ekipom koja je radila uviđaj.
U emisiji „Masakr odgovornosti“ nadležni su prošle godine rekli kako posao istražitelja nije bio pretres podstanarskog stana u kojem je počinjen zločin, a da su pogrebnici odgovorni što su u stanu ostali ostaci tijela.
Institucije su zaključile i da je policija postupala profesionalno 12. avgusta 2022. godine u Medovini. To je utvrdilo Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću, koje je prošle godine zaključilo predmet ocjenom da u postupanju policije nije bilo propusta?!
Za očekivati je da će i cetinjsko tužilaštvo donijeti istovjetnu odluku i u novom predmetu formiranom kod njih, a koji se odnosi na postupanje policije, konkretno – postupanje dvojice policijskih funkcionera tokom akcije u Medovini 12. avgusta 2022.
Tako se institucionalni muk nastavlja, a porodice žrtava masakra i preživjele država je ostavila da se potpuno sami nose sa tragedijom koja ih je zadesila, ali i lažima kojima su oni i javnost zasipani kako je sve u ovom slučaju urađeno u skladu sa protokolima i profesionalno.&nbsp;
Država istrajava u zataškavanju činjenica vezanih za zločin u Medovini i nepostupanjem institucija pokušava da uvjeri javnost da se ova tragedija nije mogla izbjeći, te da je jedini odgovoran sumanuti ubica.
Država nije pokazala interesovanje ni za inicijativu za usvajanje „Markovog i Mašanovog zakona“, kojim bi bilo precizno definisano da osobe koje su ispoljavale bilo koji vid nasilničkog ponašanja ne mogu da dobiju dozvolu za oružje. Ova zemlja ni toliko nije spremna da učini u spomen žrtava masakra u Medovini i preduprjeđivanje nekog novog zločina.&nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Porodice žrtava i preživjeli još čekaju pravdu, tužilaštvo postupa u dva predmeta

Doček hrvatske rukometne reprezentacije u Zagrebu, najavljen za sjutra u 15 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, otkazan je, objavio je Hrvatski rukometni savez.
Rukometaši traže nastup Marka Perkovića Tompsona, na što Grad Zagreb nije pristao.
- Želja svih igrača hrvatske rukometne reprezentacije, stručnog štaba i Hrvatskog rukometnog saveza bila je da na dočeku pjeva Marko Perković Tompson. Budući da nije postignut dogovor s Gradom Zagrebom i nije prihvaćena želja igrača, štaba i HRS-a, obavještavamo hrvatsku javnost da svečanog dočeka neće biti. Ujedno zahvaljujemo svim gradovima u Hrvatskoj koji su ponudili organizaciju dočeka našim reprezentativcima, ali budući da je riječ o hrvatskoj rukometnoj reprezentaciji, smatramo da bi doček trebao biti u glavnom gradu svih Hrvata i na centralnom trgu kao što je to uvijek do sada bio slučaj. Svim gradovima koji su ponudili organizaciju dočeka, uz zahvalnost, organizovaćemo i utakmice kako bismo mogli zajedno proslaviti ovaj veliki uspjeh naše reprezentacije - piše u saopštenju.

Otkazan doček rukometaša u Zagrebu

Komercijalni putnički avion sletio je danas u glavni grada Sudana, Kartum, što je tek drugi put otkako je prije skoro tri godine izbio razorni rat u toj sjeveroistočnoj afričkoj zemlji izazivajući najveću humanitarnu katastrofu u svijjetu.
Avion na domaćoj liniji avio-prevoznika SUDANAIR, dočekan izlivima oduševljenja, sletio je na Međunarodni aerodrom u Kartumu, objavila je državna novinska agencija SUNA.
Avion je poletio iz grada Port Sudana, na istoku Crvenog mora, koji je bio privremeno sjedište Vlade dok se početkom ove godine nije vratila u Kartum.
Ponovno otvaranje Međunarodnog aerodroma u Kartumu je ključni korak u naporima Vlade da normalizuje život u Kartumu, uništenom tokom rata vojske i odmetnutih vojnih Snaga za brzu podršku (RSF).
Prvi je u Kartum u oktobru prošle godine sletio avion privatne kompanije Badr Airlines. U to vrijeme RSF su gađale aerodrom da ga Vlada ne bi otvorila, ali je Vojska potom preotela grad od RSF-a.
Rat u Sudanu je počeo u aprilu 2023. godine kada je borba za vlast Vojske i RSF-a prerasla u otvorene borbe u Kartumu i drugim djelovima zemlje. Aerodrom je teško oštećen već u prvim nedjeljama rata.
U razornom ratu je poginulo više od 40.000 ljudi, po podacima UN-a, ali humanitarne grupe kažu da je to potcijenjen broj i da bi pravi broj mogao biti mnogo veći.
To je stvorilo najveću humanitarnu krizu u svijetu, sa više od 14 miliona ljudi u izbjeglištvu, podstaklo epidemije i masovnu glad u Sudanu.

Putnički avion sletio u Sudan posle tri godine, dočekan s oduševljenjem

Saobraćajna nezgoda dogodila se večeras oko 21 čas na putu Grahovo – Risan, u mjestu Dragalj.
- U udesu su učestvovala dva putnička vozila, dvije osobe su lakše povrijeđene - saopštili su iz Operativno komunikacionog centra policije (OKC) za Portal <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/udes-u-dragalju-dvije-osobe-povrijedene">Analitika.</a>
Iz OKC su dodali da saobraćaj na toj dionici nije u prekidu.
Uviđaj je u toku.

Udes u Dragalju: Dvije osobe povrijeđene

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp kazao je da ga više od <a href="https://www.justice.gov/epstein">tri miliona stranica dokumenata</a> povezanih sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, koje je Ministarstvo pravde ove zemlje objavilo nedavno, „oslobađaju optužbi“.
U izjavi za medije naveo je da ih do sada još nije pogledao. 
- Nisam vidio dokumente lično, ali su mi rekli neki veoma važni ljudi da me oni ne samo oslobađaju, već da pokazuju suprotno od onoga što su radikalna ljevica i drugi očekivali - rekao je Tramp novinarima u predsjedničkom avionu „Air Force One“, prenosi „Tajms“.
Tramp, koji je inače priznao da je bio prijatelj sa Epstinom, više puta je negirao bilo kakvu umiješanost ili saznanja o njegovim seksualnim zlodjelima, pravdajući se time da se njihovo prijateljstvo završilo prije mnogo godina.
<h3>Među materijalima dvije hiljade video snimaka i 180 hiljada fotografija</h3>
Podsjetimo, Ministarstvo pravde SAD objavilo je više od tri miliona stranica dokumenata iz svojih dosijea o Džefriju Epstinu, prema zakonu koji treba da otkrije šta je vlada znala o njegovom seksualnom zlostavljanju maloljetnih djevojaka i vezama sa moćnim osobama, prenose agencije.
Zamjenik državnog tužioca Tod Blanš saopštio je da je među sadržajem i preko dvije hiljade video snimaka i 180 hiljada fotografija.
Materijali su postavljeni na veb-sajtu ministarstva i obuhvataju dio zapisa koji su bili zadržani u decembarskom izdanju, prenosi Fonet.
Objavljivanje se vrši prema Zakonu o transparentnosti Epstinovih dosijea, usvojenom nakon višemjesečnog javnog i političkog pritiska, koji obavezuje vladu da otvori dosijee o preminulom finansijeru i njegovoj dugogodišnjoj saradnici i nekadašnjoj djevojci Gislejn Maksvel.
- Današnje objavljivanje predstavlja završetak veoma obimnog procesa identifikacije i pregleda dokumenata kako bi se obezbijedila transparentnost prema američkom narodu i poštovanje zakona - izjavio je Blanš na konferenciji za novinare.
<h3>Nije sve objavljeno</h3>
Nakon što je Kongres propustio rok za potpuno objavljivanje dosijea, koji je istekao 19. decembra, Ministarstvo pravde angažovalo je stotine advokata za pregled zapisa i utvrđivanje šta treba zatamniti radi zaštite identiteta žrtava seksualnog zlostavljanja. Zadržani su podaci koji bi mogli ugroziti eventualne tekuće istrage ili otkriti lične podatke potencijalnih žrtava.
- Sve žene, osim Maksvelove, zatamnjene su na danas objavljenim video snimcima i fotografijama - precizirao je Blanš.
Ukupan broj dokumenata za pregled popeo se na oko šest miliona, uključujući duplikate, navelo je Ministarstvo.
U decembru su objavljene desetine hiljada stranica, uključujući fotografije, transkripte razgovora, evidencije poziva i sudske zapise – većinom ranije javno dostupne ili u velikoj mjeri zatamnjene.
Među njima su bili logovi letova koji pokazuju da je Donald Tramp letio Epstinovim privatnim avionom 90-tih godina, prije nego što su se posvađali, kao i nekoliko fotografija bivšeg predsjednika Bila Klintona.
Ni Tramp ni Klinton nijesu javno optuženi za bilo koje krivično djelo u vezi sa Epstinom, a obojica su negirali da su znali za njegovo zlostavljanje maloljetnica.
Epstin je izvršio samoubistvo u njujorškom zatvoru avgusta 2019, mjesec nakon federalne optužnice za trgovinu ljudima u seksualne svrhe.
Maksvelova je 2021. osuđena u Njujorku za trgovinu ljudima na 20 godina zatvora, koje služi u Teksasu.
Ona takođe negira bilo kakvu krivicu.
Američki tužioci nikada nijesu optužili nikog drugog u vezi sa Epstinovim zlostavljanjem, iako je jedna od žrtava, Virdžinija Roberts Gifri, u tužbama optuživala da je on organizovao njene seksualne susrete sa brojnim političarima, biznismenima i drugim uglednicima – što su svi negirali.
Među optuženima je bio i britanski princ Endrju, rođeni brat kralja Čarlsa, koji se vansudski nagodio za neotkrivenu sumu, poslije čega je lišen kraljevskih titula.

Tramp o novim Epstinovim fajlovima: Nisam ih vidio, ali čujem da me oslobađaju optužbi

Ekonomija

Tolić: Zaposlićemo 130 radnika zbog baze Wizz Air-a u Podgorici, gruba procjena renoviranja oba aerodroma je 250 - 300 miliona eura

Hronika

(VIDEO) Snimak Miloša Medenice nakon bjekstva – policija utvrđuje autentičnost snimka

UP: Šire se zlonamjerne, uvrjedljive i neistinite informacije o istaknutim policijskim službenicima, građani da se uzdrže od dijeljenja malicioznih sadržaja

Tag: dvije-godine