Postoji ogroman stepen podudarnosti između naših platformi i u dijelu principa i programskih aktivnosti, te smo došli do toga da načelno imamo visok stepen saglasnosti oko toga koji bi trebalo da budu prinicipi eventualnog formiranja vlasti i koji su to programski prioriteti kojih bi trebalo da se držimo tokom eventualnog obavljanja vlasti u Glavnom gradu - kazao je nosilac liste Evropskog saveza na podgoričkim izborima Boris Mugoša.
On je, nakon održanog sastanka sa predstavnicima lista sa lokalnih izbora Demokratske partije socijalista "Riječju i djelom" koju je predvodio Nermin Abdić, Evropskog progresa "Vrijeme je za red" Duška Markovića i "Jakov Milatović - Za bolju Podgoricu" čiji je nosilac Luka Rakčević, kazao da je izuzetno zadovoljan ozbiljnošču, odgovornošću i konstruktivnošću koje su pokazali tokom ovog sastanka, svjesni činjenice da su na sastanku bili okupljeni predstavnici partija koje su dobile podršku 55 odsto građanki i građana na podgoričkim izborima
- Veoma je važno što smo raspravljali i o tome da nam je fokus na programskoj koaliciji jer je Glavni grad u ogromnim izazovima - i u institucionalnom smislu, ogroman dio uprave je u v. d. stanju, odnos između određenih ljudi - sve to ima za posljedice brojne probleme u funkcionisanju grada - istakao je Mugoša.
Svi su, prema njegovim riječima, pokazali dobru volju da se ide u tom pravcu, dani će pokazati kako će da bude sve to.
- Građani su rekli svoj sud. Obaveza je svih predstavnika političkih struktura da slijede glas građana. Uvijek kad bi se desilo da glas građana nakon izbora tumačite na drugačiji način, onda to nema perspektivu. Siguran sam da vođeni tim principima možemo doći do onoga što je konačan cilj - naveo je Mugoša.
Nosilac liste Demokratske partije socijalista na podgoričkim izborima Nermin Abdić rekao je da ističe veliko zadovoljstvo zbog razgovora.
- Imali smo jedan veliki nivo političke kulture, čini mi se da smo danas napravili velik korak ka formiranju vlasti u Podgorici. Imali smo visok stepen razumijevanja, imamo četiri platforme sa velikim stepenom podudaranja - naveo je Abdić.
Dodaje da je želja svima njima, jer imaju odgovornost prema građanima koji su željeli promjene na nivou Glavnog grada, da se institucionalni haos riješi što prije.
- Mislim da među nama nema nepremostivih prepreka i danas smo na korak bliže od formiranja vlasti nego juče. Već sjutra nastavljamo razgovore. Značajno mi je da ovdje nema neke razlike i nepremostivih prepreka kada je u pitanju igrarija na kakvu smo navikli u prethodnom periodu sa foteljama, već je primarno cilj interes građana Podgorice - poručio je Abdić
Predstavnik Stranke evropskog progresa Ilija Mugoša kazao je da su na sastanku saglasili da će se zalagati za programske prioritete, a da će se iz njih dogovoriti oko kadrovskih pozicija.
- Dogovorili smo se da sjutra dođemo do saglasnosti pet najvažnijih političkih funkcija - gradonačelnik, predsjednik lokalnog parlamenta, sekretar za ekonomiju i finansije, te dva zamjenika - te da ćemo na toj platformi nastaviti dalje razgovore. Naglasili smo da nećemo odstupiti od naših programskih zadataka i projekata koje smo iskomunicirali sa građanima Podgorice i pružili smo ruku za sve političke subjekte koji su učestvovali na sastanku i imali konstruktivan pristup. Među nama nema velikih razlika, posebno u pogledu programskih prioriteta i vizije Glavnog grada, tako da sam siguran da će doći do saglasnosti oko formiranja vlasti u Podgorici i sa tom promjenom najbolji dani tek dolaze - rekao je Mugoša.
Predstavnik Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić kazao je da su imali dobar i konstruktivan sastanak.
- Postignut je visok stepen razumijevanja i platforme su upotpunile jedna drugu. Razgovorano je o određenim kadrovskim rješenjima iz razloga što bi te ključne pozicije trebalo da ponesu i najveću odgovornost za realizaciju projekata i programa. Nastavljamo razgovore već koliko sjutra, do tada imamo određene zaključke koje bi trebalo iskomunicarati, a tiču se programskih rješenja, te da se sjutra krene korak dalje - rekao je Radovanić.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mugoša: Fokus na programskoj koaliciji; Abdić: Nema nepremostivih prepreka

Sjutra se navršavaju dvije godine od kad je podnijeta krivična prijava Specijalnom državom tužilaštvu protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, na čelu sa Vesnom Bratić, zbog organizovane zloupotrebe službenog položaja na način što su nezakonito razriješeni direktori preko 220 vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021. godini.
Na to su podsjetili u Centru za građansko obrazovanje (CGO) uz pitanje koliko još treba čekati na pravdu u ovom slučaju.
- Koliko je ovo pravno jasna stvar ukazuje podatak iz maja 2024. godine - od 140 pokrenutih postupaka čak 130 pravosnažno je, do tada, okončano u korist smijenjenih direktora, sa tendencijom da i ostali imaju taj ishod. Vlada je za odštetu inicijalno predvidjela 300.000 eura - no taj iznos je već gotovo potrošen, a dio direktora nije obeštećen - što znači da će šteta za građane i građanke Crne Gore dodatno rasti - ustvrdili su u CGO.
Oni pitaju što je još nejasno SDT-u.
- &nbsp;Kada će doći red na profesionalno procesuiranje ovog nespornog slučaja? Zašto Vesna Bratić uživa drugačiji tretman u odnosu na druge javne funkcionere protiv kojih su podnešene krivične prijave Tužilaštvu? - podvukli su u CGO.
Javnost, dodaju oni, zaslužuje i odgovor na pitanje: dokle se stiglo sa regresnom tužbom koju je protiv Bratić najavljivala zaštitnica imovinsko-pravnih interesa?
- Selektivna primjena zakona ozbiljno ugrožava inače nisko povjerenje u pravosudni sistem, ali i predstavlja opasnu kočnicu uspostavljanju funkcionalne vladavine prava - zaključili su u CGO.

Portal ETV

Sjutra će biti dvije godine od kad je podnijeta krivična prijava protiv Bratić, koliko još treba čekati na pravdu?

Investiciono-razvojni fond Crne Gore (IRF) našao se pod lupom Državne revizorske institucije (DRI) koja je objavila Konačni izvještaj o realizaciji preporuka datih nakon revizije Godišnjeg finansijskog izvještaja i pravilnosti poslovanja IRF-a za 2022. godinu. Iako je Fond implementirao većinu preporuka, određene nepravilnosti i dalje predstavljaju problem.
Od ukupno 14 preporuka koje je DRI izdala, 11 je realizovano, dok su dvije ostale neispunjene, a jedna je još u fazi realizacije. Neispunjene preporuke se odnose na ključne aspekte poslovanja Fonda, kao što su transparentnost i usklađivanje procedura sa regulativama.
Prva nerealizovana preporuka tiče se usklađivanja pravila, procedura i kriterijuma za odobravanje plasmana uz konsultacije sa Centralnom bankom Crne Gore (CBCG), koja bi trebalo da bude regulator i supervizor u ovoj oblasti. Iako je IRF tražio savjetovanje sa CBCG, ta institucija je odbila da učestvuje u izradi pravila, jer bi to moglo dovesti do sukoba interesa s obzirom na njenu kontrolnu ulogu. Ove procedure i kriterijumi i dalje nijesu javno dostupni, čime se krši princip transparentnosti, što dodatno otežava pristup informacijama zainteresovanim stranama.
Druga nerealizovana preporuka se odnosi na upravljanje rizicima. DRI je naložio Fondu da rizike kojima je izložen svodi na najmanju mjeru, pridržavajući se principa sigurnosti, solventnosti, likvidnosti, disperzije rizika i očuvanja realne vrijednosti kapitala. IRF nije pokazao adekvatno postupanje po ovom pitanju, iako je ovo stalna obaveza menadžmenta Fonda, konstatovano je u izvještaju DRI.
Jedna preporuka je još u fazi realizacije i odnosi se na transparentnost zapošljavanja. IRF-u je preporučeno da, pored preuzimanja zaposlenih od drugih poslodavaca, objavljuje oglase za slobodna radna mjesta u skladu sa Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Očekuje se da će ova preporuka biti realizovana u narednom periodu, čime bi se povećala transparentnost u zapošljavanju.
Među realizovanim preporukama su značajni koraci ka unapređenju rada Fonda. IRF je, na primjer, nakon konstatovanih nepravilnosti pokrenuo inicijativu za razdvajanje dužnosti organa upravljanja i rukovođenja, odnosno Odbora direktora od izvršnog direktora, kako bi se povećala transparentnost i odgovornost. Takođe, naknadno su pravilno sačinjeni izvještaji u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, a godišnji izvještaj o aktivnostima dostavljen je u propisanoj formi.
DRI je ostavila dodatni rok od 30 dana za dostavu novog Akcionog plana, kao i rok od 60 dana za novi izvještaj o realizaciji preporuka. To znači da IRF ima dodatno vrijeme da ispravi preostale nepravilnosti i u potpunosti implementira preporuke DRI-a.

DRI ukazala na propuste u radu IRF koji od 2022. nijesu ispravljeni

Ni dvije godine od masovnog zločina u cetinjskom naselju Medovina, najtragičnijeg masakra kojeg Crna Gora pamti, institucije nijesu pružile odgovore na dva ključna pitanja – zašto je ubica Vuk Borilović posjedovao oružje s uredno izdatom dozvolom, iako je bio pravosnažno osuđen za nasilničko ponašanje i zašto niko u policiji nije pozvan na odgovornost zbog neprihvatljivo neprofesionalnog postupanja i loše koordinacije kriznom situacijom tog 12. avgusta 2022. godine, jer je Borilović i nakon dolaska policije, dok su oni nemoćno posmatrali, pobio i ranio nekoliko ljudi.
Jedino konkretno što je učinjeno za ovo vrijeme je rušenje Borilovićeve kuće u Medovini, na zahtjev Miloša Martinovića, koji je s porodicom bio podrstanar u toj kući i kojem je Borilović, u krvavom piru, ubio suprugu i dva sina. Njih troje bili su njegove prve žrtve, a onda je masakr nastavio kroz naselje.
Zahtjevu za rušenje kuće pridružila se i majka Martinovićeve ubijene supruge – Vesna Pejović.&nbsp;
Kuća je srušena 31. decembra prošle godine, po nalogu državne inspekcije Ministarstva prostornog planiranja i uz saglasnost Svetlane Borilović i Ljiljane Memedović, o čemu je sačinjen notarski zapis.
Kako je objavila RTV Cetinje u rješenju u koje su imali uvid navedeno je da objekat na katastarskoj parceli broj 3399 KO „Cetinje I“ nema građevinsku dozvolu.
<h2>Neprihvatljivo ćutanje</h2>
Prema informacijama Portala ETV, cetinjsko tužilaštvo još nije okončalo istražne radnje u dva predmeta koje su formirali povodom zločina u Medovini.
Jedan se odnosi na postupanje policije tokom masakra u Medovini, a drugi na postupanje službenika Ministarstva unutrašnjih poslova, filijala na Cetinju, prilikom izdavanja oružnog lista Boriloviću i njihovog postupanja nakon što je pravosnažno osuđen, 25. oktobra 2021. godine zbog nasilničkog ponašanja, odnosno njihovog nepostupanja – jer mu tada nije oduzeto oružje.
Upravo tim oružjem Vuk Borilović je prije dvije godine ubio 10 osoba, među kojima podstanarku Natašu Martinović (35) i njena dva sina Mašana (11) i Marka (8). Nije poštedio ni svog ujaka Gorana Đurišića (54) koji je dojurio u Medovinu ne bi li ga urazumio. Ubio je i kuma Martinovića, koji je došao da pomogne kumovima - Milana Mitrovića (37).
U krvavom piru kroz Medovinu Vuk Borilović je ubio i komšije Dimitrija (78), Danicu (74) i Rajka (56) Drecun, te sestre Aleksandru (52) i Milu (51) Radunović.
Ranio je još petoro komšija i jednog policajca, koji su pukom srećom izbjegli smrt. Borilovićev masakr preživjeli su - Filip Đurković, Aleksandar Drecun, Slavica Zvicer, Mileva Ramadanović, Darinka Čelebić i policajac Ljubiša Maksimović.
Supruga i četvoro djece Vuka Borilovića nijesu bili na Cetinju tog 12. avgusta, a prema nezvaničnim informacijama nekoliko dana ranije otišli su van grada.
Borilović je ubijen u zakašnjeloj policijskoj akciji, skoro sat pošto je krenuo u masakr i tek nakon što se nekolicina Cetinjana samoorganizovala, ogorčeni na nijemo posmatranje policije zločinačkog pira. Oni su došli u Medovinu da ga zaustave.
Pucnji su 12. avgusta 2022. godine Medovinom odjekivali nešto duže od 45 minuta, a da za to vrijeme na Cetinje nije stigla specijalna jedinica, obučena za ovakve intervencije – Protivteroristička jedinica, već je angažovana „obična“ policija. Protivteroristička jedinica stigla je iz Podgorice kada je sve završeno.
Porodicama žrtava i preživjelima nikada nije pružen odgovor zašto policiji koja je bila na mjestu zločina odmah nije naređeno da puca i onesposobi ubicu, već su, prema nezvaničnim informacijama, imali instrukciju da čekaju „specijalce“ i pregovarača iz Podgorice.
Institucije uporno ćute i zašto Boriloviću, registrovanom lovcu, nije zaplijenjeno oružje nakon što je 25. oktobra 2021. godine pravosnažno osuđen za nasilničko ponašanje, a pošto je u julu te godine brutalno napao svog šefa. Upao je u dvorište njegove kuće i metalnom šipkom mu uništio automobil i onda nasrnuo i na njega. Policija oružje oduzima i osobama koje počine bezazlenije napade.
Odgovora nema ni na pitanje zašto nije intervenisala interventna policijska jedinica angažovana da „čuva“ Cetinjski manastir, koja je bila udaljena svega stotinjak metara od Medovine. Za pomoć im se obratio Aleksandar Drecun, koji je ranjen uspio da dođe do njih, ali oni ni njemu nijesu pokušali da pomognu. Rekli su mu da su angažovani da čuvaju Manastir i da ne smiju da mrdnu odatle?!
<h2>„Masakr odgovornosti“</h2>
Ova, ali i mnoga druga pitanja otvorile su prošle godine, u autorskoj istraživačkoj emisiji - serijalu „Masakr odgovornosti“, novinarke Svetlana Đokić i Milica Babić. Emisija je rađena u njihovoj produkciji, a emitovana je na Televiziji E.
Otkrile su da je cetinjska policija, još u julu 2021. godine, nakon što je Borilović napao svog šefa, proslijedila cetinjskoj filijali MUP-a, „po pozitivnoj praksi“, krivičnu prijavu podnešenu protiv njega i dopis u kojem su pozvali MUP da dalje postupa po Zakonu o vatrenom oružju.&nbsp;
Oni ne samo što nijesu postupili po preporuci kolega iz policije, već su pokušali i da obmanu novinarke Đokić i Babić kako nikada nijesu primili zvaničnu informaciju da je protiv Vuka Borilovića pokrenut krivični postupak?! Ali kada su im one predočile da znaju i datum kada je obavještenje stiglo, te da posjeduju i prijemni broj, priznali su da su primili policijsku prijavu i pravdali se kako se krivični i upravni postupak za istu stvar ne mogu paralelno voditi.
Iz cetinjskog tužilaštva odgovorili su im da oni nijesu bili u obavezi da obavještavaju MUP, jer „u konkretnom slučaju protiv sada pokojnog Borilović Vuka nije bila donijeta naredba o sprovođenju istrage, niti je podignuta optužnica, već podnijet optužni projedlog“.
- Navedene obaveze obavještavanja imaju drugi državni organi, ali ne i Državno tužilaštvo – saopšteno im je iz tužilaštva.
Porodice žrtava kao najodgovornije za to što Boriloviću 2021. nije oduzeto oružje smatraju tadašnjeg načelnika OB Cetinje Dalibora Šabana i načelnika CB Podgorica Gorana Jokića, protiv kojih su podnijeli i krivične prijave. To je jedan od dva predmeta u kojima se još postupa u cetinjskom tužilaštvu.
U emisiji „Masakr odgovornosti“ ukazano je i na činjenicu da Osnovni sud na Cetinju, koji je Borilovića u oktobru 2021. osudio zbog nasilničkog ponašanja, nije našao za shodno da naloži i njegovo psihijatrijsko vještačenje.
A da je Boriloviću i te kako bila potrebna pomoć psihijatra u emisiji je svjedočio Dejan Novaković, vlasnik ugostiteljskog objekata na Lovćenu, gdje je Borilović često svraćao. Upravo on je, baš tog kobnog 12. avgusta, ubijedio Borilovića da se javi psihijatru i zakazao mu pregled tog dana u 19 sati. Prethodno mu se Borilović žalio da se ne osjeća dobro, da mu se po glavi motaju crne misli, da vjeruje ga neko prati, da se plaši za svoju i bezbjednost porodice.
<h2>Zločin</h2>
Kada je stigao kući umjesto da se spremi za odlazak kod psihijatra Borilović se naoružao svojom lovačkom puškom i municijom i krenuo u krvavi pohod.
Prvo je upao u stan svojih podstanara Martinovića, koji su tu živjeli tek dva mjeseca i za desetak dana je trebalo da se isele, jer im je bilo završeno renoviranje kuće.
Tačno u 15 sati i 24 minuta, kako je prikazano u emisiji „Masakr odgovornosti“, zazvonio je telefon u cetinjskoj policiji. Muški glas panično je saopštio policajcu: „Neko puca ovamo u Medovini, čujem vriske gore, to su one kuće gore. Dva-tri puta je opalio i tamo ljudi vrište, ne znam što je bilo, pa požurite molim vas“!
U 15 sati i 25 minuta opet je zazvonio telefon: „Molim vas brzo, Medovina, ubio mi je dijete, brzo“, govori ženski glas! Policajac na to pita: „Gore đe su one kuće, ajde ajde“, a žena odgovara: „Jeste, brzo, brzo“!
Telefon ponovo zvoni u 15 sati i 27 minuta. Muškarac uspaničeno govori: „Prije sam zvao ovamo u Medovini čuda se čine, gore opet pucaju, neki čovjek ženi ubija nekoga, skroz gore“, a policajac mu odgovara: „Evo, evo krenulo je, važi,važi“.
A mobilni telefon Miloša Martinovića, kako je svjedočio u emisiji, zazvonio je oko 15.20 sati. Zvala ga je supruga Nataša i rekla mu: „Ubio je Marka“.
On je bio u Budvi. Odmah je sjeo u automobil i dok je jurio ka Cetinju nazvao je kuma Milana Mitrovića da ide u Medovinu i vidi što mu je s prodicom.
Nataša Martinović još tri puta je pozvala supruga, dok je on vozio prema Cetinju. Slušao je kako mu stanodavac ubija porodicu. Nazvao ga je.
- ...ja sam ga pitao - đe su mi đeca, a on mi kaže: „Nema ni moje ni tvoje đece, sve sam ih pobio“ – isječak je potresnog svjedočenja Miloša Martinovića.
U Cetinje je iz Budve stigao za 13 minuta, ali kasno za njegovu porodicu i kuma Mitra, kako su ga zvali, koji je stigao prije njega i kojeg je Borilović ubio čim se pojavio pred kućom.
U emisiji je otkriven i jeziv detalj da je Borilović, pošto je ubio Mitrovića, telefonom pozvao njegovu suprugu Sabinu, koja je bila sama kod kuće sa tek rođenom kćerkom i hladnokrvno joj saopštio: „Ubio sam ti muža“!
Sumanuti ubica potom je upao u kuću Drecuna gdje je ubio babu i đeda Aleksandra Drecuna, a njega ranio. On je preživio, jer se pravio da je mrtav, pa je Borilović izašao iz kuće. Na ulazu se sreo sa Rajkom Drecunom, koji je potrčao ka kući roditelja kada je čuo pucnjavu. Ubio je i njega.
Teško ranjen, Aleksandar je uspio da pobjegne prema Manastiru u nadi da će policajci koji „čuvaju“ Manastir zaustaviti Borilovića.
Prema rekonstrukciji zločina u istraživačkom serijalu „Masakr odgovornosti“, Borilović se iz dvorišta Drecuna zaputio ka kući drugog komišje, koji je u međuvremenu telefonom pozvao njegovog ujaka Gorana Đurišića da dođe i pokuša da ga urazumi. Srećom, na terasi te kuće već su bila dvojica inspektora i odbili su Borilovićev napad.
U međuvremenu je u Medovinu stigao i njegov ujak, ali ga je Borilović hladnokrvno ubio.
Da policija nije adekvatno reagovala svjedočila je i Mileva Ramadanović koja je, iako teško ranjena, preživjela masakr.
Izašla je iz kuće kad je čula zapomaganje Slavice Zvicer u koju je Borilović pucao na vratima kuće Darinke Čelebić, koju je isto ranio.
Dok je pokušavala da pomogne ranjenim ženama, Borilovićev metak stigao je i i Milevu Ramadanović. Teško ranjena sjela je na stolicu koja je bila na terasi.
- ...i sramotila miliciju. Oni su počeli da pucaju, al' ne u njega, no u ovaj zid od te sobice tamo, eto se vidi tamo kako je proletio metak i u zid od kuće odio – ispričala je ona.
Odatle je Borilović upao u kuću Radunovića, gdje je ubio sestre Aleksandru i Milu. Jednu u hodniku, drugu u spavaćoj sobi.
Borilović je policajca Ljubišu Maksimovića ranio u glavu u razmjeni vatre sa policijom.
Borilović je pucao i u ekipu Hitne pomoći koja je stigla u Medovinu kako bi pomogla ranjenima, ali ih nije pogodio.
<h2>Izvještaj MUP-a</h2>
U emisiji je „Masakr odgovornosti“ objelodanjen je i izvještaj MUP-a o postupanju policije toga dana.
- Prilikom izvršenja ovog zadatka navedeni policijski službenici su iz službenog vatrenog oružja-pištolja, ukupno ispalili 23 projektila – piše u izvještaju.
Tvrdi se i kako je pokrenuta Interventna jedinica koja je bila kod Cetinjskog manastira, da su pozvane i ostale jedinice koje su tih dana boravile na Cetinju kao ispomoć, kao i da je brzo došla smjena upućena iz Centra bezbjednosti Bijelo Polje koja je bila smještana na Obzovici. U izvještaju se navodi i kako nijesu uspjeli da dobiju ekipu iz Centra bezbjednosti Berane koja je odradila prvu smjenu ispred Manastira.
Interesantno je da se ni riječju ne pominje da je Interventna odbila poziv u pomoć povrijeđenog Aleksandra Drecuna, već se navodi da se ta „jedinica pokrenula“ kako bi „štitila širi dio lica mjesta“?!
Da je pucnjava u Medovini trajala duže od 45 minuta zaključuje se i iz izvještaja MUP-a u kojem piše da je komandir stanice policije OB Cetinje u Medovinu stigao negdje oko 16.10 časova i čuo je nekoliko pucnjeva koji su, prema njegovoj procjeni, dolazili iz donjeg dijela naselja.
U izvještaju MUP-a se tvrdi kako je načelnik CB Podgorica Goran Jokić nakon obavještenja od strane dežurne službe CB Podgorica u 15:38 o događaju na Cetinje, odmah putem telefona upoznao v.d. pomoćnika direktora za Sektor policije za posebne namjene Miloša Rakonjca da je potrebno pod hitno uputiti Protivterorističku jedinicu na Cetinje. V.d. pomoćnik direktora Miloš Rakonjac je odmah nakon prijema poziva, u 15:44h putem telefona naredio komandiru „A“ tima i oficiru za operativno štabne poslove u SPPN, dao im neophodne instrukcije o potrebnom hitnom angažovanju PTJ, kao i potrebnom sastavu prve grupe koja treba da se hitno uputi na lice mjesta na Cetinje...
Nije pojašnjeno iz kojih razloga je Rakonjac komadira „A“ tima pozvao tek šest minuta pošto je njega nazvao Jokić.
Nema ni precizne informacije ko je komandovao akcijom na Cetinju, da li je to bio Jokić, kako se nezvanično tvrdi i da li je on naložio policiji da događaj tretiraju kao talačku situaciju i da čekaju „specijalce“ iz Podgorice.
<h2>Uviđaj</h2>
Kako je objelodanjeno u emisiji „Masakr odgovornosti“, balističkim vještačenjem na Medovini je pronađena 41 čaura. Utvrđeno je da je 21 bila od lovačke puške, a 20 pištoljskih, za koje je kasnije utvrđeno da su kalibra 9 mm i da su ispaljene iz četiri različita pištolja.
Utvrđeno je da su četiri, od ukupno pet metaka koji su obdukcijom pronađeni u tijelu Borilovića, ispaljena iz civilnog pištolja, a jedan iz policijskog. Borilovića je, kako je pokazao nalaz, usmrtio policijski metak.
Vještačenjem je utvrđeno i da je Borilović čak šest puta punio svoju lovačku pušku, kao i da je ostao bez municije.
Porodica Martinović, o čemu je Pobjeda pisala još 2022. godine, ogorčena je i načinom na koji je urađen uviđaj, ali, sudeći prema dostupnim informacijama, institucije smatraju da nije bilo propusta.
Miloš Martinović, dostavio je, nekoliko dana nakon zločina, dokaze koji su ukazali na nemarnost istražitelja tokom uviđaja.
O tome je svjedočio za Pobjedu kada je ispričao s kakvim se užasom suočio četiri dana poslije tragedije – kada je prvi put ušao u podstanarski stan u kojem su mu ubijeni supruga i dva sina. Osim čaura, našao je čak i ostatke dijelova tijela koji su ostali za ekipom koja je radila uviđaj.
U emisiji „Masakr odgovornosti“ nadležni su prošle godine rekli kako posao istražitelja nije bio pretres podstanarskog stana u kojem je počinjen zločin, a da su pogrebnici odgovorni što su u stanu ostali ostaci tijela.
Institucije su zaključile i da je policija postupala profesionalno 12. avgusta 2022. godine u Medovini. To je utvrdilo Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću, koje je prošle godine zaključilo predmet ocjenom da u postupanju policije nije bilo propusta?!
Za očekivati je da će i cetinjsko tužilaštvo donijeti istovjetnu odluku i u novom predmetu formiranom kod njih, a koji se odnosi na postupanje policije, konkretno – postupanje dvojice policijskih funkcionera tokom akcije u Medovini 12. avgusta 2022.
Tako se institucionalni muk nastavlja, a porodice žrtava masakra i preživjele država je ostavila da se potpuno sami nose sa tragedijom koja ih je zadesila, ali i lažima kojima su oni i javnost zasipani kako je sve u ovom slučaju urađeno u skladu sa protokolima i profesionalno.&nbsp;
Država istrajava u zataškavanju činjenica vezanih za zločin u Medovini i nepostupanjem institucija pokušava da uvjeri javnost da se ova tragedija nije mogla izbjeći, te da je jedini odgovoran sumanuti ubica.
Država nije pokazala interesovanje ni za inicijativu za usvajanje „Markovog i Mašanovog zakona“, kojim bi bilo precizno definisano da osobe koje su ispoljavale bilo koji vid nasilničkog ponašanja ne mogu da dobiju dozvolu za oružje. Ova zemlja ni toliko nije spremna da učini u spomen žrtava masakra u Medovini i preduprjeđivanje nekog novog zločina.&nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Porodice žrtava i preživjeli još čekaju pravdu, tužilaštvo postupa u dva predmeta

Crnogorska muzičarka Mila Nikić biće gošća astropsihološkog talk show programa „Znak – Podznak“, koji se emituje ove subote na &nbsp;Televiziji E.
Gledaoci će imati priliku da kroz razgovor u ovom formatu saznaju više o njenom umjetničkom putu, ličnim inspiracijama i aspektima ličnosti sagledanim kroz prizmu astropsihologije.
Emisija „Znak – Podznak“ biće emitovana večeras od 22 sata na Televiziji E.

Mila Nikić gošća emisije „Znak – Podznak“

- Ovo nije partnerstvo, odnosno istorijski sporazum sa Vladom Crne Gore, ovo je istorijsko poniženje jedne opštine. Kakav apsurd od lokalne vlasti sa dugoročnim štetnim posljedicama po Opštinu Ulcinj i njene resurse - saopštio je danas predsjednik ulcinjske URE i bivši predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.
On je reagovao nakon što je saopšteno da je postignut konačan dogovor između Vlade i Opštine Ulcinj o formiranju upravljača jednim od najvrednijih resursa u zemlji – Parkom prirode Ulcinjska solana.
- Smanjiti sopstvenom voljom ingerencije opštine, kao u davna vremena za koja smo mislili da su prošla, može samo ova lokalna vlast na čelu sa predsjednikom Opštine.
Od 100 posto upravljača Ulcinjske solane svojom voljom, vizijom i znanjem su prihvatili da budu manjinski posmatrači od 40 posto u zajedničkom preduzeću sa Vladom Crne Gore. Ludilu i neznanju nije ni tu kraj, jer moramo za to i dodatno da platimo 1,6 miliona eura iz budžeta Opštine. Kakav javašluk!? Opština opet postaje nebitna institucija na svojoj teritoriji i to svojom voljom odnosno voljom partija na vlasti. Samo da podsjetimo da je Vlada Dritana Abazovića vratila čitavi prostor Solane, odnosno oduzela tajkunima koji su je uništili. Zar je malo 15 miliona metara kvadratnih da se prepušta na ovaj način? Zar nijeste ništa naučili od tridesetogodišnje vladavine DPS-a nad ovim gradom? Zar je opština kriva za pljačku Solane? Zar smo se džaba borili da Opština Ulcinj polako postane ravnopravna sa drugim opštinama? Zar opet da prihvatite diskriminaciju nad jednom opštinom zarad dvije fotelje? Dokle? A možda i najvažnije pitanje koje niko ne tretira uopšte, kada će početi proizvodnja soli? - &nbsp;naveo je Bajraktari u saopštenju.&nbsp;

Barjaktari: Istorijsko poniženje Ulcinja, Opština prihvatila da bude manjinski upravljač Solane

Mještani Zete uputili su otvoreno pismo gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću povodom izjava sa pres-konferencije, na kojoj je pored njega govorio i ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Pismo prenosimo integralno:
Poštovani gospodine Mujoviću,
Obraćamo Vam se javno povodom teksta na portalu Borba, u kojem se prenosi Vaša izjava, kao i izjava Ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića sa konferencije za medije koju ste održali povodom „situacije u Botunu“.
Odmah na početku želimo da vam kažemo: „Sram vas bilo!“ Ono što je izrečeno tokom ove konferencije je toliko sramotno da je nedostojno pozicije jednog gradonačelnika. Onim što ste rekli na ovoj konferenciji, ponizili ste građane Zete.
Kako biste branili projekat kolektora i spalionice, vi ste se opredijelili za strategiju obmanjivanja, patetisanja i poluistina.
Prije svega – nudite nam vlasnički udio u postrojenju, priključke, mjesto predsjednika Upravnog odbora za postrojenje i prednost pri zaposlenju u Spalionici. Pa čekajte – da li vi stvarno mislite da bismo mi prodali svoju budućnost i zdravlje naše djece zarad funkcija i plata? Sram Vas bilo, gospodine Mujoviću! Ovim ste pljunuli u lice svih građana Zete.
Odjednom ste se sjetili značaja saniranja bazena crvenog mulja i kažete da kolektor i spalionica neće biti otvoreni dok se bazen ne sanira. Sad ste se sjetili, kada vam gori pod nogama? Sram vas bilo! Nismo mi djeca kojoj obećavate igračke i slatkiše kada ih vodite kod doktora. Vrijeđate našu inteligenciju gospodine Mujoviću.
Vaša tvrdnja za „izduvne gasove dva kamiona“ bi bila komična, da je ne koristite kako biste obmanuli građane Zete o stvarnim opasnostima. Kako ste uspjeli da u isti koš stavite produkte sagorijevanja fekalnog otpada i emisiju štetnih gasova iz kamiona?
Prvo, ako su to samo „dva kamiona“, pa napravite spalionicu ispred svoje kuće! Drugo, poredite „babe i žabe“. Zagađivači iz motornih vozila nisu isti kao štetne materije koje nastaju sagorijevanjem otpada. Dioksini i furani, koji nastaju sagorijevanjem fekalnog mulja, su visoko toksični i rizični.
Obećavate da ćete gasiti spalionicu ukoliko dođe do prekoračenja praga „emisije štetnih gasova“. Međutim, prag o kom pričate je samo pravni prag. Ispod tog praga rizik se smatra „prihvatljivim“, ali i dalje postoji. Globalne studije i analize su pokazale da spalionice fekalnog mulja nisu „bezopasne“, već da su postrojenja visokog rizika. Opasnost je najveća za radnike i ljude koji žive u neposrednoj blizini.
Nije istina da „negiramo ono što već postoji u EU“. Ovdje ste jedino vi negirali naše pravo da odlučujemo o stvarima koje se nas tiču, što je jedan od osnovnih principa Evropske unije. Mi nismo protiv razvoja i protiv EU. Ali, niko ne smije da koristi razvoj i put u EU kao opravdanje da nam ispred kuća izgradi nešto što će nas trovati.
Izjava ministra Ćulafića „da su svi uzeli učešće u odlukama Vlade za pomenuto postrojenje“ je još jedan šamar za građane Zete. Koji su to svi ministre? O našim životima su izgleda odlučivali svi drugi osim nas. O budućnosti Zete mogu da odlučuju samo građani Zete. Ne gradonačelnici Podgorice, ne ministri u Vladi, ne ambasadori Evropske unije. Tačka.
Jedna od rijetkih tačnih tvrdnji koje su izrečene je da je „prilikom sastanaka sa mještanima Botuna naš stav bio glasan. Nema gradnje postrojenja u Botunu“. Mi nećemo odustati od borbe za budućnost naših porodica. Mi podržavamo prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, ali ne po cijenu zdravlja mještana Zete.
Spalionice i kolektora u Zeti neće biti!
Na kraju, da vam odgovorimo na pitanje koje ste postavili tokom ove konferencije: „Ako idem da uništim nekoga, gdje će mi ostatak života?“ Mi taj ostatak, nakon svega što ste uradili i izgovorili, svakako ne vidimo na poziciji gradonačelnika glavnog grada.

Građani Zete pisali Mujoviću: Vrijeđate našu inteligenciju, zar mislite da bismo prodali budućnost i zdravlje djece zarad funkcija i plata?

Televizija E i ove subote donosi novo izdanje emisije „Vikend popodne“, uz dinamične razgovore i priče koje, kako najavljuju iz redakcije, oslikavaju teme važne za svakodnevnicu.
U emisiji će najprije gostovati mlada rediteljka, sa kojom će biti riječi o savremenim filmskim trendovima, uz osvrt na to kako se filmska industrija mijenjala – od nekadašnjih vremena do današnjih produkcijskih i distributivnih modela.
Zatim će se publici predstaviti dugogodišnji novinar, koji će govoriti o izazovima i „tajnama“ novinarskog posla, ali i vještinama neophodnim za vođenje intervjua „jedan na jedan“ sa poznatim i relevantnim sagovornicima.
U nastavku emisije, razgovor će biti posvećen i civilnom sektoru. Gošća iz nevladinog sektora predstaviće projekat unapređenja saradnje institucija i građana, realizovan u 15 opština, sa ciljem jačanja društvene kohezije.
Za kraj, uz dobru energiju i opuštenu atmosferu, gledaoci će imati priliku da kuvaju zajedno sa Sandrom Manojlović.
„Vikend popodne“ pratite kao i svakog vikenda od 17 sati na Televiziji E.

„Vikend popodne“ na Televiziji E: Film, novinarstvo, civilni sektor i kuvanje

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: dvije-godine