Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata B.S. zbog sumnje da je ukrao nočvanik sa dvije hiljade eura, dokumenta, akumulator, sunčane naočare.
- Osumnjiceni je dana19.09.2024. godine prisao parkiranom vozilu, otvorio ga podesnim sredstvom i usao u unutrašnjost istog pa otuđio sunčane naočare, a zatim i akumulator - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.
B.S. je, dodaju, 27. oktobra &nbsp;u podzemnoj garaži stambene zgrade iz jednog auta ukrao i novčanik sa novcem i dokumentima, ali i akumulator.
- Ovo lice je prišlo vozilu oštecenog H.S.i iz istog otuđilo novčanik u kome se po navodima oštećenog nalazilo 2.000 eura, saobraćajnu i vozačku dozvolu, kao i karticu za gorivo, a zatim i akumulator, nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu - dodali su u ODT-u Podgorica.
B.S. se sumnjiči za tešku krađu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Podgoričaninu zadržavanje zbog sumnje da je iz kola ukrao novčanik sa dvije hiljade eura, dokumenta, akumulator...

Crna Gora bi uskoro trebalo da dobije prvi Nacionalni savjet za sprečavanje negativnih pojava u sportu, čiji će osnovni zadatak biti borba protiv huliganizma, namještanja utakmica i upotrebe dopinga. Kako saznaje Portal RTCG, trebalo bi uskoro da budu preduzeti konkretni koraci kako bi to tijelo što prije postalo funkcionalno.
Formiranje tog savjeta u aprilu ove godine predložio je ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić.
On je sinoć za Portal RTCG potvrdio da će ubrzo biti održan sastanak između njega i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, kako bi dogovorili dalje korake u pravcu formiranja savjeta. Šćekić je pojasnio da iz objektivnih razloga do tog sastanka nije došlo ranije, ali naglašava da treba očekivati konkretne rezultate.
Vladi će takođe biti dostavljena informacija o formiranju novog tijela, čime će se postaviti standardi i procedure koje će omogućiti efikasniju borbu protiv svih oblika neregularnosti u sportu.
Ova tema je posebno aktuelna imajući u vidu da se nemile scene tokom jučerašnje fudbalske utakmice između Internacionala i Berana u Nikšiću ne dešavaju prvi put na crnogorskim stadionima.
Naime, uoči početka drugog poluvremena utakmice 13. kola Druge lige, na kojoj su snage odmjerili Internacional i Berane u Nikšiću, došlo je do incidenata, zbog kojih je meč bio privremeno prekinut.
Kako se vidi na snimku koji je RTCG objavila juče, više desetina momaka je ušlo na teren, kroz kapiju koja se nalazi u uglu stadiona.
Navijače Berane je napalo oko 30-ak najvatrenijih pristalica Sutjeske, tzv. “Vojvode”. Prišli su u sami ćošak tribine, gdje se nalaze navijači gostujućeg tima i počeli da ih gađaju kamenicama i bakljama. Navijači Berana su uzvratili, pa je sukob trajao nekoliko minuta, koliko je trebalo policiji da interveniše.
Meč je nakon nekih pola sata nastavljen.
Internacional svoje mečeve kao domaćin igra u Nikšiću.
Oglasila se Uprava policije, ističući da preduzimaju intenzivne mjere i radnje na identifikovanju navijača koji su ušli na fudbalski teren i izazvali sukob sa navijačima drugog kluba, pri čemu su dva građanina i dva policajca zadobili povrede. Prema licima koja su izazvala incident biće preduzete zaknom propisane represivne mjere i radnje, u skladu sa zakonom, najavili su.
Takođe, u julu ove godine, Ministarstvo sporta Crne Gore najoštrije je osudilo incidente koji su se dogodili na tribinama Gradskog stadiona u Podgorici, ističući da su takve scene duboko zabrinjavajuće i potpuno neprihvatljive.
Iz Ministarstva sporta i mladih ranije su naveli da se formiranjem Nacionalnog savjeta postavljaju jasni standardi i procedure.
- Savjet će, pored ministarstava koja će imati ključnu ulogu, okupiti stručnjake iz različitih oblasti – pravnike, sportske radnike, sportske novinare, psihologe, ljekare, ali i same sportiste, trenere, roditelje i sve one koji žele da doprinesu jačanju etike i fer-pleja u sportskim takmičenjima - naveli su iz ministarstva.
Navodi se da država, osnivanjem Nacionalnog savjeta za sprečavanje negativnih pojava u sportu, pravi značajan korak ka jačanju integriteta sportskih takmičenja i zaštiti mladih sportista.
- Angažovanjem stručnjaka iz različitih oblasti i saradnjom sa sportskim organizacijama, Savjet će imati ključnu ulogu u borbi protiv huliganizma, korupcije i dopinga u sportu - rekli su.
Saopšteno je da će savjet predstavljati još jedan važan korak ka unaprjeđenju sigurnosti na sportskim događajima i zaštiti sportista, posebno mladih, od negativnih uticaja.
Savjet će, pored suzbijanja negativnih pojava, aktivno raditi i na promovisanju pozitivnih uzora u sportu.
- Kroz saradnju s uspješnim sportistima i trenerima, mladi će imati priliku da uče o značaju poštene igre, napornog rada i timskog duha - predočeno je.
Iz Ministarstva sporta i mladih saopšteno je da cilj nije samo kažnjavanje onih koji krše pravila, već i stvaranje kulture u kojoj se sport doživljava kao prostor za razvoj, napredak i inspiraciju.
Nacionalni savjet će, kroz edukativne kampanje, radionice i javne tribine, nastojati da podigne svijest o važnosti sportskog morala i etike.

Kreće borba protiv huliganizma: Prvi nacionalni savjet na pomolu

Različiti su oblici totalitarizma, ali zajednička im je težnja da se uspostavi potpuna kontrola nad društvom i uguši svaki glas razuma. Samim tim, i odgovori na takve režime, naročito one koji su kulminirali pojavom fašizma i nacizma u drugoj i trećoj deceniji prošlog vijeka, morali su biti višeslojni. Posebno mjesto u tom otporu zauzima pravnički odgovor, kako u međunarodnom, tako i u nacionalnom pravu.
U međunarodnom pravu, ti odgovori se ogledaju kroz usvajanje konvencija kojima se kriminalizuje propagiranje totalitarnih ideologija, a posljedično i podsticanje podjela u društvu. U unutrašnjem pravu, te norme su pretočene u mehanizme koji ne samo da preveniraju, već i sankcionišu promociju naci-fašističkih ideja, simbola i stavova.
Najznačajnije pravne lekcije izvučene su upravo u državama koje su istorijski doživjele užas totalitarnih režima. Primjer Njemačke, kroz koncept “odbrambene demokratije” i postojanje “vječnih normi”, svjedoči o odlučnosti da se pravnim putem zaštite osnovne vrijednosti kao brane svakom pokušaju restauracije nacizma.
Antifašizam je, stoga, postao vrijednosni stub - negacija svega što vodi poništavanju identiteta pojedinca i zajednice, ugrožava dostojanstvo, slobodu i jednakost. Čuvanjem tih vrijednosti, čuvamo i antifašizam. U savremenom društvu, on je, u suštini, zaštita ljudskih prava i težnja ka demokratskom, pluralnom društvu, oslobođenom istorijskog revizionizma na ideološkim osnovama i autoritarnih metoda vladanja. Ili, kako bi jednostavnije i rokerski rekao Mile Kekin: antifašizam je stvar pristojnosti.
Da bi građani mogli zrelo, kritički i slobodno da promišljaju ovu temu, neophodno je da politički akteri djeluju odgovorno i mudro. Osim obrazovanja zasnovanog na istorijskim činjenicama, država mora pokazati da veličanje fašističkih, nacističkih i ekstremističkih ideologija, organizacija i pojedinaca nije samo etički neprihvatljivo, već i zakonski kažnjivo.
Zato je usvajanje posebnog zakona kojim bi se zabranile fašističke, nacističke i ekstremističke organizacije i simboli ne samo opravdano, već i neophodno za zaštitu javnog interesa. Svakodnevna dešavanja u Evropi i regionu dodatno potvrđuju hitnost donošenja takvog propisa.
Evropski parlament je još 2018. godine prepoznao opasnost od širenja neofašističkih ideologija i usvojio Rezoluciju kojom se države članice pozivaju da zabrane neofašističke i neonacističke grupe. U tom dokumentu istaknuta je duboka zabrinutost zbog trenda „normalizacije” fašizma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije, kao i zbog „tajnih dogovora” određenih političkih lidera i stranaka sa neofašistima i neonacistima. Takođe, Evropski parlament je pozvao Evropsku komisiju, države članice i biznis sektor koji djeluje u oblasti društvenih mreža da se aktivno suprotstave širenju rasizma, fašizma i ksenofobije na internetu, u saradnji s organizacijama civilnog društva.
Na nacionalnom nivou, potreba za ovakvim zakonom u Crnoj Gori je očigledna. Od negiranja genocida, nagrađivanja „umjetnika” koji šire mržnju, aktuelnih pokušaja podizanja spomenika ratnim zločincima, do glorifikacije pokreta koji su bili saradnici nacista i fašista - svjedočimo zabrinjavajućem trendu politički motivisanog revizionizma. Promoteri tih narativa, često crkveni velikodostojnici ili visoki državni funkcioneri, koriste i javne resurse kako bi te ideje institucionalizovali. Time se stvara opasna matrica u kojoj se ratni zločinci i njihovi saradnici predstavljaju kao tragični junaci i legitimni uzori.
Takvi pokušaji ne mogu izmijeniti istorijske činjenice, ali mogu dugoročno oblikovati političku budućnost, s ciljem izjednačavanja antifašističkog i kolaboracionističkog pokreta. Još je opasnije kada se ovakvo tumačenje istorije pokušava nametnuti kao stav svih Srba u Crnoj Gori, poistovjećujući ih sa četništvom, a što je duboko pogrešno i društveno razorno.
Zato Zakon o zabrani fašističkih, nacističkih i ekstremističkih organizacija i simbola mora jasno definisati primjere fašističkih, nacističkih i ekstremističkih ideologija, organizacija, pojedinaca i praksi koje se glorifikuju u Crnoj Gori. U njemu je neophodno istaknuti da je svaka forma pohvale, relativizacije ili opravdavanja ovih ideologija i njihovih protagonista neprihvatljiva i protivzakonita. Glavni cilj treba biti sprječavanje diskriminacije, govora mržnje i širenja destruktivnih ideologija koje ugrožavaju društvenu koheziju i temeljne vrijednosti države Crne Gore.
Zakon bi morao obuhvatiti i digitalni prostor - društvene mreže i online platforme - kao i sve oblike vizuelnog i “mimetičkog” isticanja zabranjenih simbola, uz precizno određivanje mehanizama praćenja, odgovornosti i sankcija.
U njegovom oblikovanju moraju učestvovati stručnjaci različitih profila - pravnici, istoričari, sociolozi, medijski eksperti - kako bi propis bio savremen, jasan i primjenjiv.
Sveobuhvatno posmatrano, donošenje ovakvog zakona bio bi civilizacijski iskorak i dokaz da Crna Gora ima zrelosti i političke volje da se suprotstavi ekstremizmu i revizionizmu. Jer, antifašizam nije samo istorijska kategorija, već temelj na kojem počiva moderna i demokratska Crna Gora i štit njene stabilnosti i održivosti.

Pravni odgovor na ekstremizam, revizionizam i glorifikaciju zločinaca

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno i kišovito, mjestimično sa pljuskovima i grmljavinom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ponegdje su moguće umjerene do obilne količine padavina.
Vjetar će biti umjeren do jak južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od pet do 16, najviša dnevna od 11 do 21 stepen.

Danas kiša, do 21 stepen

Izgleda da su pravni fakultet i njegova diploma omiljeni u Crnoj Gori, bez obzira kako se završio i kako se stekla diploma. Radi se o jedinstvenom izuzetku u kojem kvantitet ne daje kvalitet, upravo zato što kad saberete nule dobijate na kraju nulu. Svakodnevno slušamo magove pravne nauke, od kojih bi neki zaradili penziju kad bi godine studiranja ulazile u radni staž, koji po tv studijima mašu papirima o „kriminalu“, čime čine zloupotrebu vlasti i optužuju ljude za krivična djela umjesto da svoja fol saznanja saopšte tužilaštvu. Optužuju se politički entiteti iako je osnov prava da je krivica lična, ne kolektivna, ne poštuje se presumpcija nevinosti, već se koriste istrage i optužnice za presuđivanje bez presude, zahtijeva se od tužilaštva da hapsi ljude iako nema nikakvog osnova za to. Optužuju se ljudi da su nekretnine upisane na njihovo ime „lažno vlasništvo“, rekao im svevišnji, pišu se optužnice, a da ne postoji nijedan dokaz koji ih potvrđuje, iz istrage se daju određenim medijima komunikacije optuženih sa drugim licima, itd. <h2>PARTIJSKA SAMOVOLJA</h2> Partije u kojima su istaknuti članovi ljudi kao Jovan Vučurović jasno su opredijeljene, ne ka pomirenju, već za pridobijanje ekstremista i širenje mržnje prema neistomišljenicima. Da ironija bude veća taj čovjek je bio na čelu Odbora za ljudska prava i slobode u parlamentu Crne Gore. Najnoviji biser dotičnog je izjava da crnogorski tužioci nemaju hrabrosti da uhapse Mila Đukanovića?! I ja bih lično volio da Vučurovića vidim u Spužu, ali tek onda kad postoje osnovi da se protiv njega podigne optužnica. Mada je on za mene jedan od pripadnika vlasti koji konstantno podiže tenzije i širi nacionalnu, vjersku i rodnu netrpeljevost. O njegovom viđenju pravne države govori činjenica da bi on, kao i njegov „gazda“ hapsio svakog ko mu se ne sviđa, bez obzira što tužilaštvo nema nikakav osnov za to. I ne traži Vučurović da se hapse ljudi koje smatra svojim neprijateljima tek tako, ne bi bilo prvi put da se ljudi drže politički u pritvoru po godinu i po i više, bez podignute optužnice, protivno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, što bi jedan predśednik Odbora koji bi trebalo da štiti ljudska prava, pa i bivši, trebalo da zna. Na kraju, većina optužnica ima sve šanse da završe u kanti za smeće, ukoliko sudije zadrže profesionalni integritet. Upravo zato intelektualni i profesionalni pripravnici Megatrenda insistiraju na partijskom vetingu u sudstvu, jer su i sami svjesni neubjediljvosti istražnih postupaka i optužnica, od kojih se neke čak smatraju krivotvorenim. Postavlja se pitanje zašto sva pravna nauka u Crnoj Gori, sudstvo, tužilaštvo ćuti na sprovođenje nezakonitog vetinga u policiji? Na osnovu kojeg zakona Demokrate daju sebi pravo, kao da se radi o autokratiji u Bjelorusiji ili Rusiji, da vrše veting u policiji? Zna li Boris Bogdanović, vunderking sa Megatrenda, da se to zove bezakonje, da se prvo veting mora uvesti u pravni sistem zemlje, da se moraju odrediti procedure i tijelo koje će ga sprovoditi, a ne da se sprovodi partijska samovolja? Što ako śutra pobijedi DPS na izborima, iako je sadašnja izvršna vlast ubijeđena da neće, što za ovu priču nije bitno, pa da oni sprovode veting bez zakona prema neistomišljenicima? <h2>PARTIJSKI USTAVNI SUD</h2> Da u Crnoj Gori vlada pravni kumbulj u kojem se ne poštuju elementarno pravo, Ustav i zakoni, mnogo je primjera. Neka mi ti pravni genijalci objasne kako je moguće Poslovnikom Skupštine promijeniti Ustav Crne Gore i dozvoliti kvorum „na daljinu“, iako u Ustavu decidirano piše „Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na śednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukčije određeno“ (član 91, stav 1)? Mnogo je sličnih primjera, poput onoga kojim se zakonom ograničavaju ustavne nadležnosti predśednika i sl. Ionako nefunkcionalan Ustavni sud ostaje nijem na stotine kršenja elementarnog prava jer, ili je nepotpun, ili je partijski podrepak. Kakvu korist imaju građani Crne Gore od partijskog Ustavnom sudu? Posebno ako nijesu član dotične partije. Kako je moguće bilo kojem učenom pravniku objasniti da je restitucijom „vraćena“ zemlja u uvali Valdanos Budimljansko nikšićkoj eparhiji, koja je osnovana odlukom Sinoda Crkve Srbije 2001. godine? Dakle, nije postojala kad je nacionalizovana uvala Valdanos?! Poseban je primjer tzv. Temeljnog ugovora, za koji je Ustavni sud odbio da donese stav. Volio bih da mi neko od pravnih genijalaca vlasti objasni što predstavlja taj Ugovor? Je li to međunarodni ugovor? Pa nije i ne može biti, jer država sklapa međudržavne sporazume, a ne ugovore sa pravnim entitetima bilo koje države. To potvrđuje sama činjenica da taj Ugovor nije ni ratifikovan u parlamentu. Ugovor sa DRŽAVOM Vatikanom ne može biti pandam ovom Ugovoru. Postavlja se pitanje, kako je moguće ugovorom sa pravnim entitetom druge države uređivati unutrašnje pravo države Crne Gore? Tim prije što država Crna Gora ima Zakon o vjerskim slobodama kojima se reguliše odnos vjerskih zajednica i države Crne Gore!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325" data-rendition-name="original" width="730" height="948" loading="lazy" alt="Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije"><figcaption>Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije(Photo: Picasa)</figcaption></figure>  Ko je dao pravo jednoj vrlo krivično problematičnoj ličnosti, Dritanu Abazoviću, koji je prekršio većinu zakona Crne Gore, između ostalog i član 3. Ustava Crne Gore, da se bavi pitanjem o kojem nema pojma? Jedini ugovor koji je mogao biti potpisan sa Crkvom Srbije je ugovor sa Cetinjskom mitropolijom, u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Zato je Temeljni ugovor države Crne Gore sa Crkvom Srbije pravno ništavan i ne može proizvoditi bilo kakve pravne posljedice. Umjesto da Dritan Abazović krivično odgovara zbog kršenja niza pravnih akata, od Ustava, pa do zakona, on i dalje preko raznih televizija neutemeljeno optužuje ljude, kao što je imenovanje navodnih ubica nekadašnjeg urednika Dana, Duška Jovanovića. Ne znam zašto SDT ćuti na takve stvari, zašto ga ne pozove da da iskaz u tužilaštvu i, na kraju, zašto ga ne pozove na odgovornost za iznošenje lažnih optužbi, ukoliko se pokaže, u što sam siguran, da su njegove prozivke obično trućanje jednog političkog vagabunda? Vrijeme je da tužilaštvo uvede pravnu higijenu u politički prostor i da ne dozvoli da se ljudi optužuju preko medija za najteža krivična djela bez ikakvih elemenata koji ukazuju na to. Ne smiju se dozvoliti lažne optužbe u javnom prostoru bez ikakavih konsekvenci, jer se time država pretvara u brlog. Zakonima je zabranjeno podnositi lažne prijave tužilaštvu, jer to nosi sa sobom određene sankcije. Što je javno iznošenje neutemeljenih kriminalizovanja političkih protivnika i optuživanje za ubistva nego lažne prijave u javnom prostoru? <h2>MILATOVIĆEVO NEZNANJE</h2> Takođe bi predśednik Milatović morao objasniti javnosti na osnovu kojeg propisa se dodjeljuje posthumno najveći crnogorski orden jednom svešteniku Crkve Srbije samo zato što je zaslužan za promjenu vlasti? Prvo je porazno, sa pravnog stanovišta, da se crkva miješa u političke odnose u Crnoj Gori kao sekularnoj državi, da uređuje ko će predstavljati izvršnu vlast, a drugo, to se i u crkvenom smislu smatra jeresom. Morao bi Milatović objasniti i svoje riječi da se radi o čovjeku koji je „sabirao“ ljude, što je posljednje što se može reći za pokojnog Amfilohija Radovića. Uostalom, Radović je već dobio orden koji zaslužuje, a to je dokumentarni film Tanje Šuković i njenih saradnika, pod imenom „Svjedok božje ljubavi“. Već sam dovoljno puta pisao o ličnosti Amfilohija Radovića, pa se ne bih ponavljao. Koga interesuje neka pročita tekst <a href="https://www.anti.media/istrazivanja/analize/svetosavski-zilot-u-akciji/">„Svetosavski zilot u akciji“</a>. Da je predśednik Milatović potpuno neobrazovan kad se radi o istoriji Crne Gore govori i njegovo polaganje vijenca u spomen Mojkovačke bitke. Mojkovačka bitka je jedan od simbola crnogorske gluposti, jer je ta bitka koštala Crnu Goru poraza i kapitulacije i potpuno je bila nepotrebna. Srbi su počeli da je slave u četvrtom desetljeću XIX stoljeća da bi prikrili činjenicu da je Petar Pešić sa funkcije komandanta generalštaba crnogorske vojske svjesno gurnuo tzv. Sandžačku vojku, dio crnogorske vojske, u sukob sa Austrijancima, tobože da štite odstupnicu srpske vojske na Krf, iako je posljednji srpski vojnik srpske vojske stigao na Krf 4. januara 1916. godine, dok je Mojkovačka bitka vođena 6. i 7. januara. Dakle, nikakva odstupnica srpskoj vojsci nije branjena, jedina posljedica je da se crnogorska vojska nije mogla na vrijeme evakuisati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine"><figcaption>Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Sam Petar Pešić, odgovarajući nekim svojim srpskim kolegama oficirima, koji su ga optuživale da je svjesno uništio crnogorsku vojsku, napisao je u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine: „... jesu li ma kad razmišljeli o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“. Time je sve rečeno! Ali, da dodamo ovome i intervju sa tada crnogorskim generalom Jankom Vukotićem, datom „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, a koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila iste godine: „...Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba (od P. Pešića, prim. SJ), a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbranbene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici, - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. Pametnome dosta! Pa slavite nesreću Crne Gore, anticrnogorci i velikosrpske uzdanice!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu"><figcaption>Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu predśednik parlamenta Andrija Mandić obratio se vrhovnom državnom tužiocu da su ga vladajuće stranke izabrale, ne zbog znanja, već politički, da hapsi članove bivše vlasti? Ima li bolje slike o propasti države Crne Gore od ovih staljinističkih izjava? Ko je kleo Crnu Goru, nije dangubio!

Vlast (pri)pravnika i pravna praksa Aca Srbina i tovariš Putina

Ono što je saopštio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić tokom skupštinskog zasijedanja jeste da su njegova očekivanja da bi neko zadovoljio povjerenje vladajuće koalicije da se tužilaštvo bavi konkretnim imenima sa spiska koji im on dostavi. To je opasna priča koja govori o pritisku koji vrši Mandić i dio vlasti da tužilaštvo bude sredstvo za obračun sa kritičarima vlasti i opozicionim političarima. To nije vladavina prava - ocijenio je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E docent na Fakultetu političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović.
Smatra i da su Mandić i dio vlasti na skupštinskom zasijedanju prije dva dana, kada je vrhovni državni tužilac Milorad Marković predstavljao izvještaj o stanju u državnom tužilaštvu, napravili ogromnu štetu Crnoj Gori.
Na pitanje koliko je ta vrsta pritiska na pravosudne institucije ozbiljna prijetnja i vladavini prava, ali i njenom evropskom putu, te što bi bila adekvatna reakcija evropskih partnera i domaće javnosti, odgovara da vjeruje da ovo neće ostati bez reakcije Evropske unije.&nbsp;
- Ovo je crvena linija. EU i naši zapadni partneri su posebno osjetljivi kad je riječ o pravosuđu i sudstvu i zaštiti od političkih uticaja, a ovakav istup i ovako otvoreni pritisci, da ne kažemo prijetnje vrhovnom državnom tužiocu jer ne postupa po nalozima vlasti, poslali su poruku da ova vlast ne vodi Crnu Goru u EU - ističe Vujović.
Kaže da su istupi dijela predstavnika vladajuće koalicije, odnosno nekadašnjeg Demokratskog fronta i predsjednika Skupštine, dala za pravo svim kritičarima, posebno opoziciji koja je tvrdila da tužilaštvo postupa pod pritiskom vlasti, odnosno da je zahtjev vlasti obračun sa konkretnim imenima iz nekadašnje vlasti.
- To znači da su optuživali da tužilaštvo istražuje konkretne ljude, a ne krivična djela - navodi Vujović.
<h2>Podrška GST</h2>
Komentarišući kako javnost sad da percipira ulogu tužilačkih organa nakon ovih nastupa političara, naročito u kontekstu sve češćih pritisaka represivnog aparata na civilni sektor i medije, navodi da postoji mogućnost da se otvori prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvo ako glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović ne stane uz Markovića.
- Mandić je pokušao da pokaže kakva su očekivanja i onda se postavlja i nezadovoljstvo sa vrhovnim državnim tužiocem. Odakle zadovoljstvo sa glavnim specijalnim tužiocem? Sve što se zamijera vrhovnom državnom tužiocu ustvari su slučajevi koje vodi glavni specijalni tužilac. Mislim da je veoma loše za imidž i vrhovnog i glavnog specijalnog tužioca izostanak Vladimir Novovića sa zasijedanja Skupštine i da bi bilo dobro da se on oglasi u narednim danima i saopšti podršku Markoviću - rekao je Vujović.
U protivnom bi, prema njegovim riječima, neko mogao da izvuče zaključak da je postojala koordinacija dijela vlasti, onih koji su zadovoljni Novovićem, a nezadovoljni Markovićem, da na ovaj način izvrše pritisak na vrhovnog državnog tužioca.&nbsp;
- Veoma je važno da kao što je Marković branio slučajeve Novovića, da se vidi da je Novović spreman da stane uz Markovića. Ako ne, onda će to otvoriti prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvu - kazao je Vujović.
<h2>Izostanak reakcije</h2>
Na pitanje ima li Pokret Evropa sad snage da se odupre pristiscima nekadašnjeg Demokratskog fronta i da li u njihovim redovima ima svijesti o tome odgovara da reakcije osim predsjednika poslaničkog kluba PES-a Miodraga Lakovića nije bilo, te da to nije dovoljno.
- Mandić je veoma iskusan i proračunat političar i veoma je precizno odmjerio što će i koliko reći. On je praktično optužio da je PES ucijenjen od vrhovnog državnog tužioca, da se protiv njihovih političara vode postupci i da su sa ciljem političkog preživljavanja spremni da ga podrže da ne bi otvarao slučajeve protiv njih. Možda on govori istinu, ali govori da su najznačajniji ljudi u PES-u pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva za organizovani kriminal. To su ozbiljne optužbe. Ili je možda podmetnuto kukavičje jaje. Bilo bi dobro da se SDT oglasi i kaže da li su ključni funkcioneri PES-a pod istragom za krivična djela iz njihove nadležnosti, jer onda imamo dramatično drugačiju političku situaciju u Crnoj Gori - istakao je Vujović.
<h2>Dezorjentisanost opozicije</h2>
Komentarišući ulogu i aktivnosti opozicije na skupštinskom zasijedanju kaže da mu se čini da su bili dezorjentisani.
- S jedne strane smo vidjeli da su gotovo svu kritiku usmjerili na vrhovnog državnog tužioca, slično kao što je to uradio Mandić, iako je ono što zamijeraju nisu potezi samog Markovića, već Novovića. Da li je to nesnalaženje ili neka druga strategija koja možda meni nije jasna, ali činjenica je da su u opoziciji i u vlasti malo bili dezorjentisani moguće i ovim potezima dijela vladajuće koalicije, pa su htjeli možda da podrže dio vlasti u obračunu sa Markovićem - naveo je Vujović.&nbsp;
Smatra i da je to veoma pogrešna strategija.
- Bez obzira na to što imaju pravo da se ljute i kritikuju određene poteze Novovića koji se odnose na dio diskreditacije kritičkih i opozicionih medija u Crnoj Gori. Čini mi se da su bili dezorjentisani i često promašivali ono što su možda htjeli da ostvare, a to je da pokažu da tužilaštvo djeluje pod političkim uticajem - rekao je Vujović.&nbsp;
Marković je poslao poruku da je daleko kako su ga možda očekivali, a to je da je spreman da bespogovorno sagne glavu i sluša što mu narede ključni ljudi vlasti.&nbsp;
- Pokazao je da ima integritet. Ono što je meni nejasno je da li ima podršku Novovića, s obzirom na njegov upadljiv izostanak ne samo sa sjednice Skupštine, već i prethodnih dana - dodaje Vujović.
<h2>Antifašizam i nasljeđe</h2>
Komentarišući odluku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da dodijeli orden pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću kaže da nas Milatović često potezima zbunjuje.&nbsp;
- S jedne strane imate poteze koji su veoma kvalitetni i zaslužuju podršku, kao što je podrška antifaštičkim akcijama, a s druge strane uslijedi potez koji prilično anulira takvo ponašanje, jer da najviši državni orden čovjeku koji je simbol svega suprotnog, čovjek koji je negator antifašizma, podržavalc fašitičkih pokreta u Crnoj Gori kao što je četnički pokret, čovjek koji je negator ratnih zločina i genocida. Ako se izuzme njegova tiha podrška nezavisnosti 2006. i pasiviziranje Srpske pravoslavne crkve kao instrumenta srpskih obavještajnih službi, onda ne možemo govoriti o pozitivnoj ulozi njega kao ličnosti. Mislim da je bilo i prerano procjenjivati da li je to pozitivno ili ne. Bojim se da smjer političkog djelovanja Milatovića dezorjentiše možda i njegove potencijalne birače. S jedne strane možda ga vide kao mladog lidera koji podržava Crnu Gori i njenu prozapadnu orjentaciju, što on radi često, kao što poziva NATO pakt da pruži veću podršku radi ograničavanja uticaja Rusije i miješanja u političke prilike u Crnoj Gori, a onda ključnom promoteru takvog uticaja u Crnoj Gori - ruskog i sprskog uticaja - dodijeli najveći državni orden. Mislim da Milatović mora da postavi neka pitanja za sebe i da se pozicionira na političkoj sceni, ovako ne ide dobro ni njemu ni građanima - zaključio je Vujović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1OrxGs2nTBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Mandić i dio vlasti napravili ogromnu štetu Crnoj Gori, veoma važno da Novović podrži Markovića

Dan nakon što je Portal ETV objavio tekst o četrnaestogodišnjoj djevojčici iz Podgorice koja već mjesec dana nije primila obaveznu biološku terapiju Metotreksat u ambulanti u objektu „Zlatica“ , kontaktirala nas je majka djevojčice koja je &nbsp;potvrdila da je terapija primijenjena, ali je istakla da „nije normalno da dijete mora čekati medijsku objavu da bi dobilo liječenje koje mu zakonom pripada“.
Reagovala je i Zaštitnica prava pacijenata Snežana Miranović, koja je kazala da o slučaju nije dobila zvaničan prigovor, već je o svemu saznala iz medija.
– Objašnjeno mi je iz Biološke ambulante da pripremaju pisano izjašnjenje za menadžment ustanove, gdje će detaljno objasniti što se dogodilo. Ja sam iz korektnosti i zbog dobre saradnje sa vama pokušala da dobijem više informacija – kazala je Miranović za Portal ETV.
Prema njenim riječima, sestra Dubravka Jokić je saopštila da djevojčica terapiju prima od 2023. godine, ali da „nije bila redovna“ i da je imala „nevažeći nalog“.
<h2>Nalozi, papiri i propusti umjesto liječenja</h2>
Miranović objašnjava da se nalozi moraju zatvarati istog dana, jer je to odluka menadžmenta, što često stvara administrativne barijere u kontinuitetu liječenja.
– Ukazala sam menadžmentu na problem sa ispisivanjem naloga. Da li će oni promijeniti odluku da se izdaju trajni nalozi – to nije u mojoj ingerenciji. Pacijenti često prigovaraju jer, kad nema lijeka, njihov nalog se zatvori, a kada lijek stigne, moraju ponovo da prolaze cijelu proceduru: zakazivanje, čekanje, novi pečati – navodi Zaštitnica.
Dodaje i da je u ovom slučaju „pored problema sa nalogom, postojala i nestašica lijeka“, što, kako tvrdi, „nije odgovornost ambulante već distributera Montefarma“.
Portal ETV kontaktirao je Montefarm, gdje je potvrđeno da Metotreksata ima u dovoljnim količinama i da lijek nije bio deficitaran u jedinicama u kojima se liječi djevojčica. Ova činjenica otvara dodatna pitanja o (ne)ažurnosti nabavke i komunikacije unutar zdravstvenog sistema.
Podsjećamo, nakon perioda kada lijeka nije bilo, a zatim i problema sa nalogom, djevojčica je prošle sedmice ponovo vraćena iz ambulante jer „nije imao ko da joj da terapiju“ – sestra je bila na terenu, a zamjena nije bila obezbijeđena. U međuvremenu, kod djevojčice su se već pojavili novi &nbsp;zdravstveni problemi zbog odlaganja terapije.
<h2>Organizacioni haos postaje pravilo</h2>
-Tako je. Jedna sestra je bila na terenu jer je to dan kad su kućne posjete a druga je bila opravdano odsutna. To je već organizaciono pitanje i pitanje za menadžment ustanove. Menadžment će nakon pismenog izjašnjenja raspravljati o ovom problemu i ako se utvrdi da se ovdje desio propust imamo dobar materijal da uradimo nešto u organizacionom smislu da se bolje funkcioniše kada je u pitanju apliciranje biološke terapije. Ali, to je, ponavljam, sada isključivo na menadžmentu - kazala je Miranović.
Istakla je da je u kvartalnom izvještaju Ministarstvu zdravlja već upozorila na povećan broj prigovora koji se odnose na biološku terapiju – od deficita lijekova do nejasnih pravila oko izdavanja naloga.
– Zaposleni u apotekama tvrde da traže veće količine lijekova, a dobijaju manje, dok pacijenti trpe posljedice i gube povjerenje. Ja sam alarmirala menadžment, na njima je da preduzmu konkretne mjere – zaključila je Zaštitnica.
<h2>Dijete kao žrtva sistema</h2>
Majka djevojčice kategorično odbacuje tvrdnje o neredovnosti dolazaka, ističući da je sramotno tako prebacivati i izbjegavati odgovornost.
– Moje dijete terapiju smije preskočiti jedino ako ima virus, prehladu ili uzima lijekove koji su u interakciji s Metotreksatom – i to po preporuci ljekara. Nijednom nijesmo izostali bez opravdanog razloga. Ali su nas četiri puta vraćali bez najave, i svaki put s novim izgovorom. Ovo je sramota i ja ću insistirati na odgovornosti – kazala je ona.
Podsjećamo, majka se ranije obraćala Zaštitnici prava pacijenata zbog situacije kada u ambulanti nije bilo osoblja između 13:30 i 14:00, iako su sestre bile dužne da se sa terena vrate do kraja radnog vremena. Miranović je potvrdila da se slučaja sjeća i da je tada intervenisala kod medicinskog osoblja.
Ovim povodom Portal ETV je kontaktirao i PR Doma zdravlja Anu Lazović Otašević, koja je povrdila navode Zaštitnice prava pacijenata, a zatražili smo i odgovore od menadžmenta Doma zdravlja, kako bi bili upoznati sa daljim razvojem situacije.

Djevojčica iz Podgorice konačno primila terapiju: Menadžment traži pismeno izjašnjenje odgovornih sestara

Podgoričanin D.L. podnio je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv šesz osoba zbog sumnje da su ga oštetili za 320.000 eura ulaganjem u kriptovalute.
D.L. je prijavu, u koju je Portal ETV imao uvid, podnio protiv Podgoričana M.D, M.D, V.S, Baranina S.V, Cetinjanke N.D. i Pljevljaka V.D. zbog sumnje da su počinili krivična djela prevare i stvaranja kriminalne organizacije.
D.L, čije je ime poznato redakciji, naveo je u prijavi da upoznao M.D. tokom aprila 2024. godine preko zajedničkog poznanika. Nastavio je da mu se javlja nudeći mu ulaganje u kriptovalute, bitkoin i etirijum. Projekat, navodno, vodi njegov kum S.V, “uspješan investitor” koji sarađuje sa određenim Ukrajincima trenutno smještenim na primorju Hrvatske, u Splitu i Dubrovniku.
<h2>"Čista zarada koja ne javlja često"</h2>
- Saopštio mi je da je to čista zarada koja se često ne javlja, a koja će trajati još vrlo kratak vremenski period, te da je on, budući da sam mu ja jako drag i da sam mu pomogao, a i dalje pomažem, te da sam i kod njegovog kuma S.V. proizveo veće simpatije, želio da mi učini uslugu da zaradim. Na ove njegove riječi ja sam se zahvalio i kulturno odbio, govoreći mu: "Nema leba bez motike", a zatim sam prekinuo vezu, a nakon čega me on opet ponovo pozvao nakon par minuta i rekao: "Brate, ovo ti je sto posto sigurno, garatujem ti ja svojom i kumovom imovinom, što ti i drugi naši zajednički drugovi mogu potvrditi" - naveo je podnosila prijave.
Uslijedili su susreti u jednoj kancelariji, pred četiri svjedoka, a nakon više insistiranja, D.L. je pozvan na ručak u porodični stan M.D. u Podgorici, gdje su prisustvovali njegova supruga, tašta i još nekoliko članova porodice. Rečeno mu je bilo da će tamo biti i S.V, što se nije desilo.
Prisutni su, prema navodima oštećenog, isticali da su već ulagali, da su zaradili i da je riječ o “sigurnom poslu”, pokazujući luksuzan stan, automobile i satove koje su navodno kupili od te zarade.
Pod uticajem njihovih tvrdnji, Podgoričanin je odlučio da uloži prvi iznos novca.
Prvo je, tvrdi, krajem novembra, u stanu porodice M.D. predao 115.000 eura, uz usmeni dogovor da se 15. januara 2025. isplati 257.000 eura. Dalje su nastavili da ga nagovaraju da uloži još novca, a sredinom decembra, na ručku u istom stanu, u kom je bila i majka M.D, dao im još 105.000 eura, uz dogovor da se isplata objedini na 15. januar 2025. godine, te da mu tog dana vrate 495.000 eura.
<h2>Kašnjenja i pravdanja</h2>
Po isteku dogovorenog roka isplata je stalno odlagana uz razna opravdanja – da novac kasni, da je neko ukrao sredstva, da su ih „Hrvati iz Dubrovnika prevarili“ i slično.
- Iako su u početku M.D. u njegovoj priči podržavale i supruga i tašta, u posljednje vrijeme počele su da se ograđuju, tvrdeći da nemaju veze s tim i da ne znaju ništa o novcu, te da je dat isključivo M.D.-u. Ipak, dodale su da vjeruju da će on i njegov kum vratiti novac. Na kraju se i S.V. distancirao od M.D., navodeći da ne zna gdje je novac završio - navodi se u prijavi.
D.L. tvrdi da su M.D. i S.V. obećali povrat njegovog uloženog novca preko prepisivanja nekretnina i poslova sa kriptovalutama, ali to se nikad nije desilo.
M.D. je 29. septembra pozvao D.L. kod svoje majke na Cetinje, gdje su muu prisustvu svjedoka rekli da će mu novac biti vraćen prepisivanjem nekretnina u vrijednosti uloženog novca, a ako to ne bude moguće u dogovorenom roku, nekretnine će ostati u njegovom vlasništvu. Zakazan je notar, ali se, kako se tvrdi, s njihove strane niko nije pojavio.
Posljednje obećanje M.D. i S.V. dali su da će vratiti dio uloženog novca između 15. i 20. septembra 2025. godine, što se nije desilo.&nbsp;
Oštećeni traži povraćaj uloženih 320.000 eura, bez potraživanja dobiti, uz tvrdnje da njegove tvrdnje iznijete u prijavi potvrđuju brojni svjedoci, poruke i snimci.

Podgoričanin tvrdi da je žrtva velike prevare: Ubjeđivali ga u "siguran kripto posao”, izgubio 320.000 eura

Opasne hemikalije svakodnevno vrebaju u kozmetici i odjeći – dok ih EU zabranjuje, kod nas se još prodaju. Evropski standardi sigurnosti proizvoda postavljaju jasna pravila: ništa što može štetiti zdravlju ne smije dospjeti na tržište. Ipak, u Crnoj Gori opasni proizvodi i dalje stižu do potrošača, posebno preko interneta. Hormonski disruptori, kancerogene supstance i “vječne hemikalije” prisutni su u kremama, lakovima, teflonskom posuđu i vodootpornoj odjeći. Ovo nije puka formalnost – &nbsp;zdravlje je ugroženo. Pažljivo provjeravajte sastav proizvoda i birajte samo ono što je zaista sigurno. Evropska unija pooštrava kontrolu i uvodi najstrože do sada zabrane upotrebe opasnih hemikalija u kozmetici, odjeći, posuđu i igračkama. Promjene će direktno uticati i na tržište Crne Gore, koja se u procesu pristupanja EU obavezala na potpunu harmonizaciju propisa o bezbjednosti proizvoda. Kako za Portal ETV objašnjava Jovo Rabrenović, &nbsp;nacionalni ekspert za zaštitu potrošača iz Instiruta ekonomskih nauka, samo u 2024. godini evropski sistem za praćenje bezbjednosti proizvoda (Safety Gate) zabilježio je preko 4.100 upozorenja o opasnim proizvodima, od čega se više od trećine (36%) odnosilo na kozmetiku, dok su igračke činile 15% svih prijava. Najveći broj rizičnih proizvoda poticao je iz Kine, a većina ih je prodavana putem interneta. - Eksplozija online trgovine i količina niskovrijednih pošiljki, naročito iz Kine, preopterećuju evropske i naše kontrole. To otvara prostor za nebezbjedne proizvode koji vrlo lako stižu i do crnogorskih potrošača - upozorava Rabrenović. <h2>STROŽA PRAVILA O BEZBJEDBOSTI&nbsp;</h2> Evropska unija je odgovorila novim, strožim zakonodavstvom koje se primjenjuje i u Crnoj Gori. Od decembra 2024. na snazi je Opšta uredba o bezbjednosti proizvoda (GPSR), kojom se propisuje da svaki proizvod na tržištu mora biti bezbjedan — uključujući i one kupljene online ili reparirane. Proizvođači i internet platforme dužni su da odmah uklone opasne proizvode i da potrošaču ponude zamjenu, popravku ili povraćaj novca. Sljedeći korak je Regulativa (EU) 2025/877 – “Omnibus VII”, koja od 1. septembra 2025. zabranjuje 21 toksičnu supstancu u kozmetici. Među njima su TPO i Dimethyltolylamine (česti sastojci u UV-gel lakovima), Bisphenol AF, TBBPA i Clothianidin, prisutni u kremama, puderima i preparatima za njegu. - Ove supstance su povezane sa hormonalnim poremećajima, neplodnošću, kancerom i neurotoksičnim efektima. Od septembra 2025. one ne smiju biti prisutne ni u jednom proizvodu na tržištu EU, što automatski važi i za Crnu Goru - naglašava Rabrenović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025181028_a3cd69d675dbc088d3ed788840e5f9cbc8f6e1e8a583ae6551219489abf1c9e0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251025181028_a3cd69d675dbc088d3ed788840e5f9cbc8f6e1e8a583ae6551219489abf1c9e0" data-rendition-name="original" width="438" height="365" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Jovo Rabrenović</figcaption> </figure>  <h2>CRNOGORSKI IZAZOVI I INSTITUCIONALNI NADZOR&nbsp;</h2> Crna Gora je, prema riječima Rabrenovića, zakonski uskladila svoje propise sa evropskim standardima, ali institucionalna primjena je i dalje spora. - Do sada nemamo javno objavljene podatke o povlačenju nebezbjednih kozmetičkih proizvoda, iako su EU zabrane već stupile na snagu. Ministarstvo zdravlja, Sanitarna inspekcija i Institut za javno zdravlje moraju preuzeti aktivniju ulogu i redovno informisati potrošače - kaže Rabrenović. <h2>PFAS – “vječne hemikalije” pod lupom</h2> Pored kozmetike, Evropska unija zabranjuje i PFAS hemikalije, poznate kao “vječne hemikalije” zbog toga što se ne razgrađuju u prirodi i zadržavaju se u organizmu. Nalaze se u vodootpornoj odjeći (GORE-TEX), teflonskom posuđu i igračkama. Naučna istraživanja ih povezuju sa rakom, neplodnošću, oštećenjem jetre i hormonalnim poremećajima. - EU planira postepeno ukidanje PFAS-a do 2030. godine, a Francuska je već zabranila njihovu upotrebu u tekstilu od 2026. godine. Crna Gora još nema sličnu zabranu, što znači da su ovi proizvodi i dalje dostupni na našem tržištu - navodi Rabrenović. <h2>SAVJETI POTROŠAČIMA I UPOZORENJE</h2> Rabrenović apeluje na građane da budu oprezni i informisani, posebno prilikom online kupovine: Uvijek provjerite INCI listu i izbjegavajte proizvode sa sumnjivim hemijskim sastojcima. Kupujte proizvode sa CE oznakom i provjerenim porijeklom. Kod kozmetike tražite oznake „TPO-free“ ili „Dimethyltolylamine-free“. Umjesto teflonskih, koristite keramičke, titanijumske ili livenogvožđane posude. Kod dječjih igračaka izbjegavajte jeftine proizvode bez jasne deklaracije. - Evropska unija jasno pokazuje da ljepota i komfor ne smiju dolaziti po cijenu zdravlja. Crna Gora mora ubrzati sprovođenje novih pravila, jer potrošači imaju pravo na sigurne i kontrolisane proizvode - poručuje Jovo Rabrenović.&nbsp; Dodaje da je informisanje javnosti ključno: „Dok institucije ne ojačaju nadzor, najveća odgovornost ostaje na potrošačima – da čitaju deklaracije, provjeravaju sastav i biraju proizvode koji zaista poštuju evropske standarde bezbjednosti.“

Tag: dvije-hiljade-eura

Podgoričaninu zadržavanje zbog sumnje da je iz kola ukrao novčanik sa dvije hiljade eura, dokumenta, akumulator...

Kreće borba protiv huliganizma: Prvi nacionalni savjet na pomolu

Pravni odgovor na ekstremizam, revizionizam i glorifikaciju zločinaca

Danas kiša, do 21 stepen

Vlast (pri)pravnika i pravna praksa Aca Srbina i tovariš Putina

PRATITE TVe UŽIVO