Pokretanje pitanja uvođenja dvojnog državljanstva, u trenutku kada Crna Gora ima priliku da „uhvati“ posljednji voz za Brisel, značilo bi da je evropska perspektiva Crne Gore trajno izgubljena.
To je ocijenjeno na panelu „Da li je potrebno mijenjati Zakon o crnogorskom državljanstvu?“ koji je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u okviru regionalnog projekta SMART Balkan - Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Osvrnuvši se na predlog Demokratske narodne partije (DNP) da se pitanje državljanstva u Crnoj Gori uredi kao u Turskoj, po modelu „plava karta“, odnosno rješenju po kojem bi naša država omogućila svojim iseljenicima bez crnogorskog pasoša da dobiju mnoga prava koja uživaju crnogorski državljani, izuzev biračkog, poslanica Civis-a Maja Vučelić je kazala da ne smijemo dozvoliti bilo kakvo mijenjanje Ustava kada je ova tema u pitanju.
- Prioritet Vlade treba da budu evropske integracije, ekonomske reforme i vladavina prava, a ne bilo kakve identitetske politike. Meni je žao što se nijesu pojavile kolege iz Demokratske narodne partije, koji su zapravo inicijatori ove ideje da ih zapravo pitamo zašto se sada spominje dvojno državljanstvo kada imamo neraščišćen birački spisak, kada imamo problem sa prebivalištem, kada imamo problem da nijesmo mogli riješiti recimo Šavnik, a zamislite šta bi se desilo da mi uvedemo dvojno državljanstvo da li bi to izazvalo nepovjerenje u sam izborni proces - kazala je Vučelić i ocijenila da politički akteri koji potenciraju teme poput dvojnog državljanstva, zakona o stranim agentima ili jezika, zapravo koče evropski put.
I to je, kaže, nešto zbog čega, ako se to bude u narednom periodu ponavljalo, treba razmotriti da li ti akteri treba da budu sastavni dio vlade.
<h2>Nije isto 200.000 i milion novih državljana</h2>
Poredeći Crnu Goru sa Turskom poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević je kazao da je Crna Gora mala država, a Turska je država od 75 do 80 miliona stanovnika i da je tu cijela suština i korijen ove priče.
- Nije isto dvjesta hiljada novih državljana u jednoj Crnoj Gori jer je to trećina trenutnog stanovništva Crne Gore i dvjesta hiljada ili pola miliona ili milion u jednoj Turskoj jer je to osamdeseti dio njenog stanovništva. Pritom, Turska ima potpuno drugačiju političku situaciju, državljani Turske koji predstavljaju tursku dijasporu i žive van Turske nijesu pod kontrolom drugih centara moći kada se govori o političkim uticajima, dok je situacija u Crnoj Gori sasvim jasna, oni koji bi dobili to crnogorsko državljanstvo bi dominantno bili pod kontrolom centara moći u Beogradu, Banjaluci, to je jedan isti centar moći makar trenutno, to je politički korijen problema - naveo je on.
Ocijenio je i da su, kako bi princip „plave karte“ funkcionisao u Crnoj Gori, potrebne ustavne izmjene. 
- Ako mi krenemo sa najboljom namjerom, a ja sam ubijeđen da oni koji predlažu princip „plave karte“ nemaju dobru namjeru Crnoj Gori, ali evo da krenemo sa najboljom namjerom u pokušaj realizacije toga, mi otvaramo temu ustavnih promjena u Crnoj Gori. Mislim da kada kremo da pričamo o ustavnim promjenama, da će svima u Crnoj Gori najmanje biti važna „plava karta“. Jer kad pokrenemo temu ustavnih promjena onda pokrećemo temu jezika, zastave, himne, grba i ostalih potpuno banalnih tema u ovom političkom trenutku. Ova priča je uvod i pokušaj da se otvori pandorina kutija, koja će na kraju otvoriti sve osim plave karte zbog koje se otvara - dodao je Zirojević.
Važno da Crna Gora zadrži rigidan pristup
Govoreći u kontekstu broja stanovnika i mogućim promjenama, Zirojević je kazao da je mišljenja da Crna Gora kao mala država na prilično trusnom političkom području mora zadržati rigidan pristup, kao i da bi u slučajevima malih država veći priliv novih državljana u potpunosti mogao da promijeni demografsku i političku strukturu države.
Predstavnik akademske zajednice u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu Zlatko Vujović se, govoreći o slučajevima izbornog inženjeringa, ilustrativno osvrnuo na slučaj izbornog procesa u Herceg Novom.
- U slučaju izbora u Herceg Novom analize su pokazale da ima 10.54 odsto duplo upisanih birača u birački spisak pored crnogorski, hercegnovskog u birački spisak Srbije i Bosne i Hercegovine, od toga čak 82 birača su trojno upisano. Imaju prebivalište i u BiH i u Srbiji i u crnoj Gori. Oni ostvaruju svoja biračka prava u sve tri zemlje - kazao je Vujović i dodao da vjeruje da inicijalna motivacija tih ljudi nije bila da utiču na ishod izbora.
Kako je pojasnio, moguće je da su htjeli da ostvare neku privilegiju poput plaćanja nižeg poreza, obrazovanja ili zdravstvenih usluga... 
- Pošto krše zakone, ti ljudi postaju lak plijen raznih aktera za namještanje izbora. Oni su potom primjer zloupotreba i uz sitne nadoknade oni se rotiraju na ovom tromeđu - kaže Vujović.
<h2>Princip dvostrukih aršina</h2>
Zirojević je kazao da danas imamo recimo informaciju da predsjednik Parlamenta Crne Gore ima dvojno državljanstvo, a da za to nemamo zvaničnu potvrdu, kao i da je to glavni problem.
- Tu se zaista jeste pokazao jedan princip dvostrukih aršina, da smo za Milojka Spajića u roku od nekoliko dana dobili informaciju, a za Andriju Mandića nijesmo mogli i dan danas nemamo tu informaciju - dodao je on.
Vujović je kazao da je važno naglasiti i da veliki broj crnogorskih državljana radi u drugim državama i da svoje pravo uživaju zakonito, što ne znači da ne može uživati svoja prava u Crnoj Gori.
- Miješa se mnogo toga, nije svako ko radi u inostranstvu nezakonito prijavio prebivalište u Crnoj Gori, nego ima puno pravo na to - ocijenio je Vujović.
Dodao je i da će Crna Gora u nekom trenutku imati desetine, pa i stotine hiljada ljudi koji će doći ovdje da žive i da, ukoliko liberalizujemo sistem, onda je pitanje ko će biti većina u zemlji.
- To ne govorim da li Crnogorci ili Srbi, nego da li domicilno stanovništvo koje uključuje i Crnogorce i Srbe i Bošnjake i Hrvate i Albance ili ćemo u nekom trenutku imati neku Nepalsko Bangladešku partiju koja će tražiti svoja prava u Crnoj Gori. To je realnost - kazao je Vujović.
<h2>Pitanje političke trgovine</h2>
Vučelić je kazala da misli da premijer (Spajić) ima sličan stav kao njen i da se tema dvojnog državljanstva neće pominjati bez ako bude bilo kakve namjere da se stopira evropski put.
Ponovila je da svako ko bude kočio naš evropski put treba da preispita da li treba da bude u Vladi ili ne, jer, kako je kazala, mi ovu šansu ne smijemo da propustimo.
Zirojević kaže da ga ne bi iznenadilo da se ova tema i pokrene.
- Ukoliko na jedan tas stavimo Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu a na drugi dvojno državljanstvo, nijesam siguran kako bi stvari u parlamentarnoj većini tekle. Da li spasiti Sašu Mujovića ili dovest sto, dvjesta hiljada novih državljana Srbije i glasača BiH, a onda i desetine hiljada iz Turske, Rusije, Ukrajine, Bangladeša, Nepala.. Uvjeren sam da će ekstremno desni dio parlamentarne većine gurati ovu priču, što u javnosti što interno. Da li će ovaj umjereniji dio parlamentarne većine na to pristati ostaje da vidimo, ali imajući u vidu pređašnja iskustva ja se ponašam kao da će to sjutra da se desi - zaključio je Zirojević. 
Vujović je mišljenja da bi otpor ovoj ideju bio previše jak, jer kako je kazao, to bi u ovom slučaju značilo da je u pitanju izborni inženjering i pokušaj falsifikovanja izbora. 
Panel se organizuje u okviru regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj panela je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ideja o uvođenju dvojnog državljanstva koči evropski put Crne Gore

Narativ da je dijalog o srpskom jeziku i dvojnom državljanstvu tema koja izaziva podjele u društvu, klasična je zamjena teza, sa jasnim elementima društvene neodgovornosti, kazao je potpredsjednik Vlade Milun Zogović.
Kako je istakao, takvo pojednostavljivanje ima za cilj "očuvanje rigidnih diskriminatorskih tekovina prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici koje su na žalost i dalje na snazi."
- Da ne govorimo o logičkoj neodrživosti pristupa da je dijalog o otklanjanju diskriminacije koja narušava osnovna ljudska prava i ljudsko dostojanstvo najbrojnije jezičke i po rezultatima popisa druge po brojnosti nacionalne zajednice, „pitanje koje dijeli“. Pristup nametanja neophodnosti očuvanja važeće i aktuelne diskriminacije lišen je svih elemenata dobronamjernosti a što neophodno prati i nedostatak društvene i državničke odgovornosti. Gdje postoji dobra namjera i društvena odgovornost ne postoji dilema da li prednost treba dati dijalogu ili diskriminaciji. Još od vremena Sofista a i prije njih, dijalog je uspostavljen kao najbolji i najnapredniji instrument za iznalaženje rešenja i raspravljanje problema. Sva važna i velika pitanja se još od tog vremena ipak na kraju moraju rešavati dijalogom. Ne želim da vjerujem da je nivo crnogorske političke i društvene fantastičnosti dosegao do neslućenih visina gdje konceptualno diskriminacija dobija primat u odnosu na dijalog naveo je Zogović u saopštenju za javnost.
Prema njegovim riječima, ako je istrajavanje na diskriminaciji dominantan pristup, jasno je da nema mjesta dijalogu kao najprirodnijem instrumentu za traženje i iznalaženje rešenja.
- Da ne govorimo o ataku na zdravu logiku gdje se otvaranje širokog društvenog dijaloga o otklanjanju diskriminacije i potreba uvažavanja rezultata popisa stanovništva želi medijskim falsifikatom prestaviti kao tabu tema koja izaziva podjele. Baš kao što je jagnje uzvodno mutilo vodu vuku, tako se i traženjem dijaloga o tako bitnim temama kao što su pitanje srpskog jezika i dvojnog drževljanstva izazivaju društvene podjele. Podjele su davno izazvane pogubnom politikom bivšeg režima koja je napravila ustavni genocid nad srpskim jezikom. U momentu kada je srpskim jezikom govorilo 64,5 odsto građana Crne Gore, srpski jezik donosioci Ustava nisu prepoznali kao službeni. Istrajavnje na takvom pristupu je zapravo istrajavanje na konceptu podjela dok je potreba otvaranja dijaloga način da se kroz uvažavanje realnosti podjele prevaziđu. Apsurdno je objašnjavati prednosti koje ima dijalog u odnosu na važeću diskriminaciju čije su direktne posledice podjele društva. Zato pozivam sve političke i društvene aktere da politički rat objave diskriminaciji, a ne nikako dijalogu kako je to kod mnogih sada slučaj - kaže Zogović.
Neophodno je, ističe on, da protivnici dijaloga i zagovornici očuvanja diskriminatornog koncepta prema polovini stanovništva ove zemlje odgovore na pitanje u kojoj to državi EU većinski jezik nije službeni.
- Kao buduća članica EU Crna Gora mora poštovati evropske demokratske vrijednosti i standarde. Evropska Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva i prava, slobode, demokratije i ravnopravnosti. Osnovna intencija EU je da ne smije biti diskriminacije kada su u pitanju osnovna ljudska prava i slobode, to je upravo i dodatni razlog da naše društvo iznadje snage da kroz dijalog dodje do rešenja koja će otkloniti aktuelnu diskriminaciju. Time ćemo kao društvo potvrditi da zaista vjerujemo u proklamovane vrijednosti a ne da ih samo pominjemo deklarativno kako je u prošlosti bio slučaj. Upravo će odnos prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici biti najbolje mjerilo koliko zaista vjerujemo u demokratske tekovine kojima težimo - zaključio je Zogović.

Zogović tvrdi: Srpski jezik i dvojno državljanstvo ne stvaraju podjele

Dolaskom nekadašnjeg Demokratskog fronta na vlast, u Crnoj Gori se ponovo otvara pitanje uvođenja dvojnog državljanstva. Dok je trenutni zakon strogo ograničavajući u pogledu dvojnog državljanstva, inicijative poput “plave karte” koju je nedavno predložio Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije, ponovo su stavile ovo pitanje u fokus javnosti.
“Plava karta” je rješenje koje je, kroz izmjene Zakona o državljanstvu, Turska uvela 1995. godine. Ona se izdaje osobama koje su rođene kao turski državljani, ali su kasnije izgubile tursko državljanstvo, nakon što su preuzele državljanstvo druge zemlje. &nbsp;Korisnici “plave karte” imaju slična prava kao turski državljani, ali nemaju pravo glasa ili kandidovanja na izborima, niti na obavljanje javnih funkcija koje zahtijevaju državljanstvo.
Kneževićev predlog o uvođenju tzv. "plave karte", inspirisane turskim modelom, predviđa dakle davanje posebnog statusa crnogorskim iseljenicima i njihovim potomcima – omogućavajući im pristup pravima poput rada, obrazovanja i vlasništva, ali bez biračkog prava.&nbsp;
Međutim, procjene Društva statističara i demografa, govore da van zemlje živi preko 200.000 crnogorskih iseljenika. Crnogorsko zakonodavstvo, omogućilo im je, bez ikakve sankcije, da zadrže prebavalište bez obzira na to što su napustili Crnu Goru.
Zakon o izboru odbornika i poslanika propisuje da pravo glasa imaju svi državljani koje imaju prebivalište na teritoriji Crne Gore. Dakle, svi državljani koji se iz određenih poslovnih ili životnih razloga ne nalaze u Crnoj Gori a imaju prebivalište u njoj, ako se zadese u Crnoj Gori onog dana kada su izbori, mogu da glasaju jer su upisani u birački spisak. To je slučaj i sa iseljenicima, koji ne žive u Crnoj Gori, ali koriste biračko pravo suprotno onome što je intencija Ustava i zakona – da pravo glasa u zemlji imaju oni crnogorski državljani koji najmanje dvije godine žive u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>(Ne)prihvatljivi modeli</h2>
Iako se Kneževićev predlog predstavlja kao pokušaj povezivanja sa dijasporom i ispravljanje "istorijske nepravde", kritičari ga vide kao pokušaj uvođenja dvojnog državljanstva na mala vrata, uz moguće političke motive.&nbsp;
Takođe, poređenje Turske sa oko 85 miliona stanovnika i Crne Gore sa oko 630 hiljada u pogledu dvojnog državljanstava, nije na mjestu. Uz to, državno i političko uređenje Turske, nikako ne bi trebalo biti role model za Crnu Goru, jer, kao kandidatkinja za članstvo u EU, naša zemlja bi prije svega trebala da se vodi evropskim praksama, što je bila i poruka Brisela.&nbsp;
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da Crna Gora mora unaprijed informisati EU o svakoj namjeri u vezi sa dvojim državljanstvom, kako bi proces evropskih integracija ostao stabilan i transparentan.&nbsp;
U kontekstu Evropske konvencije o državljanstvu, koju je Crna Gora ratifikovala 2010. godine, države imaju pravo da samostalno uređuju pitanje višestrukog državljanstva, ali se preporučuje da to bude u skladu s načelima izbjegavanja apatridije i poštovanja osnovnih ljudskih prava.&nbsp;
Crna Gora, u nastojanju da očuva svoj interes, vodi “restriktivniju” politiku državljanstva.&nbsp;
Zakon o državljanstvu, koji je danas na snazi, donešen je 2008. godine, &nbsp;dvije godine nakon obnove nezavisnosti Crne Gore. Po njemu državljanstvo se stiče rođenjem, porijeklom, prijemom ili sporazumom o dvojnom državljanstvu sa drugom državom. Dvojno državljanstvo je dozvoljeno, jedino ako je stečeno prije proglašenja nezavisnosti Crne Gore (juna 2006.) ili ako sa drugom zemljom postoji bilateralni sporazum. Oni koji su neko drugo državljanstvo stekli nakon juna 2006. gube po automatizmu crnogorsko državljanstvo. Tako je makar predviđeno Zakonom, iako praksa pokazuje da mnogi crnogorski građani posjeduju i državljanstvo velikog broja zemalja, a naročito onih iz okruženja.&nbsp;
Članom 45 crnogorskog Ustava, previđeno je da onaj koji ima državljanstvo stiče pravo glasa nakon dvije godine prebivališta u Crnoj Gori. Promjena ovog člana zahtijevala bi podršku tri petine svih birača na državnom referendumu.&nbsp;
Dugogodišnja preporuka Venecijanske komisije i ODIHR-a je da se ukine rezidencijalni uslov za nacionalne izbore u skladu sa standardima. Međutim, implementacija tih preporuka nije jednostavna, jer za to ne postoji podrška dovoljnog broja građana.&nbsp;
“Čini se da je dužina prebavilšta od dvije godine za nacionalne izbore nerazumno ograničenje i u suprotnosti je s Kodeksom dobre prakse u izbornim pitanjima. Preporučuje se uklanjanje ove odredbe”, navodi se u Mišljenju.
Sama tema dvojnog državljanstva u Crnoj Gori, &nbsp;dodatno je opterećena složenim društvenim i političkim kontekstom, jer zadire u pitanja identiteta, odnosa prema iseljenicima, kao i očuvanja etničke i političke ravnoteže u zemlji.&nbsp;
Dok pojedini dvojno državljanstvo vide kao prirodan način da se odgovori na potrebe dijaspore, drugi u njemu prepoznaju rizik po suverenitet države i njenu političku stabilnost.
U društvu, kao što je crnogorsko, koje još uvijek gradi institucije i traži balans između domaćih interesa i međunarodnih obaveza, važno je da se ovakva pitanja rješavaju pažljivo, transparentno i u skladu sa evropskim standardima, a ne pod uticajem parcijalnih političkih interesa. &nbsp;Dok traje polemika &nbsp;o potrebi uvođenja dvojnog državljanstva u Crnoj Gori, donosimo pregled zakonskih rješenja u manjim evropskim državama i načinu na koji su ove zemlje riješile pitanje biračkog prava za one sa njihovim pasošem.&nbsp;
<h2>Baltičke zemlje:</h2>
<h3>Litvanija</h3>
Litvanija je jedna od zemalja koje dvojno državljanstvo dozvoljavaju samo u veoma rijetkim i izuzetnim slučajevima, najčešće kada je osoba koja posjeduje oba državljanstva dijete ili mlada osoba rođena u inostranstvu ili u mješovitoj porodici
Iako je 2024. godine održan referendum o promjeni Ustava kako bi se omogućilo šire priznanje dvojnog državljanstva, referendum nije uspio jer nije prikupljen dovoljan broj glasova. &nbsp;
Prema važećem zakonu, državljanin Republike Litvanije može istovremeno biti i državljanin druge države samo ako ispunjava neke od specifičnih uslova .
Na parlamentarnim izborima pravo glasa imaju svi litvanski državljani, bez obzira na to da li posjeduju i drugo državljanstvo. S obzirom na to da je dvojno državljanstvo u Litvaniji uglavnom zabranjeno i ograničeno na izuzetne okolnosti relativno je mali broj birača koji formalno imaju dva pasoša. Ali, ukoliko je birač ipak dvojni državljanin Litvanije i druge zemlje, postojanje drugog državljanstva ne utiče na njegovo pravo glasa u Litvaniji.
<h3>Letonija</h3>
Dvojno državljanstvo u Letoniji je dozvoljeno u određenim slučajevima, u skladu sa Zakonom o državljanstvu koji je stupio na snagu 1. oktobra 2013. godine. Građani Letonije mogu zadržati ili steći drugo državljanstvo ako je ono iz druge članice Evropske unije (EU), EFTA ili NATO-a, Australije, Brazila ili Novog Zelanda ili zemlje sa kojom Letonija ima sporazum o priznavanju dvojnog državljanstva (iako trenutno takav sporazum ne postoji). Takođe, dvojno državljanstvo moguće je, ako je stečeno uz posebno odobrenje Vlade Letonije zbog važnih nacionalnih interesa.&nbsp;
Djeca letonskih državljana mogu imati dvojno državljanstvo sa bilo kojom zemljom. Međutim, ako je drugo državljanstvo iz zemlje koja nije na listi dozvoljenih, po navršetku punoljetstva, ta osoba mora da izabere između letonskog i drugog državljanstva najkasnije do 25. godine života.
Što se tiče prava glasa, na parlamentarnim izborima mogu glasati samo državljani Letonije. Letonija takođe ima značajn broj nerezidenata, koji nemaju pravo glasa na nacionalnom, već samo na lokalnom nivou.&nbsp;
<h3>Estonija</h3>
Estonija, s druge strane, zadržala je najrestriktivniji stav prema dvojnom državljanstvu. Estonski zakon ne dozvoljava da punoljetna osoba posjeduje dva državljanstva istovremeno – djeci je privremeno dopušteno da imaju dva pasoša, ali se po navršenoj osamnaestoj godini života od njih zahtijeva da izaberu jedno. Estonija dvojno državljanstvo vidi kao potencijalnu prijetnju državnom suverenitetu, naročito u kontekstu velikog broja etničkih Rusa koji su ostali u zemlji nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Pravo glasa na nacionalnim izborima, u Estoniji imaju samo državljani Estonije.&nbsp;
&nbsp;Iako je do nedavno, državljanima zemalja koje nijesu članice EU, bilo dozvoljeno da glasaju na lokalnim izborima, izmjenom ustavnog amandmana iz marta ove godine, to pravo im je ukinuto. 93 od 101 poslanika u Estoniji, podržali su ustavni amandman kojim se ograničava pravo glasa za ovu kategoriju građana.&nbsp;
<h2>Ostale evropske zemlje:</h2>
<h3>Hrvatska</h3>
Hrvatsko državljanstvo se može steći bez potrebe za otpustom iz stranog državljanstva u određenim slučajevima, prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu.&nbsp;
Ti određeni slučajevi uključuju: osobe u braku s hrvatskim državljaninom, iseljenike i njihove potomke, osobe čiji prijem je u interesu Republike Hrvatske, maloljetnu djecu koja slijede roditelja, bivše hrvatske državljane koji traže ponovni prijem, te pripadnike hrvatskog naroda u inostranstvu. U tim slučajevima dozvoljeno je zadržavanje postojećeg stranog državljanstva.
Kada je u pitanju glasanje na izborima, to pravo u Hrvatskoj, imaju svi hrvatski državljani iznad 18 godina.
<h3>Slovenija</h3>
U Sloveniji je dvojno državljanstvo generalno ograničeno, ali se dozvoljava u određenim slučajevima – djeci iz mješovitih brakova (ako je dijete rođeno u mješovitom braku gdje je jedan roditelj slovenački državljanin, a drugi državljanin druge zemlje, dijete može imati oba državljanstva, u skladu sa zakonima te druge države), osobama koje stiču slovenačko državljanstvo izuzetnom naturalizacijom (npr. zbog doprinosa u nauci, kulturi ili sportu), kao i onima čija matična država ne dozvoljava odricanje od državljanstva ili to ne rješava u razumnom roku.&nbsp;
Takođe, ako postoji uzajamnost između Slovenije i druge države u pogledu dvojnog državljanstva, zadržavanje oba pasoša je moguće.&nbsp;
U standardnim slučajevima naturalizacije, odricanje od prethodnog državljanstva je obavezno, osim ako postoji neki od navedenih izuzetaka. Slovenački državljani koji naknadno steknu drugo državljanstvo ne gube automatski slovenačko, dok se oni rođeni u inostranstvu mogu odreći slovenačkog do 25. godine, pod određenim uslovima.&nbsp;
Građani Slovenije glasaju na osnovu prebivališta, dok strani državljani i iseljenici imaju pravo glasa u određenim uslovima – na lokalnim i evropskim izborima, putem pošte, kod kuće ili u inostranstvu. Pravo glasa imaju punoljetni građani.&nbsp;
<h3>Malta</h3>
Kada je Malta postala nezavisna država 21. septembra 1964. godine, zakon o državljanstvu Malte nije dozvoljavao dvojno državljanstvo, osim u slučaju maloljetnika. Oni su, da bi zadržali malteško državljanstvo, morali da se odreknu stranog državljanstva između 18. i 19. rođendana. Ukoliko to nijesu učinili, gubili bi malteško državljanstvo na dan svog 19. rođendana.
Ipak, izmjenama zakona iz 2000. godine, član &nbsp;Zakona o državljanstvu Malte (poglavlje 188) propisuje da je „svakom licu dozvoljeno da bude državljanin Malte, i istovremeno državljanin druge države.“
Dakle, nakon izmjena koje su usvojene 10. februara 2000. godine, građani Malte koji steknu strano državljanstvo mogu zadržati i malteško državljanstvo, dok stranci koji steknu malteško državljanstvo putem registracije ili naturalizacije takođe mogu zadržati to državljanstvo zajedno sa stranim. Ovo važi pod pretpostavkom da zakonodavstvo strane države ne zabranjuje dvojno državljanstvo svojim državljanima.
Što se tiče biračkog prava i dvojnog državljanstva, malteški zakoni predviđaju da morate imate ovjerenu dokumentaciju o dvojnom državljanstvu, ali ona ne utiče na biračku registraciju.&nbsp;
Međutim, mora biti zadovoljen kriterijum koji se odnosi na &nbsp;nacionalnost i druge ustavne kvalifikacione kriterijume, a registracija kao glasača nije automatska, već se glasač mora prijaviti da bi bio tako registrovan.&nbsp;
Na lokalnim izborima u Malti, pravo glasa imaju državljani EU koji žive na Malti, ukoliko imaju boravišnu dozvolu.&nbsp;
<h3>Luksemburg</h3>
U Luksemburgu, koji ima 653.000 stanovnika, podnosilac zahtjeva za dvojno državljanstvo mora živjeti u Luksemburgu najmanje pet godina. Građani s dvojnim državljanstvom koji ispunjavaju sve potrebne uslove, mogu glasati na izborima u Luksemburgu.
Pitanje dvojnog državljanstva u Crnoj Gori mora se posmatrati kroz prizmu očuvanja suvereniteta, političke stabilnosti ali i jasno definisanih pravila prebivališta.
U sadašnjim okolnostima, gdje stotine hiljada crnogorskih iseljenika formalno i dalje imaju prebivalište u zemlji – i samim tim i pravo glasa – svaka inicijativa koja se odnosi na proširivanje ili redefinisanje državljanstva, uključujući modele poput "plave karte", može imati dalekosežne političke i društvene posljedice.&nbsp;
Crna Gora definiše politiku državljanstva u skladu sa specifičnostima nacionalnih interesa i njenim demografskim karakteristikama. U tom smislu, pitanje dvojnog državljanstva razmatra se u kontekstu važećih zakonskih i administrativnih okvira. Modeli iz drugih zemalja, mogu poslužiti kao referenca, ali se primjenjuju u mjeri u kojoj su prilagođeni lokalnom kontekstu i potrebama crnogorskog društva.
Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Tekst je izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Kako male evropske zemlje regulišu dvojno državljanstvo

U Zagrebu i Briselu jača svijest o opasnosti da se Crna Gora zbog &nbsp;politika predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i aktivnosti drugih prosrpskih snaga u Crnoj Gori pretvori u „srpsku pokrajinu“ ili Bjelorusiju na obalama Mediterana - ocijenio je u hrvatski europoslanik Tomislav Sokol.
On je u intervjuu za Standard poručio da to drugim riječima znači da: one stranke čije je djelovanje suprotno temeljnim vrijednostima EPP-a nemaju šanse ući u porodicu Evropskih narodnjaka.
- Andrija Mandić i njegova stranka nijesu kompatibilni s vrijednostima koje EPP zastupa. On je proglašen četničkim vojvodom, ima jasne, štetne, političke, ideološke i operativne veze sa Srbijom i drugim stranim akterima, a njegova stranka je više puta djelovala protiv suvereniteta i sadašnjeg uključivog karaktera Crne Gore - ukazao je Sokol.
STANDARD: U Crnoj Gori smo nedavno imali skup predstavnika Evropske narodne stranke. Što je bio zapravo cilj tog skupa? Je li cilj uvući Pokret Evropa sad Milojka Spajića u EPP?
SOKOL: Krajem marta predstavnici stranaka članica Evropske narodne stranke okupili su se u Crnoj Gori da bi raspravljali o perspektivi proširenja Evropske unije na države jugoistočne Evrope.
Danas, nakon početka rata u Ukrajini, u Evropskoj uniji postoji obnovljena politička volja za postupnim proširenjem i za daljnjom evropskom integracijom država jugoistočne Evrope, a Crna Gora je najviše od svih država kandidatkinja napredovala na evropskom putu. Takođe, položaj i veličina Crne Gore jamče da njena integracija u strukture Evropske unije neće biti problem za Brisel.
Cilj okupljanja Evropskih narodnjaka u Crnoj Gori bio je poslati poruku o tome da EPP ostaje ključni podržavalac i pokretač procesa proširenja EU, zasnovanog na zaslugama i evropskim vrijednostima te da se Crna Gora mora oduprijeti stranim uticajima koji žele razoriti crnogorski identitet i udaljiti je od članstva u Evropskoj uniji.
EPP pažljivo prati političku situaciju u Crnoj Gori i spreman je na blisku saradnju sa strankama koje dijele evropska načela. Činjenica je da je (Milojko) Spajić generalno dobro prihvaćen na Zapadu, ali želimo vidjeti još ambiciozniji pristup prema evropskom putu Crne Gore.
Naravno, teško je u punom smislu govoriti o proevropskoj politici u situaciji u kojoj u vladajućoj koaliciji imate osobe koje su u jednoj državi članici proglašene za personae non gratae, a neki od njih zazivaju vojne saveze sa Srbijom, govore o ugroženosti pravoslavlja kao devedesetih i uopšteno su im prioriteti malo istočnije od Evropske unije.
STANDARD: U više navrata smo svjedočili da Andrija Mandić pokušava svoje političko djelovanje da predstavi kao djelovanje tipičnog evropskog konzervativca i narodnjaka. Prvi put se to dogodilo 2019, a nakon toga više puta zaključno s čestitkom Donaldu Trampu. Kako evropski narodnjaci gledaju na Novu srpsku demokratiju? Postoje li uopšte šanse da Mandićeva stranka bude jednog dana dio te grupacije?
SOKOL: Andrija Mandić i njegova stranka nijesu kompatibilni s vrijednostima koje EPP zastupa. On je proglašen četničkim vojvodom, ima jasne, štetne, političke, ideološke i operativne veze sa Srbijom i drugim stranim akterima, a njegova stranka je više puta djelovala protiv suvereniteta i sadašnjeg uključivog karaktera Crne Gore.
U Zagrebu i Briselu jača svijest o opasnosti da se Crna Gora zbog njegovih politika i aktivnosti drugih prosrpskih snaga u Crnoj Gori pretvori u „srpsku pokrajinu“ ili Bjelorusiju na obalama Mediterana. Drugim riječima, one stranke čije je djelovanje suprotno temeljnim vrijednostima EPP-a nemaju šanse ući u obitelj Evropskih narodnjaka.
STANDARD: Znate li da li još neko iz Crne Gore za članstvo? Imao sam prilike čuti, naravno neslužbeno, da je svojevremeno i Demokratska Crna Gora Alekse Bečića pokušavala, ali da nije uspjela.
SOKOL: Demokratska Crna Gora, na čelu s Aleksom Bečićem, u prošlosti je pokušavala ostvariti bliže odnose s EPP-om, a ti pokušaji nijesu rezultirali njihovim članstvom u EPP-u i to s razlogom. Iako se Bečić retorički predstavlja kao proevropski političar, postoji opravdana sumnja u njegovu iskrenost i dosljednost.
Evropska unija je svjesna pozadine donošenja rezolucije o Jasenovcu čime su neki politički akteri u Crnoj Gori pokazali da su pod direktnim upravljačem Beograda. Manipulisanje i iskrivljavanje istorijskih činjenica ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima između Hrvatske i Crne Gore u kojoj, čini se, neki još nisu prošli katarzu politike devedesetih godina, koja je bila pogrešna i krajnje štetna za crnogorski narod.
STANDARD: Kako je protekao posljednji sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje? Što nam možete reći mimo onoga što sadrži usvojena Deklaracija s preporukama?
SOKOL: Službeno, sjednica je protekla u radnoj i konstruktivnoj atmosferi. No, neslužbeno, došlo je do ozbiljnog razotkrivanja problema koje međunarodni partneri sve češće vide u Crnoj Gori, a o kojima sam dosta toga rekao u prethodnim odgovorima.
U tom smislu, bitan je bio inicijalno predložen tekst preporuka o kojima smo glasali, u koji se pokušalo uvrstiti neprihvatljivi dio kojim bi se insinuiralo da Hrvatska želi sabotirati evropski put Crne Gore. Širokom diplomatskom inicijativom uspjeli smo spriječiti da takva konstrukcija kompromituje tekst preporuka jer je Evropski parlament bio spreman zbog takve konstrukcije odbiti čitavi tekst preporuka o kojima smo glasali.
STANDARD: Ovdje se moglo čuti da je bilo interesantnog ishoda glasanja o nekim amandmanima. Što je bilo u tim amandmanima koji nijesu usvojeni?
SOKOL: Amandman koji sam predložio s koleginicom [Sunčanom] Glavak, ali kojeg nije podržala crnogorska strana (konkretno, predstavnici vladajuće koalicije), pa zbog toga nije prošao, odnosio se na problem uvođenja novih mogućnosti za sticanje dvojnog državljanstva na što sam više puta upozoravao. Uvođenje novih mogućnosti za sticanje dvojnog državljanstva moglo bi imati ozbiljne i dugoročne posljedice za procese donošenja odluka u Crnoj Gori, kao i za njen identitet.
Stoga sam amandmanom pozvao Crnu Goru da osigura da svaki novi zakonodavni akt bude u potpunosti usklađen s pravnom tekovinom Evropske unije. Kome nije jasno da se iza inicijative o novim mogućnostima sticanja dvojnog državljanstva krije nastojanje za izbornim inženjeringom od strane srpskih snaga, taj Crnoj Gori ne želi dobro.
STANDARD: Kako vidite sadašnje odnose Crne Gore i Hrvatske? Održavaju li redovne sastanke koje su dogovorili? Nakon prvog sastanka je objavljeno da su dogovoreni redovni sastanci predstavnika MVEP RH i MVP CG i da je „određena dinamika“, ali ništa više od toga nije objavljeno.
SOKOL: Hrvatska je u više navrata poslala jasnu poruku o tome da snažno podržava evropski put Crne Gore, ali ne može tolerisati one poteze koji idu protiv evropskih vrijednosti i protiv hrvatskih, ali i crnogorskih, nacionalnih interesa. Donošenje rezolucije o Jasenovcu posebno je problematično za odnose dviju država i narušava prijateljske odnose država koje su opterećene problemima iz prošlosti za koje je kriva pogrešna politika koja se provodila, nažalost, dijelom i iz Crne Gore, početkom devedesetih godina. Drago mi je da je crnogorska opozicija prepoznala o čemu se radi te nije podržala tu rezoluciju.
Osim toga, na primjer, pitanja pronalaska nestalih i odštete stradalnicima nadilaze bilateralne odnose dviju država jer se odnose na evropske vrijednosti koje ne mogu biti predmet kompromisa već moraju biti u cijelosti usvojene. Ukratko, Hrvatskoj je u interesu Crna Gora u Evropskoj uniji, ali Crna Gora koja je proevropska, prozapadna i suverenistička, a ne „drugo oko u glavi“ Beograda.
STANDARD: Vi i europoslanik Davor Ivo Štir ste u više navrata u EP ukazivali na suštinu problema današnje Crne Gore, a to je politika Beograda kojoj neki na vlasti ovdje služe. Dopiru li ti Vaši stavovi do drugih u EP? Zna li se izvan ove regije što se zapravo u CG događa?
SOKOL: U Evropskom parlamentu se sve više shvata da Crna Gora ima ozbiljan problem s vanjskim političkim uplivima, prvenstveno iz Beograda, ali i iz Moskve.
Pitanje najavljenih izmjena Zakona o državljanstvu, pokušaji narušavanja odnosa s Hrvatskom i relativizacija ratnih zločina prepoznaju se kao odstupanja od evropskih vrijednosti. Istovremeno, sve je veća svijest o tome da Crna Gora ne može deklarativno biti proevropska, a u praksi se voditi direktivama iz Beograda.
STANDARD: U CG svjedočimo interesantnoj dinamici unutar Vučićevog dijela vladajuće koalicije: Milan Knežević zastupa radikalne stavove, a Andrija Mandić se uzdržava, što reče početkom prošle godine Milojko Spajić, Mandić „šalje miroljubivije poruke od Dalaj Lame“. Kako Vi na ovo gledate?
Sokol: Milan Knežević, Andrija Mandić i Aleksa Bečić promovišu istu politiku, onu koja je prvenstveno u funkciji stranih interesa, a ne crnogorskih. Mandićeve umirujuće izjave, koje su Spajiću čak djelovale „miroljubivije od Dalaj Lame“, samo su kozmetika. Očito je da on i Knežević igraju uloge dobrog i lošeg policajca, ali to je sve predstava za javnost. Stvarna politika se vidi kroz podršku idejama koje potkopavaju suverenitet Crne Gore i dovode do stranog uplitanja u unutrašnje stvari koje su od vitalnog interesa za opstanak Crne Gore.
Ako zaista dođe do uvođenja novih mogućnosti sticanja dvojnog državljanstva doći će do stvaranja novog biračkog tijela po mjeri Beograda, što je direktna prijetnja ne samo evropskom putu, nego i opstanku crnogorske države kakvu danas poznajemo.
Na kraju, sve se svodi na jedno ključno pitanje, a to je hoće li PES imati snage biti garant evropskih integracija ili će biti samo politička fasada hegemonističkog koncepta „srpskog sveta“? Vrijeme će pokazati, ali EU pozorno prati razvoj političkih događanja u Crnoj Gori.

Sokol: U Briselu jača svijest o opasnosti da Mandić pretvori Crnu Goru u Bjelorusiju na Mediteranu

Savez Srba iz Crne Gore – Beograd dostavio je &nbsp;Skupštini &nbsp;i Vladi Crne Gore Studiju koju je izradio &nbsp;Institut za uporedno pravo Republike Srbije, a odnosi se na na temu dvojnog državljanstva, prenosi Antena M.
- Savez Srba iz Crne Gore u Beogradu je veoma zainteresovan za dobijanje dvojnog državljanstva za sve Srbe koji su porijeklom iz Crne Gore, a posebno za Srbe koji su rođeni u Crnoj Gori- navodi se u dopisu.
Kako pišu pojedini srpski &nbsp;mediji i portali, Savez Srba iz Crne Gore predlaže &nbsp;da se pristupi potpisivanju bilateralnog sporazuma sa Republikom Srbijom, a da se donese Zakon koji bi riješio problem državljanstva za građane koji su izbjegli iz bivših republika SFRJ, a koji žive više od 39 godina u Crnoj Gori.

Beograd: Savez Srba iz Crne Gore traži od crnogorske Skupštine i Vlade usvajanje Zakona o dvojnom državljanstvu

Dajte da naša pitanja rješavamo u našim institucijama. Nemojte da to radimo u okviru nekih ambasada u kasnim večernjim časovima - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon što su premijer Milojko Spajić i opozicija - Demokratska partija socijalista (DPS), Evropski savez i Hrvatska građanska inicijativa (HGI) potpisali sporazum u prostorijama Delegacije Evropske unije kojim su se saglasili da Venecijanska komisija (VK) da mišljenje o ustavnosti prestanka mandata sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović.
On je istakao da imamo naše državne institucije i da nam nijesu više potrebne strane ambasade za određene dogovore - koliko god da su dobronamjerne.
- Mi imamo institucije, te institucije biraju građani, mene su izabrali građani, poslanike u Skupštini su birali građani. Dajte da naša pitanja rješavamo u našim institucijama. Nemojte da to radimo u okviru nekih ambasada u kasnim večernjim časovima - poručio je Milatović.
Ocijenio je da je ovaj sporazum dobar korak naprijed ako će se opozicija vratiti u skupštinske klupe i ako ćemo dobiti funkcionalnu Skupštinu.
- Ne možete imati funkcionalnu skupštinu bez pozicije i opozicije u skupštinskim klupama. Ono što želim takođe da kažem je da Skupština zaista ima jednu dodatnu važnost u kontekstu nadzorne uloge u odnosu na izvršnu vlast. U prethodnom periodu ta nadzorna uloga Skupštine nekako je izostala. Volio bih da, recimo, u narodnom periodu, dodatno, nakon povratka opozicije, ali prije svega i u kontekstu onoga što su predstavnici pozicije u skupštinskim klupama, građani Crne Gore od poslanika u skupštini vide puno kvalitetniju nadzornu ulogu - naveo je on.
Sa druge strane je rekao da neće da ulazi u partijske razmirice koje trenutno postoje.
<h2>STAVLJANJE DEMOKRATIJE PO STRANI</h2>
Na pitanje smatra li, u kontekstu postignutog sporazuma, da pitanja dvojnog državljanstva i jezika trenutno treba da budu stavljena po strani, Milatović je odgovorio da bi to bilo kao da da demokratiju stavljamo po strani.
- Mislim da to nije dobro i da je svaka tema legitimna da bude otvorena. Ali mi trebamo da imamo dovoljno zrelosti, ta se zrelost naravno reflektuje kroz dialog koji se vodi u Skupštini između opozicije i pozicije, da rješavamo neke teme koje možda nijesu lake da budu riješene. I u tom smislu vidio sam da je sporazum potpisan opet u jednoj stranoj ambasadi. Ja mislim da to nije dobra praksa - kazao je Milatović.
Dodaje da bi volio i da vidi puno više razgovora, rasprava i konkretnih rješenja u odnosu na ono što su svakodnevni problemi građana.
- Vraćam se na, recimo, jednu inicijajivu koju sam uputio i Vladi Crne Gore, koja se tiče problema svakodnevnih građana, a to su visoke cijene - kazao je Milatović dodajući da nije vidio previše razgovora na tu temu.
<h2>OKO ZAKUPA PLAŽA NEOPHODNA TRANSPARENTNOST</h2>
U tom kontekstu je pomenuo i sektor turizma.
- Vidite jedan pad prometa u turizmu, pad prihoda od turizma, koji se dešava prvi put u prethodnih 20 godina. Mi u Skupštini ne vidimo previše razgovora upravo na ove teme koje ja mislim da su suštinski najvažnije - ocijenio je Milatović.
Milatović je komentarisao i razgovor sa predsjednikom Opštine Ulcinj Gencijem Nimanbeguom u vezi za tenderom za zakup plaža.
- Velika plaža je veliki resurs Crne Gore - prije svega resurs grada Ulcinja, ali onda naravno cijele države. I ono što ja kao predsjednik i u tom telefonskom razgovoru koji sam imao sa predsjednikom Opštine, istakao sam jednu zabrinutost koja postoji i u samom gradu Ulcinju, među građanima Ulcinja. Mislim da je, kad su u pitanju tako važne teme, neophodna puna i potpuna transparentnost - ocijenio je on.
Ističe da je iz medija vido da je jedna firma koja se prijavila, u Crnoj Gori se registrovala nakon što je istekao prvobitni rok za taj tender.
- Sad zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režimima Mila Đukanovića, kako bi opozicija reagovala? Postavljam to pitanje. Tender je trebalo da se završi, čini mi se do početka marta, produžen je za nekih nedelju dana, onda dolazi neka firma iz inostranstva, registruje se po prvi put, nakon što je tender trebalo da bude završen i dobija na tenderu. E sad, postavljam pitanje, kako bi reagovale partije trenutno parlamentarne većine da je takva situacija se desila za vrijeme prethodnog režima? - upitao je predsjednik.&nbsp;
<h2>ŠTO PRIJE RIJEŠITI PITANJA SA HRVATSKOM</h2>
U odnosu na poruku ministra spoljnih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana da bi bilo dobro usvojiti rezoluciju kojom se osuđe agresija na Dubrovnik, Milatović je kazao da je imao jedan vrlo jasan stav još prošle godine - da je nažalost, loša politika, koja je početkom devedesetih postojala u Crnoj Gori, doprinijela i razaranju te naše bivše države.
- Ali nekako stalno, to vam je kao u onoj pjesmi, kada se gradi Skadar na Bojani, preko dana majstori sagrade, pa onda preko noći vile razruše. Dajte da se ne vraćamo non stop na neke rezolucije. Ja sam i prošle godine rekao &nbsp;poslanicima ,,nemojte to da radite". U tom smislu, ja sam pristalica da zaista riješimo ova otvorena pitanja koja postoje. Kritikovao sam prošle godine onu rezoluciju, ne zbog toga što treba negirati genocid u Jasenovcu, koji se desio, nego zbog toga što sam smatrao da ćemo mi smanjiti i oslabiti našu pregovaračku poziciju u otvorenim bilateralnim pitanjima koja imamo sa Republikom Hrvatskom - naveo je Milatović.&nbsp;
Traži, kako je rekao, da se uradi nešto kako bismo što prije u dobroj vjeri riješili pitanja sa zvaničnim Zagrebom.
- A isto tako pozivam i zvaničn Zagreb da dodatno pokažu razumijevanje prema Crnoj Gori. Ja mislim da je sjajna vijest što predsjednik Milanović krajem marta dolazi u zvaničnu posjetu Podgorici na moj poziv. On nakon Ljubljane bira da dođe u Podgoricu. Dajte da u tom duhu šaljajmo dobre poruke - poručio je Milatović.
Odrično je odgovorio na pitanje hoće li biti na izborima u Nikšiću.

Milatović: Dajte da naša pitanja rješavamo u našim institucijama, pitanje dvojnog državljanstva legitimna tema

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić smatra da je potezanje pitanja dvojnog državljanstva i srpskog jezika pred izbore u Nikšiću pokazatelj nedostatka svijesti za realne potrebe građana.
Čarapićeva izjava dolazi nakon što je lider koalicije Za budućnost Crne Gore i predsjednik Skupštine Andrija Mandić u intervjuu za Politiku rekao da se ulazi u fazu otpočinjanja širokog dijaloga o inicijativi za proglašenje srpskog jezika službenim u Ustavu Crne Gore, te da će njegov pravni tim detaljno proučiti i "plavi kartom" kao jednu vrstu pristupa statusa državljana jedne zemlje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.9963%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-otpocinjemo-sirok-dijalog-srpski-ne-moze-biti-jezik-drugog-reda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Potezanje pitanja dvojnog državljanstva i srpskog jezika pred nikšićke izbore je pokazatelj nedostatka svijesti za realne potrebe građana i obilje neznanja kako da se radi posao u opštem interesu. Prosto - nemaju plan za Nikšić pa im stoga i ne treba više davati povjerenje - poručio je Čarapić, čija partija je u Vladi sa Mandićevim predstavnicima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCarapicVasilije%2Fstatus%2F1898704664477958466&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Čarapić kritikuje Mandića: Nemaju plan za Nikšić pa im ne treba više davati povjerenje

Nećemo podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budemo dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, poručio je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević u emisiji na Adria TV.
- Želimo da znamo šta je problem da oni ljudi koji su trenutno u Srbiji, a koji su zbog nakaradnih zakona ostali bez crnogorskog državljanstva jer smo živjeli u zajedničkoj državi sa Srbijom, koji su rođeni u Crnoj Gori, koji ovdje imaju kuće, imanja familije, grobove, ne mogu da dobiju plavu kartu- rekao je on.
Postojala je priča, kako je kazao, kako će se oni naći u biračkom spisku.&nbsp;
- Evo sad nudimo turski model - nije ruski, nije srpski, nego turski. Van granica Turske živi osam miliona Turaka. Oni su riješili njihov status na način što su im svima dodijelili plave karte. Plava karta znači da imaju prava i obaveze kao i svi državljani Turske koji žive u matičnoj državi, izuzev prava glasa. Kad umre vlasnik plave karte, tu kartu nasleđuje njegova porodica- precizirao je Knežević.
Pita se imamo li pravo da se odreknemo 200 hiljada ili 300 hiljada ljudi koji direktno vode porijeklo iz Crne Gore.
- Pritom, svi su drugi, neću da griješim dušu za Bošnjake, dominantno riješili pitanje dvojnog državljanstva-i sa Hrvatskom, i sa Albanijom i sa nekim drugim državama. Da vas ne podsjećam na period referenduma, kad su se neki protivzakonito našli u biračkom spisku i iskoristili pravo glasa da glasaju na referendumu za nezavisnu Crnu Goru. Doveli su ih preko okeana i iz Zapadne Evrope, a došli su tad u Crnu Goru i nikad više. Oni se i sad nalaze u biračkom spisku, a nemaju prebivalište u Crnoj Gori- naglašava Knežević.
S druge strane, naveo je njegov lični primjer.
- Ja sam crnogorski državljanin. Moja supruga je crnogorski državljanin, istovremeno i srpski državljanin. Ima srpsku ličnu kartu i pasoš. Dijete mi se rodilo u Beogradu i moje dijete nije moglo da bude crnogorski državljanin. Znate zašto? Zato što moja supruga nema crnogorsku ličnu kartu i crnogorski pasoš. A ovdje joj je rođen i otac i majka i đed i prađed i prababa… Svi su joj rođeni u Crnoj Gori- saopštio je Knežević.
Dodaje da je i on sam morao dijete da uvedem u Crnu Goru na ličnu kartu za privremeni boravak.
- Moje dijete ima srpsko državljanstvo i nije moglo da dobije crnogorsko državljanstvo. Ima li moje dijete pravo da bude crnogorski državljanin kao što su mu otac i majka? Imaju li na desetine hiljada građana Crne Gore koji žive u Srbiji pravo da dobiju crnogorsko državljanstvo, ili makar tu plavu kartu- ističe Knežević u emisiji „Fakti“ Adria televizije.
Kaže da se nedavno u Beogradu sreo sa Crnogorcima koji se tako nacionalno izjašnjavaju.
- Ne izjašnjavaju se kao Srbi i mislim da su na referendumu 2006. glasali za nezavisnu Crnu Goru. U međuvremenu su ostali bez crnogorskog državljanstva. Mole i preklinju da se riješi ovaj problem koji opterećuje ogroman broj porodica. Šta njima predstavlja problem? Vidio sam da im je zasmetao moj govor u Sremskoj Mitrovici gdje sam govorio o crnogorskim državljanima. Oni kažu da u Srbiji ima oko 20.000 Crnogoraca. E, tu je problem. Znači vi samo za državljane Crne Gore smatrate one koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci. Znači, samo onih 20.000 koji su se izjasnili kao Crnogorci imaju pravo da apliciraju?- smatra Knežević
Ističe da je to ''fašizam“.&nbsp;
- Dakle, ja kao Srbin u Crnoj Gori nemam pravo da se osjećam ravnopravan sa nekim ko se nacionalno izjašnjava kao Crnogorac, prema njihovom tumačenju. Šta ćemo sa onim crnogorskim državljanima koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi? Jesu li oni vanzemaljci, šta su oni? E, tu je muka njima sad i više nemaju argumentaciju. Kad ja kažem, evo plava karta rješava i neće biti u biračkom spisku. Kažu, ali mogu kroz prebivalište. Ali i po sadašnjem zakonu ako neko promijeni prebivalište i ostane da živi u Crnoj Gori poslije određenog vremena stiče pravo da aplicira za crnogorsko državljanstvo bez ikakvih smetnji. Ne mogu ja da zabranim mojoj sestri od strica ako želi da se vrati da živi u Zeti- naveo je Knežević.
Lider DNP-a očekuje podršku za njihov model uvođenja plave karte, i to dominantno od kolega iz Bošnjačke stranke.

Knežević: Nećemo podržati rekonstrukciju Vlade bez jasnog vremenskog okvira o pitanjima dvojnog državljanstva

Opozicija u Crnoj Gori predvođena Milom Đukanovićem prijeti građanskim ratom ako njihovi rođaci, prijatelji, kumovi u Srbiji koji imaju kuće u Crnoj Gori, imanja i grobove dobiju dvojno državljanstvo jer misle da će se naći u biračkom spisku, kazao je predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
Knežević je to poručio iz Beograda gdje boravi povodom obilježavanja Dana državnosti Srbije, a sinoć je govorio i na skupu u Sremskim Karlovcima pod nazivom “Srećemo se na Sretenje“ na koji je pozvao predsjednik Aleksandar Vučić.
Sada već tradicionalno kada je u Beogradu, Knežević je gostovao na TV Prva, gdje je opet potencirao priču o dvojnom državljanstvu, namećući tu temu kao centralnu u javnom diskursu.
- U Srbiji u ovom trenutku najmanje 20.000 njenih državljana koji imaju korijene u Crnoj Gori i rođeni su tu, čija su djeca rođena u Crnoj Gori, ali su za vrijeme državne zajednice ili ranije prešli da žive u Srbiju, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, niti to pravo mogu da ostvare u Crnoj Gori. Bitno mi je da zajedno da državnim rukovodstvo Srbije na čelu sa Aleksandrom Vučićem pokrenem tu inicijativu, kako bismo te ljude institucionalno zadovoljili jer ispade da smo jedino mi Srbi kurdi Balkana, svi ostali su riješili pitanje državljanstva - rekao je Knežević.
On je rekao da je spreman da razgovara i o takozvanom modelu "Plava karta" koji se primjenjuje u Turskoj.
- Osam miliona građana koji vode porijeklo iz Turske živi u Evropi. Turska je riješila njihov status tako što im je dala tkz. "Plavu kartu". Ona podrazumijeva sva prava i obaveze koja imaju turski državljani koji žive u Turskoj, izuzev prava glasa. Spreman sam da razgovaram i o tom modelom - naveo je Knežević.
<h2>"Geopolitički procesi kroz zloupotrebu tragedije i mladih"</h2>
Knežević se osvrnuo i na višemjesečne proteste studenata u Srbiji koji traže procesuiranje odgovornih za pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu koja je usmrtila 15 ljudi.
Smatra da su studenti zloupotrijebljeni i da su njihovi zahtjevi prešli u političke kojima je cilj stvaranje prelazne Vlade. Smatra da se radi o geopolitičkim procesima kroz zloupotrebu tragedije i mladih kako bi došli do vlasti bez organizovanja izbora.
Sve mu, kako kaže, djeluje "na revoluciju koju je preživio 2000. godine" koju su vodili Otpor i DOS.
- Ja sam jedan od onih koji su podržali proteste u dijelu koji se odnose da se istraži sve što se desilo u Novom Sadu, da se svi oni za koje se sumnja da su kroz koruptivno ili kriminalno djelovanje doprinijeli tome, budu procesuirani i osuđeni. Ali nakon konferencije Vučića, kada je ispunio sve zahtjeve studenata, mislim da oni više nemaju smisla i logičko uporište i prešli su u političke zahtjeve koji idu u pravcu stvaranja prelazne vlade koju bi trebalo da izabere nekakva rektorski kolegijum. Uz svo uvažavanje, smatram da za dva i po mjeseca da dostavite svu dokumentaciju, da Tužilaštvo podigne optužnicu za tako ozbiljan predmet i da nakon toga opet smatrate da to nije dovoljno i da treba da se pročita svih tih 6.000 strana koje su date Građevinskom fakultetu, pa da protestantni biraju ko treba da procesuira to što je njima stiglo, da li je to adekvatno i stručno - dovodi nas u jedan lavirint gdje vidite da nema želje za razgovor - naveo je Knežević.
Potom je pitao da li su studenti pročitali obimnu dokumentaciju i "da li su dovoljno kvalifikovani da mogu da znaju da li među 6.000 strana ima nekih nepravilnosti i može li da se ugrozi dokazni postupak vezano za podignutu optužnicu". Mišljenje je da je jedino rješenje razgovor.
- Mladi treba da razgovaraju ili sa predsjednikom državom, ili premijerom, ili sa predsjednicom Skupštine, ili da saopšte koga vide kao nadležnog. Ne možete reći da je Aleksandar Vučić kriv za sve i da sve probleme rješavamo tako što ćemo ga "baciti s balkona", a kad pozove na razgovor, kažemo da on nije nadležan. Oni koji to govore mislim da ne ide iz njihove glave, već dobijaju kao matricu djelovanja koja je napravljena vani - uvjeren je Knežević.

Tamara Klikovac

Knežević nastavlja bitku za dvojno državljanstvo: Očekuje pomoć Vučića, crnogorsku opoziciju optužuje da prijeti građanskim ratom

Odbor za vanjsku politiku Evropskog parlamenta usvojio je amandmane na godišnju Rezoluciju Evropskog parlamenta među kojima je i amandman kojim izražava zabrinutost „zbog kontroverznih ideja prijedloga zakona o državljanstvu i stranim agentima koje su se pojavile u javnosti“.
Nacrt Rezolucije Evropskog parlamenta, koja predstavlja odgovor na Godišnji izvještaj potpredsjednice i visoke predstavnice Evropske komisije za 2024. o sprovođenju vanjske i bezbjednosne politike, sadrži stav da je Evropski parlament zabrinut najavama prijedloga crnogorskih zakona o državljanstvu i o stranim agentima.
Amandman koji je se tiče Crne Gore predložio je eurooposlanik Davor Ivo Stier. U amandmanu, koji je Odbor usvojio u ponedjeljak popodne, stoji: „Napredak koji je Crna Gora ostvarila u ispunjavanju privremenih mjerila za poglavlja 23. i 24. pravne tekovine EU podstiče zemlju da nastavi napredovanje i brzu implementaciju reformi povezanih s Evropskom unijom, uprkos tome izražava zabrinutost zbog kontroverznih ideja za prijedloge zakona o državljanstvu i o stranim agentima koje su se pojavile u javnosti, naglašava da je važno da nova vlada pokaže sposobnost i predanost napredovanju u reformama u vezi s Evropskom unijom i da Crnu Goru drži čvrsto na strateškom putu prema EU, očekuje da zemlja započne da zatvara poglavlja u pregovorima o pristupanju i da bude spremna da se pridruži Evropskoj uniji narednih nekoliko godina.“
Evropski parlament bi o Rezoluciji trebalo da glasa tokom ove sedmice.
Odbor za vanjske poslove svake godine sastavlja Nacrt rezolucije o sprovođenju zajedničke vanjske i bezbjednosne politike, kao odgovor na Izvještaj visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Evropskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici.

EP pripremio rezoluciju: Zabrinuti zbog najava kontroverznih ideja CG zakona o državljanstvu i stranim agentima

Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama obratio se predsjedniku Advokatske komore Crne Gore sa inicijativom da se ispita dostojnost advokata Damira Lekića, nakon analize njegovog gostovanja u emisiji „Jutro“ na TV Prva navodeći da je u javnom nastupu relativizovao seksualno zlostavljanje djece, omalovažavao dostojanstvo žrtava seksualnih delikata i umanjivao značaj generalne i specijalne prevencije krivičnih sankcija.
- Umjesto da, u skladu sa osnovnim postulatima profesije, djeluje u interesu pravde i doprinosi vladavini prava i poštovanju zakona - što predstavlja temelj profesionalne etike i odgovornosti advokata - Lekić je u javnom prostoru minimalizovao posljedice teških krivičnih djela seksualnog zlostavljanja nad maloljetnim licima - saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Nedopustivo je, podvlače oni, i nečasno banalizovati osjećanja i težinu posljedica nasilja koje je pretrpjelo dijete izloženo višestrukom silovanju.&nbsp;
- Izjava da je „tokom krivičnog postupka to isto dijete gledao u sudnici i djelovalo mu je dobro“ duboko je nespojiva sa moralnim, profesionalnim i etičkim standardima. Podsjećamo da, u skladu s Kodeksom profesionalne etike advokata, svaki advokat ima obavezu da u svom profesionalnom i javnom djelovanju čuva ugled advokature, sopstveni integritet i doprinosi unapređenju opšte pravničke kulture. Svaki član društva, a naročito predstavnik pravne profesije, mora biti svjestan svoje odgovornosti i u skladu s njom oblikovati javne istupe - naveli su oni.
S ciljem očuvanja ugleda profesije koju predstavlja, Operativni tim poziva Advokatsku komoru da ispita da li su izjave advokata Lekića u skladu sa dostojanstvom i etikom advokatske profesije.
- U vremenu kada gotovo svakodnevno svjedočimo procesuiranju seksualnih prestupnika za krivična djela koja ostavljaju trajne posljedice na žrtve, ovakvi javni istupi obesmišljavaju svrhu kažnjavanja, relativizuju obavezu poštovanja zakona, umanjuju izražavanje društvene osude i slabe povjerenje građana u pravnu profesiju. Kazna je više od represivne mjere - ona je čin pravednosti, priznanje patnje žrtve i potvrda snage pravnog poretka - zaključili su u saopštenju.

Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nad ženama: Advokat Lekić relativizovao seksualno zlostavljanje maloljetnika, omalovažavao žrtve

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović svečano je uručio novo sanitetsko vozilo direktoru Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore dr Vuku Nikoviću, koji mu je tom prilikom dodijelio zahvalnicu u znak zahvalnosti za podršku i saradnju, saopšteno je iz ZHMPCG.
- Donacija Opštine Budva u vrijednosti od 100.000€ predstavlja važan korak u unapređenju rada i modernizaciji budvanske Hitne pomoći i obuhvata novo sanitetsko vozilo sa kompletnom medicinskom opremom, imunohemijski analizator, pet eksternih defibrilatora sa sistemom centralnog nadzora, video laringoskop i aparat za kardiopulmonalnu reanimaciju- navodi se u saopštenju.
Dodatno, Opština je opredijelila 10.000€ za sanaciju krova Doma zdravlja, kako bi se obezbijedili sigurniji uslovi rada.
- Građanima Budve je po prvi put, dostupna laboratorijska dijagnostika u hitnoj pomoći što je posebno važno zbog udaljenosti bolnice. Pokušavamo da na adekvatan način, u saradnji sa lokalnom samoupravom, uslugu hitne medicinske pomoć, za građane Budve, ali i mnogobrojne turiste, podignemo na viši nivo i da se i građani u turisti osjećaju sigurnije posebno zato što Budva nema bolnicu. Zahvaljujem na donaciji, ali i saradnji koja je puna razumijevanja i međusobne tolerancije, a koju ćemo nadam se nastaviti. Ovo treba da bude primjer za sve opštine i institucije kako javna zdravstvena ustanova sarađuje sa lokalnom samoupravom na transparentan način i po prvi put u istoriji vidimo na koji način se sredstva ulažu i gdje završavaju velike donacije- kazao je direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković.
Zahvaljujući ovom ulaganju, služba dobija savremeno sanitetsko vozilo i najnoviju medicinsku opremu koja će omogućiti bržu dijagnostiku, efikasnije zbrinjavanje i sigurniji transport pacijenata.
Ova podrška ima poseban značaj za Budvu kao turistički centar, gdje je brzina i pouzdanost hitne intervencije od ključne važnosti za svakodnevni život građana i posjetilaca.
- Veliko mi je zadovoljstvo što danas u ime Opštine možemo da uručimo ovu vrijednu donaciju Zavodu za hitnu medicinsku pomoć. Ovo svjedoči o kontinuiranoj, dobroj saradnji između Opštine Budva, Doma zdravlja, Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, odnosno Ministarstva zdravlja. Mislim da smo partnerskim snagama uspjeli da značajno unaprijedimo zdravstvenu zaštitu na korist, prije svega naših građana, ali i turista koji posjećuju metropolu turizma. Saradnja je uspostavljena na visokom nivou i biće nam zadovoljstvo što ćemo imati priliku da tu saradnju nastavimo. Opština Budva će i u narednoj budžetskoj godini, bez obzira što to nisu naše primarne nadležnosti, dio novca građana Budve upotrijebiti za unapređenje zdravstvene zaštite jer neskriveno govorimo o ambiciji da naša zdravstvena zaštita sa tog primarnog nivoa, preraste na sekundarni , možda i na tercijarni nivo i u tom dijelu, imaćemo niz inicijativa prema Ministarstvu zdravlja odnosno Vladi Crne Gore- istakao je predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović.
Ovim ulaganjem, navode iz Opštine Budva, nastoje da potvrde svoju posvećenost unapređenju zdravstvene zaštite, omogućavajući medicinskom osoblju bolje uslove za rad, a građanima sigurniju i efikasniju zdravstvenu zaštitu.

Jovanović uručio novo sanitetsko vozilo budvanskoj Hitnoj pomoći

Iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore saopštili su da će u okviru svog edukativnog programa održati obuku posvećenu predstavljanju Vodiča za aplikante Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.
Obuka je planinara 14. oktobar 2025. godine, sa početkom u 13:00 sati, u Centaru za kulturu Bijelo Polje u Ulici Muniba Kučevića.
- Obuka je namijenjena svim zainteresovanim aplikantima i korisnicima sredstava Fonda, sa ciljem da se kroz Vodič za aplikante na jednostavan i praktičan način pojasne pravila apliciranja, realizacije i izvještavanja o projektima- navode u saopštenju,&nbsp;
Na taj način Fond, kako kažu, nastoji da unaprijedi transparentnost, kvalitet projektnih prijava i cjelokupan proces saradnje sa aplikantima.
Zainteresovani učesnici mogu se prijaviti putem e-mail adrese fondzamanjine@t-com.me.
Za dodatne informacije možete kontaktirati stručnu službu Fonda na broj 020 664 362.

Bijelo Polje: Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava poziva aplikante i korisnike sredstava da se prijave za obuku

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Bošković priveden na saslušanje u SDT-u

,,Ne mogu ovdje, dobićete reakciju ubrzo”. Tako se 30. septembra odbrecnuo čelnik Uprava policije Lazar Šćepanović na pitanje novinarke Televizije E o stanju u bezbjednosnom sektoru, nakon dvostrukog ubistva u selu Ugnji blizu Cetinja. &nbsp;&nbsp; Niko nije očekivao da će tri dana kasnije, 3. septembra, reakcija biti ovako brutalna i morbidna. Ne reakcija policije na još jedan mafijaški obračun, već specijalna akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su u petak odradili petostruko hapšenje – kao da rade po ličnim nalozima Demokrata, Bečića ili Bogdanovića, svejedno. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića "> <figcaption>AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  HAPŠENJA, HAPŠENJA... Jer, samo neko ko želi da ugodi mračnim željama političara, ili neko ko želi po svaku cijenu da zapuši usta oponentima, mogao je da sprovede tako bezobzirnu akciju, kao što je to uradilo u petak Specijalno policijsko odjeljenje. &nbsp; Prvo su, kao da hvataju naoružanog teroristu ili masovnog ubicu, maskirani pripadnici SPO upali u Više tužilaštvo da bi onda sproveli tužiteljku u lisicama, držeći je imeđu dva čuvara. &nbsp; A onda je sve poprimilo obrise tužilačko-policijskog procesa, koji treba da utjera strah svima koji ne misle kao vlast. Skoro 60 sati od hapšenja pet osoba - među kojima je viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, dva policijska službenika, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, pripadnik ANB-a Drago Spičanović, kao i jedan biznismen, Aleksandar Mijajlović – nije bilo ikakvog zvaničnog saopštenja. &nbsp; Sve, navodno, u cilju čuvanja bezbjednosti. Ćutalo je i Specijalno policijsko odjeljenje koje je sprovodilo akciju, ćutalo je i Specijalno državno tužilaštvo koje je dalo nalog za lišenje slobode. Istovremeno se – preko uslužnih Vijesti - vodila medijska hajka protiv petoro privedenih. &nbsp;&nbsp; ,,NAJVEĆA AKCIJA IKAD” I kovala laži-bajka o, pazite sad, najvećoj akciji koju je ikad Specijalno policijsko odjeljenje pokrenulo. Opet se u priču krenulo od Vijesti, onda opet Dritan uklizava sa najavom ,,superfinala”, opet Demokrate, pa opet Boris Bogdanović, na kraju, kao neka vrsta začina izvršne vlasti, i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. &nbsp; Najveća akcija ikad? Zaista, veća nego kada je hapšen Svetozar Marović, predsjednik Skupštine, grandioznija od hapšenja Kašćelana i desetina ljudi iz kavačkog ili škaljarskog klana, veća od hapšenja Dikića, Sinđelića i ostalih u pokušaju terorizma 2016, veća čak i od lišavanja slobode Milivoja Katnića ili Zorana Lazovića? &nbsp; Ne, naravno, izjave političara služile su samo za podršku nastavka represivne akcije Specijalnog tužilaštva i specijalne policije. Koja je imala dvostruki cilj: da se sakrije krah bezbjednosnog sektora u slučaju ,,Tunel“, ali i da se bahato demonstrira moć ljudi koji rukovode bezbjednosnim sektorom. Koji su toliko moćni da za njih ne važe ni zemaljski zakoni ili moralni kodeks. &nbsp; Nikada prije, makar ne u posljednjih trideset godina, država nije ličila na one zemlje istočnih despotija u kojima se ne zna ništa o uhapšenima - osim da su živi. I nikada kao u posljednja tri dana nijesu kružile zlokobne najave o novim i novim hapšenjima, saslušavanjima, glasine o tobože ugroženoj državnoj bezbjednosti. &nbsp; Kao da smo u Sjevernoj Koreji, Rusiji ili Bjelorusiji. &nbsp;&nbsp; OD KAD JE MIMER – KRIMINALAC? Ugrožena bezbjednost, a ispituje se poznati mimer, oduzima mu se telefon i konfiskuje kompjuter? Kako može ugroziti crnogorski bezbjednosni sektor građanski aktivista kojeg zaustavljaju u Budvi i oduzimaju telefon, bez odluke suda, upotrebom gole policijske i tužilačke sile. &nbsp;&nbsp; Iako to kriju pod plaštom brige za nacionalnu bezbjednost, jasno je da je specijalnu akciju specijalne policije i specijalnog tužilaštva inicirala ekipa iz vrha Demokrata, a da su to prihvatili i šef SPO i šef SDT-a. Koji su bili njihovi motivi – saznaće se. Za sada je jasno što je cilj: zastrašivanje novinara i gašenje medija koji mjesecima i mjesecima unazad razobličavaju nezakonite radnje i postupanja u bezbjednosm sektoru. &nbsp; Zato su na meti i specaijalaca iz SDT i SPO-a, ali i njihovog uslužnog servisa koncerna Vijesti - i M portal i Portal ETV i Televizija E, ali i Standard, Antena M, CDM... Baš oni novinari koji uporno i dosljedno raskrinkavaju nepodopštine vlasti. &nbsp; I da, moglo bi se reći da je akcija pritvaranja petoro osoba bila najveća akcija. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200" data-rendition-name="original" width="1000" height="768" loading="lazy" alt="DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović"> <figcaption>DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  LJUDI ZA ODSTRIJEL &nbsp; Ali, akcija planskog zastrašivanja i akcija zataškavanja, skrivanja mučne istine o nekim uticajnim državnim funkcionerima. &nbsp; Zato su pažljivo birani ljudi za odstrijel. Aleksandar Aco Mijajlović je stara meta - trebalo je da bude živi dokaz kriminalizacije medija i navodne zavjere protiv vlasti. Milovan Pavićević je odabran kao žrtva političkog progona koji raskrinkava nezakonitosti političkog progona nepodobnih u policiji pa ga zato &nbsp;treba ućutkati, a Drago Spičanović kao nezgodan svjedok, čovjek koji puno zna o nepodopštinama čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Najčudnije je bilo hapšenje više tužiteljke Andrijane Nastić. Neki će reći, samo zato što je krvna rođaka sa Mijajlovićem. Ne, nije to bio jedini motiv: hapšenje je trebalo da bi viša tužiteljka bila ukaljana u javnosti. &nbsp; I da bi joj se tako oduzela dva velika predmeta, istraga masakra na Cetinju, u Medovini, 12. avgsuta 2022. godine i masovnog zločina 1. januara ove godine?! &nbsp; Tužiteljka koja je na kraju trebala da donese sud o tome da li će goniti policijske funkcionere, koji nijesu profesionalno obavljali poslove ni tokom prvog, ni tokom drugog masakra. &nbsp; NEZGODNA PITANJA Zašto nikada nije rađena stvarna istraga o postupanju policije, o vezama masovnih ubica sa nekim velikodostojnicima iz Manastira na Cetinju, zbog čega nije poznat rezultat vejštačenja telefona ubice Aca Martinovića koji se skrivao usred Cetinja stotini policajaca punih šest sati? &nbsp; Mnoga pitanja vise iznad glava čelnika bezbjednosnog sektora, mnogo je odgovora koje neko želi da sakrije od porodica ubijenih, ali i od Crne Gore. &nbsp; Je li najveći grijeh Andrijane Nastić što je pokušala da to rasvijetli, pa je sada pod represijom tužilačko-policijskog režima? &nbsp; I da, valja se pitati: kako je to akcija tempirana, baš kada je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, advokat Anto Nobilo objelodanio manipulacije, falsifikate u Skaj objavama specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; Zaista, da li je atak na petoro uhapšenih, odnosno napad na slobodne medije motivisan željom da se silom mraka zaustavi istina koja je počela da se probija na svjetlo dana? &nbsp;&nbsp; Monstruozna je logika ove akcije: to je prvenstveno borba protiv političkih protivnika, opozicije, ali i sračunati, podli pokušaj da se uguši slobodna riječ neovlašćenom upotrebom aparata sile. &nbsp; I stvarno sada se otvara još jedno pitanje. &nbsp;Ko je ovdje organizovana grupa: novinari koji svakodnevno izvještavaju ne krijući svoj identitet, ili specijalni policajci ili specijalci tužitelji koji sa fantomkama, po političkom nalogu proganjaju ljude koji se drznu da drugačije misle i govore. &nbsp; Nije to više nalik ponavljaju vremena iz 1948. Još je morbidnije: djeluje kao uvod u doba rumunskog diktatatora Nikolaja Čaušeskua ili čileanskog diktatora Augusta Pinočea. &nbsp;&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D49fVsM7Cfcc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: dvojno-drzavljanstvo