Zločinci, kojoj god ideologiji pripadali, ne zaslužuju ni počasti ni spomenike - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović komentarišući sve veće razočarenje dijaspore prilikama u Crnoj Gori, kao i da, zahvaljujući čelnicima Srpske pravoslavne crkve i pojedincima iz vlasti, četnički pokret sve otvorenije juriša na same temelje građanske, sekularne i multietničke Crne Gore. Govoreći u intervju za Portal Fokus o dodjeli posthumnog odlikovanja mitropolitu Mitropolije crnogorsko-primorske Amfilohiju Radoviću kaže da se na to odlučio, pored ostalog, zbog njegovog doprinosa očuvanju duhovne i kulturne tradicije Crne Gore.
Na konstataciju da je to čovjek koji je više puta vrijeđao Crnogorce i muslimane, te govorio s divljenjem o ratnim zločincima poput Radovana Karadžića, navodi da se za odlikovanje odlučio i zbog njegovog zalaganja za mir u presudnim istorijskim trenucima, uključujući i referendum, te doprinos demokratskim promjenama, kao i za kontinuirani angažman na jačanju međunarodnog ugleda Crne Gore.&nbsp;
- Orden sam dodijelio u susret petoj godišnjici od njegove smrti. Svojim obrazovanjem, autoritetom i dijalogom sa predstavnicima drugih crkava i religija, on je dao doprinos ugledu naše države i pokazao da se snaga jedne male zemlje mjeri veličinom njenih velikih ljudi - naveo je Milatović.
Dodaje da je "tokom izazovnih istorijskih trenutaka, kada su emocije bile snažne, a podjele duboke, poput referenduma 2006. godine, dao &nbsp;nemjerljiv doprinos očuvanju mira i stabilnosti".&nbsp;
- Njegova uloga tokom litija 2019. i 2020. godine je bila ključna. To je bio momenat kada se pokazalo da Crna Gora može mijenjati sebe bez nasilja, i u duhu demokratske svijesti i odgovornosti. Uvjeren sam da bez te promjene, Crna Gora danas ne bi sa optimizmom gledala na svoju evropsku budućnost - rekao je Milatović.
<h2>Vrijednosti antifašizma</h2>
On ističe da dosljedno zastupa stavove utemeljene na univerzalnim vrijednostima antifašizma, jer su upravo te vrijednosti temelj savremene Crne Gore.
- Posljednji put to sam učinio u odnosu na pokušaj postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Kako tada, tako i danas, stava sam da je nedopušteno podizati spomen-obilježja ličnostima iz prošlosti čije djelovanje je bilo u suprotnosti sa vrijednostima antifašističke i multietničke Crne Gore. Zločinci, kojoj god ideologiji pripadali, ne zaslužuju ni počast ni spomenike - poručio je Milatović.
Dodaje da na pitanje gdje je granica između vjere i politike odgovor daje Ustav naše zemlje u kome jasno stoji da je Crna Gora sekularna država u kojoj su vjerske zajednice odvojene od države, a sloboda vjeroispovijesti zagarantovano pravo svakog čovjeka, bez obzira kojoj vjerskoj zajednici pripada.&nbsp;
- Država mora biti jednako otvorena za sve vjerske zajednice, uz puno poštovanje njihovih razlika i doprinosa društvu, dok sa druge strane, sve vjerske zajednice moraju poštovati pomenuti ustavni princip. Neodgovornih pojedinaca ima u svim sferama društva. Nisam pristalica generalizovanja jer duboko cijenim vjerske osjećaje građana Crne Gore, ma kojoj vjerskoj organizaciji pripadali - poručio je Milatović.
<h2>Prazna obećavanja</h2>
Komentarišući da mnogi sumnjaju da će ova Vlada premijer Milojka Spajića uvesti državu u Evropsku uniju, Milatović kaže da je Crna Gora umorna od praznih obećanja i politike koja se bavi samom sobom.&nbsp;
- Godinama se improvizovalo, obećavalo bez pokrića i gubilo vrijeme koje nismo imali. Zato naša poruka mora biti jasna: Vrijeme je da završimo posao i učinimo Crnu Goru punopravnom članicom Evropske unije do 2028. godine. EU je naša radna akcija, uspjeh koji se mjeri reformama i moć institucija u koje građani vjeruju. Vlada i vladajuća većina moraju to konačno da shvate - rekao je Milatović.&nbsp;
Dodaje da aktuelna Vlada, svakako, ne može uvesti Crnu Goru u EU, imajući u vidu da ćemo 2027. godine imati redovne parlamentarne izbore, a da se naš ulazak u EU očekuje najranije 2028. godine.&nbsp;
- Bez obzira na tu činjenicu, pred ovom Vladom se nalaze brojni zadaci od čijeg uspješnog rješavanja će zavisiti evropska perspektiva Crne Gore. Za budućnost naše države je mnogo važnije da uradimo sve da taj konačni cilj bude dostižan i realan, a manje je važno ko od nas će pokrivati koju funkciju u momentu ulaska u EU - kazao je Milatović.
Njegovi stavovi kada je u pitanju struktura Vlade su, dodaje, poznati.&nbsp;
- Javno sam više puta ukazivao na preglomaznost administrativnog aparata i broj resora. Smatram da glomaznost Vlade i česte promjene otežavaju posao izvršnoj vlasti i usporavaju sprovođenje reformske agende. Donošenje Zakona o Vladi koji bi trebalo da precizno uredi broj ministarstava, njihove nadležnosti i odgovornost je neophodno. Vjerujem da je takav zakon važan korak ka modernijoj, racionalnijoj i profesionalnijoj izvršnoj vlasti - ocijenio je Milatović.
<h2>Ishitrena odluka</h2>
Komentarišući nedavna dešavanja u Podgorici, kada je nakon napada na mladića uveden privremen vizni režim sa Turskom, a kasnije se ispostavilo da su vinovnici državljani Azerbejdžana, navodi da je i kao građanin i kao neko ko vjeruje u pravnu državu, jasno i nedvosmisleno osudio prvo napad na našeg državljanina u Podgorici, ali takođe i poručio da ne smije biti mjesta bilo kakvoj kolektivnoj krivici ili stigmatizaciji jednog cijelog naroda.&nbsp;
- Žao mi je što smo imali priliku da svjedočimo nemilim scenama, napadima na državljane Turske i njihovu imovinu u Crnoj Gori. Vlada je donijela ishitrenu odluku da uvede vize turskim državljanima, čije prevashodno ekonomske posljedice već osjećamo - ocijenio je Milatović.
Stvari su, prema njegovim riječima, jasne.
- Obaveza države je da zna ko u nju ulazi, da sankcioniše one koji ne poštuju zakone, ali i zaštiti sigurnost svih koji borave u zemlji, javni red i društvenu koheziju. Stoga svi javni akteri moraju voditi računa da svojim porukama ne podižu tenzije, dok su policija i tužilaštvo dužni da odlučno suzbijaju govor mržnje i svaki vid prijetnji - ističe Milatović.
Pitanje migracija je tema kojoj je, imajući u vidu veličinu Crne Gore i njenu evropsku perspektivu, važno konačno pristupiti sistemski, uz jasnu, uravnoteženu i odgovornu politiku u ovoj oblasti.&nbsp;
- Vladi sam uputio inicijativu sa prijedlogom ozbiljnih i održivih mjera kojima bi se unaprijedili nadzor, integracija i sveukupna sigurnost u zemlji. Neke od njih su formiranje jedinstvenog, digitalno povezanog sistema evidencije stranaca, koji bi objedinio registre MUP-a, Uprave policije, Zavoda za zapošljavanje, Monstata i drugih nadležnih institucija. Predložio sam da se kvote za privremeni boravak i rad stranaca određuju kvartalno, prema stvarnim potrebama privrede, uz pooštrenu kontrolu agencija za posredovanje i sprječavanje zloupotreba. Takođe, predložio sam i izmjene Zakona o privrednim društvima kako bi se spriječilo osnivanje tzv. ‘fantomskih firmi’ koje služe samo kao paravan za boravišne dozvole stranaca - naveo je Milatović.
Crna Gora, kako dodaje, mora pokazati zrelost i biti smirena u trenucima kada je najlakše podići tenzije.
<h2>Partijska knjižica</h2>
Komentarišući to što se mladi i obrazovani ljudi sele iz Crne Gore, tražeći šansu u uređenijim društvima, te da je nepisano pravilo da ako nijeste član nijedne partije, teško možete doći do posla u državnim ili opštinskim institucijama, Milatović kaže i pored promjena koje smo očekivali, partijska knjižica je izgleda i dalje ostala glavna “diploma” za posao u javnom sektoru.&nbsp;
- Time se samo nastavila loša praksa bivših vlasti i učvrstio osjećaj nepravde zbog kojeg se mladi i obrazovani ljudi odlučuju da napuste zemlju. Između dva popisa otišlo je skoro sto hiljada ljudi - svaki šesti građanin Crne Gore - i to je ozbiljno upozorenje da država gubi svoju budućnost - ističe Milatović.
Razlozi su, prema njegovim riječima, isti godinama.
- Nedostatak ekonomskih prilika, nemogućnost da riješe elementarne uslove za život, poput stambenog pitanja, i snažan osjećaj da trud i znanje ne vrijede ništa ako nijeste dio partijske strukture. Zemlja koja ne misli o svojoj omladini teško može da se nada boljoj budućnosti - dodaje Milatović.
Zato vraćanje povjerenja u državu, kako ističe, mora da počne konkretnim mjerama.&nbsp;
- Uvjeren sam da je ključna promjena - otvaranje političkog sistema. Zato snažno promovišem uvođenje otvorenih lista, kako bi svaki glas vrijedio, kako bismo znali po imenu i prezimenu za koga glasamo i kako bi politika konačno bila vraćena građanima, a ne partijskim centralama - navdoi Milatović.&nbsp;
Spreman je da inicira i referendum o tom pitanju, jer vjeruje da se istinska promjena dešava tek kada se moć vrati društvu.
- Mladi će ostati u Crnoj Gori tek onda kada budu znali da se njihova budućnost ne određuje partijskim vezama, već znanjem, radom i pravednim šansama. To je promjena kojoj moramo da se posvetimo bez kalkulisanja - poručio je Milatović.
Na pitanje da li je Crna Gora postala zemlja koja troši više na partije nego na budućnost odgovara da mu građani često kažu da partijsko zapošljavanje ostaje jedan od najvećih problema našeg društva i upravo jedan od glavnih razloga odlaska građana iz zemlje.&nbsp;
- Tragedija Crne Gore je što na mjesta odlučivanja u sistemu ne dolaze najbolji već često zapravo samo poslušni. I sa tom praksom moramo prestati. Crnogorska ekonomija mora da radi za ljude, a ne za privilegovane - ističe Milatović.
Zato u kontinuitetu i predlaže inicijative poput pomenute „obveznice za dijasporu“, upozorava na važnost domaćinskog upravljanja državnim preduzećima, te da ona više ne budu partijski plijen već motor ekonomskog razvoja.&nbsp;
- Hoćemo napredak koji se osjeti u novčaniku, ne samo na televiziji. Naš evropski put otvara šansu za nove investicije i radna mjesta. Naš uspjeh je kada ekonomija raste pošteno, na osnovu našeg znanja i rada, a ne kada se zadužujemo. Naša moć je u tome da se za svaki euro državnih para zna kako je potrošen i da svaka investicija bude korisna za građane i državu - naveo je Milatović.
Žele kredibilne investitore koji će ostvarivati profit i biti u funkciji razvoja crnogorske ekonomije.&nbsp;
<h2>Dvojno državljanstvo</h2>
Komentarišući potencijalno uvođenje dvojnog državljanstva za visokoobrazovane članove dijaspore koji su, iz profesionalnih razloga, morali da uzmu državljanstvo zemlje u kojoj žive i time automatski izgubili crnogorsko navodi da to pitanje često dolazi od dijaspore.
- To je tema koja zaslužuje ozbiljnu analizu i širok politički konsenzus u Crnoj Gori. Smatram da naša država treba da pronađe model koji bi omogućio čvršće, institucionalno i formalno povezivanje iseljenika sa maticom, jer je njihovo znanje, iskustvo i kapital dragocjen razvojni resurs za Crnu Goru. Istovremeno, važno je očuvati suverenost odlučivanja onih koji žive u Crnoj Gori. Zbog toga ovo pitanje mora biti uređeno pažljivo i uravnoteženo, uz uvažavanje interesa i dijaspore i građana u zemlji. Vjerujem da je najbolji trenutak da se pitanje dvojnog državljanstva otvori nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, kada će politički ambijent biti stabilniji, društvene tenzije manje, a evropski standardi jasno definisati modele koje uspješno primjenjuju druge države članice - ocijenio je Milatović.
<h2>Identitet</h2>
Na pitanje da li je danas, paradoksalno, postalo hrabro biti Crnogorac u Crnoj Gori odgovara odrično.
- Ne mislim da je postalo hrabro biti Crnogorac u Crnoj Gori. Oni koji su se tako istinski osjećali ranije, osjećaju se i danas. Danas je hrabrost biti pristojan i principijelan - odbiti logiku “naših i vaših“ i mjeriti ljude po djelima. To je put da Crna Gora bude dom svima i država ponosa onima koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, među kojima sam i ja - naveo je Milatović.
Crnogorski identitet je u temelju građanske, sekularne i evropske Crne Gore.
- Niko ne treba da se pravda što voli svoju državu, naciju ili jezik, to su Ustavom zaštićena prava. Crna Gora ne smije biti zemlja u kojoj se identitet koristi kao oružje. Mora biti zemlja u kojoj se svaki čovjek osjeća prihvaćeno i poštovano, a u kojoj se zajednički identitet gradi na slobodi, jednakosti i međusobnom uvažavanju - ocijenio je Milatović.
<h2>Skandal i Trinaestojulska</h2>
Komentarišući skandal oko dodjele Trinaestojulske nagrade, koji se završio se video-snimkom na kojem njen dobitnik Bećir Vuković krade telefon, te smatra li da smo stvarno dotakli dno, kaže da je 13. jul za Crnu Goru temelj identiteta: zavjet na slobodu, dostojanstvo i pravo da odlučuje o sopstvenoj sudbini u dvije različite epohe.&nbsp;
- Zato svako državno priznanje dodijeljeno povodom ovog datuma mora nositi težinu tih vrijednosti. Zloupotrebe u političke svrhe koje su godinama nagrizale ugled nagrade i obesmišljavale trud istinskih laureata - moraju ostati iza nas. Mislim da nas vrijednosti 13. jula obavezuju da ih nikada ne dovedemo u pitanje - zaključio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Zločinci ne zaslužuju ni počast ni spomenike, Amfilohiju posthumno odlikovanje zbog doprinosa očuvanju duhovne i kulturne tradicije Crne Gore

Pokretanje pitanja uvođenja dvojnog državljanstva, u trenutku kada Crna Gora ima priliku da „uhvati“ posljednji voz za Brisel, značilo bi da je evropska perspektiva Crne Gore trajno izgubljena.
To je ocijenjeno na panelu „Da li je potrebno mijenjati Zakon o crnogorskom državljanstvu?“ koji je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u okviru regionalnog projekta SMART Balkan - Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Osvrnuvši se na predlog Demokratske narodne partije (DNP) da se pitanje državljanstva u Crnoj Gori uredi kao u Turskoj, po modelu „plava karta“, odnosno rješenju po kojem bi naša država omogućila svojim iseljenicima bez crnogorskog pasoša da dobiju mnoga prava koja uživaju crnogorski državljani, izuzev biračkog, poslanica Civis-a Maja Vučelić je kazala da ne smijemo dozvoliti bilo kakvo mijenjanje Ustava kada je ova tema u pitanju.
- Prioritet Vlade treba da budu evropske integracije, ekonomske reforme i vladavina prava, a ne bilo kakve identitetske politike. Meni je žao što se nijesu pojavile kolege iz Demokratske narodne partije, koji su zapravo inicijatori ove ideje da ih zapravo pitamo zašto se sada spominje dvojno državljanstvo kada imamo neraščišćen birački spisak, kada imamo problem sa prebivalištem, kada imamo problem da nijesmo mogli riješiti recimo Šavnik, a zamislite šta bi se desilo da mi uvedemo dvojno državljanstvo da li bi to izazvalo nepovjerenje u sam izborni proces - kazala je Vučelić i ocijenila da politički akteri koji potenciraju teme poput dvojnog državljanstva, zakona o stranim agentima ili jezika, zapravo koče evropski put.
I to je, kaže, nešto zbog čega, ako se to bude u narednom periodu ponavljalo, treba razmotriti da li ti akteri treba da budu sastavni dio vlade.
<h2>Nije isto 200.000 i milion novih državljana</h2>
Poredeći Crnu Goru sa Turskom poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević je kazao da je Crna Gora mala država, a Turska je država od 75 do 80 miliona stanovnika i da je tu cijela suština i korijen ove priče.
- Nije isto dvjesta hiljada novih državljana u jednoj Crnoj Gori jer je to trećina trenutnog stanovništva Crne Gore i dvjesta hiljada ili pola miliona ili milion u jednoj Turskoj jer je to osamdeseti dio njenog stanovništva. Pritom, Turska ima potpuno drugačiju političku situaciju, državljani Turske koji predstavljaju tursku dijasporu i žive van Turske nijesu pod kontrolom drugih centara moći kada se govori o političkim uticajima, dok je situacija u Crnoj Gori sasvim jasna, oni koji bi dobili to crnogorsko državljanstvo bi dominantno bili pod kontrolom centara moći u Beogradu, Banjaluci, to je jedan isti centar moći makar trenutno, to je politički korijen problema - naveo je on.
Ocijenio je i da su, kako bi princip „plave karte“ funkcionisao u Crnoj Gori, potrebne ustavne izmjene. 
- Ako mi krenemo sa najboljom namjerom, a ja sam ubijeđen da oni koji predlažu princip „plave karte“ nemaju dobru namjeru Crnoj Gori, ali evo da krenemo sa najboljom namjerom u pokušaj realizacije toga, mi otvaramo temu ustavnih promjena u Crnoj Gori. Mislim da kada kremo da pričamo o ustavnim promjenama, da će svima u Crnoj Gori najmanje biti važna „plava karta“. Jer kad pokrenemo temu ustavnih promjena onda pokrećemo temu jezika, zastave, himne, grba i ostalih potpuno banalnih tema u ovom političkom trenutku. Ova priča je uvod i pokušaj da se otvori pandorina kutija, koja će na kraju otvoriti sve osim plave karte zbog koje se otvara - dodao je Zirojević.
Važno da Crna Gora zadrži rigidan pristup
Govoreći u kontekstu broja stanovnika i mogućim promjenama, Zirojević je kazao da je mišljenja da Crna Gora kao mala država na prilično trusnom političkom području mora zadržati rigidan pristup, kao i da bi u slučajevima malih država veći priliv novih državljana u potpunosti mogao da promijeni demografsku i političku strukturu države.
Predstavnik akademske zajednice u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu Zlatko Vujović se, govoreći o slučajevima izbornog inženjeringa, ilustrativno osvrnuo na slučaj izbornog procesa u Herceg Novom.
- U slučaju izbora u Herceg Novom analize su pokazale da ima 10.54 odsto duplo upisanih birača u birački spisak pored crnogorski, hercegnovskog u birački spisak Srbije i Bosne i Hercegovine, od toga čak 82 birača su trojno upisano. Imaju prebivalište i u BiH i u Srbiji i u crnoj Gori. Oni ostvaruju svoja biračka prava u sve tri zemlje - kazao je Vujović i dodao da vjeruje da inicijalna motivacija tih ljudi nije bila da utiču na ishod izbora.
Kako je pojasnio, moguće je da su htjeli da ostvare neku privilegiju poput plaćanja nižeg poreza, obrazovanja ili zdravstvenih usluga... 
- Pošto krše zakone, ti ljudi postaju lak plijen raznih aktera za namještanje izbora. Oni su potom primjer zloupotreba i uz sitne nadoknade oni se rotiraju na ovom tromeđu - kaže Vujović.
<h2>Princip dvostrukih aršina</h2>
Zirojević je kazao da danas imamo recimo informaciju da predsjednik Parlamenta Crne Gore ima dvojno državljanstvo, a da za to nemamo zvaničnu potvrdu, kao i da je to glavni problem.
- Tu se zaista jeste pokazao jedan princip dvostrukih aršina, da smo za Milojka Spajića u roku od nekoliko dana dobili informaciju, a za Andriju Mandića nijesmo mogli i dan danas nemamo tu informaciju - dodao je on.
Vujović je kazao da je važno naglasiti i da veliki broj crnogorskih državljana radi u drugim državama i da svoje pravo uživaju zakonito, što ne znači da ne može uživati svoja prava u Crnoj Gori.
- Miješa se mnogo toga, nije svako ko radi u inostranstvu nezakonito prijavio prebivalište u Crnoj Gori, nego ima puno pravo na to - ocijenio je Vujović.
Dodao je i da će Crna Gora u nekom trenutku imati desetine, pa i stotine hiljada ljudi koji će doći ovdje da žive i da, ukoliko liberalizujemo sistem, onda je pitanje ko će biti većina u zemlji.
- To ne govorim da li Crnogorci ili Srbi, nego da li domicilno stanovništvo koje uključuje i Crnogorce i Srbe i Bošnjake i Hrvate i Albance ili ćemo u nekom trenutku imati neku Nepalsko Bangladešku partiju koja će tražiti svoja prava u Crnoj Gori. To je realnost - kazao je Vujović.
<h2>Pitanje političke trgovine</h2>
Vučelić je kazala da misli da premijer (Spajić) ima sličan stav kao njen i da se tema dvojnog državljanstva neće pominjati bez ako bude bilo kakve namjere da se stopira evropski put.
Ponovila je da svako ko bude kočio naš evropski put treba da preispita da li treba da bude u Vladi ili ne, jer, kako je kazala, mi ovu šansu ne smijemo da propustimo.
Zirojević kaže da ga ne bi iznenadilo da se ova tema i pokrene.
- Ukoliko na jedan tas stavimo Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu a na drugi dvojno državljanstvo, nijesam siguran kako bi stvari u parlamentarnoj većini tekle. Da li spasiti Sašu Mujovića ili dovest sto, dvjesta hiljada novih državljana Srbije i glasača BiH, a onda i desetine hiljada iz Turske, Rusije, Ukrajine, Bangladeša, Nepala.. Uvjeren sam da će ekstremno desni dio parlamentarne većine gurati ovu priču, što u javnosti što interno. Da li će ovaj umjereniji dio parlamentarne većine na to pristati ostaje da vidimo, ali imajući u vidu pređašnja iskustva ja se ponašam kao da će to sjutra da se desi - zaključio je Zirojević. 
Vujović je mišljenja da bi otpor ovoj ideju bio previše jak, jer kako je kazao, to bi u ovom slučaju značilo da je u pitanju izborni inženjering i pokušaj falsifikovanja izbora. 
Panel se organizuje u okviru regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj panela je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Ideja o uvođenju dvojnog državljanstva koči evropski put Crne Gore

Narativ da je dijalog o srpskom jeziku i dvojnom državljanstvu tema koja izaziva podjele u društvu, klasična je zamjena teza, sa jasnim elementima društvene neodgovornosti, kazao je potpredsjednik Vlade Milun Zogović.
Kako je istakao, takvo pojednostavljivanje ima za cilj "očuvanje rigidnih diskriminatorskih tekovina prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici koje su na žalost i dalje na snazi."
- Da ne govorimo o logičkoj neodrživosti pristupa da je dijalog o otklanjanju diskriminacije koja narušava osnovna ljudska prava i ljudsko dostojanstvo najbrojnije jezičke i po rezultatima popisa druge po brojnosti nacionalne zajednice, „pitanje koje dijeli“. Pristup nametanja neophodnosti očuvanja važeće i aktuelne diskriminacije lišen je svih elemenata dobronamjernosti a što neophodno prati i nedostatak društvene i državničke odgovornosti. Gdje postoji dobra namjera i društvena odgovornost ne postoji dilema da li prednost treba dati dijalogu ili diskriminaciji. Još od vremena Sofista a i prije njih, dijalog je uspostavljen kao najbolji i najnapredniji instrument za iznalaženje rešenja i raspravljanje problema. Sva važna i velika pitanja se još od tog vremena ipak na kraju moraju rešavati dijalogom. Ne želim da vjerujem da je nivo crnogorske političke i društvene fantastičnosti dosegao do neslućenih visina gdje konceptualno diskriminacija dobija primat u odnosu na dijalog naveo je Zogović u saopštenju za javnost.
Prema njegovim riječima, ako je istrajavanje na diskriminaciji dominantan pristup, jasno je da nema mjesta dijalogu kao najprirodnijem instrumentu za traženje i iznalaženje rešenja.
- Da ne govorimo o ataku na zdravu logiku gdje se otvaranje širokog društvenog dijaloga o otklanjanju diskriminacije i potreba uvažavanja rezultata popisa stanovništva želi medijskim falsifikatom prestaviti kao tabu tema koja izaziva podjele. Baš kao što je jagnje uzvodno mutilo vodu vuku, tako se i traženjem dijaloga o tako bitnim temama kao što su pitanje srpskog jezika i dvojnog drževljanstva izazivaju društvene podjele. Podjele su davno izazvane pogubnom politikom bivšeg režima koja je napravila ustavni genocid nad srpskim jezikom. U momentu kada je srpskim jezikom govorilo 64,5 odsto građana Crne Gore, srpski jezik donosioci Ustava nisu prepoznali kao službeni. Istrajavnje na takvom pristupu je zapravo istrajavanje na konceptu podjela dok je potreba otvaranja dijaloga način da se kroz uvažavanje realnosti podjele prevaziđu. Apsurdno je objašnjavati prednosti koje ima dijalog u odnosu na važeću diskriminaciju čije su direktne posledice podjele društva. Zato pozivam sve političke i društvene aktere da politički rat objave diskriminaciji, a ne nikako dijalogu kako je to kod mnogih sada slučaj - kaže Zogović.
Neophodno je, ističe on, da protivnici dijaloga i zagovornici očuvanja diskriminatornog koncepta prema polovini stanovništva ove zemlje odgovore na pitanje u kojoj to državi EU većinski jezik nije službeni.
- Kao buduća članica EU Crna Gora mora poštovati evropske demokratske vrijednosti i standarde. Evropska Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva i prava, slobode, demokratije i ravnopravnosti. Osnovna intencija EU je da ne smije biti diskriminacije kada su u pitanju osnovna ljudska prava i slobode, to je upravo i dodatni razlog da naše društvo iznadje snage da kroz dijalog dodje do rešenja koja će otkloniti aktuelnu diskriminaciju. Time ćemo kao društvo potvrditi da zaista vjerujemo u proklamovane vrijednosti a ne da ih samo pominjemo deklarativno kako je u prošlosti bio slučaj. Upravo će odnos prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici biti najbolje mjerilo koliko zaista vjerujemo u demokratske tekovine kojima težimo - zaključio je Zogović.

Zogović tvrdi: Srpski jezik i dvojno državljanstvo ne stvaraju podjele

Dolaskom nekadašnjeg Demokratskog fronta na vlast, u Crnoj Gori se ponovo otvara pitanje uvođenja dvojnog državljanstva. Dok je trenutni zakon strogo ograničavajući u pogledu dvojnog državljanstva, inicijative poput “plave karte” koju je nedavno predložio Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije, ponovo su stavile ovo pitanje u fokus javnosti.
“Plava karta” je rješenje koje je, kroz izmjene Zakona o državljanstvu, Turska uvela 1995. godine. Ona se izdaje osobama koje su rođene kao turski državljani, ali su kasnije izgubile tursko državljanstvo, nakon što su preuzele državljanstvo druge zemlje. &nbsp;Korisnici “plave karte” imaju slična prava kao turski državljani, ali nemaju pravo glasa ili kandidovanja na izborima, niti na obavljanje javnih funkcija koje zahtijevaju državljanstvo.
Kneževićev predlog o uvođenju tzv. "plave karte", inspirisane turskim modelom, predviđa dakle davanje posebnog statusa crnogorskim iseljenicima i njihovim potomcima – omogućavajući im pristup pravima poput rada, obrazovanja i vlasništva, ali bez biračkog prava.&nbsp;
Međutim, procjene Društva statističara i demografa, govore da van zemlje živi preko 200.000 crnogorskih iseljenika. Crnogorsko zakonodavstvo, omogućilo im je, bez ikakve sankcije, da zadrže prebavalište bez obzira na to što su napustili Crnu Goru.
Zakon o izboru odbornika i poslanika propisuje da pravo glasa imaju svi državljani koje imaju prebivalište na teritoriji Crne Gore. Dakle, svi državljani koji se iz određenih poslovnih ili životnih razloga ne nalaze u Crnoj Gori a imaju prebivalište u njoj, ako se zadese u Crnoj Gori onog dana kada su izbori, mogu da glasaju jer su upisani u birački spisak. To je slučaj i sa iseljenicima, koji ne žive u Crnoj Gori, ali koriste biračko pravo suprotno onome što je intencija Ustava i zakona – da pravo glasa u zemlji imaju oni crnogorski državljani koji najmanje dvije godine žive u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>(Ne)prihvatljivi modeli</h2>
Iako se Kneževićev predlog predstavlja kao pokušaj povezivanja sa dijasporom i ispravljanje "istorijske nepravde", kritičari ga vide kao pokušaj uvođenja dvojnog državljanstva na mala vrata, uz moguće političke motive.&nbsp;
Takođe, poređenje Turske sa oko 85 miliona stanovnika i Crne Gore sa oko 630 hiljada u pogledu dvojnog državljanstava, nije na mjestu. Uz to, državno i političko uređenje Turske, nikako ne bi trebalo biti role model za Crnu Goru, jer, kao kandidatkinja za članstvo u EU, naša zemlja bi prije svega trebala da se vodi evropskim praksama, što je bila i poruka Brisela.&nbsp;
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da Crna Gora mora unaprijed informisati EU o svakoj namjeri u vezi sa dvojim državljanstvom, kako bi proces evropskih integracija ostao stabilan i transparentan.&nbsp;
U kontekstu Evropske konvencije o državljanstvu, koju je Crna Gora ratifikovala 2010. godine, države imaju pravo da samostalno uređuju pitanje višestrukog državljanstva, ali se preporučuje da to bude u skladu s načelima izbjegavanja apatridije i poštovanja osnovnih ljudskih prava.&nbsp;
Crna Gora, u nastojanju da očuva svoj interes, vodi “restriktivniju” politiku državljanstva.&nbsp;
Zakon o državljanstvu, koji je danas na snazi, donešen je 2008. godine, &nbsp;dvije godine nakon obnove nezavisnosti Crne Gore. Po njemu državljanstvo se stiče rođenjem, porijeklom, prijemom ili sporazumom o dvojnom državljanstvu sa drugom državom. Dvojno državljanstvo je dozvoljeno, jedino ako je stečeno prije proglašenja nezavisnosti Crne Gore (juna 2006.) ili ako sa drugom zemljom postoji bilateralni sporazum. Oni koji su neko drugo državljanstvo stekli nakon juna 2006. gube po automatizmu crnogorsko državljanstvo. Tako je makar predviđeno Zakonom, iako praksa pokazuje da mnogi crnogorski građani posjeduju i državljanstvo velikog broja zemalja, a naročito onih iz okruženja.&nbsp;
Članom 45 crnogorskog Ustava, previđeno je da onaj koji ima državljanstvo stiče pravo glasa nakon dvije godine prebivališta u Crnoj Gori. Promjena ovog člana zahtijevala bi podršku tri petine svih birača na državnom referendumu.&nbsp;
Dugogodišnja preporuka Venecijanske komisije i ODIHR-a je da se ukine rezidencijalni uslov za nacionalne izbore u skladu sa standardima. Međutim, implementacija tih preporuka nije jednostavna, jer za to ne postoji podrška dovoljnog broja građana.&nbsp;
“Čini se da je dužina prebavilšta od dvije godine za nacionalne izbore nerazumno ograničenje i u suprotnosti je s Kodeksom dobre prakse u izbornim pitanjima. Preporučuje se uklanjanje ove odredbe”, navodi se u Mišljenju.
Sama tema dvojnog državljanstva u Crnoj Gori, &nbsp;dodatno je opterećena složenim društvenim i političkim kontekstom, jer zadire u pitanja identiteta, odnosa prema iseljenicima, kao i očuvanja etničke i političke ravnoteže u zemlji.&nbsp;
Dok pojedini dvojno državljanstvo vide kao prirodan način da se odgovori na potrebe dijaspore, drugi u njemu prepoznaju rizik po suverenitet države i njenu političku stabilnost.
U društvu, kao što je crnogorsko, koje još uvijek gradi institucije i traži balans između domaćih interesa i međunarodnih obaveza, važno je da se ovakva pitanja rješavaju pažljivo, transparentno i u skladu sa evropskim standardima, a ne pod uticajem parcijalnih političkih interesa. &nbsp;Dok traje polemika &nbsp;o potrebi uvođenja dvojnog državljanstva u Crnoj Gori, donosimo pregled zakonskih rješenja u manjim evropskim državama i načinu na koji su ove zemlje riješile pitanje biračkog prava za one sa njihovim pasošem.&nbsp;
<h2>Baltičke zemlje:</h2>
<h3>Litvanija</h3>
Litvanija je jedna od zemalja koje dvojno državljanstvo dozvoljavaju samo u veoma rijetkim i izuzetnim slučajevima, najčešće kada je osoba koja posjeduje oba državljanstva dijete ili mlada osoba rođena u inostranstvu ili u mješovitoj porodici
Iako je 2024. godine održan referendum o promjeni Ustava kako bi se omogućilo šire priznanje dvojnog državljanstva, referendum nije uspio jer nije prikupljen dovoljan broj glasova. &nbsp;
Prema važećem zakonu, državljanin Republike Litvanije može istovremeno biti i državljanin druge države samo ako ispunjava neke od specifičnih uslova .
Na parlamentarnim izborima pravo glasa imaju svi litvanski državljani, bez obzira na to da li posjeduju i drugo državljanstvo. S obzirom na to da je dvojno državljanstvo u Litvaniji uglavnom zabranjeno i ograničeno na izuzetne okolnosti relativno je mali broj birača koji formalno imaju dva pasoša. Ali, ukoliko je birač ipak dvojni državljanin Litvanije i druge zemlje, postojanje drugog državljanstva ne utiče na njegovo pravo glasa u Litvaniji.
<h3>Letonija</h3>
Dvojno državljanstvo u Letoniji je dozvoljeno u određenim slučajevima, u skladu sa Zakonom o državljanstvu koji je stupio na snagu 1. oktobra 2013. godine. Građani Letonije mogu zadržati ili steći drugo državljanstvo ako je ono iz druge članice Evropske unije (EU), EFTA ili NATO-a, Australije, Brazila ili Novog Zelanda ili zemlje sa kojom Letonija ima sporazum o priznavanju dvojnog državljanstva (iako trenutno takav sporazum ne postoji). Takođe, dvojno državljanstvo moguće je, ako je stečeno uz posebno odobrenje Vlade Letonije zbog važnih nacionalnih interesa.&nbsp;
Djeca letonskih državljana mogu imati dvojno državljanstvo sa bilo kojom zemljom. Međutim, ako je drugo državljanstvo iz zemlje koja nije na listi dozvoljenih, po navršetku punoljetstva, ta osoba mora da izabere između letonskog i drugog državljanstva najkasnije do 25. godine života.
Što se tiče prava glasa, na parlamentarnim izborima mogu glasati samo državljani Letonije. Letonija takođe ima značajn broj nerezidenata, koji nemaju pravo glasa na nacionalnom, već samo na lokalnom nivou.&nbsp;
<h3>Estonija</h3>
Estonija, s druge strane, zadržala je najrestriktivniji stav prema dvojnom državljanstvu. Estonski zakon ne dozvoljava da punoljetna osoba posjeduje dva državljanstva istovremeno – djeci je privremeno dopušteno da imaju dva pasoša, ali se po navršenoj osamnaestoj godini života od njih zahtijeva da izaberu jedno. Estonija dvojno državljanstvo vidi kao potencijalnu prijetnju državnom suverenitetu, naročito u kontekstu velikog broja etničkih Rusa koji su ostali u zemlji nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Pravo glasa na nacionalnim izborima, u Estoniji imaju samo državljani Estonije.&nbsp;
&nbsp;Iako je do nedavno, državljanima zemalja koje nijesu članice EU, bilo dozvoljeno da glasaju na lokalnim izborima, izmjenom ustavnog amandmana iz marta ove godine, to pravo im je ukinuto. 93 od 101 poslanika u Estoniji, podržali su ustavni amandman kojim se ograničava pravo glasa za ovu kategoriju građana.&nbsp;
<h2>Ostale evropske zemlje:</h2>
<h3>Hrvatska</h3>
Hrvatsko državljanstvo se može steći bez potrebe za otpustom iz stranog državljanstva u određenim slučajevima, prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu.&nbsp;
Ti određeni slučajevi uključuju: osobe u braku s hrvatskim državljaninom, iseljenike i njihove potomke, osobe čiji prijem je u interesu Republike Hrvatske, maloljetnu djecu koja slijede roditelja, bivše hrvatske državljane koji traže ponovni prijem, te pripadnike hrvatskog naroda u inostranstvu. U tim slučajevima dozvoljeno je zadržavanje postojećeg stranog državljanstva.
Kada je u pitanju glasanje na izborima, to pravo u Hrvatskoj, imaju svi hrvatski državljani iznad 18 godina.
<h3>Slovenija</h3>
U Sloveniji je dvojno državljanstvo generalno ograničeno, ali se dozvoljava u određenim slučajevima – djeci iz mješovitih brakova (ako je dijete rođeno u mješovitom braku gdje je jedan roditelj slovenački državljanin, a drugi državljanin druge zemlje, dijete može imati oba državljanstva, u skladu sa zakonima te druge države), osobama koje stiču slovenačko državljanstvo izuzetnom naturalizacijom (npr. zbog doprinosa u nauci, kulturi ili sportu), kao i onima čija matična država ne dozvoljava odricanje od državljanstva ili to ne rješava u razumnom roku.&nbsp;
Takođe, ako postoji uzajamnost između Slovenije i druge države u pogledu dvojnog državljanstva, zadržavanje oba pasoša je moguće.&nbsp;
U standardnim slučajevima naturalizacije, odricanje od prethodnog državljanstva je obavezno, osim ako postoji neki od navedenih izuzetaka. Slovenački državljani koji naknadno steknu drugo državljanstvo ne gube automatski slovenačko, dok se oni rođeni u inostranstvu mogu odreći slovenačkog do 25. godine, pod određenim uslovima.&nbsp;
Građani Slovenije glasaju na osnovu prebivališta, dok strani državljani i iseljenici imaju pravo glasa u određenim uslovima – na lokalnim i evropskim izborima, putem pošte, kod kuće ili u inostranstvu. Pravo glasa imaju punoljetni građani.&nbsp;
<h3>Malta</h3>
Kada je Malta postala nezavisna država 21. septembra 1964. godine, zakon o državljanstvu Malte nije dozvoljavao dvojno državljanstvo, osim u slučaju maloljetnika. Oni su, da bi zadržali malteško državljanstvo, morali da se odreknu stranog državljanstva između 18. i 19. rođendana. Ukoliko to nijesu učinili, gubili bi malteško državljanstvo na dan svog 19. rođendana.
Ipak, izmjenama zakona iz 2000. godine, član &nbsp;Zakona o državljanstvu Malte (poglavlje 188) propisuje da je „svakom licu dozvoljeno da bude državljanin Malte, i istovremeno državljanin druge države.“
Dakle, nakon izmjena koje su usvojene 10. februara 2000. godine, građani Malte koji steknu strano državljanstvo mogu zadržati i malteško državljanstvo, dok stranci koji steknu malteško državljanstvo putem registracije ili naturalizacije takođe mogu zadržati to državljanstvo zajedno sa stranim. Ovo važi pod pretpostavkom da zakonodavstvo strane države ne zabranjuje dvojno državljanstvo svojim državljanima.
Što se tiče biračkog prava i dvojnog državljanstva, malteški zakoni predviđaju da morate imate ovjerenu dokumentaciju o dvojnom državljanstvu, ali ona ne utiče na biračku registraciju.&nbsp;
Međutim, mora biti zadovoljen kriterijum koji se odnosi na &nbsp;nacionalnost i druge ustavne kvalifikacione kriterijume, a registracija kao glasača nije automatska, već se glasač mora prijaviti da bi bio tako registrovan.&nbsp;
Na lokalnim izborima u Malti, pravo glasa imaju državljani EU koji žive na Malti, ukoliko imaju boravišnu dozvolu.&nbsp;
<h3>Luksemburg</h3>
U Luksemburgu, koji ima 653.000 stanovnika, podnosilac zahtjeva za dvojno državljanstvo mora živjeti u Luksemburgu najmanje pet godina. Građani s dvojnim državljanstvom koji ispunjavaju sve potrebne uslove, mogu glasati na izborima u Luksemburgu.
Pitanje dvojnog državljanstva u Crnoj Gori mora se posmatrati kroz prizmu očuvanja suvereniteta, političke stabilnosti ali i jasno definisanih pravila prebivališta.
U sadašnjim okolnostima, gdje stotine hiljada crnogorskih iseljenika formalno i dalje imaju prebivalište u zemlji – i samim tim i pravo glasa – svaka inicijativa koja se odnosi na proširivanje ili redefinisanje državljanstva, uključujući modele poput "plave karte", može imati dalekosežne političke i društvene posljedice.&nbsp;
Crna Gora definiše politiku državljanstva u skladu sa specifičnostima nacionalnih interesa i njenim demografskim karakteristikama. U tom smislu, pitanje dvojnog državljanstva razmatra se u kontekstu važećih zakonskih i administrativnih okvira. Modeli iz drugih zemalja, mogu poslužiti kao referenca, ali se primjenjuju u mjeri u kojoj su prilagođeni lokalnom kontekstu i potrebama crnogorskog društva.
Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Tekst je izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Kako male evropske zemlje regulišu dvojno državljanstvo

U Zagrebu i Briselu jača svijest o opasnosti da se Crna Gora zbog &nbsp;politika predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i aktivnosti drugih prosrpskih snaga u Crnoj Gori pretvori u „srpsku pokrajinu“ ili Bjelorusiju na obalama Mediterana - ocijenio je u hrvatski europoslanik Tomislav Sokol.
On je u intervjuu za Standard poručio da to drugim riječima znači da: one stranke čije je djelovanje suprotno temeljnim vrijednostima EPP-a nemaju šanse ući u porodicu Evropskih narodnjaka.
- Andrija Mandić i njegova stranka nijesu kompatibilni s vrijednostima koje EPP zastupa. On je proglašen četničkim vojvodom, ima jasne, štetne, političke, ideološke i operativne veze sa Srbijom i drugim stranim akterima, a njegova stranka je više puta djelovala protiv suvereniteta i sadašnjeg uključivog karaktera Crne Gore - ukazao je Sokol.
STANDARD: U Crnoj Gori smo nedavno imali skup predstavnika Evropske narodne stranke. Što je bio zapravo cilj tog skupa? Je li cilj uvući Pokret Evropa sad Milojka Spajića u EPP?
SOKOL: Krajem marta predstavnici stranaka članica Evropske narodne stranke okupili su se u Crnoj Gori da bi raspravljali o perspektivi proširenja Evropske unije na države jugoistočne Evrope.
Danas, nakon početka rata u Ukrajini, u Evropskoj uniji postoji obnovljena politička volja za postupnim proširenjem i za daljnjom evropskom integracijom država jugoistočne Evrope, a Crna Gora je najviše od svih država kandidatkinja napredovala na evropskom putu. Takođe, položaj i veličina Crne Gore jamče da njena integracija u strukture Evropske unije neće biti problem za Brisel.
Cilj okupljanja Evropskih narodnjaka u Crnoj Gori bio je poslati poruku o tome da EPP ostaje ključni podržavalac i pokretač procesa proširenja EU, zasnovanog na zaslugama i evropskim vrijednostima te da se Crna Gora mora oduprijeti stranim uticajima koji žele razoriti crnogorski identitet i udaljiti je od članstva u Evropskoj uniji.
EPP pažljivo prati političku situaciju u Crnoj Gori i spreman je na blisku saradnju sa strankama koje dijele evropska načela. Činjenica je da je (Milojko) Spajić generalno dobro prihvaćen na Zapadu, ali želimo vidjeti još ambiciozniji pristup prema evropskom putu Crne Gore.
Naravno, teško je u punom smislu govoriti o proevropskoj politici u situaciji u kojoj u vladajućoj koaliciji imate osobe koje su u jednoj državi članici proglašene za personae non gratae, a neki od njih zazivaju vojne saveze sa Srbijom, govore o ugroženosti pravoslavlja kao devedesetih i uopšteno su im prioriteti malo istočnije od Evropske unije.
STANDARD: U više navrata smo svjedočili da Andrija Mandić pokušava svoje političko djelovanje da predstavi kao djelovanje tipičnog evropskog konzervativca i narodnjaka. Prvi put se to dogodilo 2019, a nakon toga više puta zaključno s čestitkom Donaldu Trampu. Kako evropski narodnjaci gledaju na Novu srpsku demokratiju? Postoje li uopšte šanse da Mandićeva stranka bude jednog dana dio te grupacije?
SOKOL: Andrija Mandić i njegova stranka nijesu kompatibilni s vrijednostima koje EPP zastupa. On je proglašen četničkim vojvodom, ima jasne, štetne, političke, ideološke i operativne veze sa Srbijom i drugim stranim akterima, a njegova stranka je više puta djelovala protiv suvereniteta i sadašnjeg uključivog karaktera Crne Gore.
U Zagrebu i Briselu jača svijest o opasnosti da se Crna Gora zbog njegovih politika i aktivnosti drugih prosrpskih snaga u Crnoj Gori pretvori u „srpsku pokrajinu“ ili Bjelorusiju na obalama Mediterana. Drugim riječima, one stranke čije je djelovanje suprotno temeljnim vrijednostima EPP-a nemaju šanse ući u obitelj Evropskih narodnjaka.
STANDARD: Znate li da li još neko iz Crne Gore za članstvo? Imao sam prilike čuti, naravno neslužbeno, da je svojevremeno i Demokratska Crna Gora Alekse Bečića pokušavala, ali da nije uspjela.
SOKOL: Demokratska Crna Gora, na čelu s Aleksom Bečićem, u prošlosti je pokušavala ostvariti bliže odnose s EPP-om, a ti pokušaji nijesu rezultirali njihovim članstvom u EPP-u i to s razlogom. Iako se Bečić retorički predstavlja kao proevropski političar, postoji opravdana sumnja u njegovu iskrenost i dosljednost.
Evropska unija je svjesna pozadine donošenja rezolucije o Jasenovcu čime su neki politički akteri u Crnoj Gori pokazali da su pod direktnim upravljačem Beograda. Manipulisanje i iskrivljavanje istorijskih činjenica ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima između Hrvatske i Crne Gore u kojoj, čini se, neki još nisu prošli katarzu politike devedesetih godina, koja je bila pogrešna i krajnje štetna za crnogorski narod.
STANDARD: Kako je protekao posljednji sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje? Što nam možete reći mimo onoga što sadrži usvojena Deklaracija s preporukama?
SOKOL: Službeno, sjednica je protekla u radnoj i konstruktivnoj atmosferi. No, neslužbeno, došlo je do ozbiljnog razotkrivanja problema koje međunarodni partneri sve češće vide u Crnoj Gori, a o kojima sam dosta toga rekao u prethodnim odgovorima.
U tom smislu, bitan je bio inicijalno predložen tekst preporuka o kojima smo glasali, u koji se pokušalo uvrstiti neprihvatljivi dio kojim bi se insinuiralo da Hrvatska želi sabotirati evropski put Crne Gore. Širokom diplomatskom inicijativom uspjeli smo spriječiti da takva konstrukcija kompromituje tekst preporuka jer je Evropski parlament bio spreman zbog takve konstrukcije odbiti čitavi tekst preporuka o kojima smo glasali.
STANDARD: Ovdje se moglo čuti da je bilo interesantnog ishoda glasanja o nekim amandmanima. Što je bilo u tim amandmanima koji nijesu usvojeni?
SOKOL: Amandman koji sam predložio s koleginicom [Sunčanom] Glavak, ali kojeg nije podržala crnogorska strana (konkretno, predstavnici vladajuće koalicije), pa zbog toga nije prošao, odnosio se na problem uvođenja novih mogućnosti za sticanje dvojnog državljanstva na što sam više puta upozoravao. Uvođenje novih mogućnosti za sticanje dvojnog državljanstva moglo bi imati ozbiljne i dugoročne posljedice za procese donošenja odluka u Crnoj Gori, kao i za njen identitet.
Stoga sam amandmanom pozvao Crnu Goru da osigura da svaki novi zakonodavni akt bude u potpunosti usklađen s pravnom tekovinom Evropske unije. Kome nije jasno da se iza inicijative o novim mogućnostima sticanja dvojnog državljanstva krije nastojanje za izbornim inženjeringom od strane srpskih snaga, taj Crnoj Gori ne želi dobro.
STANDARD: Kako vidite sadašnje odnose Crne Gore i Hrvatske? Održavaju li redovne sastanke koje su dogovorili? Nakon prvog sastanka je objavljeno da su dogovoreni redovni sastanci predstavnika MVEP RH i MVP CG i da je „određena dinamika“, ali ništa više od toga nije objavljeno.
SOKOL: Hrvatska je u više navrata poslala jasnu poruku o tome da snažno podržava evropski put Crne Gore, ali ne može tolerisati one poteze koji idu protiv evropskih vrijednosti i protiv hrvatskih, ali i crnogorskih, nacionalnih interesa. Donošenje rezolucije o Jasenovcu posebno je problematično za odnose dviju država i narušava prijateljske odnose država koje su opterećene problemima iz prošlosti za koje je kriva pogrešna politika koja se provodila, nažalost, dijelom i iz Crne Gore, početkom devedesetih godina. Drago mi je da je crnogorska opozicija prepoznala o čemu se radi te nije podržala tu rezoluciju.
Osim toga, na primjer, pitanja pronalaska nestalih i odštete stradalnicima nadilaze bilateralne odnose dviju država jer se odnose na evropske vrijednosti koje ne mogu biti predmet kompromisa već moraju biti u cijelosti usvojene. Ukratko, Hrvatskoj je u interesu Crna Gora u Evropskoj uniji, ali Crna Gora koja je proevropska, prozapadna i suverenistička, a ne „drugo oko u glavi“ Beograda.
STANDARD: Vi i europoslanik Davor Ivo Štir ste u više navrata u EP ukazivali na suštinu problema današnje Crne Gore, a to je politika Beograda kojoj neki na vlasti ovdje služe. Dopiru li ti Vaši stavovi do drugih u EP? Zna li se izvan ove regije što se zapravo u CG događa?
SOKOL: U Evropskom parlamentu se sve više shvata da Crna Gora ima ozbiljan problem s vanjskim političkim uplivima, prvenstveno iz Beograda, ali i iz Moskve.
Pitanje najavljenih izmjena Zakona o državljanstvu, pokušaji narušavanja odnosa s Hrvatskom i relativizacija ratnih zločina prepoznaju se kao odstupanja od evropskih vrijednosti. Istovremeno, sve je veća svijest o tome da Crna Gora ne može deklarativno biti proevropska, a u praksi se voditi direktivama iz Beograda.
STANDARD: U CG svjedočimo interesantnoj dinamici unutar Vučićevog dijela vladajuće koalicije: Milan Knežević zastupa radikalne stavove, a Andrija Mandić se uzdržava, što reče početkom prošle godine Milojko Spajić, Mandić „šalje miroljubivije poruke od Dalaj Lame“. Kako Vi na ovo gledate?
Sokol: Milan Knežević, Andrija Mandić i Aleksa Bečić promovišu istu politiku, onu koja je prvenstveno u funkciji stranih interesa, a ne crnogorskih. Mandićeve umirujuće izjave, koje su Spajiću čak djelovale „miroljubivije od Dalaj Lame“, samo su kozmetika. Očito je da on i Knežević igraju uloge dobrog i lošeg policajca, ali to je sve predstava za javnost. Stvarna politika se vidi kroz podršku idejama koje potkopavaju suverenitet Crne Gore i dovode do stranog uplitanja u unutrašnje stvari koje su od vitalnog interesa za opstanak Crne Gore.
Ako zaista dođe do uvođenja novih mogućnosti sticanja dvojnog državljanstva doći će do stvaranja novog biračkog tijela po mjeri Beograda, što je direktna prijetnja ne samo evropskom putu, nego i opstanku crnogorske države kakvu danas poznajemo.
Na kraju, sve se svodi na jedno ključno pitanje, a to je hoće li PES imati snage biti garant evropskih integracija ili će biti samo politička fasada hegemonističkog koncepta „srpskog sveta“? Vrijeme će pokazati, ali EU pozorno prati razvoj političkih događanja u Crnoj Gori.

Sokol: U Briselu jača svijest o opasnosti da Mandić pretvori Crnu Goru u Bjelorusiju na Mediteranu

Savez Srba iz Crne Gore – Beograd dostavio je &nbsp;Skupštini &nbsp;i Vladi Crne Gore Studiju koju je izradio &nbsp;Institut za uporedno pravo Republike Srbije, a odnosi se na na temu dvojnog državljanstva, prenosi Antena M.
- Savez Srba iz Crne Gore u Beogradu je veoma zainteresovan za dobijanje dvojnog državljanstva za sve Srbe koji su porijeklom iz Crne Gore, a posebno za Srbe koji su rođeni u Crnoj Gori- navodi se u dopisu.
Kako pišu pojedini srpski &nbsp;mediji i portali, Savez Srba iz Crne Gore predlaže &nbsp;da se pristupi potpisivanju bilateralnog sporazuma sa Republikom Srbijom, a da se donese Zakon koji bi riješio problem državljanstva za građane koji su izbjegli iz bivših republika SFRJ, a koji žive više od 39 godina u Crnoj Gori.

Beograd: Savez Srba iz Crne Gore traži od crnogorske Skupštine i Vlade usvajanje Zakona o dvojnom državljanstvu

Dajte da naša pitanja rješavamo u našim institucijama. Nemojte da to radimo u okviru nekih ambasada u kasnim večernjim časovima - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon što su premijer Milojko Spajić i opozicija - Demokratska partija socijalista (DPS), Evropski savez i Hrvatska građanska inicijativa (HGI) potpisali sporazum u prostorijama Delegacije Evropske unije kojim su se saglasili da Venecijanska komisija (VK) da mišljenje o ustavnosti prestanka mandata sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović.
On je istakao da imamo naše državne institucije i da nam nijesu više potrebne strane ambasade za određene dogovore - koliko god da su dobronamjerne.
- Mi imamo institucije, te institucije biraju građani, mene su izabrali građani, poslanike u Skupštini su birali građani. Dajte da naša pitanja rješavamo u našim institucijama. Nemojte da to radimo u okviru nekih ambasada u kasnim večernjim časovima - poručio je Milatović.
Ocijenio je da je ovaj sporazum dobar korak naprijed ako će se opozicija vratiti u skupštinske klupe i ako ćemo dobiti funkcionalnu Skupštinu.
- Ne možete imati funkcionalnu skupštinu bez pozicije i opozicije u skupštinskim klupama. Ono što želim takođe da kažem je da Skupština zaista ima jednu dodatnu važnost u kontekstu nadzorne uloge u odnosu na izvršnu vlast. U prethodnom periodu ta nadzorna uloga Skupštine nekako je izostala. Volio bih da, recimo, u narodnom periodu, dodatno, nakon povratka opozicije, ali prije svega i u kontekstu onoga što su predstavnici pozicije u skupštinskim klupama, građani Crne Gore od poslanika u skupštini vide puno kvalitetniju nadzornu ulogu - naveo je on.
Sa druge strane je rekao da neće da ulazi u partijske razmirice koje trenutno postoje.
<h2>STAVLJANJE DEMOKRATIJE PO STRANI</h2>
Na pitanje smatra li, u kontekstu postignutog sporazuma, da pitanja dvojnog državljanstva i jezika trenutno treba da budu stavljena po strani, Milatović je odgovorio da bi to bilo kao da da demokratiju stavljamo po strani.
- Mislim da to nije dobro i da je svaka tema legitimna da bude otvorena. Ali mi trebamo da imamo dovoljno zrelosti, ta se zrelost naravno reflektuje kroz dialog koji se vodi u Skupštini između opozicije i pozicije, da rješavamo neke teme koje možda nijesu lake da budu riješene. I u tom smislu vidio sam da je sporazum potpisan opet u jednoj stranoj ambasadi. Ja mislim da to nije dobra praksa - kazao je Milatović.
Dodaje da bi volio i da vidi puno više razgovora, rasprava i konkretnih rješenja u odnosu na ono što su svakodnevni problemi građana.
- Vraćam se na, recimo, jednu inicijajivu koju sam uputio i Vladi Crne Gore, koja se tiče problema svakodnevnih građana, a to su visoke cijene - kazao je Milatović dodajući da nije vidio previše razgovora na tu temu.
<h2>OKO ZAKUPA PLAŽA NEOPHODNA TRANSPARENTNOST</h2>
U tom kontekstu je pomenuo i sektor turizma.
- Vidite jedan pad prometa u turizmu, pad prihoda od turizma, koji se dešava prvi put u prethodnih 20 godina. Mi u Skupštini ne vidimo previše razgovora upravo na ove teme koje ja mislim da su suštinski najvažnije - ocijenio je Milatović.
Milatović je komentarisao i razgovor sa predsjednikom Opštine Ulcinj Gencijem Nimanbeguom u vezi za tenderom za zakup plaža.
- Velika plaža je veliki resurs Crne Gore - prije svega resurs grada Ulcinja, ali onda naravno cijele države. I ono što ja kao predsjednik i u tom telefonskom razgovoru koji sam imao sa predsjednikom Opštine, istakao sam jednu zabrinutost koja postoji i u samom gradu Ulcinju, među građanima Ulcinja. Mislim da je, kad su u pitanju tako važne teme, neophodna puna i potpuna transparentnost - ocijenio je on.
Ističe da je iz medija vido da je jedna firma koja se prijavila, u Crnoj Gori se registrovala nakon što je istekao prvobitni rok za taj tender.
- Sad zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režimima Mila Đukanovića, kako bi opozicija reagovala? Postavljam to pitanje. Tender je trebalo da se završi, čini mi se do početka marta, produžen je za nekih nedelju dana, onda dolazi neka firma iz inostranstva, registruje se po prvi put, nakon što je tender trebalo da bude završen i dobija na tenderu. E sad, postavljam pitanje, kako bi reagovale partije trenutno parlamentarne većine da je takva situacija se desila za vrijeme prethodnog režima? - upitao je predsjednik.&nbsp;
<h2>ŠTO PRIJE RIJEŠITI PITANJA SA HRVATSKOM</h2>
U odnosu na poruku ministra spoljnih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana da bi bilo dobro usvojiti rezoluciju kojom se osuđe agresija na Dubrovnik, Milatović je kazao da je imao jedan vrlo jasan stav još prošle godine - da je nažalost, loša politika, koja je početkom devedesetih postojala u Crnoj Gori, doprinijela i razaranju te naše bivše države.
- Ali nekako stalno, to vam je kao u onoj pjesmi, kada se gradi Skadar na Bojani, preko dana majstori sagrade, pa onda preko noći vile razruše. Dajte da se ne vraćamo non stop na neke rezolucije. Ja sam i prošle godine rekao &nbsp;poslanicima ,,nemojte to da radite". U tom smislu, ja sam pristalica da zaista riješimo ova otvorena pitanja koja postoje. Kritikovao sam prošle godine onu rezoluciju, ne zbog toga što treba negirati genocid u Jasenovcu, koji se desio, nego zbog toga što sam smatrao da ćemo mi smanjiti i oslabiti našu pregovaračku poziciju u otvorenim bilateralnim pitanjima koja imamo sa Republikom Hrvatskom - naveo je Milatović.&nbsp;
Traži, kako je rekao, da se uradi nešto kako bismo što prije u dobroj vjeri riješili pitanja sa zvaničnim Zagrebom.
- A isto tako pozivam i zvaničn Zagreb da dodatno pokažu razumijevanje prema Crnoj Gori. Ja mislim da je sjajna vijest što predsjednik Milanović krajem marta dolazi u zvaničnu posjetu Podgorici na moj poziv. On nakon Ljubljane bira da dođe u Podgoricu. Dajte da u tom duhu šaljajmo dobre poruke - poručio je Milatović.
Odrično je odgovorio na pitanje hoće li biti na izborima u Nikšiću.

Milatović: Dajte da naša pitanja rješavamo u našim institucijama, pitanje dvojnog državljanstva legitimna tema

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić smatra da je potezanje pitanja dvojnog državljanstva i srpskog jezika pred izbore u Nikšiću pokazatelj nedostatka svijesti za realne potrebe građana.
Čarapićeva izjava dolazi nakon što je lider koalicije Za budućnost Crne Gore i predsjednik Skupštine Andrija Mandić u intervjuu za Politiku rekao da se ulazi u fazu otpočinjanja širokog dijaloga o inicijativi za proglašenje srpskog jezika službenim u Ustavu Crne Gore, te da će njegov pravni tim detaljno proučiti i "plavi kartom" kao jednu vrstu pristupa statusa državljana jedne zemlje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.9963%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-otpocinjemo-sirok-dijalog-srpski-ne-moze-biti-jezik-drugog-reda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Potezanje pitanja dvojnog državljanstva i srpskog jezika pred nikšićke izbore je pokazatelj nedostatka svijesti za realne potrebe građana i obilje neznanja kako da se radi posao u opštem interesu. Prosto - nemaju plan za Nikšić pa im stoga i ne treba više davati povjerenje - poručio je Čarapić, čija partija je u Vladi sa Mandićevim predstavnicima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCarapicVasilije%2Fstatus%2F1898704664477958466&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Čarapić kritikuje Mandića: Nemaju plan za Nikšić pa im ne treba više davati povjerenje

Nećemo podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budemo dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, poručio je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević u emisiji na Adria TV.
- Želimo da znamo šta je problem da oni ljudi koji su trenutno u Srbiji, a koji su zbog nakaradnih zakona ostali bez crnogorskog državljanstva jer smo živjeli u zajedničkoj državi sa Srbijom, koji su rođeni u Crnoj Gori, koji ovdje imaju kuće, imanja familije, grobove, ne mogu da dobiju plavu kartu- rekao je on.
Postojala je priča, kako je kazao, kako će se oni naći u biračkom spisku.&nbsp;
- Evo sad nudimo turski model - nije ruski, nije srpski, nego turski. Van granica Turske živi osam miliona Turaka. Oni su riješili njihov status na način što su im svima dodijelili plave karte. Plava karta znači da imaju prava i obaveze kao i svi državljani Turske koji žive u matičnoj državi, izuzev prava glasa. Kad umre vlasnik plave karte, tu kartu nasleđuje njegova porodica- precizirao je Knežević.
Pita se imamo li pravo da se odreknemo 200 hiljada ili 300 hiljada ljudi koji direktno vode porijeklo iz Crne Gore.
- Pritom, svi su drugi, neću da griješim dušu za Bošnjake, dominantno riješili pitanje dvojnog državljanstva-i sa Hrvatskom, i sa Albanijom i sa nekim drugim državama. Da vas ne podsjećam na period referenduma, kad su se neki protivzakonito našli u biračkom spisku i iskoristili pravo glasa da glasaju na referendumu za nezavisnu Crnu Goru. Doveli su ih preko okeana i iz Zapadne Evrope, a došli su tad u Crnu Goru i nikad više. Oni se i sad nalaze u biračkom spisku, a nemaju prebivalište u Crnoj Gori- naglašava Knežević.
S druge strane, naveo je njegov lični primjer.
- Ja sam crnogorski državljanin. Moja supruga je crnogorski državljanin, istovremeno i srpski državljanin. Ima srpsku ličnu kartu i pasoš. Dijete mi se rodilo u Beogradu i moje dijete nije moglo da bude crnogorski državljanin. Znate zašto? Zato što moja supruga nema crnogorsku ličnu kartu i crnogorski pasoš. A ovdje joj je rođen i otac i majka i đed i prađed i prababa… Svi su joj rođeni u Crnoj Gori- saopštio je Knežević.
Dodaje da je i on sam morao dijete da uvedem u Crnu Goru na ličnu kartu za privremeni boravak.
- Moje dijete ima srpsko državljanstvo i nije moglo da dobije crnogorsko državljanstvo. Ima li moje dijete pravo da bude crnogorski državljanin kao što su mu otac i majka? Imaju li na desetine hiljada građana Crne Gore koji žive u Srbiji pravo da dobiju crnogorsko državljanstvo, ili makar tu plavu kartu- ističe Knežević u emisiji „Fakti“ Adria televizije.
Kaže da se nedavno u Beogradu sreo sa Crnogorcima koji se tako nacionalno izjašnjavaju.
- Ne izjašnjavaju se kao Srbi i mislim da su na referendumu 2006. glasali za nezavisnu Crnu Goru. U međuvremenu su ostali bez crnogorskog državljanstva. Mole i preklinju da se riješi ovaj problem koji opterećuje ogroman broj porodica. Šta njima predstavlja problem? Vidio sam da im je zasmetao moj govor u Sremskoj Mitrovici gdje sam govorio o crnogorskim državljanima. Oni kažu da u Srbiji ima oko 20.000 Crnogoraca. E, tu je problem. Znači vi samo za državljane Crne Gore smatrate one koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci. Znači, samo onih 20.000 koji su se izjasnili kao Crnogorci imaju pravo da apliciraju?- smatra Knežević
Ističe da je to ''fašizam“.&nbsp;
- Dakle, ja kao Srbin u Crnoj Gori nemam pravo da se osjećam ravnopravan sa nekim ko se nacionalno izjašnjava kao Crnogorac, prema njihovom tumačenju. Šta ćemo sa onim crnogorskim državljanima koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi? Jesu li oni vanzemaljci, šta su oni? E, tu je muka njima sad i više nemaju argumentaciju. Kad ja kažem, evo plava karta rješava i neće biti u biračkom spisku. Kažu, ali mogu kroz prebivalište. Ali i po sadašnjem zakonu ako neko promijeni prebivalište i ostane da živi u Crnoj Gori poslije određenog vremena stiče pravo da aplicira za crnogorsko državljanstvo bez ikakvih smetnji. Ne mogu ja da zabranim mojoj sestri od strica ako želi da se vrati da živi u Zeti- naveo je Knežević.
Lider DNP-a očekuje podršku za njihov model uvođenja plave karte, i to dominantno od kolega iz Bošnjačke stranke.

Knežević: Nećemo podržati rekonstrukciju Vlade bez jasnog vremenskog okvira o pitanjima dvojnog državljanstva

Opozicija u Crnoj Gori predvođena Milom Đukanovićem prijeti građanskim ratom ako njihovi rođaci, prijatelji, kumovi u Srbiji koji imaju kuće u Crnoj Gori, imanja i grobove dobiju dvojno državljanstvo jer misle da će se naći u biračkom spisku, kazao je predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
Knežević je to poručio iz Beograda gdje boravi povodom obilježavanja Dana državnosti Srbije, a sinoć je govorio i na skupu u Sremskim Karlovcima pod nazivom “Srećemo se na Sretenje“ na koji je pozvao predsjednik Aleksandar Vučić.
Sada već tradicionalno kada je u Beogradu, Knežević je gostovao na TV Prva, gdje je opet potencirao priču o dvojnom državljanstvu, namećući tu temu kao centralnu u javnom diskursu.
- U Srbiji u ovom trenutku najmanje 20.000 njenih državljana koji imaju korijene u Crnoj Gori i rođeni su tu, čija su djeca rođena u Crnoj Gori, ali su za vrijeme državne zajednice ili ranije prešli da žive u Srbiju, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, niti to pravo mogu da ostvare u Crnoj Gori. Bitno mi je da zajedno da državnim rukovodstvo Srbije na čelu sa Aleksandrom Vučićem pokrenem tu inicijativu, kako bismo te ljude institucionalno zadovoljili jer ispade da smo jedino mi Srbi kurdi Balkana, svi ostali su riješili pitanje državljanstva - rekao je Knežević.
On je rekao da je spreman da razgovara i o takozvanom modelu "Plava karta" koji se primjenjuje u Turskoj.
- Osam miliona građana koji vode porijeklo iz Turske živi u Evropi. Turska je riješila njihov status tako što im je dala tkz. "Plavu kartu". Ona podrazumijeva sva prava i obaveze koja imaju turski državljani koji žive u Turskoj, izuzev prava glasa. Spreman sam da razgovaram i o tom modelom - naveo je Knežević.
<h2>"Geopolitički procesi kroz zloupotrebu tragedije i mladih"</h2>
Knežević se osvrnuo i na višemjesečne proteste studenata u Srbiji koji traže procesuiranje odgovornih za pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu koja je usmrtila 15 ljudi.
Smatra da su studenti zloupotrijebljeni i da su njihovi zahtjevi prešli u političke kojima je cilj stvaranje prelazne Vlade. Smatra da se radi o geopolitičkim procesima kroz zloupotrebu tragedije i mladih kako bi došli do vlasti bez organizovanja izbora.
Sve mu, kako kaže, djeluje "na revoluciju koju je preživio 2000. godine" koju su vodili Otpor i DOS.
- Ja sam jedan od onih koji su podržali proteste u dijelu koji se odnose da se istraži sve što se desilo u Novom Sadu, da se svi oni za koje se sumnja da su kroz koruptivno ili kriminalno djelovanje doprinijeli tome, budu procesuirani i osuđeni. Ali nakon konferencije Vučića, kada je ispunio sve zahtjeve studenata, mislim da oni više nemaju smisla i logičko uporište i prešli su u političke zahtjeve koji idu u pravcu stvaranja prelazne vlade koju bi trebalo da izabere nekakva rektorski kolegijum. Uz svo uvažavanje, smatram da za dva i po mjeseca da dostavite svu dokumentaciju, da Tužilaštvo podigne optužnicu za tako ozbiljan predmet i da nakon toga opet smatrate da to nije dovoljno i da treba da se pročita svih tih 6.000 strana koje su date Građevinskom fakultetu, pa da protestantni biraju ko treba da procesuira to što je njima stiglo, da li je to adekvatno i stručno - dovodi nas u jedan lavirint gdje vidite da nema želje za razgovor - naveo je Knežević.
Potom je pitao da li su studenti pročitali obimnu dokumentaciju i "da li su dovoljno kvalifikovani da mogu da znaju da li među 6.000 strana ima nekih nepravilnosti i može li da se ugrozi dokazni postupak vezano za podignutu optužnicu". Mišljenje je da je jedino rješenje razgovor.
- Mladi treba da razgovaraju ili sa predsjednikom državom, ili premijerom, ili sa predsjednicom Skupštine, ili da saopšte koga vide kao nadležnog. Ne možete reći da je Aleksandar Vučić kriv za sve i da sve probleme rješavamo tako što ćemo ga "baciti s balkona", a kad pozove na razgovor, kažemo da on nije nadležan. Oni koji to govore mislim da ne ide iz njihove glave, već dobijaju kao matricu djelovanja koja je napravljena vani - uvjeren je Knežević.

Tamara Klikovac

Knežević nastavlja bitku za dvojno državljanstvo: Očekuje pomoć Vučića, crnogorsku opoziciju optužuje da prijeti građanskim ratom

Crnogorski para stonoteniser Luka Bakić plasirao se u četvrtfinale Evropskog prvenstva u Helsingborgu, nakon što je u posljednjem kolu grupne faze savladao Njemca Mia Vagnera ubjedljivim rezultatom 3:0.
Bakić je takmičenje u prvoj grupi završio sa polovičnim učinkom – juče je poražen od vodećeg na svjetskoj rang-listi, Francuza Matea Bohasa (3:1), dok je današnji trijumf potvrdio njegov prolazak među osam najboljih.
Presudan u meču protiv Vagnera bio je drugi set, u kojem je crnogorski reprezentativac spasio četiri set lopte, a potom realizovao svoju treću šansu za vođstvo 2:0. U trećem setu se brzo rezultatski odvojio i sigurno priveo meč kraju.
Bakić će sjutra, u 13.45 časova, igrati za medalju protiv debitanta na šampionatu, Španca Marlona Lopeza, koji je današnjom pobjedom nad Poljakom Pavelom Vlodikom (3:2) osvojio prvo mjesto u grupi. Lopez je turnir otvorio porazom od Filipa Radovića.
Ovo je za Bakića drugo uzastopno četvrtfinale Evropskog prvenstva, nakon Šefilda 2023, a prethodno je bio među najboljima i na Svjetskom prvenstvu u Granadi, kao i na Paraolimpijskim igrama u Tokiju.
<h2>Diskvalifikacija Filipa Radovića</h2>
Iako je Radović izborio četvrtfinale pobjedom nad Marlononom Lopezom (3:1), njegov nastup na Evropskom prvenstvu okončan je diskvalifikacijom.
Nakon iznenađujućeg poraza od Vlodike u drugom kolu grupne faze, Radović je bacio reket, koji se odbio od poda i oštetio elektronski displej na stolu.
Incident je prijavio sudija Matej Hamran, a u obrazloženju se navodi da je Radović udaljen sa takmičenja zbog neprimjerenog ponašanja i materijalne štete, u skladu sa pravilnikom ITTF-a (član 3.5.2.8 Pravilnika za međunarodna takmičenja).
Četvrtfinalni i polufinalni mečevi u kategoriji S10 igraju se sjutra, dok je finale zakazano za nedjelju. Za plasman u polufinale, osim Bakića i Lopeza, nadmetaće se Bohas – Vlodika, Hoze Manuel Ruiz – Patrik Čajnovski i Igor Mištal – Kristijan Gardoš.

Bakić u četvrtfinalu Evropskog prvenstva, Radović diskvalifikovan nakon incidenta

Kontinuiran, posvećen i sistemski rad na unapređenju položaja manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica ključan je za stabilnost, demokratiju i ekonomski napredak društva – ocijenjeno je na regionalnoj konferenciji o nacionalnim manjinama, održanoj danas u Podgorici.
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Gjeka istakao je da Crna Gora sa posebnom pažnjom prati standarde ljudskih i manjinskih prava i aktivno radi na stvaranju povoljnijeg ambijenta za njihovu zaštitu i unapređenje.
- Naš doprinos oblasti unapređenja i zaštite manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica mora biti kontinuiran i posvećen, kroz aktivnosti koje podstiču demokratiju, mir i ekonomski prosperitet - poručio je Gjeka.
Visoki komesar OEBS-a za nacionalne manjine Kristof Kamp ocijenio je da zemlje Jugoistočne Evrope imaju veliki potencijal da kroz politike povezane sa raznolikošću i multietničkom strukturom podstaknu novi talas ekonomskog rasta.
On je istakao da „ekonomski razvoj i bolji životni standard predstavljaju zajednički prioritet“ te da upravo te potrebe mogu objediniti građane različitih jezičkih, etničkih, kulturnih ili vjerskih identiteta.
- Nadam se da će konferencija podstaći nove ideje i praktična rješenja kako da se raznolikost bolje iskoristi kao pokretač ekonomskog razvoja i otvaranja radnih mjesta - kazao je Kamp.
Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasador Jan Haukas, naglasio je da je „raznolikost izvor snage“, ističući da društva postaju stabilnija, inovativnija i prosperitetnija onda kada se svaki pojedinac osjeća ravnopravnim i uvažеним.
Regionalna konferencija „Podsticanje ekonomskog razvoja u raznolikim društvima u Jugoistočnoj Evropi“ organizovana je u saradnji Ministarstva ljudskih i manjinskih prava i Kancelarije Visokog komesara za nacionalne manjine OEBS-a. Događaj je okupio visoke zvaničnike, eksperte i predstavnike institucija i organizacija iz regiona.
Učesnici su poručili da bez pouzdanih podataka, usklađenih politika i većih ulaganja u zapošljavanje, energetiku i mikrofinansijske programe ne može biti održive i inkluzivne integracije. Zemlje regiona, zaključeno je, ostaju posvećene jačanju politika u skladu sa evropskim standardima i unapređenju socio-ekonomskog položaja svih zajednica.

Regionalna konferencija u Podgorici: Kontinuirana briga o manjinskim pravima ključna za demokratiju i razvoj

Poštovanje ljudskih, a posebno manjinskih prava, preduslov je demokratije i ukupnog društvenog razvoja, poručeno je sa sastanka ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Gjeke i potpredsjednika Skupštine Republike Kosovo Nenada Rašića.
Kako je istakao ministar Gjeka, Vlada Crne Gore manjinske narode i druge manjinske nacionalne zajednice vidi kao važne partnere u evropskim i integracionim procesima.
– Crna Gora ne može biti prosperitetna ukoliko svi njeni građani i građanke nemaju jednake mogućnosti da ostvare svoja prava, slobode i puni potencijal – kazao je on.
Potpredsjednik Rašić, koji je u Podgorici učestvovao na regionalnoj konferenciji o podsticanju ekonomskog razvoja u raznolikim društvima Jugoistočne Evrope, naglasio je značaj inicijativa koje jačaju međuetnički dijalog i doprinose uspješnom suživotu.
Sagovornici su se saglasili da je za stabilniji i inkluzivniji Zapadni Balkan neophodno dodatno jačati partnerstva, unapređivati mehanizme saradnje i kontinuirano raditi na unapređenju zaštite manjinskih prava. Samo tako, poručili su, zemlje regiona mogu osnažiti svoje političke, društvene i ekonomske kapacitete i obezbijediti uslove za puno uživanje prava i sloboda svih građana i građanki.

Poštovanje manjinskih prava temelj stabilnog i inkluzivnog društva

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da je tokom sastanka sa visokim zvaničnikom Stejt departmenta Brendanom Hanrahanom razgovarao o unapređenju strateškog partnerstva Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, posebno u oblastima bezbjednosti i ekonomske saradnje.
Milatović je naveo da su sagovornici bili jedinstveni u ocjeni da su vladavina prava i politička stabilnost ključni preduslovi za privlačenje američkih investicija u Crnu Goru.
- Crna Gora i Sjedinjene Države nastaviće da jačaju strateško partnerstvo utemeljeno na prijateljstvu, NATO savezništvu i 120 godina diplomatskih veza - poručio je predsjednik.
On je najavio da će u narednom periodu fokus biti na intenziviranju ekonomskog dijaloga, kako bi odnosi dvije države dobili novu dinamiku i donijeli konkretne koristi građanima Crne Gore.

Milatović: Jačanje partnerstva Crne Gore i SAD prioritet

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Tag: dvojno-drzavljanstvo