<p>Nećemo nijemo posmatrati isplaniranu igru sa službenim jezikom, niti kreiranu zamisao da se kroz dvojno državljanstvo stvore uslovi da se o sudbini Crne Gore odlučuje van njenih granica. To je crvena linija čiji prelazak građanska i evropska Crna Gora neće mirno posmatrati, poručio je gradonačelnik Cetinja <b>Nikola Đurašković</b>.</p>
<p>Na Cetinju se danas obilježava 13. novembar Dan oslobođenja Cetinja i Dan Prijestonice. Tim povodom Đurašković je poručio da mu je izuzetna čast da pozdravi sve prisutne na Svečanoj sjednici povodom obilježavanja 13. novembra.</p>
<p>- Datuma koji s ponosom slavimo kao praznik slobode, hrabrosti i nepokolebljive borbe našeg naroda - rekao je Đurašković.</p>
<p>Na samom početku, Đurašković je građanima Cetinja čestitao Dan Prijestonice i Dan oslobođenja Cetinja, "vjekovne prijestonice Crne Gore, simbola nacionalnog identiteta, kolijevke slobode i istorijskog pamćenja i trajanja naše države".</p>
<p>- Na ovom mjestu pod Lovćenom, u gradu muzeja i ambasada, kulturno-istorijskom centru Crne Gore, rađala se neprolazna misao našeg najvećeg pjesnika i vladike, Petra II Petrovića Njegoša, te u tom duhu želim da svim građankama i građanima Crne Gore čestitam i Njegošev dan, crnogorski praznik kulture i simbol našeg duhovnog i istorijskog nasljeđa - naveo je Đurašković.</p>
<p>Ističe da je današnja svečanost vezana za događaj koji je značio još jednu u nizu istorijskih prekretnica kroz vjekovno trajanje i postojanje Cetinja.</p>
<p>- Na ovaj dan 1944. godine, pod junačkom komandom Nikole Banovića, jedinice Desete crnogorske brigade, Lovćenskog partizanskog odreda i Prvog bataljona Šeste crnogorske brigade oslobodile su naš grad od fašističkog okupatora, vraćajući Cetinju temelj njegovog postojanja - nezavisnost i slobodu - rekao je Đurašković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DcONgxAeJ0ZI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Kako navodi dan kada slavimo 80 godina od oslobođenja Cetinja, prilika je da se s ponosom i poštovanjem sjetimo slavne žrtve i neprolaznog doprinosa svakog borca koji je stao na branik slobode i časti Cetinja i svih onih koji su gradili, čuvali i branili neosvojivu prijestonicu Crne Gore.</p>
<p>- Naša je dužnost da čuvamo uspomenu na naše slavne pretke koji su položili svoje živote u temelje Grada heroja, priznanja koje nas zauvijek veže za antifašističke ideje i svjedoči o otporu i hrabrosti koja nas je učinila simbolom slobodarske Crne Gore. Zato danas, ponosni na neustrašivu borbu za slobodu, odajemo počast našoj slavnoj prošlosti, ali istovremeno postavljamo temelje za svjetliju budućnost, gradeći nove perspektive za sadašnje i buduće generacije - rekao je Đurašković.</p>
<p>Đurašković kaže da polazeći od činjenice da je kulturni razvoj temelj našeg identiteta, intenzivno smo sarađivali i sa kulturnim institucijama i fakultetima sa teritorije grada i organizovali brojne događaje, čime smo dodatno pozicionirali Cetinje kao kulturni centar Crne Gore.</p>
<p>- Sve realizovane investicije, infrastrukturni projekti i manifestacije, svaki uspjeh koji smo postigli, temelji se na finansijskoj stabilnosti i odgovornosti prema budžetu našeg grada. Pažljivo smo planirali i ostvarili rekordni budžet Prijestonice za 2024. godinu, vrijedan nešto više od 12 miliona eura, što predstavlja dvostruko povećanje u odnosu na budžet iz 2021. godine. Cetinje je danas među liderima crnogorskih opština po ostvarenju kapitalnog budžeta, koji je već dostigao 100% realizacije, a sa sprovedenim tenderskim procedurama i ugovorenim poslovima prelazi 130 odsto, što iskazano u brojakama znači više od 9 miliona realizovanih kapitalnih investicija. To jasno pokazuje efikasnost i odgovornost rada gradske uprave, ali i posvećenost svih naših preduzeća i ustanova, koji su zajedno sa nama gradili čvrste temelje razvoja - naglasio je on.</p>
<p>S ponosom, kaže Đurašković, može reći da smo od preuzimanja vlasti uspjeli da pokrenemo većinu ključnih inicijativa za Cetinje koje su dugo čekale na realizaciju, a već u narednoj godini započećemo i druge projekte o kojima su sanjale generacije naših sugrađana.</p>
<p>- Nakon što je prethodnog mjeseca raspisan tender, u narednoj godini planiran je početak izgradnje Grand hotela Lokanda sa dvoetažnom podzemnom garažom i uređenjem Studentskog trga, čime ćemo oživjeti legendu o mjestu starih pjesnika, putnika i diplomata, koja i dalje živi u srcima građana i onih koji su tu stvarali uspomene, kao i u knjigama i pričama koje su o njemu ispričane. Takođe, s ponosom ističemo i da je Prijestonica uspješno završila sve potrebne studije i tehničku dokumentaciju za nastavak realizacije projekta izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja, što smatramo jednim od kapitalnih projekata za budući razvoj grada, koji će nesumnjivo donijeti novu perspektivu turističkog i ekonomskog razvoja - rekao je Đurašković.</p>
<p>Najavio je da će u narednoj godini započeti projekte rekonstrukcije objekta nekadašnje dječje bolnice, izgradnju sportske sale u Osnovnoj školi "Lovćenski partizanski odred”, a gradskim parkovima pružiće novi sjaj kroz temeljno uređenje. Nastaviće i sa snažnom podrškom svim našim sportistima i sportskim klubovima koji su svojim rezultetima u prethodnom periodu opravdali epitet ponosa Cetinja i cijele Crne Gore.</p>
<p>- Na prostoru Gornjeg Oboda, gdje je već osigurano dvadeset pet radnih mjesta, otvorićemo dodatne prilike za zapošljavanje i razvoj lokalne privrede, čime nastavljamo da aktivno radimo na rješavanju problema nezaposlenosti, mijenjajući percepciju Cetinja kao grada u kojem se može živjeti i raditi. U duhu današnjeg praznika, želim da istaknem da je Cetinje, kao grad čija je istorija ispisana borbom za slobodu, vremenom postalo sinonim za otpor prema nepravdi i fašizmu, ali i za jedinstvenu ljubav prema Crnoj Gori. U vremenima izazova i previranja, poput onih tokom devedesetih godina prošlog vijeka, Cetinje je ostalo nepokolebljivo uz univerzalne vrijednosti mira, slobode i solidarnosti, dokazujući da Cetinjani neće skrenuti sa puta pravde, čak i ako svi drugi posustanu - rekao je Đurašković.</p>
<p>Ističe da svjesni da pojedini politički akteri žele izmjene zakonodavnog okvira kako bi Crnu Goru udaljili od njenog izvornog bića, Cetinje i Cetinjani kao i uvijek, čvrsto stoje na braniku odbrane crnogorskog jezika, državljanstva i identiteta.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVdhhCprfb1o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Uvjeravam vas da nećemo nijemo posmatrati isplaniranu igru sa službenim jezikom, niti kreiranu zamisao da se kroz dvojno državljanstvo stvore uslovi da se o sudbini Crne Gore odlučuje van njenih granica. To je crvena linija čiji prelazak građanska i evropska Crna Gora neće mirno posmatrati. Jer, biti Cetinjanin znači biti ponosan na slobodarski duh grada koji ne priznaje lance i okove, to znači biti vješt, pravičan i dostojanstven, ali i poštovati tradiciju i nasljeđe koje su nam ostavili naši herojski preci. Znači, imati snažnu ljubav prema Crnoj Gori, onu ljubav koja se ne dovodi u pitanje i koja traje, koja nas oblikuje i daje nam snagu da, kao i uvijek, čuvamo ono najvrijednije što imamo - slobodu. Zato, ovom prilikom želim da izrazim svoju duboku zahvalnost svojim Cetinjankama i Cetinjanima, na njihovoj dosljednosti u odbrani crnogorskog identiteta, nezavisnosti i slobode, kao i na njihovoj podršci i konstruktivnim prijedlozima koji su značajno doprinijeli našim zajedničkim naporima da gradimo budućnost Prijestonice, kao mjesta koje će biti ponos svakog pojedinca, simbol napretka i prosperiteta - istakao je Đurašković.</p>
<p>Posebnu zahvalnost Đurašković je uputio svojim saradnicama i saradnicima, odbornicama i odbornicima, državnim institucijama, međunarodnim organizacijama i predstavnicima civilnog i biznis sektora, na pomoći i podršci u realizaciji brojnih značajnih projekata kojima su zajedničkim radom postavili čvrste temelje za promjene, koje će građanke i građani mnogo više osjetiti u narednim godinama.</p>
<p>- U tom kontekstu, želim da naglasim da se gradske uprave i gradonačelnici mijenjaju, ali ono što zaista ostaje iza svake gradske uprave jesu konkretni rezultati koje smo zajedno postigli i pozitivne promjene koje su oblikovale naš grad. Zato, u svijetlu svih dosadašnjih postignuća koja svjedoče o našoj posvećenosti, odlučnosti i zajedničkom radu, i sa čvrstim uvjerenjem u snagu jedinstva i zajedništva koje nas vode naprijed, obećavam vam da ćemo i u narednom periodu nastaviti još snažnije i odlučnije da radiomo za Cetinje i sve njegove građane", zaključio je Đurašković, dodajući da "kao nasljednici slavnih boraca koji nikada nijesu dali svoje dostojanstvo, obećavamo da ćemo ga i mi, sa istom snagom i ljubavlju, braniti za generacije koje dolaze, jer samo sa Cetinjem je i Crna Gora vječna - poručio je Đurašković.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đurašković: Nećemo nijemo posmatrati igru sa službenim jezikom i zamisao da se kroz dvojno državljanstvo vani odlučuje o sudbini CG

<p>Usvajanje zakona o dvojnom državljanstvu inicijativa je dijela parlamentarne većine čije bi sprovođenje u djelo imalo dalekosežne posljedice po crnogorsko društvo, identitet, socijalnu i političku stabilnost i međunarodni ugled.</p>
<p>U novoj epizodi emisije Građanski ugao prenosimo uvodna izlaganja sa okruglog stola „Zakon o dvojnom državljanstvu – put ka nacionalnom i političkom inženjeringu?“ koji je organizovao Atlantski savez Crne Gore u saradnji sa Udruženjem pravnika Crne Gore.</p>
<p>Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras u 22h na TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DErJZKYwI6rE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U emisiji "Građanski ugao" o dvojnom državljanstvu

<p>Bilo kakva odluka u pogledu izmjena zakonodavstva iz oblasti državljanstva u pogledu dvojnog državljanstva, mora imati neupitno ustavno i zakonsko uporište i biti rezultat društveno-političkog konsenzusa, jedan je od zaključaka okruglog stola “Zakon o dvojnom državljanstvu – put ka nacionalnom i političkom inženjeringu?” koji je organizovao Atlantski savez Crne Gore u saradnji sa Udruženjem pravnika Crne Gore. </p>
<p>- Pitanje uređenja državljanstva je vrlo složeno i kompleksno, primarno iz njegovog javno-pravnog karaktera, jer predstavlja vezu između države i pojedinca, iz koje nastaju odgovarajuća, zakonom, utvrđena prava i obaveze. Državljanstvo je prije svega obilježje državnog suvereniteta, tj. komponenta vršenja državne vlasti i odredbe o državljanstvu, zajedno o odredbama o državnoj teritoriji i pravu glasa, ne samo da su obilježje nego i elemenat ustavnog utvrđivanja suverenosti jedne države. Značaj i osjetljivost uređenja pitanja državljanstva, posebno pitanja dvojnog državljanstva sadržano je u činjenici jer ono otvara vrlo složen i kompleksan set pitanja koji se odnose na: zapošljavanje u državnim organima, Imovinska pitanja, poreski tretman, služenje vojne obaveze, pravo korišćenja aktivnog i pasivnog biračkog prava - saopšteno je iz Atlantskog saveza.</p>
<p>Na okruglom stolu je, pored ostalog, zaključeno da je potrebno osigurati da odluka, da li će eventualno određeni model realizacije dvojnog državljanstva biti implementiran, bude transparentna i javno dostupna, kako bi ista mogla biti predmet ocjene svih relevantnih društveno-političkih aktera.</p>
<p>Istaknuto je da skupštinski Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva treba da sa dužnom pažnjom prati cjelokupan proces rješavanja ovog pitanja, posebno sa stanovišta ostvarenja biračkog prava iz člana 45 Ustava Crne Gore.</p>
<p>- Stoga, niti jedan zakonski tekst ili odredba unutar zakona kojima se na direktan ili indirektan način uređuje i razrađuje oblast državljanstva ne smije biti razmatrana bez učešća ovog Odbora i ne smije biti donešena sa sakrivenim političkim motivima iza kojih stoji namjera donosilaca odluka da sprovedu svojevrstan etnički, politički i izborni inženjering - istaknuto je među zaključcima.</p>
<p>Neophodno je, kako je rečeno, prilikom donošenja odluka uzeti u obzir posljedice uvođenja dvojnog državljanstva na pitanja nacionalne bezbjednosti, prevashodno na mogućnost stranog miješanja, kontrolom nad bezbjednosnim institucijama, članstvo u NATO i EU, te lojalnosti građana državi. </p>
<p>- Evropska unija, SAD, kao i OSCE, ODIHR i druge relevantne međunarodne organizacije koje djeluju na području zemalja Zapadnog Balkana, moraju aktivnije da se uključe u razmatranje pitanja potencijalnog dvojnog državljanstva, kao i svih drugih pitanja koja mogu imati implikacije i reperkusije na birački spisak i izborni proces - takođe je jedan od zaključaka.</p>
<p>Okrugli sto je okupio preko 90 učesnika, među kojima je veliki broj uglednih pravnika, sociologa, političkih analitičara, eksperata za bezbjednost, predstavnika političkih partija, međunarodnih organizacija, diplomatskog kora, akademske zajednice, nevladinog sektora i medija.</p>
<p>- Organizovanje ovog događaja bilo je značajno jer se radi o inicijativi dijela parlamentarne većine koja bi, u slučaju usvajanja ovog zakona, imala dalekosežne posljedice na crnogorsko društvo, nacionalni identitet, političku stabilnost i međunarodne odnose Crne Gore - poručili su iz Atlanskog saveza.</p>

Pitanje dvojnog državljanstva mora imati neupitno ustavno i zakonsko uporište i biti rezultat društveno-političkog konsenzusa

<p>Zvone crvena zvona na uzbunu kada je riječ o budućnosti Crne Gore, poručio je profesor <b>Nebojša Vučinić, </b>na okruglom stolu<b> </b>Atlantskog saveza Crne Gore na temu dvojnog državljanstva pod nazivom „Dvojno državljanstvo – Put do nacionalnog i političkog inžinjeringa?“.</p> <p>Vučinić je rekao da su na temu dvojnog državljanstva do sada raspravljali nevladine organizacije i građanski aktivisti, ali da o njoj moraju da se izjasne institucije - Crnogorska akademija, Pravni fakulteti i strukovna udruženja.</p> <p>On je istakao kako državljanstvo nije urođeno ljudsko pravo već diskreciono nadležnost države koja proizilazi iz suverene vlasti države.</p> <p>- Tu imamo lica koja imaju vezu sa Crnom Gorom, ali ne žive tu. Druga kategorija su oni koji žive u Crnoj Gori a nemaju državljanstvo. Ovdje je cilj da se prvima da državljanstvo jer će drugi svoj status riješiti prema postojećim propisima. Takva vrsta dvojnog državljanstva nije moguća jer je to zloupotreba prava i morao bi se mijenjati Ustav što je kompleksna procedura. Zato se ovo i radi ispod žita da se javnost dovede pred svršen čin. Cilj je da se Crna Gora ukine kao su suverena država i da postane južna pokrajina Srbije na moru - podvukao je Vučinić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107151112_5dadd43d80ab5849d283e4332d3ebca20104e2a722a0dbaa30b8eccac3aced45.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241107151112_5dadd43d80ab5849d283e4332d3ebca20104e2a722a0dbaa30b8eccac3aced45" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Nebojša Vučinić"> <figcaption>Nebojša Vučinić<span>(Photo: ETV)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <h2>Radulović: Dvojno državljanstvo pokreće brojna pitanja</h2> <p>Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore <b>Branislav Radulović</b> je rekao da dvojno državljanstvo pokreće brojna pitanja - od zapošljavanja u javnoj upravi do služenja vojnog roka.</p> <p>- Uvođenje dvojnog državljanstva mora se sagledati sa više aspekata. Posebno sa ustavnog, a u skladu sa ustavnim odredbama i mogućom promjenom Ustava - naveo je Radulović.</p> <p>Takođe, on je naznačio da nije moguće mijenjati Ustav dopunom jer taj institut ne postoji.&nbsp;</p> <p>- Nosilac suvereniteta je građanin koji ima državljanstvo, a ovaj zakon bi omogućio da 300 hiljada građana dobiju pravo na suverenitet - rekao je Radulović.</p> <h2>Bugarin: Glavna prepreka nespremnost Srbije da razmjenjuju podatke</h2> <p>Ekspert za imigraciono pravo <b>Bojan Bugarin </b>kazao je da Zakon jasno precizira kako se dobija državljanstvo.&nbsp;</p> <p>- Jedino validno rješenje za uvođenje dvojnog državljanstva bilo bi potpisivanje sporazuma sa drugim državama. Crna Gora je sa već oko 2008. godine radila na takvom sporazumu, a glavna prepreka je bila nespremnost Srbije da razmjenjuju podatke sa nama - rekao je Bugarin.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107151112_55746b922bc0718a6b4c8091fa38251d3db28ab7f1170823326a2d027baf6181.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241107151112_55746b922bc0718a6b4c8091fa38251d3db28ab7f1170823326a2d027baf6181" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Bojan Bugarin"> <figcaption>Bojan Bugarin<span>(Photo: ETV)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>On napominje da bi se svaki značajniji upliv novih državljana odrazio na birački spisak.</p> <p>- Čujemo brojne ideje koje nijesu u skladu sa zakonima, kao da tim ljudima ne treba dozvoliti da prijave prebivalište ili 20 godina im ne dozvoliti da glasaju, što su nonsensi. Svaki značajniji upliv novih državljana bi se odrazio na birački spisak koji već nije sređen. Svaka promjena po ovom pitanju mora biti rezultat širokog političkog konsenzusa i podržan od strane stranih partnera - naglasio je Bugarin.</p> <h2>Kentera: Neke države preko saveznika na Balkanu mogu ojačati svoj uticaj u Crnoj Gori</h2> <p>Bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost <b>Savo Kentera </b>ocijenio je da dvojno državljanstvo daje mogućnost vanjskih uticaja u unutrašnjim poslovima Crne Gore.&nbsp;</p> <p>- Neke države preko saveznika na Balkanu mogu ojačati svoj uticaj u Crnoj Gori. Takvi građani u bezbjednosnim institucijama mogu dijeliti osjetljiva podatke bitne za nacionalnu bezbjednost - rekao je Kentera.</p> <p>On je napomenuo da postoji rizik od infiltracije stranih agenata u institucije sistema.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107151112_ca62ea48e42b0f868984eb86151931f80e62a4a6de7197773b582756e72017d7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241107151112_ca62ea48e42b0f868984eb86151931f80e62a4a6de7197773b582756e72017d7" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Savo Kentera"> <figcaption>Savo Kentera<span>(Photo: ETV)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Napominje da je Crna Gora članica NATO i kandidat za EU te da bi uvođenje dvojnog državljanstva moglo uticati na primjenu vanjske politike.&nbsp;</p> <p>- Povećava se i rizik od hibridnih napada, jačanje širenja dezinformacija, političke pritiske. Građani sa dvojnim državljanstvom mogu se suočiti sa pravnom nesigurnošću, posebno kada je riječ o služenju vojnog roka - naveo je Kentera.</p> <h2>Krivokapić: Želi se raditi u korist srpskog i ruskog svijeta</h2> <p>Bivši predsjednik Skupštine Crne Gore<b> Ranko Krivokapić</b> je ocijenio da se kroz dvojno državljanstvo želi preuzeti država u korist srpskog i ruskog svijeta.</p> <p>Državljanstvo je, kaže, ovdje model anšlusa za male države.</p> <p>- Na Balkanu samo je Crna Gora građanska, svi ostali nijesu. Ako imate na sceni veliki državne projekte, jasno vam je da je državljanstvo korak ka tome - rekao je Krivokapić.</p> <h2>Đurović: Ustav mijenjati pred kraj proces pristupanja</h2> <p>Profesorka <b>Gordana Đurović</b> ja podsjetila da Crna Gora ima obavezu u reformskoj agendi da mijenja Ustav do 2024. zbog ministra pravde.</p> <p>- Mislim da to ne treba da se radi jer će dovesti do političke nestabilnosti već da treba to mijenjati pred kraj procesa pristupanja - ocijenila je Đurović i kazala kako smatra da po pitanju državljanstva trebamo tražiti pomoć EU i zamoliti ih za razumijevanje</p> <h2>Đukanović: Misija srpske politike i njenih eksponenata u Crnoj Gori</h2> <p>Politikološkinja <b>Nikoleta Đukanović </b>je kazala da je dvojno državljanstvo platforma za dominaciju prosrpskih partija u Crnoj Gori.</p> <p>Ona je istakla da je potrebna izmjena izbornog zakonodavstva koja, kaže, nikako da se desi.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107151116_935b74f27d8414ee0df8a3caca9925391922748fc8607b26c00ccc5945f3c423.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241107151116_935b74f27d8414ee0df8a3caca9925391922748fc8607b26c00ccc5945f3c423" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Nikoleta Đukanović"> <figcaption>Nikoleta Đukanović<span>(Photo: ETV)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>- Nijesmo u stanju da riješimo manjkavosti sistema, a ne da upravljamo mogućim zloupotrebama - kazala je Đukanović.</p> <p>Kaže kako je izmjena Zakona o državljanstvu „misija srpske politike i njenih eksponenata u Crnoj Gori“.</p> <p>- Inicijatori obećali dijalog, ali im ta vrsta dijaloga inače nije svojstvena - podsjeća Đukanović.</p> <p>Smatra kako je riječ o „smišljenim i koordinisanim akcijama koje su uperene prema upitnosti zadržavanja suverenosti države uz jednu izrazitu bahatost“.</p>

Vučinić: Zvone crvena zvona; Krivokapić: Dvojno državljanstvo model anšlusa Crne Gore

<p>Ukoliko ne budemo mogli da napravimo dogovor, shodno tekovinama i najboljim praksama razvijenog svijeta, postoji rješenje - a to je pravljenje Ustavotvorne skupštine - kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić </b>u intervjuu za Večernje novosti na pitanje o uvođenju srpskog jezika kao službenog.</p>
<p>Pitanje srpskog jezika je, prema njegovim riječima, nakon objavljivanja rezultata popisa stanovništva iz 2023. postalo ne samo političko, već i pitanje elementarnog ljudskog dostojanstva i ljudskih prava.</p>
<p>- Ne postoji zemlja u Evropi, a vjerovatno ni u svijetu, izuzev možda pojedinih totalitarnih režima, gdje jezik kojim govori većinsko stanovništvo nije ujedno i službeni jezik te zemlje. Mislim da to dovoljno govori o svakodnevnim pozivima Demokratske partije socijalista i njihovih saveznika iz političkog, medijskog i nevladinog sektora, da uprkos rezultatima koji su pokazali da više od 43 odsto stanovništva Crne Gore govori srpskim jezikom i dalje insistiraju na nekim kvazi-tezama, kako crnogorski treba da ostane jedini službeni - ocijenio je Mandić.&nbsp;</p>
<p>DPS je, kako je rekao, zaslužan i što je 2007. tijesnom dvotrećinskom većinom crnogorski proglašen jedinim službenim jezikom, kao i za član Ustava kojim se sve promjene moraju potvrditi na referendumu većinom svih birača u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>- Ako uzmemo u obzir da u ovom momentu, nakon uparivanja popisnih rezultata i biračkog spiska, imamo oko 90.000 osoba čije je biračko pravo i te kako sumnjivo, dolazimo do toga da je DPS tim članom zakovao i onemogućio bilo kakve promjene. Sada postoji nova parlamentarna većina koja želi da konstatuje ono što je narod jasno i nedvosmisleno rekao, a to je da većina govori srpskim jezikom i traži da dobije status službenog - istakao je, pored ostalog, Mandić.</p>
<p>Govorio je i dvojnom državljanstvu sa Srbijom i kazao da opozicija svakodnevno pokušava da "manipuliše raznim neistinama i poluistinama".</p>
<p>- Pitanje državljanstva sam prvi put pokrenuo sa našim iseljenicima u Turskoj znajući da ti ljudi imaju poseban osjećaj pripadnosti Crnoj Gori. Ne vidim ništa sporno u tome da se ljudima koji imaju i osjećaju veze sa Crnom Gorom, omogućimo da dobiju državljanstvo. Opozicija to predstavlja kao da će se istog trena magično stvoriti na stotine hiljada novih birača, iako dobro znaju da sadašnji zakon nalaže da osoba uz državljanstvo mora imati i prebivalište u Crnoj Gori punih deset godina &nbsp;rekao je Mandić.&nbsp;</p>
<p>Smatra da im je obaveza, posebno kada se uzme u obzir da cijeloj Evropi pa tako i Crnoj Gori prijeti najveći neprijatelj u vidu bijele kuge, da ne dozvole da naša zemlja nastavi da kopni.</p>
<p>- Već da ljude koji su nam najbliži i koji sebe smatraju dijelom šireg bića Crne Gore privučemo da se vrate i svoju budućnost vežu za našu zemlju, bez obzira na to da li dolaze iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Evrope ili SAD“ - kazao je Mandić.</p>
<p>Kako tvrdi, Crna Gora je, ako pogledamo unazad trideset i više godina, nikada stabilnija, tako da sve teze o nekakvim obračunima ne stoje.</p>
<p>Kada govori o inicijativi da ga i Cetinje proglasi za personu non grata, Mandić navodi da skupštine opština imaju pravo da donose razne rezolucije iako one nijesu pravno obavezujuće</p>
<p>-Ustav Crne Gore garantuje slobodno kretanje svim građanima, uključujući i meni kao predsjedniku Skupštine. Bilo kakve odluke koje eventualno donese Skupština prijestonice, a koje se kose sa Ustavom i zakonima, ne mogu me spriječiti da posjetim svaki dio naše države. Smatram da za razliku od političara koji dolaze iz takozvanog suverenističkog bloka, imam sluha za ovu zemlju, za ljude sa sjevera i za one sa Primorja, za građane Cetinja. Podsjetiću da je novi logo Skupštine upravo zgrada prijestonice, odnosno Zetske banovine - naveo je, pored ostalog, kazao je Mandić.&nbsp;</p>

Mandić o uvođenju srpskog jezika kao službenog: Ustavotvorna skupština rješenje ukoliko ne budemo mogli da napravimo dogovor

<p>Premijer<b> Milojko Spajić</b> odgovaraće sjutra u Skupštini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu, koja je zakazana za podne. Poslanike, pored ostalog, zanima stav premijera o mijenjaju Ustava i uvođenju srpskog jezika kao službenog nakon rezultata popisa, kao i stav o dvojnom državljanstvu, interesuje ih i održivost programa Evropa sad 2, stav o brigadnom generalu <b>Zoranu Lazareviću</b>, te realizacija projekta "Velje brdo".</p>
<h2>"Dijalog i konsenzus"</h2>
<p>Poslanik Demokratske partije socijalista <b>Danijel Živković</b> pitaće premijera da li će on lično i Vlada koju predvodi prihvatiti zahtjeve predsjednika Skupštine Crne Gore <b>Andrije Mandića</b> i pokrenuti proceduru usvajanja dvojnog državljanstva u naš pravni sistem, odnosno da li će izaći u susret i zahtjevu za uvođenje srpskog jezika kao službenog kroz proceduru izmjene Ustava Crne Gore.</p>
<p>- Kako ocjenjujete analizu predsjednika države u kojoj se navodi da Vlada opstruira demokratski razvoj zemlje - upitao je on.</p>
<p>I poslanika Socijalističke narodne partije <b>Bogdana Božovića </b>interesuje ova tema, odnosno upitaće premijera smatra li da srpski jezik treba da bude službeni jezik u Crnoj Gori.</p>
<p>- Nedavno objavljeni konačni rezultati popisa su pokazali da najveći broj građana u Crnoj Gori govori srpskim jezikom, što je takođe bio slučaj i na popisu održanom 2011. Smatram da smo dužni da otvorimo dijalog o ovoj temi i da kroz postizanje najšireg mogućeg konsenzusa damo status srpskom jeziku koji mu pripada, a to je da bude službeni jezik - naveo je on u obrazloženju.</p>
<p>Poslanik Posebnog poslaničkog kluba <b>Vladimir Dobričanin </b>upitaće Spajića da li je spreman kao premijer i kao predvodnik parlamentarne većine da uvaži, kako je rekao, "bespogovorne činjenice sa popisa i pokrene inicijativu i dijalog da se obezbijedi ravnopravnost većinskog srpskog jezika u Ustavu i zakonima".&nbsp;</p>
<p>- Podsjećamo da smo jedina država u Evropi, a i u svijetu vjerovatno, u kojoj jezik većine građana nije službeni. Podrazumijeva se da bi u konačnom to značilo da se u interesu suštinskog pomirenja Crne Gore ne dira službenost crnogorskog jezika, nego da se ubjedljivoj jezičkoj većini obezbijedi evropsko pravo i standard da srpski jezik, kao najzastupljeniji maternji jezik u našoj državi, postane službeni i time ispravi nepravda koja je njegovim govornicima učinjena 2007. usvajanjem Ustava koji i danas sadrži i tu diskriminatorsku normu - rekao je on.</p>
<p>Predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata <b>Boris Mugoša </b>interesuje "koji subjekti na političkoj sceni iniciraju teme koje dodatno produbljuju podjele u društvu".</p>
<p>- Da li teme poput izmjene Ustava u dijelu jezika i državnih simbola, popisnog prebrojavanja, dvojnog državljanstva, zakona o agentima stranih uticaja i slično doprinose političkoj i društvenoj stabilnosti, sprovođenju neophodnih strukturnih reformi, poboljšanju standarda građana i ubrzanju našeg puta ka EU - navodi on u pitanju premijeru.</p>
<p>Predsjednik kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative <b>Adrijan Vuksanović </b>upitaće premijera je li saglasan sa izjavom Mandića da se Hrvati identifikuju s Hrvatskom Anta Pavelića i kako ovakve izjave doprinose razvijanju međususjedskih odnosa.</p>
<h2>Trendovi</h2>
<p>I poslanika Bošnjačke stranke <b>Amera Smailovića </b>interesuje reakcija Vlade nakon popisa, ali u dijelu, kako je istakao, zabrinjavajućih demografskih podataka koji se odnose na starenje populacije i pad broja stanovnika u skoro svim opštinama na sjeveru Crne Gore.</p>
<p>- Šta Vlada na čijem ste čelu planira da uradi u narednom periodu kako bi se ovi negativni demografski trendovi usporili - upitaće on premijera.</p>
<p>Poslanik Kluba poslanika Građanski pokret URA <b>Dritan Abazović </b>pitaće premijera o tačnom nazivu ministarstava, broju ministara/ki, državnih sekretara/ki u ministarstvima, broju potpredsjednika/ca, savjetnika/ca i šefova/ica kabineta u 44. Vladi.</p>
<p>- Njihova imena i koliko iznose mjesečna primanja za svakoga od njih pojedinačno sa svim pripadajućim naknadama - dodaje on.</p>
<p>Poslanik Kluba poslanika Evropa sad <b>Tonći Janović </b>postaviće premijeru pitanja povodom programa Evropa sad 2, odnosno "zbog različitih interpretacija u medijima i komentara političkih aktera o efektima" ovog programa.</p>
<p>- Da li je program Evropa sad 2 održiv i da li će se uvećati javni dug? Koliki ste javni dug zatekli 2020. godine? Da li ste u međuvremenu prodali Elektroprivredu i zadužili se za tekuću potrošnju milijardu eura? Da li ćete uvećati opštu stopu PDV-a, koja sada iznosi 21 odsto? Da li ste ugasili Fond za zdravstvo? Da li ste ugasili Fond PIO? Da li će reforme Vlade uticati na smanjenje ili uvećanje penzija? Kolika je inflacija danas, šta je izazvalo poskupljenja u Crnoj Gori i kada je inflacija bila najveća - navodi se u njegovom pitanju.</p>
<p>Poslanik Demokratske Crne Gore <b>Boris Bogdanović </b>u pitanju navodi da je zabrinjavajuće da visoki vojni zvaničnici, koji bi trebalo predstavljati stub časti i poštenja, koriste svoje pozicije za lični profit i učešće u aktivnostima, kao što je, prema njegovim riječima, šverc luksuzne robe i povezanost sa sumnjivim strukturama.&nbsp;</p>
<p>- Brigadni general Lazarević, koji je uhvaćen u sumnjivim radnjama, svojim postupcima ne samo da je narušio ugled Vojske Crne gore, već je i direktno unizio našu zemlju pred našim saveznicima u NATO-u. Njegovo učešće u švercu, korišćenje vojne imovine za privatne svrhe i očigledno nepoštovanje zakona i međunarodnih normi doveli su u pitanje ozbiljnost naše posvećenosti obavezama prema saveznicima - ocijenio je Bogdanović.</p>
<p>Kada se, kako dodaje, uzme u obzir trodecenijska devastacija vojnih resursa, zloupotreba sredstava iz državnog budžeta i sumnjive transakcije koje su dovele do, kako je rekao, prodaje ključnih vojnih nekretnina po zaprepašćujuće niskim cijenama, postavlja se pitanje odgovornosti.</p>
<p>- Ko su ljudi koji su dovzvolili da Vojska Crne Gore, koja bi trebalo da bude simbol naše državnosti i suvereniteta, postane poligon za kriminalne aktivnosti? Da li smatrate da su postupci brigadnog generala Lazarevića, kao i drugih pojedinaca, koji su umiješani u slične aktivnost, ozbiljno narušile reputaciju Crne Gore pred našim NATO partnerima i da li se preduzimaju koraci da se to ispravi? Ko sve štiti brigadnog generala Lazarevića, kojeg je za načelnika Generalštaba suštinski predložio i izabrao bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović - upitao je Bogdanović.</p>
<p>Crna Gora, kao članica NATO saveza i evropska zemlja sa visokim standardima demokratije, kako je istakao, zaslužuje sektor odbrane oslobođen od kompromitovanih partijskih kadrova, koji ne rade za interese građana i države Crne Gore.</p>
<h2>Projekti</h2>
<p>Predsjednika Kluba poslanika ZBCG – Nova srpska demokratija <b>Dejana Đurovića </b>interesuje koji je redosljed koraka i način obezbjeđenja planskih pretpostavki za realizaciju projekata Velje brdo, kao i faznost realizacije.</p>
<p>Poslanika Albanske alijanse <b>Ilira Čapunija </b>interesuje pregovaračko poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene. Podsjeća da je ovo poglavlje otvoreno na Međuvladinoj konferenciji 10. decembra 2018. u Briselu.</p>
<p>- Za ovo poglavlje defisano je osam završnih mjerila koje je Crna Gora u obavezi da ispuni kako bi dostigla internu spremnost za zatvaranje poglavlja u narednom periodu. Peto mjerilo se odnosi na Solanu Ulcinj. Donijet je akcioni plan za ispunjenje završnih mjerila u Poglavlju 27. Skupština Opštine Ulcinj je 24. juna 2019. donijela odluku o proglašenju parka prirode „Ulcinjska solana“. U budžetu Crne Gore za ovu godinu izdvojena su sredstva za Solanu Ulcinj. I pored toga, društvo koje upravljati ovim parkom i dalje nije formirano, a sredstva koja su opredijeljena iz budžetske rezerve za formiranje ovog preduzeća nijesu realizovana - istakao je on.</p>
<p>Poslanik Kluba poslanika ZBCG – Demokratska narodna partije <b>Vladislav Bojović </b>pitaće Spajića u kojoj fazi je priprema izgradnje druge dionice autoputa, kao i u kojoj je fazi priprema, odnosno realizacija ključnih infrastrukturnih projekata na sjeveru Crne Gore.</p>

Jasmina Beharovic

Spajića pitaju o uvođenju srpskog jezika kao službenog, dvojnom držljanstvu, generalu Lazareviću, projektu "Velje brdo"...

<p>Evropska unija trebalo bi da bude uključena u pitanje rješavanja dvojnog državljanstva, a koje je pokrenula Vlada, ocijenio je edsjednik Crne Gore Jakov Milatović.<br/>
<br/>
Milatović je u intervjuu Pobjedi kazao da se mora voditi računa i o potrebi ljudi koji decenijama žive u Crnoj Gori, ali i da se spriječi politički inženjering.<br/>
<br/>
On je rekao da je stava da prebivalište mora biti ključni uslov za ostvarivanje biračkog prava u Crnoj Gori, navodeći da je o ovom, kao i kod drugih važnih pitanja, neophodno težiti društvenom i političkom konsenzusu.<br/>
<br/>
- Istovremeno, moramo pažljivo čuvati naše državne interese i spriječiti svaki oblik političkog inženjeringa. Naša je odgovornost da osiguramo da se o budućnosti Crne Gore odlučuje isključivo unutar njenih granica - kazao je Milatović.<br/>
<br/>
On je dodao i da su građani na izborima u Podgorici nesporno pokazali da žele drugačiji pristup i dinamičniji razvoj glavnog grada nego što je to bio slučaj i prije i poslije oktobra 2022. godine.<br/>
<br/>
Milatović je ocijenio da bi novi izbori značili odlaganje suočavanja sa problemima koji su uzrokovani nedovoljnom efikasnošću dosadašnje gradske vlasti i da bi u tom smislu trebali biti krajnja opcija.<br/>
<br/>
- Naravno, ukoliko ne bude moguć dogovor o formiranju nove gradske uprave, sud građana je jedino pravično rješenje - poručio je Milatović.<br/>
<br/>
On je ponovio da su izbori u Podgorici bili svojevrsni referendum o radu Vlade na državnom nivou, koji je pokazao da građani žele drugačiji pristup.<br/>
<br/>
Upitan kako gleda na javni sukob načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića i ministra odbrane Dragana Krapovića, Milatović je odgovorio da je Savjet za odbranu i bezbjednost kolektivno tijelo koje odlučuje o postavljenju i razrješenju načelnika Generalštaba, a da je ministar odbrane samo predlagač odluke.<br/>
<br/>
- Ustav definiše da Savjetom predsjedava predsjednik države, a da Savjet dodatno čine predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade. Ministar odbrane, dakle nije član Savjeta za odbranu i bezbjednost, već dolazi na sjednice Savjeta po pozivu predsjednika države, kao i načelnik Generalštaba - rekao je Milatović.<br/>
<br/>
On je kazao i da pojedinci koji učestvuju u radu Savjeta iznose javno, bez saglasnosti Savjeta, detalje sjednice, na taj način kršeći Poslovnik o radu tog tijela.<br/>
<br/>
- A onaj ko ne poštuje Poslovnik Savjeta - direktno ugrožava ulogu Savjeta u odbrani i bezbjednosti zemlje, kao i ugled ovog tijela i njegovih članova kao nosilaca najviših državnih funkcija. Na taj način direktno isključuje sebe iz učešća na narednim sjednicama Savjeta za odbranu i bezbjednost - naveo je Milatović.<br/>
<br/>
On je dodao i da je odluka Komisije za žalbe, koja je poništila rješenje ministra odbrane o prekidu aktivne službe načelniku Generalštaba, potvrdila pogrešnost preduzetih radnji ministra odbrane, a koje su bile u suprotnosti sa odlukama Savjeta za odbranu i bezbjednost.<br/>
<br/>
Milatović je podsjetio i da Vlada već godinu nije predložila ambasadora pri NATO.<br/>
<br/>
- Više puta sam ukazivao Vladi na ovu važnu činjenicu koja narušava imidž naše države kao kredibilnog saveznika. To je nedopustivo, posebno s obzirom na trenutnu, izuzetno složenu bezbjednosnu situaciju u svijetu. Uz to, nema objektivnih razloga zbog kojih se to ne čini - rekao je Milatović.<br/>
<br/>
On je ukazao i na zahtjeve da se neki članovi Savjeta izuzimaju iz standardne procedure informisanja o osjetljivim bezbjednosnim pitanjima, kao i još neformalizovanom zahtjevu za „nadglasavanjem“ unutar Savjeta.<br/>
<br/>
Milatović je kazao da je i u parlamentu bilo glasanja koja nijesu bila konzistentna sa strateškim bezbjednosnim opredjeljenjima, a tiču se učestvovanja u zajedničkim vojnim vježbama unutar Alijanse.<br/>
<br/>
- Sve gore navedeno dovodi u pitanje Vladinu posvećenost kredibilnom članstvu zemlje u NATO. To, kao i mnogi drugi strateški ciljevi naše vanjske politike, ostaje na nivou retorike bez suštinskih koraka da se isti i ostvaruju - istakao je Milatović.</p>

Milatović: EU da bude uključena u pitanje dvojnog državljanstva, prebivalište mora biti ključni uslov za biračko pravo

<p>Predsjednik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović izrazio je, na sastanku sa ambasadorom Mađarske Jozefom Neđošijem, ozbiljnu zabrinutost zbog toga što trenutna vlast,<br/>
iako deklarativno podržava evropske integracije, u praksi suštinski<br/>
promoviše antizapadne vrijednosti.&nbsp;</p>
<p>Ova zabrinutost, kako je naveo, je dodatno pojačana činjenicom da ključni akter parlamentarne većine, koji zapravo nameće političku agendu čitavoj vlasti, jeste bivši Demokratski front, poznat po izrazito antievropskim i anti-NATO stavovima.<br/>
<br/>
Posebno je istakao problematičnim to što se u posljednje vrijeme redovno aktuelizuje pitanje dvojnog državljanstva, iza kojeg se, prema njegovim riječima, krije pokušaj sprovođenja značajnog izbornog inženjeringa, što je crvena linija koju vlast u Crnoj Gori nikako ne smije preći.&nbsp;</p>
<p>- Sam pokušaj formalizacije te inicijative, naglasio je, ozbiljno bi<br/>
destabilizovao političke prilike u zemlji i usporio njen napredak ka<br/>
Evropskoj uniji - ocijenio je on.&nbsp;</p>
<p>To, prema njegovom mišljenju, nekim političkim subjektima moguće to i jeste konačan cilj aktuelizovanja te priče, budući da su i sami svjesni da je svaka inicijativa o dvojnom državljanstvu unaprijed osuđena na neuspjeh.<br/>
<br/>
Šehović je istakao da će Evropski savez učiniti sve da spriječi ovakav<br/>
razvoj događaja, uvjeren da bi se tome snažno suprotstavili i mnogi<br/>
drugi politički i društveni akteri, kao i većina građana.&nbsp;</p>
<p>Dodao je da evropska perspektiva Crne Gore mora biti ključni prioritet.</p>
<p>Šehović je naglasio značaj podrške koju je Mađarska pružila Crnoj Gori<br/>
tokom pristupanja NATO-u i izrazio uvjerenje da ta podrška neće izostati<br/>
ni u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, posebno imajući u vidu<br/>
činjenicu da Mađarska trenutno predsjedava Evropskom unijom.</p>
<p>Takođe, ukazao je na kontinuitet dobrih izbornih rezultata Evropskog saveza na lokalnim izborima i izrazio sigurnost da će se taj niz uspjeha nastaviti i na predstojećim izbornim nadmetanjima, nakon kojih će, gotovo izvjesno, doći i do smjene vlasti.<br/>
<br/>
Na kraju sastanka, sagovornici su se saglasili da evropska perspektiva<br/>
Crne Gore mora ostati ključni prioritet. Istaknuto je da je neophodno da<br/>
sve političke i društvene strukture zajednički i posvećeno rade na<br/>
ostvarenju ovog cilja. Samo kroz intenzivne napore i jasnu posvećenost<br/>
Crna Gora može ubrzati formalizaciju svog članstva u Evropskoj uniji, uz<br/>
očekivanu podršku međunarodnih partnera.<br/>
<br/>
Sastanku su prisustvovali i zamjenica ambasadora Mira Vuić, kao i<br/>
generalni sekretar SD-a Miloš Čelanović.</p>

Šehović: Evropski savez će učiniti sve da spriječi razvoj događaja koji bi bio uslovljen formalizovanjem inicijative za dvojno državljanstvo

<p>Bilo je sve vrijeme jasno da <b>Vučićevu</b> kliku na vlasti ne zanima popis kao statistički postupak već za planiranje politikā. Potreban im je bio kakav god popis koji bi mogli proglasiti prvim slobodnim i demokratskim kako bi mogli započeti njegovu političku zloupotrebu s ciljem ustavne rekonfiguracije Crne Gore - ocijenio je u razgovoru za Portal ETV dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) <b>Aleksandar Radoman</b> nakon što je ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b>, koji dolazi iz redova Demokrata, istog dana kada su objavljeni popisni podaci raspisao Javni konkurs za predlaganje predstavnika NVO u radnom tijelu za izradu novog Zakona o crnogorskom državljanstvu.</p> <p>Za dekana FCJK nema sumnje da Šaranovićev potez ima veze sa popisom.</p> <p>- Isto tako je jasno da uza sve uložene resurse ne mogu biti zadovoljni rezultatima ni ovog i ovakvog, krajnje neregularnog popisa. Kad već nijesu na zadovoljavajući način obavili popisni inženjering, sad ubrzano rade na etnoinženjeringu kojim bi Vučiću trajno „rešili“ problem Crne Gore - ocijenio je Radoman.</p> <h2>SERVILNOST VUČIĆU</h2> <p>Na pitanje Portala ETV smatra li da Šaranović prava izbjeglica u ovoj priči koristi kao paravan da bi progurao izmjene Zakona koje mogu imati dalekosežne i pogubne posljedice za Crnu Goru, Radoman je poručio da ne može biti dileme što su namjere ove inicijative kada znamo da Šaranović dolazi iz partije koja je najbesprizorniji reprezent politike udvorištva Aleksandru Vučiću i slijeđenja velikosrpskih ciljeva.</p> <p>- Demokrate su, uprkos davno olinjaloj euroatlantskoj retorici, kad god je bilo stani-pani, dokazivali svoju servilnost Vučiću i svoju patološku mržnju prema ideji nezavisne, građanske i multikulturne Crne Gore. Da je i ovaj prljavi posao desubjektivizacije Crne Gore pripao Demokratama, uostalom, potvrdio je i njihov nominalni lider <b>Aleksa Bečić</b> izjavom da „ima razumijevanje“ za tu inicijativu - ustvrdio je Radoman.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017211052_ea8a11e87cdc1f992e662ed0c72870b44e1c4674554b15d952dc6599a47de9b8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241017211052_ea8a11e87cdc1f992e662ed0c72870b44e1c4674554b15d952dc6599a47de9b8" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Aleksandar Radoman"><figcaption>Aleksandar Radoman<span>(Photo: FCJK/Marko Ilić)</span></figcaption></figure>  <p>Ako bi izmjenama ovog zakona bilo dozvoljeno dvojno državljanstvo - građani Srbije bi mogli da glasaju na izborima ali i referendumima u Crnoj Gori. Radoman smatra da bi to nesumnjivo označilo kraj, ne samo prozapadne Crne Gore - nego i same ideje crnogorskog suvereniteta.</p> <p>- Što je dakako sve vrijeme i cilj Vučićevih falangi u crnogorskoj vlasti, bilo da se s tim ciljem i javno poistovjećuju, kao bivši Demokratski front (DF), bilo da javno o tome ćute a suštinski realizuju tu politiku, kao Demokrate i PES - dodao je dekan FCJK.</p> <h2>PROBNI BALON ZA DALJU ETNOFEDERALIZACIJU</h2> <p>Sprovođenjem izmjena Zakona o državljanstvu maltene bi garantovano bilo moguće i da se srpski jezik uvede kao zvanični - jer je za to, pored dvotrećinske većine u parlamentu, potreban i referendum na kojem bi za to glasalo 60 odsto građana koji imaju biračko pravo. Ako bi građani Srbije mogli da glasaju u Crnoj Gori, to bi bio gotov posao.</p> <p>Radoman kaže da je upravo to njihova namjera.</p> <p>- Pritom, insistiranje da srpski postane službeni, iako je on već u Ustavu kao jezik u službenoj upotrebi, samo je probni balon za dalju implementaciju politike koja bi u prvoj fazi dovela do etnofederalizacije Crne Gore, a dugoročno obezbijedila uslove za asimilaciju Crnogoraca i segregaciju manje brojnih naroda - jasan je dekan FCJK.</p> <p>On je upozorio da „neman velikosrpskog fašizma“ pluralnost i građansko društvo doživljava kao smrtnog neprijatelja, te da u borbi za njihovo uništenje neće birati metode.</p> <h2>KRAJNJE VRIJEME ZA SNAŽAN ODGOVOR NA DESTRUKCIJU</h2> <p>Na pitanje kako komentariše to što lideri bivšeg Demokratskog fronta (DF) uprkos jasno definisanim kriterijumima guraju narativ da se Ustav može „dopuniti“, Radoman je poručio da su nas Vučićeve marionete u protekle četiri godine mnogo puta uvjerile upravo da neće birati sredstva s ciljem uništenja građanske Crne Gore.</p> <blockquote>Krajnje je vrijeme da se formuliše osmišljen i snažan odgovor na destrukciju, bez otezanja, jeftinog taktiziranja i rukavica, kako u Skupštini Crne Gore tako i na ulici. Ovo više nije pitanje ove ili one stranke, lidera ili politike, već ultimativni uslov opstanka jednog društva i države - jasan je Radoman</blockquote> <p>- Stoga te najave ne mogu da čude, ali nije pitanje što s Crnom Gorom namjeravaju da rade oni koji su za svoj zadatak preuzeli - bilo vlastitom voljom, bilo zbog novca ili ucjene - njezino uništenje, već što će u njezinu odbranu učiniti opozicija, akademska zajednica, civilni sektor i građani. Pomjeranje crvenih linija mic po mic u protekle četiri godine dovelo nas je u ovu situaciju kad Crna Gora samo jednom odlukom Skupštine može postati državni provizorij, provincijalni, u bijedu potonuli, okrajak proširene, doktrinom svetosavskog fašizma kontaminirane Srbije - naveo je Radoman. </p> <p>Zato je, podvlači on, krajnje vrijeme da se formuliše osmišljen i snažan odgovor na destrukciju, bez otezanja, jeftinog taktiziranja i rukavica, kako u Skupštini Crne Gore tako i na ulici.</p> <p>- Ovo više nije pitanje ove ili one stranke, lidera ili politike, već ultimativni uslov opstanka jednog društva i države - zaključio je dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.</p>

Anja Ivanović

Kad nijesu popisni inženjering obavili dovoljno dobro - sad ubrzano rade na etnoinženjeringu

Društveno-političke implikacije liberalizacije državljanstva u Crnoj Gori

<p>Iz Osnovnog suda u Herceg Novom saopšteno je da je postala pravosnažna presuda kojom je bivši vršilac dužnosti direktora Doma zdravlja Herceg Novi <b>Aleksa Đekić</b> uslovno osuđen na tri mjeseca zatvora zbog krivičnog djela povreda prava na podnošenje pravnog sredstva.</p>
<p>- Presudom Osnovnog suda u Herceg Novom K.br.84/23 od 03.07.2024. godine koja je, nakon izjavljenih žalbi okrivljenog i njegovog branioca, potvrđena presudom Višeg suda u Podgorici, A.Đ. kao službeno lice – tadašnji vršilac dužnosti direktora zdravstvene ustanove »Dom zdravlja Herceg Novi« u vršenju službe, oglašen je krivim zbog krivičnog djela povreda prava na podnošenje pravnog sredstva iz čl.177 st.2 u vezi st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore, te mu je zbog navedenog krivičnog djela izrečena uslovna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i istovremeno određeno da se ova kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku od jedne godine po pravosnažnosti presude ne izvrši novo krivično djelo - ističe se u presudi.</p>
<p>Utvrđeno je da je Đekić 2. marta 2023. godine spriječio T.Đ, zaposlenu u Domu zdravlja u Herceg Novom, da podnese prigovor.</p>
<p>- Na način što je, nakon što je izvršio uvid u podnesak oštećene, naredio sekretarici N.L. da ne zavede podnesak oštećene označen kao „prigovor JZU Dom zdravlja Herceg Novi, n/r v.d. direktora A.Đ. od 02.03.2023.g.“, zbog čega je sekretarica obavijestila oštećenu T.Đ. da podnesak nije zaveden jer joj je tako naredio direktor, te ga vratila oštećenoj bez prijemnog pečata i djelovodnog broja. Radnja izvršenja ovog krivičnog djela se sastoji u sprječavanju drugog da koristi zagarantovano pravo na podnošenje molbe, prijave, tužbe, žalbe, prigovora, drugog pravnog sredstva kao i drugog podneska, u konkretnom slučaju od strane službenog lica u vršenju službe. Sprječavanje se može ostvariti na različite načine, a u konkretnom slučaju okrivljeni je radnju krivičnog djela izvršio na način što je kao službeno lice - tadašnji vršilac dužnosti direktora Zdravstvene ustanove Dom zdravlja Herceg Novi, naredio L.N., koja je sekretarica Doma zdravlja zadužena za prijem pošte, da predmetni prigovor oštećene T.Đ., ne zavede u prijemnu knjigu - piše u presudi.</p>
<p>Iz obrazloženja presude proizilazi da je T.Đ. zaista i bila onemogućena da iskoristi pravo na podnošenje pravnog sredstva.</p>
<p>- Što je sud nesumnjivo utvrdio iz iskaza svjedoka T.Đ. i svjedoka L.N. koje saglasno potvrđuju da svjedok L.N. nije zavela predmetni prigovor oštećene jer joj je tako naredio direktor A.Đ., te je sekretarica nakon nekoliko dana oštećenoj vratila predmetni prigovor na ruke, bez prijemnog pečata, a uvidom u navedeni prigovor T.Đ. sud je nesumnjivo utvrdio da se na istom ne nalazi prijemni pečat Zdravstvene ustanove Dom zdravlja Herceg Novi niti djelovodni broj - dodaje se u presudi.</p>
<p>Iz obrazloženja presude proizilazi da predmetni prigovor oštećene, u kome je u bitnom navela da je u odluci o disciplinskom kažnjavanju njene koleginice - medicinske sestre, izrečena neistina - nesumnjivo predstavlja podnesak čije se sprječavanje podnošenja štiti predmetnim krivičnim djelom.</p>
<p>- Imajući u vidu da su granice krivičnopravne zaštite u čl. 177 st.2 u vezi st.1 KZ CG postavljene široko, jer obuhvataju i sprječavanje drugog da koristi pravo na podnošenje bilo kakvog podneska, pa i onog koji nema karakter pravnog sredstva u smislu pobijanja određene odluke dodaje se u presudi.</p>

Pravosnažna presuda: Aleksa Đekić uslovno osuđen na tri mjeseca zatvora

<p>Predsjednik i članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016. do 2020. godine u tom tijelu nijesu imali status javnih funkcionera, navodi se u odgovorima Agencije za spečavanje korupcije koje je danas sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević pročitala na suđenju optuženima u slučaju u javosti poznatom kao „Stanovi“.</p>
<p>Odbrana optuženih zatražila je obustavu postupka jer, kako su istakli, nema djela. Sa druge strane, tužilac je rekao da nema dilemu da su optuženi javni funkcioneri i da im treba suditi pred Višim sudom.</p>
<p>Na optužnici Specijalnog državnog tužilatva su nekadašnji ministari i državni službenici Predrag Bošković, Sanja Vlahović, Suad Numanović, Ivan Brajović, Osman Nurković, Dragica Sekulović, Ivan Brajović, Suzana Pribilović, Jelena Radonjić, Damir Šehović, Aleksandar Jovićević i šef kabineta predsjednika Crne Gore Dražen Miličković. Optužnicom se terete da su od 2016. do 2020, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba položaja prilikom dodjele stambenih kredita za 119 funkcionera i zaposlenih u državnoj upravi, čime su prema navodima iz optužnog akta, oštetili državni budžet za 2,6 miliona eura.</p>
<h2>TUŽILAC O ODGOVORU ASK-a</h2>
<p>U odgovorima Agencije za sprečavanje korupcije navedeno je da su optuženi imali status javnih funkcionera po funkciji koju su obavljali ali u Komisiji nijesu imali taj status.</p>
<p>Nakon toga tužilac Vukas Radonjić je naveo da Agencija ne određuje ko je javni funkcioner već zakon.</p>
<p>-Ako bi se oslonili na mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije to mišljenje ne obavezuje sud, niti specijalnog državnog tužioca. Svojstvo javnog funkcionera ne određuje Agencija, nego je to definisano zakonom a upravo je zakonom određeno da su to imenovane osobe u organima vlasti – kazao je Radonjić.</p>
<p>Odbrana optuženih kategorična je bila da djela nema i da Sud treba da se proglasi nenadležnim.</p>
<h2> ZA ODBRANU NEMA DJELA</h2>
<p>Advokat Zoran Piperović ukazao je sudskom vijeću i da je prilikom kontrole optužnice kazao da njegov branjenik Predrag Bošković nije javni funkcioner.</p>
<p>-Ova optužnica je potvrđena iz vanpravnih razloga i vi to znate sudija. Ovi ljudi nijesu službena lica i nema djela – kategoričan je advokat Piperović.</p>
<p>On je naveo i da je sudija Zoran Radović prilikom odluke o potvrđivanju optužnice preglasan i da je optužni akt tako potvrđen.</p>
<p>I Piperovićev kolega, advokat Mihailo Volkov kazao je da je danas odgonetnuta sumnja da li su javni funkcioneri bili u Komisiji pa se postavlja pitanje: „Što je ostalo od optužnice i nadležnosti ovog vijeća da odlučuje o ovoj pravnoj stvari“?</p>
<p>-Da su bili javni funkcioneri po osnovu postupanja u Komisiji to bi bilo navedeno i u odgovorima Agencije. To što je vijeće prilikom kontrole optužnice zanemarivalo sve na šta je odbrana ukazivala pa i to da oni nemaju status javnog funkcionera ne obavezuje ovo vijeće da nastavi lošim tragom i nastavi suđenje – ukazao je advokat Volkov. Istakao je da sudsko vijeće treba da razmotri pitanje nadležnosti.</p>
<p>Advokat Mitar Mugoša smatra da je Agencija dala jasan odgovor da su njihovi branjenici imali status javnih funkcionera na osnovu ministarskih funkcija ali ne na osnovu članstva u Komisiji.</p>
<p>-Jasno je da članovi vijeća nijesu postupali kao ministri. Ovo je dovoljno za obustavu postupka - kazao je advokat Mugoša.</p>
<p>Njegov kolega advokat Nikola Martinović predočio je sudskom vijeću da sva službena lica nijesu javni funkcioneri ali da javni funkcioneri jesu službena lica. Prema njegovim riječima, stekli su se uslovi da se sud proglasi nenadležnim.</p>
<p>Svi advokati su bili saglasni da se nijesu stekli uslovi da se vodi postupak.</p>
<p>Na današnjem ročištu saslušano je pet svjedoka – bivši direktor Poreske uprave Miomir Mugoša, Ivan Đoković, bivši generalni sekretar Vlade, Alma Ljuljanaj Jovićević, službenica u Ministarstvu odbrane, sutkinja Vesna Begović i Jovan Došljak službenik u Ministartsvu odbrane.</p>
<p>Mugoša, Đoković, Ljuljanaj Jovićević i Begović saopštili su da su dobili kredite po povoljnim uslovima. Mugoša je naveo da mu je isplaćeno 40.000 eura i da je taj kredit dobio na ime legalizacije i komunalija za kuću. Ljuljanaj Jovićević je takođe rekla da je dobila 40.000 kredita za rješavnje stambenog pitanja, Đoković 20.000 eura za renovinaja stana a sutkinja Begović kredit od 40.000.</p>
<p>Svi oni su naveli da su im ti iznosi isplaćeni nakon potpisivanja ugovora.</p>
<p>Svjedok Đoković je bio decidan da je materijal Komisije za stambena pitanja bio naznačen kao informacija i upućivan Vladi na razmatranje i usvajanje i da ta informacija nije bila potpisivana od članova i predsjednika komisije. Vlada je, kako je objasnio imala mogućnost da vrati taj akt jer se na Vladi nikada nije moglo razmatrati nešto što je nezakonito. Odbrana je ulazala da dodijeljena novčana sredstva nijesu bila nepovratna. Suđenje se nastavlja 18. decembra kada će vijeće odlučiti o prijedlozima odbrane.</p>

Nakon odgovora ASK-a obesmišljena optužnica SDT-a, odbrana traži obustavu postupka

<p>Ministarstvo pravde će sjutra ili najkasnije u ponedeljak dostaviti zahtjev za izručenje <b>Alije Balijagića</b> koji se sumnjiči za ubistvo brata i sestre <b>Jovana </b>i <b>Milanke Madžgalj</b>, a za kojim je policija tragala 26 - sve dok danas nije uhapšen u Srbiji.</p>
<p>To je saopštio je ministar pravde <b>Bojan Božović</b> na pres konferenciji na kojoj je Vlada predstavila platformu Barometar 26.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.3792%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbalijagic-uhapsen-u-srbiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>On je kazao da se nada da će Srbija po toj zamolnici reagovati što prije.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje da li je tačno da će Balijagića Srbija izručiti tek nakon što oni okončaju postpuke protiv njega, Božović je poručio da će dati određene garancije kako bi se postupak vodio pred našim organima.</p>
<p>- Daćemo i određene garancije da ukoliko je riječ o krivičnim djelima koja su manjeg značaja da nam to postupke kako bi se vodio postupak pred našim tijelima. Zna se za što ga terete naši organi - istakao je Božović.</p>
<p>Balijagiću je u Srbiji određeno zadržavanje, a advokat <b>Nebojša Asanović</b> izjavio je da je njegovo izručenje Crnoj Gori moguće tek poslije izdržavanja kazne u Srbiji - pošto se sumnjiči i za ubistvo djevojke prije dosta godina. Ipak, Asanović je dodao da se zbog međudržavnog sporazuma to može dogoditi i ranije.</p>
<p>Alija Balijagić, koji je bio 26 dana je u bjekstvu, osumnjičen je da je 25. oktobra u mestu Sokolac kod Bijelog polja ubio sestru i brata Madžgalj.</p>
<p>- Jutros oko 3.05 sati, u selu Pribojska Goleša, pripadnici SAJ-a, uz sadejstvo svih drugih policijskih snaga, uhapsili su Aliju Balijagića - saopštio je jutros tamošnji ministar unutrašnjih poslova <b>Ivica Dačić</b>.</p>
<p>Balijagić je, kako je kazao, zatečen u jednoj kući za koju su imali informacije da povremeno dolazi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdragan-bojovic-prijavio-policiji-da-je-vidio-balijagica-mislili-smo-da-je-mogao-da-vidi-kuda-smo-otisli-i-dode-da-nas-ubije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Uhvaćen je na spavanju, nije pružao otpor. Imao je dvije puške, jednu lovačku pušku, boksericu i drugu - lovački karabin, prerađen od vojne puške papovke. Hapšenje je obavljeno na veoma nepristupačnom terenu po snijegu od 40 santimetara. Lice se dovodi u PU Prijepolje - izjavio je Dačić.</p>
<p>Brat i sestra Jovan i Milanka Madžgalj ubijeni su 25. oktobra u večernjim satima iz vatrenog oružja u selu Sokolac kod Bijelog Polja</p>
<p>Osumnjičeni za dvostruko ubistvo, Balijagić, je 2016. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog silovanja sedamdesetšestogodišnje starice, a sumnjiči se i da je počinio više krađa u Banjem selu, Okladima i Pavinom Polju.</p>
<p>Zbog razbojničkih krađa i razbojništava robijao oko tri decenije.</p>
<p>Mještani bjelopoljskog zaseoka Sokolac, prema sopstvenim svjedočenjima u medijima, desetak dana uoči zločina, prijavljivali su policiji da se naoružani čovjek kreće po tom naselju ali, kako su navodili, adekvatne reakcije nadležnih nije bilo.</p>

Božović: Sjutra ili u ponedjeljak ćemo dostaviti zahtjev za izručenje Balijagića, nadam se da će Srbija reagovati što prije

<p>Mi smo formalno od danas članica SEPA. Ne od prvog januara nego od danas - saopštio je premijer Milojko Spajić na pres konferenciji na kojoj predstavlja platformu „Barometar 26“.</p>
<p>On je rekao da je to jedan mali, ali veliki korak za Crnu Goru.</p>
<p>- Krajnje je vrijeme da do kraja 2026. godine zatvorimo poglavlja sa Evropskom unijom (EU). Svi ljudi koji budu dio projekta „Barometar 26“ će moći da kažu da su oni uveli Crnu Goru u EU - poručio je Spajić.</p>
<p>Rekao je da podrazumijevaju zatvaranje 30 poglavlja za dvije godine.</p>
<p>- To je nešto za što nam je potreban svako u Crnoj Gori: svi parlamentarci, NVO, članovi savjeta manjina, religiozni lideri, svi činioci društva koji su nam pomogli da proces popisa dovedemo do kraja ispravno i na pomiriteljski način... Gdje smo pomirili nepomirljive grupacije u Crnoj Gori. Tako bismo voljeli da i ovaj proces bude istog karaktera. Da svi mogu da slave januara 2028. Mislim da sa ovom dinamikom, ako sva poglavlja zatvorimo 2026. - da je ulazak u EU 2028. realna priča - naveo je Spajić.</p>
<p>Ovo je, kaže, tema nadnacionalnog karaktera.</p>
<p>- Ova inicijativa ne guši ničija prava i glas - dodao je on.</p>
<p>Ministarka evropskih poslova <b>Maida Gorčević j</b>e rekla da je ovo godina evropskih integracija.</p>
<p>- Prošli smo detaljan plan zatvaranja pregovaračkih poglavlja do 2026. godine. Moramo pokazati ozbiljnu komunikaciju, dobru koordinaciju. Razgovarali smo koliko je važna politička volja i podrška kako bi izglasali sve zakone i reforme koje se od nas očekuju - navela je Gorčević.</p>
<p>Ulazak Crne Gore u EU nije, podvlači ona, ulazak partije u EU nego cijelog društva.</p>
<p>Ocijenila je da Crna Gora ovaj trenutak ima sada i da bi trebalo da ga iskoristi.&nbsp;</p>

Spajić: Crna Gora je od danas članica SEPA, svi koji budu dio projekta „Barometar 26“ će moći da kažu da su uveli Crnu Goru u EU

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: dvojno-drzavljanstvo