Demokratska narodna partija intenziviraće aktivnosti koje se odnose na pitanja jezika i državljanstva, poručeno je nakon sjednice Predsjedništva te stranke.
- Na danas održanoj sjednici Predsjedništva Demokratske narodne partije jednoglasno je usvojen zaključak o intenziviranju aktivnosti svih funkcionera na rješavanju statusa srpskog jezika i dvojnog državljanstva kroz izmjene i dopune Zakona o državljanstvu - naveli su oni.&nbsp;
Kako su dodali, u tom pravcu posebno su apostofirani javno saopšteni stavovi potpredsjednika DNP – a i Vlade Miluna Zogovića i poslanika Jelene Kljajević i Dragana Bojovića da je neophodno započeti nacionalni dijalog oko ovih pitanja u prvom kvartalu sljedeće godine.&nbsp;
- Ustavne izmjene i dopune nisu nikakav atak na državu, naprotiv, one predstavljaju nužnost koja vodi stabilizacji društveno političkih prilika u susret evropskim izazovima koji nas očekuju - istakli su.
Kako su dodali, smatraju i da ustavne izmjene i dopune prvo treba da predloži i usvoji Vlada, kako bi institucionalni nivo takve odluke garantovao i izglasavanje u Skupštini.
- Vrijeme je da sa načelne i verbalne spremnosti svi ključni politički činioci pređu na demonstraciju konkretnosti, odgovornost i spremnosti da doprinesu zaustavljanju daljediskriminacije lingvističke većine.DNP će u tom dijelu dati puni doprinos shodno svojoj političkoj snazi i javno proklamovanim ideološkim i političkim ciljevima koje principijelno zastupa sve vrijeme - naveli su oni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

DNP: Intenziviramo aktivnosti na rješavanju statusa srpskog jezika i dvojnog državljanstva

Zločinci, kojoj god ideologiji pripadali, ne zaslužuju ni počasti ni spomenike - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović komentarišući sve veće razočarenje dijaspore prilikama u Crnoj Gori, kao i da, zahvaljujući čelnicima Srpske pravoslavne crkve i pojedincima iz vlasti, četnički pokret sve otvorenije juriša na same temelje građanske, sekularne i multietničke Crne Gore. Govoreći u intervju za Portal Fokus o dodjeli posthumnog odlikovanja mitropolitu Mitropolije crnogorsko-primorske Amfilohiju Radoviću kaže da se na to odlučio, pored ostalog, zbog njegovog doprinosa očuvanju duhovne i kulturne tradicije Crne Gore.
Na konstataciju da je to čovjek koji je više puta vrijeđao Crnogorce i muslimane, te govorio s divljenjem o ratnim zločincima poput Radovana Karadžića, navodi da se za odlikovanje odlučio i zbog njegovog zalaganja za mir u presudnim istorijskim trenucima, uključujući i referendum, te doprinos demokratskim promjenama, kao i za kontinuirani angažman na jačanju međunarodnog ugleda Crne Gore.&nbsp;
- Orden sam dodijelio u susret petoj godišnjici od njegove smrti. Svojim obrazovanjem, autoritetom i dijalogom sa predstavnicima drugih crkava i religija, on je dao doprinos ugledu naše države i pokazao da se snaga jedne male zemlje mjeri veličinom njenih velikih ljudi - naveo je Milatović.
Dodaje da je "tokom izazovnih istorijskih trenutaka, kada su emocije bile snažne, a podjele duboke, poput referenduma 2006. godine, dao &nbsp;nemjerljiv doprinos očuvanju mira i stabilnosti".&nbsp;
- Njegova uloga tokom litija 2019. i 2020. godine je bila ključna. To je bio momenat kada se pokazalo da Crna Gora može mijenjati sebe bez nasilja, i u duhu demokratske svijesti i odgovornosti. Uvjeren sam da bez te promjene, Crna Gora danas ne bi sa optimizmom gledala na svoju evropsku budućnost - rekao je Milatović.
<h2>Vrijednosti antifašizma</h2>
On ističe da dosljedno zastupa stavove utemeljene na univerzalnim vrijednostima antifašizma, jer su upravo te vrijednosti temelj savremene Crne Gore.
- Posljednji put to sam učinio u odnosu na pokušaj postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Kako tada, tako i danas, stava sam da je nedopušteno podizati spomen-obilježja ličnostima iz prošlosti čije djelovanje je bilo u suprotnosti sa vrijednostima antifašističke i multietničke Crne Gore. Zločinci, kojoj god ideologiji pripadali, ne zaslužuju ni počast ni spomenike - poručio je Milatović.
Dodaje da na pitanje gdje je granica između vjere i politike odgovor daje Ustav naše zemlje u kome jasno stoji da je Crna Gora sekularna država u kojoj su vjerske zajednice odvojene od države, a sloboda vjeroispovijesti zagarantovano pravo svakog čovjeka, bez obzira kojoj vjerskoj zajednici pripada.&nbsp;
- Država mora biti jednako otvorena za sve vjerske zajednice, uz puno poštovanje njihovih razlika i doprinosa društvu, dok sa druge strane, sve vjerske zajednice moraju poštovati pomenuti ustavni princip. Neodgovornih pojedinaca ima u svim sferama društva. Nisam pristalica generalizovanja jer duboko cijenim vjerske osjećaje građana Crne Gore, ma kojoj vjerskoj organizaciji pripadali - poručio je Milatović.
<h2>Prazna obećavanja</h2>
Komentarišući da mnogi sumnjaju da će ova Vlada premijer Milojka Spajića uvesti državu u Evropsku uniju, Milatović kaže da je Crna Gora umorna od praznih obećanja i politike koja se bavi samom sobom.&nbsp;
- Godinama se improvizovalo, obećavalo bez pokrića i gubilo vrijeme koje nismo imali. Zato naša poruka mora biti jasna: Vrijeme je da završimo posao i učinimo Crnu Goru punopravnom članicom Evropske unije do 2028. godine. EU je naša radna akcija, uspjeh koji se mjeri reformama i moć institucija u koje građani vjeruju. Vlada i vladajuća većina moraju to konačno da shvate - rekao je Milatović.&nbsp;
Dodaje da aktuelna Vlada, svakako, ne može uvesti Crnu Goru u EU, imajući u vidu da ćemo 2027. godine imati redovne parlamentarne izbore, a da se naš ulazak u EU očekuje najranije 2028. godine.&nbsp;
- Bez obzira na tu činjenicu, pred ovom Vladom se nalaze brojni zadaci od čijeg uspješnog rješavanja će zavisiti evropska perspektiva Crne Gore. Za budućnost naše države je mnogo važnije da uradimo sve da taj konačni cilj bude dostižan i realan, a manje je važno ko od nas će pokrivati koju funkciju u momentu ulaska u EU - kazao je Milatović.
Njegovi stavovi kada je u pitanju struktura Vlade su, dodaje, poznati.&nbsp;
- Javno sam više puta ukazivao na preglomaznost administrativnog aparata i broj resora. Smatram da glomaznost Vlade i česte promjene otežavaju posao izvršnoj vlasti i usporavaju sprovođenje reformske agende. Donošenje Zakona o Vladi koji bi trebalo da precizno uredi broj ministarstava, njihove nadležnosti i odgovornost je neophodno. Vjerujem da je takav zakon važan korak ka modernijoj, racionalnijoj i profesionalnijoj izvršnoj vlasti - ocijenio je Milatović.
<h2>Ishitrena odluka</h2>
Komentarišući nedavna dešavanja u Podgorici, kada je nakon napada na mladića uveden privremen vizni režim sa Turskom, a kasnije se ispostavilo da su vinovnici državljani Azerbejdžana, navodi da je i kao građanin i kao neko ko vjeruje u pravnu državu, jasno i nedvosmisleno osudio prvo napad na našeg državljanina u Podgorici, ali takođe i poručio da ne smije biti mjesta bilo kakvoj kolektivnoj krivici ili stigmatizaciji jednog cijelog naroda.&nbsp;
- Žao mi je što smo imali priliku da svjedočimo nemilim scenama, napadima na državljane Turske i njihovu imovinu u Crnoj Gori. Vlada je donijela ishitrenu odluku da uvede vize turskim državljanima, čije prevashodno ekonomske posljedice već osjećamo - ocijenio je Milatović.
Stvari su, prema njegovim riječima, jasne.
- Obaveza države je da zna ko u nju ulazi, da sankcioniše one koji ne poštuju zakone, ali i zaštiti sigurnost svih koji borave u zemlji, javni red i društvenu koheziju. Stoga svi javni akteri moraju voditi računa da svojim porukama ne podižu tenzije, dok su policija i tužilaštvo dužni da odlučno suzbijaju govor mržnje i svaki vid prijetnji - ističe Milatović.
Pitanje migracija je tema kojoj je, imajući u vidu veličinu Crne Gore i njenu evropsku perspektivu, važno konačno pristupiti sistemski, uz jasnu, uravnoteženu i odgovornu politiku u ovoj oblasti.&nbsp;
- Vladi sam uputio inicijativu sa prijedlogom ozbiljnih i održivih mjera kojima bi se unaprijedili nadzor, integracija i sveukupna sigurnost u zemlji. Neke od njih su formiranje jedinstvenog, digitalno povezanog sistema evidencije stranaca, koji bi objedinio registre MUP-a, Uprave policije, Zavoda za zapošljavanje, Monstata i drugih nadležnih institucija. Predložio sam da se kvote za privremeni boravak i rad stranaca određuju kvartalno, prema stvarnim potrebama privrede, uz pooštrenu kontrolu agencija za posredovanje i sprječavanje zloupotreba. Takođe, predložio sam i izmjene Zakona o privrednim društvima kako bi se spriječilo osnivanje tzv. ‘fantomskih firmi’ koje služe samo kao paravan za boravišne dozvole stranaca - naveo je Milatović.
Crna Gora, kako dodaje, mora pokazati zrelost i biti smirena u trenucima kada je najlakše podići tenzije.
<h2>Partijska knjižica</h2>
Komentarišući to što se mladi i obrazovani ljudi sele iz Crne Gore, tražeći šansu u uređenijim društvima, te da je nepisano pravilo da ako nijeste član nijedne partije, teško možete doći do posla u državnim ili opštinskim institucijama, Milatović kaže i pored promjena koje smo očekivali, partijska knjižica je izgleda i dalje ostala glavna “diploma” za posao u javnom sektoru.&nbsp;
- Time se samo nastavila loša praksa bivših vlasti i učvrstio osjećaj nepravde zbog kojeg se mladi i obrazovani ljudi odlučuju da napuste zemlju. Između dva popisa otišlo je skoro sto hiljada ljudi - svaki šesti građanin Crne Gore - i to je ozbiljno upozorenje da država gubi svoju budućnost - ističe Milatović.
Razlozi su, prema njegovim riječima, isti godinama.
- Nedostatak ekonomskih prilika, nemogućnost da riješe elementarne uslove za život, poput stambenog pitanja, i snažan osjećaj da trud i znanje ne vrijede ništa ako nijeste dio partijske strukture. Zemlja koja ne misli o svojoj omladini teško može da se nada boljoj budućnosti - dodaje Milatović.
Zato vraćanje povjerenja u državu, kako ističe, mora da počne konkretnim mjerama.&nbsp;
- Uvjeren sam da je ključna promjena - otvaranje političkog sistema. Zato snažno promovišem uvođenje otvorenih lista, kako bi svaki glas vrijedio, kako bismo znali po imenu i prezimenu za koga glasamo i kako bi politika konačno bila vraćena građanima, a ne partijskim centralama - navdoi Milatović.&nbsp;
Spreman je da inicira i referendum o tom pitanju, jer vjeruje da se istinska promjena dešava tek kada se moć vrati društvu.
- Mladi će ostati u Crnoj Gori tek onda kada budu znali da se njihova budućnost ne određuje partijskim vezama, već znanjem, radom i pravednim šansama. To je promjena kojoj moramo da se posvetimo bez kalkulisanja - poručio je Milatović.
Na pitanje da li je Crna Gora postala zemlja koja troši više na partije nego na budućnost odgovara da mu građani često kažu da partijsko zapošljavanje ostaje jedan od najvećih problema našeg društva i upravo jedan od glavnih razloga odlaska građana iz zemlje.&nbsp;
- Tragedija Crne Gore je što na mjesta odlučivanja u sistemu ne dolaze najbolji već često zapravo samo poslušni. I sa tom praksom moramo prestati. Crnogorska ekonomija mora da radi za ljude, a ne za privilegovane - ističe Milatović.
Zato u kontinuitetu i predlaže inicijative poput pomenute „obveznice za dijasporu“, upozorava na važnost domaćinskog upravljanja državnim preduzećima, te da ona više ne budu partijski plijen već motor ekonomskog razvoja.&nbsp;
- Hoćemo napredak koji se osjeti u novčaniku, ne samo na televiziji. Naš evropski put otvara šansu za nove investicije i radna mjesta. Naš uspjeh je kada ekonomija raste pošteno, na osnovu našeg znanja i rada, a ne kada se zadužujemo. Naša moć je u tome da se za svaki euro državnih para zna kako je potrošen i da svaka investicija bude korisna za građane i državu - naveo je Milatović.
Žele kredibilne investitore koji će ostvarivati profit i biti u funkciji razvoja crnogorske ekonomije.&nbsp;
<h2>Dvojno državljanstvo</h2>
Komentarišući potencijalno uvođenje dvojnog državljanstva za visokoobrazovane članove dijaspore koji su, iz profesionalnih razloga, morali da uzmu državljanstvo zemlje u kojoj žive i time automatski izgubili crnogorsko navodi da to pitanje često dolazi od dijaspore.
- To je tema koja zaslužuje ozbiljnu analizu i širok politički konsenzus u Crnoj Gori. Smatram da naša država treba da pronađe model koji bi omogućio čvršće, institucionalno i formalno povezivanje iseljenika sa maticom, jer je njihovo znanje, iskustvo i kapital dragocjen razvojni resurs za Crnu Goru. Istovremeno, važno je očuvati suverenost odlučivanja onih koji žive u Crnoj Gori. Zbog toga ovo pitanje mora biti uređeno pažljivo i uravnoteženo, uz uvažavanje interesa i dijaspore i građana u zemlji. Vjerujem da je najbolji trenutak da se pitanje dvojnog državljanstva otvori nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, kada će politički ambijent biti stabilniji, društvene tenzije manje, a evropski standardi jasno definisati modele koje uspješno primjenjuju druge države članice - ocijenio je Milatović.
<h2>Identitet</h2>
Na pitanje da li je danas, paradoksalno, postalo hrabro biti Crnogorac u Crnoj Gori odgovara odrično.
- Ne mislim da je postalo hrabro biti Crnogorac u Crnoj Gori. Oni koji su se tako istinski osjećali ranije, osjećaju se i danas. Danas je hrabrost biti pristojan i principijelan - odbiti logiku “naših i vaših“ i mjeriti ljude po djelima. To je put da Crna Gora bude dom svima i država ponosa onima koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, među kojima sam i ja - naveo je Milatović.
Crnogorski identitet je u temelju građanske, sekularne i evropske Crne Gore.
- Niko ne treba da se pravda što voli svoju državu, naciju ili jezik, to su Ustavom zaštićena prava. Crna Gora ne smije biti zemlja u kojoj se identitet koristi kao oružje. Mora biti zemlja u kojoj se svaki čovjek osjeća prihvaćeno i poštovano, a u kojoj se zajednički identitet gradi na slobodi, jednakosti i međusobnom uvažavanju - ocijenio je Milatović.
<h2>Skandal i Trinaestojulska</h2>
Komentarišući skandal oko dodjele Trinaestojulske nagrade, koji se završio se video-snimkom na kojem njen dobitnik Bećir Vuković krade telefon, te smatra li da smo stvarno dotakli dno, kaže da je 13. jul za Crnu Goru temelj identiteta: zavjet na slobodu, dostojanstvo i pravo da odlučuje o sopstvenoj sudbini u dvije različite epohe.&nbsp;
- Zato svako državno priznanje dodijeljeno povodom ovog datuma mora nositi težinu tih vrijednosti. Zloupotrebe u političke svrhe koje su godinama nagrizale ugled nagrade i obesmišljavale trud istinskih laureata - moraju ostati iza nas. Mislim da nas vrijednosti 13. jula obavezuju da ih nikada ne dovedemo u pitanje - zaključio je Milatović.

1250x600

Milatović: Zločinci ne zaslužuju ni počast ni spomenike, Amfilohiju posthumno odlikovanje zbog doprinosa očuvanju duhovne i kulturne tradicije Crne Gore

Pokretanje pitanja uvođenja dvojnog državljanstva, u trenutku kada Crna Gora ima priliku da „uhvati“ posljednji voz za Brisel, značilo bi da je evropska perspektiva Crne Gore trajno izgubljena.
To je ocijenjeno na panelu „Da li je potrebno mijenjati Zakon o crnogorskom državljanstvu?“ koji je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u okviru regionalnog projekta SMART Balkan - Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Osvrnuvši se na predlog Demokratske narodne partije (DNP) da se pitanje državljanstva u Crnoj Gori uredi kao u Turskoj, po modelu „plava karta“, odnosno rješenju po kojem bi naša država omogućila svojim iseljenicima bez crnogorskog pasoša da dobiju mnoga prava koja uživaju crnogorski državljani, izuzev biračkog, poslanica Civis-a Maja Vučelić je kazala da ne smijemo dozvoliti bilo kakvo mijenjanje Ustava kada je ova tema u pitanju.
- Prioritet Vlade treba da budu evropske integracije, ekonomske reforme i vladavina prava, a ne bilo kakve identitetske politike. Meni je žao što se nijesu pojavile kolege iz Demokratske narodne partije, koji su zapravo inicijatori ove ideje da ih zapravo pitamo zašto se sada spominje dvojno državljanstvo kada imamo neraščišćen birački spisak, kada imamo problem sa prebivalištem, kada imamo problem da nijesmo mogli riješiti recimo Šavnik, a zamislite šta bi se desilo da mi uvedemo dvojno državljanstvo da li bi to izazvalo nepovjerenje u sam izborni proces - kazala je Vučelić i ocijenila da politički akteri koji potenciraju teme poput dvojnog državljanstva, zakona o stranim agentima ili jezika, zapravo koče evropski put.
I to je, kaže, nešto zbog čega, ako se to bude u narednom periodu ponavljalo, treba razmotriti da li ti akteri treba da budu sastavni dio vlade.
<h2>Nije isto 200.000 i milion novih državljana</h2>
Poredeći Crnu Goru sa Turskom poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević je kazao da je Crna Gora mala država, a Turska je država od 75 do 80 miliona stanovnika i da je tu cijela suština i korijen ove priče.
- Nije isto dvjesta hiljada novih državljana u jednoj Crnoj Gori jer je to trećina trenutnog stanovništva Crne Gore i dvjesta hiljada ili pola miliona ili milion u jednoj Turskoj jer je to osamdeseti dio njenog stanovništva. Pritom, Turska ima potpuno drugačiju političku situaciju, državljani Turske koji predstavljaju tursku dijasporu i žive van Turske nijesu pod kontrolom drugih centara moći kada se govori o političkim uticajima, dok je situacija u Crnoj Gori sasvim jasna, oni koji bi dobili to crnogorsko državljanstvo bi dominantno bili pod kontrolom centara moći u Beogradu, Banjaluci, to je jedan isti centar moći makar trenutno, to je politički korijen problema - naveo je on.
Ocijenio je i da su, kako bi princip „plave karte“ funkcionisao u Crnoj Gori, potrebne ustavne izmjene. 
- Ako mi krenemo sa najboljom namjerom, a ja sam ubijeđen da oni koji predlažu princip „plave karte“ nemaju dobru namjeru Crnoj Gori, ali evo da krenemo sa najboljom namjerom u pokušaj realizacije toga, mi otvaramo temu ustavnih promjena u Crnoj Gori. Mislim da kada kremo da pričamo o ustavnim promjenama, da će svima u Crnoj Gori najmanje biti važna „plava karta“. Jer kad pokrenemo temu ustavnih promjena onda pokrećemo temu jezika, zastave, himne, grba i ostalih potpuno banalnih tema u ovom političkom trenutku. Ova priča je uvod i pokušaj da se otvori pandorina kutija, koja će na kraju otvoriti sve osim plave karte zbog koje se otvara - dodao je Zirojević.
Važno da Crna Gora zadrži rigidan pristup
Govoreći u kontekstu broja stanovnika i mogućim promjenama, Zirojević je kazao da je mišljenja da Crna Gora kao mala država na prilično trusnom političkom području mora zadržati rigidan pristup, kao i da bi u slučajevima malih država veći priliv novih državljana u potpunosti mogao da promijeni demografsku i političku strukturu države.
Predstavnik akademske zajednice u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu Zlatko Vujović se, govoreći o slučajevima izbornog inženjeringa, ilustrativno osvrnuo na slučaj izbornog procesa u Herceg Novom.
- U slučaju izbora u Herceg Novom analize su pokazale da ima 10.54 odsto duplo upisanih birača u birački spisak pored crnogorski, hercegnovskog u birački spisak Srbije i Bosne i Hercegovine, od toga čak 82 birača su trojno upisano. Imaju prebivalište i u BiH i u Srbiji i u crnoj Gori. Oni ostvaruju svoja biračka prava u sve tri zemlje - kazao je Vujović i dodao da vjeruje da inicijalna motivacija tih ljudi nije bila da utiču na ishod izbora.
Kako je pojasnio, moguće je da su htjeli da ostvare neku privilegiju poput plaćanja nižeg poreza, obrazovanja ili zdravstvenih usluga... 
- Pošto krše zakone, ti ljudi postaju lak plijen raznih aktera za namještanje izbora. Oni su potom primjer zloupotreba i uz sitne nadoknade oni se rotiraju na ovom tromeđu - kaže Vujović.
<h2>Princip dvostrukih aršina</h2>
Zirojević je kazao da danas imamo recimo informaciju da predsjednik Parlamenta Crne Gore ima dvojno državljanstvo, a da za to nemamo zvaničnu potvrdu, kao i da je to glavni problem.
- Tu se zaista jeste pokazao jedan princip dvostrukih aršina, da smo za Milojka Spajića u roku od nekoliko dana dobili informaciju, a za Andriju Mandića nijesmo mogli i dan danas nemamo tu informaciju - dodao je on.
Vujović je kazao da je važno naglasiti i da veliki broj crnogorskih državljana radi u drugim državama i da svoje pravo uživaju zakonito, što ne znači da ne može uživati svoja prava u Crnoj Gori.
- Miješa se mnogo toga, nije svako ko radi u inostranstvu nezakonito prijavio prebivalište u Crnoj Gori, nego ima puno pravo na to - ocijenio je Vujović.
Dodao je i da će Crna Gora u nekom trenutku imati desetine, pa i stotine hiljada ljudi koji će doći ovdje da žive i da, ukoliko liberalizujemo sistem, onda je pitanje ko će biti većina u zemlji.
- To ne govorim da li Crnogorci ili Srbi, nego da li domicilno stanovništvo koje uključuje i Crnogorce i Srbe i Bošnjake i Hrvate i Albance ili ćemo u nekom trenutku imati neku Nepalsko Bangladešku partiju koja će tražiti svoja prava u Crnoj Gori. To je realnost - kazao je Vujović.
<h2>Pitanje političke trgovine</h2>
Vučelić je kazala da misli da premijer (Spajić) ima sličan stav kao njen i da se tema dvojnog državljanstva neće pominjati bez ako bude bilo kakve namjere da se stopira evropski put.
Ponovila je da svako ko bude kočio naš evropski put treba da preispita da li treba da bude u Vladi ili ne, jer, kako je kazala, mi ovu šansu ne smijemo da propustimo.
Zirojević kaže da ga ne bi iznenadilo da se ova tema i pokrene.
- Ukoliko na jedan tas stavimo Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu a na drugi dvojno državljanstvo, nijesam siguran kako bi stvari u parlamentarnoj većini tekle. Da li spasiti Sašu Mujovića ili dovest sto, dvjesta hiljada novih državljana Srbije i glasača BiH, a onda i desetine hiljada iz Turske, Rusije, Ukrajine, Bangladeša, Nepala.. Uvjeren sam da će ekstremno desni dio parlamentarne većine gurati ovu priču, što u javnosti što interno. Da li će ovaj umjereniji dio parlamentarne većine na to pristati ostaje da vidimo, ali imajući u vidu pređašnja iskustva ja se ponašam kao da će to sjutra da se desi - zaključio je Zirojević. 
Vujović je mišljenja da bi otpor ovoj ideju bio previše jak, jer kako je kazao, to bi u ovom slučaju značilo da je u pitanju izborni inženjering i pokušaj falsifikovanja izbora. 
Panel se organizuje u okviru regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj panela je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Ideja o uvođenju dvojnog državljanstva koči evropski put Crne Gore

Narativ da je dijalog o srpskom jeziku i dvojnom državljanstvu tema koja izaziva podjele u društvu, klasična je zamjena teza, sa jasnim elementima društvene neodgovornosti, kazao je potpredsjednik Vlade Milun Zogović.
Kako je istakao, takvo pojednostavljivanje ima za cilj "očuvanje rigidnih diskriminatorskih tekovina prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici koje su na žalost i dalje na snazi."
- Da ne govorimo o logičkoj neodrživosti pristupa da je dijalog o otklanjanju diskriminacije koja narušava osnovna ljudska prava i ljudsko dostojanstvo najbrojnije jezičke i po rezultatima popisa druge po brojnosti nacionalne zajednice, „pitanje koje dijeli“. Pristup nametanja neophodnosti očuvanja važeće i aktuelne diskriminacije lišen je svih elemenata dobronamjernosti a što neophodno prati i nedostatak društvene i državničke odgovornosti. Gdje postoji dobra namjera i društvena odgovornost ne postoji dilema da li prednost treba dati dijalogu ili diskriminaciji. Još od vremena Sofista a i prije njih, dijalog je uspostavljen kao najbolji i najnapredniji instrument za iznalaženje rešenja i raspravljanje problema. Sva važna i velika pitanja se još od tog vremena ipak na kraju moraju rešavati dijalogom. Ne želim da vjerujem da je nivo crnogorske političke i društvene fantastičnosti dosegao do neslućenih visina gdje konceptualno diskriminacija dobija primat u odnosu na dijalog naveo je Zogović u saopštenju za javnost.
Prema njegovim riječima, ako je istrajavanje na diskriminaciji dominantan pristup, jasno je da nema mjesta dijalogu kao najprirodnijem instrumentu za traženje i iznalaženje rešenja.
- Da ne govorimo o ataku na zdravu logiku gdje se otvaranje širokog društvenog dijaloga o otklanjanju diskriminacije i potreba uvažavanja rezultata popisa stanovništva želi medijskim falsifikatom prestaviti kao tabu tema koja izaziva podjele. Baš kao što je jagnje uzvodno mutilo vodu vuku, tako se i traženjem dijaloga o tako bitnim temama kao što su pitanje srpskog jezika i dvojnog drževljanstva izazivaju društvene podjele. Podjele su davno izazvane pogubnom politikom bivšeg režima koja je napravila ustavni genocid nad srpskim jezikom. U momentu kada je srpskim jezikom govorilo 64,5 odsto građana Crne Gore, srpski jezik donosioci Ustava nisu prepoznali kao službeni. Istrajavnje na takvom pristupu je zapravo istrajavanje na konceptu podjela dok je potreba otvaranja dijaloga način da se kroz uvažavanje realnosti podjele prevaziđu. Apsurdno je objašnjavati prednosti koje ima dijalog u odnosu na važeću diskriminaciju čije su direktne posledice podjele društva. Zato pozivam sve političke i društvene aktere da politički rat objave diskriminaciji, a ne nikako dijalogu kako je to kod mnogih sada slučaj - kaže Zogović.
Neophodno je, ističe on, da protivnici dijaloga i zagovornici očuvanja diskriminatornog koncepta prema polovini stanovništva ove zemlje odgovore na pitanje u kojoj to državi EU većinski jezik nije službeni.
- Kao buduća članica EU Crna Gora mora poštovati evropske demokratske vrijednosti i standarde. Evropska Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva i prava, slobode, demokratije i ravnopravnosti. Osnovna intencija EU je da ne smije biti diskriminacije kada su u pitanju osnovna ljudska prava i slobode, to je upravo i dodatni razlog da naše društvo iznadje snage da kroz dijalog dodje do rešenja koja će otkloniti aktuelnu diskriminaciju. Time ćemo kao društvo potvrditi da zaista vjerujemo u proklamovane vrijednosti a ne da ih samo pominjemo deklarativno kako je u prošlosti bio slučaj. Upravo će odnos prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici biti najbolje mjerilo koliko zaista vjerujemo u demokratske tekovine kojima težimo - zaključio je Zogović.

Zogović tvrdi: Srpski jezik i dvojno državljanstvo ne stvaraju podjele

Dolaskom nekadašnjeg Demokratskog fronta na vlast, u Crnoj Gori se ponovo otvara pitanje uvođenja dvojnog državljanstva. Dok je trenutni zakon strogo ograničavajući u pogledu dvojnog državljanstva, inicijative poput “plave karte” koju je nedavno predložio Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije, ponovo su stavile ovo pitanje u fokus javnosti.
“Plava karta” je rješenje koje je, kroz izmjene Zakona o državljanstvu, Turska uvela 1995. godine. Ona se izdaje osobama koje su rođene kao turski državljani, ali su kasnije izgubile tursko državljanstvo, nakon što su preuzele državljanstvo druge zemlje. &nbsp;Korisnici “plave karte” imaju slična prava kao turski državljani, ali nemaju pravo glasa ili kandidovanja na izborima, niti na obavljanje javnih funkcija koje zahtijevaju državljanstvo.
Kneževićev predlog o uvođenju tzv. "plave karte", inspirisane turskim modelom, predviđa dakle davanje posebnog statusa crnogorskim iseljenicima i njihovim potomcima – omogućavajući im pristup pravima poput rada, obrazovanja i vlasništva, ali bez biračkog prava.&nbsp;
Međutim, procjene Društva statističara i demografa, govore da van zemlje živi preko 200.000 crnogorskih iseljenika. Crnogorsko zakonodavstvo, omogućilo im je, bez ikakve sankcije, da zadrže prebavalište bez obzira na to što su napustili Crnu Goru.
Zakon o izboru odbornika i poslanika propisuje da pravo glasa imaju svi državljani koje imaju prebivalište na teritoriji Crne Gore. Dakle, svi državljani koji se iz određenih poslovnih ili životnih razloga ne nalaze u Crnoj Gori a imaju prebivalište u njoj, ako se zadese u Crnoj Gori onog dana kada su izbori, mogu da glasaju jer su upisani u birački spisak. To je slučaj i sa iseljenicima, koji ne žive u Crnoj Gori, ali koriste biračko pravo suprotno onome što je intencija Ustava i zakona – da pravo glasa u zemlji imaju oni crnogorski državljani koji najmanje dvije godine žive u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>(Ne)prihvatljivi modeli</h2>
Iako se Kneževićev predlog predstavlja kao pokušaj povezivanja sa dijasporom i ispravljanje "istorijske nepravde", kritičari ga vide kao pokušaj uvođenja dvojnog državljanstva na mala vrata, uz moguće političke motive.&nbsp;
Takođe, poređenje Turske sa oko 85 miliona stanovnika i Crne Gore sa oko 630 hiljada u pogledu dvojnog državljanstava, nije na mjestu. Uz to, državno i političko uređenje Turske, nikako ne bi trebalo biti role model za Crnu Goru, jer, kao kandidatkinja za članstvo u EU, naša zemlja bi prije svega trebala da se vodi evropskim praksama, što je bila i poruka Brisela.&nbsp;
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da Crna Gora mora unaprijed informisati EU o svakoj namjeri u vezi sa dvojim državljanstvom, kako bi proces evropskih integracija ostao stabilan i transparentan.&nbsp;
U kontekstu Evropske konvencije o državljanstvu, koju je Crna Gora ratifikovala 2010. godine, države imaju pravo da samostalno uređuju pitanje višestrukog državljanstva, ali se preporučuje da to bude u skladu s načelima izbjegavanja apatridije i poštovanja osnovnih ljudskih prava.&nbsp;
Crna Gora, u nastojanju da očuva svoj interes, vodi “restriktivniju” politiku državljanstva.&nbsp;
Zakon o državljanstvu, koji je danas na snazi, donešen je 2008. godine, &nbsp;dvije godine nakon obnove nezavisnosti Crne Gore. Po njemu državljanstvo se stiče rođenjem, porijeklom, prijemom ili sporazumom o dvojnom državljanstvu sa drugom državom. Dvojno državljanstvo je dozvoljeno, jedino ako je stečeno prije proglašenja nezavisnosti Crne Gore (juna 2006.) ili ako sa drugom zemljom postoji bilateralni sporazum. Oni koji su neko drugo državljanstvo stekli nakon juna 2006. gube po automatizmu crnogorsko državljanstvo. Tako je makar predviđeno Zakonom, iako praksa pokazuje da mnogi crnogorski građani posjeduju i državljanstvo velikog broja zemalja, a naročito onih iz okruženja.&nbsp;
Članom 45 crnogorskog Ustava, previđeno je da onaj koji ima državljanstvo stiče pravo glasa nakon dvije godine prebivališta u Crnoj Gori. Promjena ovog člana zahtijevala bi podršku tri petine svih birača na državnom referendumu.&nbsp;
Dugogodišnja preporuka Venecijanske komisije i ODIHR-a je da se ukine rezidencijalni uslov za nacionalne izbore u skladu sa standardima. Međutim, implementacija tih preporuka nije jednostavna, jer za to ne postoji podrška dovoljnog broja građana.&nbsp;
“Čini se da je dužina prebavilšta od dvije godine za nacionalne izbore nerazumno ograničenje i u suprotnosti je s Kodeksom dobre prakse u izbornim pitanjima. Preporučuje se uklanjanje ove odredbe”, navodi se u Mišljenju.
Sama tema dvojnog državljanstva u Crnoj Gori, &nbsp;dodatno je opterećena složenim društvenim i političkim kontekstom, jer zadire u pitanja identiteta, odnosa prema iseljenicima, kao i očuvanja etničke i političke ravnoteže u zemlji.&nbsp;
Dok pojedini dvojno državljanstvo vide kao prirodan način da se odgovori na potrebe dijaspore, drugi u njemu prepoznaju rizik po suverenitet države i njenu političku stabilnost.
U društvu, kao što je crnogorsko, koje još uvijek gradi institucije i traži balans između domaćih interesa i međunarodnih obaveza, važno je da se ovakva pitanja rješavaju pažljivo, transparentno i u skladu sa evropskim standardima, a ne pod uticajem parcijalnih političkih interesa. &nbsp;Dok traje polemika &nbsp;o potrebi uvođenja dvojnog državljanstva u Crnoj Gori, donosimo pregled zakonskih rješenja u manjim evropskim državama i načinu na koji su ove zemlje riješile pitanje biračkog prava za one sa njihovim pasošem.&nbsp;
<h2>Baltičke zemlje:</h2>
<h3>Litvanija</h3>
Litvanija je jedna od zemalja koje dvojno državljanstvo dozvoljavaju samo u veoma rijetkim i izuzetnim slučajevima, najčešće kada je osoba koja posjeduje oba državljanstva dijete ili mlada osoba rođena u inostranstvu ili u mješovitoj porodici
Iako je 2024. godine održan referendum o promjeni Ustava kako bi se omogućilo šire priznanje dvojnog državljanstva, referendum nije uspio jer nije prikupljen dovoljan broj glasova. &nbsp;
Prema važećem zakonu, državljanin Republike Litvanije može istovremeno biti i državljanin druge države samo ako ispunjava neke od specifičnih uslova .
Na parlamentarnim izborima pravo glasa imaju svi litvanski državljani, bez obzira na to da li posjeduju i drugo državljanstvo. S obzirom na to da je dvojno državljanstvo u Litvaniji uglavnom zabranjeno i ograničeno na izuzetne okolnosti relativno je mali broj birača koji formalno imaju dva pasoša. Ali, ukoliko je birač ipak dvojni državljanin Litvanije i druge zemlje, postojanje drugog državljanstva ne utiče na njegovo pravo glasa u Litvaniji.
<h3>Letonija</h3>
Dvojno državljanstvo u Letoniji je dozvoljeno u određenim slučajevima, u skladu sa Zakonom o državljanstvu koji je stupio na snagu 1. oktobra 2013. godine. Građani Letonije mogu zadržati ili steći drugo državljanstvo ako je ono iz druge članice Evropske unije (EU), EFTA ili NATO-a, Australije, Brazila ili Novog Zelanda ili zemlje sa kojom Letonija ima sporazum o priznavanju dvojnog državljanstva (iako trenutno takav sporazum ne postoji). Takođe, dvojno državljanstvo moguće je, ako je stečeno uz posebno odobrenje Vlade Letonije zbog važnih nacionalnih interesa.&nbsp;
Djeca letonskih državljana mogu imati dvojno državljanstvo sa bilo kojom zemljom. Međutim, ako je drugo državljanstvo iz zemlje koja nije na listi dozvoljenih, po navršetku punoljetstva, ta osoba mora da izabere između letonskog i drugog državljanstva najkasnije do 25. godine života.
Što se tiče prava glasa, na parlamentarnim izborima mogu glasati samo državljani Letonije. Letonija takođe ima značajn broj nerezidenata, koji nemaju pravo glasa na nacionalnom, već samo na lokalnom nivou.&nbsp;
<h3>Estonija</h3>
Estonija, s druge strane, zadržala je najrestriktivniji stav prema dvojnom državljanstvu. Estonski zakon ne dozvoljava da punoljetna osoba posjeduje dva državljanstva istovremeno – djeci je privremeno dopušteno da imaju dva pasoša, ali se po navršenoj osamnaestoj godini života od njih zahtijeva da izaberu jedno. Estonija dvojno državljanstvo vidi kao potencijalnu prijetnju državnom suverenitetu, naročito u kontekstu velikog broja etničkih Rusa koji su ostali u zemlji nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Pravo glasa na nacionalnim izborima, u Estoniji imaju samo državljani Estonije.&nbsp;
&nbsp;Iako je do nedavno, državljanima zemalja koje nijesu članice EU, bilo dozvoljeno da glasaju na lokalnim izborima, izmjenom ustavnog amandmana iz marta ove godine, to pravo im je ukinuto. 93 od 101 poslanika u Estoniji, podržali su ustavni amandman kojim se ograničava pravo glasa za ovu kategoriju građana.&nbsp;
<h2>Ostale evropske zemlje:</h2>
<h3>Hrvatska</h3>
Hrvatsko državljanstvo se može steći bez potrebe za otpustom iz stranog državljanstva u određenim slučajevima, prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu.&nbsp;
Ti određeni slučajevi uključuju: osobe u braku s hrvatskim državljaninom, iseljenike i njihove potomke, osobe čiji prijem je u interesu Republike Hrvatske, maloljetnu djecu koja slijede roditelja, bivše hrvatske državljane koji traže ponovni prijem, te pripadnike hrvatskog naroda u inostranstvu. U tim slučajevima dozvoljeno je zadržavanje postojećeg stranog državljanstva.
Kada je u pitanju glasanje na izborima, to pravo u Hrvatskoj, imaju svi hrvatski državljani iznad 18 godina.
<h3>Slovenija</h3>
U Sloveniji je dvojno državljanstvo generalno ograničeno, ali se dozvoljava u određenim slučajevima – djeci iz mješovitih brakova (ako je dijete rođeno u mješovitom braku gdje je jedan roditelj slovenački državljanin, a drugi državljanin druge zemlje, dijete može imati oba državljanstva, u skladu sa zakonima te druge države), osobama koje stiču slovenačko državljanstvo izuzetnom naturalizacijom (npr. zbog doprinosa u nauci, kulturi ili sportu), kao i onima čija matična država ne dozvoljava odricanje od državljanstva ili to ne rješava u razumnom roku.&nbsp;
Takođe, ako postoji uzajamnost između Slovenije i druge države u pogledu dvojnog državljanstva, zadržavanje oba pasoša je moguće.&nbsp;
U standardnim slučajevima naturalizacije, odricanje od prethodnog državljanstva je obavezno, osim ako postoji neki od navedenih izuzetaka. Slovenački državljani koji naknadno steknu drugo državljanstvo ne gube automatski slovenačko, dok se oni rođeni u inostranstvu mogu odreći slovenačkog do 25. godine, pod određenim uslovima.&nbsp;
Građani Slovenije glasaju na osnovu prebivališta, dok strani državljani i iseljenici imaju pravo glasa u određenim uslovima – na lokalnim i evropskim izborima, putem pošte, kod kuće ili u inostranstvu. Pravo glasa imaju punoljetni građani.&nbsp;
<h3>Malta</h3>
Kada je Malta postala nezavisna država 21. septembra 1964. godine, zakon o državljanstvu Malte nije dozvoljavao dvojno državljanstvo, osim u slučaju maloljetnika. Oni su, da bi zadržali malteško državljanstvo, morali da se odreknu stranog državljanstva između 18. i 19. rođendana. Ukoliko to nijesu učinili, gubili bi malteško državljanstvo na dan svog 19. rođendana.
Ipak, izmjenama zakona iz 2000. godine, član &nbsp;Zakona o državljanstvu Malte (poglavlje 188) propisuje da je „svakom licu dozvoljeno da bude državljanin Malte, i istovremeno državljanin druge države.“
Dakle, nakon izmjena koje su usvojene 10. februara 2000. godine, građani Malte koji steknu strano državljanstvo mogu zadržati i malteško državljanstvo, dok stranci koji steknu malteško državljanstvo putem registracije ili naturalizacije takođe mogu zadržati to državljanstvo zajedno sa stranim. Ovo važi pod pretpostavkom da zakonodavstvo strane države ne zabranjuje dvojno državljanstvo svojim državljanima.
Što se tiče biračkog prava i dvojnog državljanstva, malteški zakoni predviđaju da morate imate ovjerenu dokumentaciju o dvojnom državljanstvu, ali ona ne utiče na biračku registraciju.&nbsp;
Međutim, mora biti zadovoljen kriterijum koji se odnosi na &nbsp;nacionalnost i druge ustavne kvalifikacione kriterijume, a registracija kao glasača nije automatska, već se glasač mora prijaviti da bi bio tako registrovan.&nbsp;
Na lokalnim izborima u Malti, pravo glasa imaju državljani EU koji žive na Malti, ukoliko imaju boravišnu dozvolu.&nbsp;
<h3>Luksemburg</h3>
U Luksemburgu, koji ima 653.000 stanovnika, podnosilac zahtjeva za dvojno državljanstvo mora živjeti u Luksemburgu najmanje pet godina. Građani s dvojnim državljanstvom koji ispunjavaju sve potrebne uslove, mogu glasati na izborima u Luksemburgu.
Pitanje dvojnog državljanstva u Crnoj Gori mora se posmatrati kroz prizmu očuvanja suvereniteta, političke stabilnosti ali i jasno definisanih pravila prebivališta.
U sadašnjim okolnostima, gdje stotine hiljada crnogorskih iseljenika formalno i dalje imaju prebivalište u zemlji – i samim tim i pravo glasa – svaka inicijativa koja se odnosi na proširivanje ili redefinisanje državljanstva, uključujući modele poput "plave karte", može imati dalekosežne političke i društvene posljedice.&nbsp;
Crna Gora definiše politiku državljanstva u skladu sa specifičnostima nacionalnih interesa i njenim demografskim karakteristikama. U tom smislu, pitanje dvojnog državljanstva razmatra se u kontekstu važećih zakonskih i administrativnih okvira. Modeli iz drugih zemalja, mogu poslužiti kao referenca, ali se primjenjuju u mjeri u kojoj su prilagođeni lokalnom kontekstu i potrebama crnogorskog društva.
Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Tekst je izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Kako male evropske zemlje regulišu dvojno državljanstvo

U Zagrebu i Briselu jača svijest o opasnosti da se Crna Gora zbog &nbsp;politika predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i aktivnosti drugih prosrpskih snaga u Crnoj Gori pretvori u „srpsku pokrajinu“ ili Bjelorusiju na obalama Mediterana - ocijenio je u hrvatski europoslanik Tomislav Sokol.
On je u intervjuu za Standard poručio da to drugim riječima znači da: one stranke čije je djelovanje suprotno temeljnim vrijednostima EPP-a nemaju šanse ući u porodicu Evropskih narodnjaka.
- Andrija Mandić i njegova stranka nijesu kompatibilni s vrijednostima koje EPP zastupa. On je proglašen četničkim vojvodom, ima jasne, štetne, političke, ideološke i operativne veze sa Srbijom i drugim stranim akterima, a njegova stranka je više puta djelovala protiv suvereniteta i sadašnjeg uključivog karaktera Crne Gore - ukazao je Sokol.
STANDARD: U Crnoj Gori smo nedavno imali skup predstavnika Evropske narodne stranke. Što je bio zapravo cilj tog skupa? Je li cilj uvući Pokret Evropa sad Milojka Spajića u EPP?
SOKOL: Krajem marta predstavnici stranaka članica Evropske narodne stranke okupili su se u Crnoj Gori da bi raspravljali o perspektivi proširenja Evropske unije na države jugoistočne Evrope.
Danas, nakon početka rata u Ukrajini, u Evropskoj uniji postoji obnovljena politička volja za postupnim proširenjem i za daljnjom evropskom integracijom država jugoistočne Evrope, a Crna Gora je najviše od svih država kandidatkinja napredovala na evropskom putu. Takođe, položaj i veličina Crne Gore jamče da njena integracija u strukture Evropske unije neće biti problem za Brisel.
Cilj okupljanja Evropskih narodnjaka u Crnoj Gori bio je poslati poruku o tome da EPP ostaje ključni podržavalac i pokretač procesa proširenja EU, zasnovanog na zaslugama i evropskim vrijednostima te da se Crna Gora mora oduprijeti stranim uticajima koji žele razoriti crnogorski identitet i udaljiti je od članstva u Evropskoj uniji.
EPP pažljivo prati političku situaciju u Crnoj Gori i spreman je na blisku saradnju sa strankama koje dijele evropska načela. Činjenica je da je (Milojko) Spajić generalno dobro prihvaćen na Zapadu, ali želimo vidjeti još ambiciozniji pristup prema evropskom putu Crne Gore.
Naravno, teško je u punom smislu govoriti o proevropskoj politici u situaciji u kojoj u vladajućoj koaliciji imate osobe koje su u jednoj državi članici proglašene za personae non gratae, a neki od njih zazivaju vojne saveze sa Srbijom, govore o ugroženosti pravoslavlja kao devedesetih i uopšteno su im prioriteti malo istočnije od Evropske unije.
STANDARD: U više navrata smo svjedočili da Andrija Mandić pokušava svoje političko djelovanje da predstavi kao djelovanje tipičnog evropskog konzervativca i narodnjaka. Prvi put se to dogodilo 2019, a nakon toga više puta zaključno s čestitkom Donaldu Trampu. Kako evropski narodnjaci gledaju na Novu srpsku demokratiju? Postoje li uopšte šanse da Mandićeva stranka bude jednog dana dio te grupacije?
SOKOL: Andrija Mandić i njegova stranka nijesu kompatibilni s vrijednostima koje EPP zastupa. On je proglašen četničkim vojvodom, ima jasne, štetne, političke, ideološke i operativne veze sa Srbijom i drugim stranim akterima, a njegova stranka je više puta djelovala protiv suvereniteta i sadašnjeg uključivog karaktera Crne Gore.
U Zagrebu i Briselu jača svijest o opasnosti da se Crna Gora zbog njegovih politika i aktivnosti drugih prosrpskih snaga u Crnoj Gori pretvori u „srpsku pokrajinu“ ili Bjelorusiju na obalama Mediterana. Drugim riječima, one stranke čije je djelovanje suprotno temeljnim vrijednostima EPP-a nemaju šanse ući u obitelj Evropskih narodnjaka.
STANDARD: Znate li da li još neko iz Crne Gore za članstvo? Imao sam prilike čuti, naravno neslužbeno, da je svojevremeno i Demokratska Crna Gora Alekse Bečića pokušavala, ali da nije uspjela.
SOKOL: Demokratska Crna Gora, na čelu s Aleksom Bečićem, u prošlosti je pokušavala ostvariti bliže odnose s EPP-om, a ti pokušaji nijesu rezultirali njihovim članstvom u EPP-u i to s razlogom. Iako se Bečić retorički predstavlja kao proevropski političar, postoji opravdana sumnja u njegovu iskrenost i dosljednost.
Evropska unija je svjesna pozadine donošenja rezolucije o Jasenovcu čime su neki politički akteri u Crnoj Gori pokazali da su pod direktnim upravljačem Beograda. Manipulisanje i iskrivljavanje istorijskih činjenica ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima između Hrvatske i Crne Gore u kojoj, čini se, neki još nisu prošli katarzu politike devedesetih godina, koja je bila pogrešna i krajnje štetna za crnogorski narod.
STANDARD: Kako je protekao posljednji sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje? Što nam možete reći mimo onoga što sadrži usvojena Deklaracija s preporukama?
SOKOL: Službeno, sjednica je protekla u radnoj i konstruktivnoj atmosferi. No, neslužbeno, došlo je do ozbiljnog razotkrivanja problema koje međunarodni partneri sve češće vide u Crnoj Gori, a o kojima sam dosta toga rekao u prethodnim odgovorima.
U tom smislu, bitan je bio inicijalno predložen tekst preporuka o kojima smo glasali, u koji se pokušalo uvrstiti neprihvatljivi dio kojim bi se insinuiralo da Hrvatska želi sabotirati evropski put Crne Gore. Širokom diplomatskom inicijativom uspjeli smo spriječiti da takva konstrukcija kompromituje tekst preporuka jer je Evropski parlament bio spreman zbog takve konstrukcije odbiti čitavi tekst preporuka o kojima smo glasali.
STANDARD: Ovdje se moglo čuti da je bilo interesantnog ishoda glasanja o nekim amandmanima. Što je bilo u tim amandmanima koji nijesu usvojeni?
SOKOL: Amandman koji sam predložio s koleginicom [Sunčanom] Glavak, ali kojeg nije podržala crnogorska strana (konkretno, predstavnici vladajuće koalicije), pa zbog toga nije prošao, odnosio se na problem uvođenja novih mogućnosti za sticanje dvojnog državljanstva na što sam više puta upozoravao. Uvođenje novih mogućnosti za sticanje dvojnog državljanstva moglo bi imati ozbiljne i dugoročne posljedice za procese donošenja odluka u Crnoj Gori, kao i za njen identitet.
Stoga sam amandmanom pozvao Crnu Goru da osigura da svaki novi zakonodavni akt bude u potpunosti usklađen s pravnom tekovinom Evropske unije. Kome nije jasno da se iza inicijative o novim mogućnostima sticanja dvojnog državljanstva krije nastojanje za izbornim inženjeringom od strane srpskih snaga, taj Crnoj Gori ne želi dobro.
STANDARD: Kako vidite sadašnje odnose Crne Gore i Hrvatske? Održavaju li redovne sastanke koje su dogovorili? Nakon prvog sastanka je objavljeno da su dogovoreni redovni sastanci predstavnika MVEP RH i MVP CG i da je „određena dinamika“, ali ništa više od toga nije objavljeno.
SOKOL: Hrvatska je u više navrata poslala jasnu poruku o tome da snažno podržava evropski put Crne Gore, ali ne može tolerisati one poteze koji idu protiv evropskih vrijednosti i protiv hrvatskih, ali i crnogorskih, nacionalnih interesa. Donošenje rezolucije o Jasenovcu posebno je problematično za odnose dviju država i narušava prijateljske odnose država koje su opterećene problemima iz prošlosti za koje je kriva pogrešna politika koja se provodila, nažalost, dijelom i iz Crne Gore, početkom devedesetih godina. Drago mi je da je crnogorska opozicija prepoznala o čemu se radi te nije podržala tu rezoluciju.
Osim toga, na primjer, pitanja pronalaska nestalih i odštete stradalnicima nadilaze bilateralne odnose dviju država jer se odnose na evropske vrijednosti koje ne mogu biti predmet kompromisa već moraju biti u cijelosti usvojene. Ukratko, Hrvatskoj je u interesu Crna Gora u Evropskoj uniji, ali Crna Gora koja je proevropska, prozapadna i suverenistička, a ne „drugo oko u glavi“ Beograda.
STANDARD: Vi i europoslanik Davor Ivo Štir ste u više navrata u EP ukazivali na suštinu problema današnje Crne Gore, a to je politika Beograda kojoj neki na vlasti ovdje služe. Dopiru li ti Vaši stavovi do drugih u EP? Zna li se izvan ove regije što se zapravo u CG događa?
SOKOL: U Evropskom parlamentu se sve više shvata da Crna Gora ima ozbiljan problem s vanjskim političkim uplivima, prvenstveno iz Beograda, ali i iz Moskve.
Pitanje najavljenih izmjena Zakona o državljanstvu, pokušaji narušavanja odnosa s Hrvatskom i relativizacija ratnih zločina prepoznaju se kao odstupanja od evropskih vrijednosti. Istovremeno, sve je veća svijest o tome da Crna Gora ne može deklarativno biti proevropska, a u praksi se voditi direktivama iz Beograda.
STANDARD: U CG svjedočimo interesantnoj dinamici unutar Vučićevog dijela vladajuće koalicije: Milan Knežević zastupa radikalne stavove, a Andrija Mandić se uzdržava, što reče početkom prošle godine Milojko Spajić, Mandić „šalje miroljubivije poruke od Dalaj Lame“. Kako Vi na ovo gledate?
Sokol: Milan Knežević, Andrija Mandić i Aleksa Bečić promovišu istu politiku, onu koja je prvenstveno u funkciji stranih interesa, a ne crnogorskih. Mandićeve umirujuće izjave, koje su Spajiću čak djelovale „miroljubivije od Dalaj Lame“, samo su kozmetika. Očito je da on i Knežević igraju uloge dobrog i lošeg policajca, ali to je sve predstava za javnost. Stvarna politika se vidi kroz podršku idejama koje potkopavaju suverenitet Crne Gore i dovode do stranog uplitanja u unutrašnje stvari koje su od vitalnog interesa za opstanak Crne Gore.
Ako zaista dođe do uvođenja novih mogućnosti sticanja dvojnog državljanstva doći će do stvaranja novog biračkog tijela po mjeri Beograda, što je direktna prijetnja ne samo evropskom putu, nego i opstanku crnogorske države kakvu danas poznajemo.
Na kraju, sve se svodi na jedno ključno pitanje, a to je hoće li PES imati snage biti garant evropskih integracija ili će biti samo politička fasada hegemonističkog koncepta „srpskog sveta“? Vrijeme će pokazati, ali EU pozorno prati razvoj političkih događanja u Crnoj Gori.

Sokol: U Briselu jača svijest o opasnosti da Mandić pretvori Crnu Goru u Bjelorusiju na Mediteranu

Savez Srba iz Crne Gore – Beograd dostavio je &nbsp;Skupštini &nbsp;i Vladi Crne Gore Studiju koju je izradio &nbsp;Institut za uporedno pravo Republike Srbije, a odnosi se na na temu dvojnog državljanstva, prenosi Antena M.
- Savez Srba iz Crne Gore u Beogradu je veoma zainteresovan za dobijanje dvojnog državljanstva za sve Srbe koji su porijeklom iz Crne Gore, a posebno za Srbe koji su rođeni u Crnoj Gori- navodi se u dopisu.
Kako pišu pojedini srpski &nbsp;mediji i portali, Savez Srba iz Crne Gore predlaže &nbsp;da se pristupi potpisivanju bilateralnog sporazuma sa Republikom Srbijom, a da se donese Zakon koji bi riješio problem državljanstva za građane koji su izbjegli iz bivših republika SFRJ, a koji žive više od 39 godina u Crnoj Gori.

Beograd: Savez Srba iz Crne Gore traži od crnogorske Skupštine i Vlade usvajanje Zakona o dvojnom državljanstvu

Dajte da naša pitanja rješavamo u našim institucijama. Nemojte da to radimo u okviru nekih ambasada u kasnim večernjim časovima - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon što su premijer Milojko Spajić i opozicija - Demokratska partija socijalista (DPS), Evropski savez i Hrvatska građanska inicijativa (HGI) potpisali sporazum u prostorijama Delegacije Evropske unije kojim su se saglasili da Venecijanska komisija (VK) da mišljenje o ustavnosti prestanka mandata sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović.
On je istakao da imamo naše državne institucije i da nam nijesu više potrebne strane ambasade za određene dogovore - koliko god da su dobronamjerne.
- Mi imamo institucije, te institucije biraju građani, mene su izabrali građani, poslanike u Skupštini su birali građani. Dajte da naša pitanja rješavamo u našim institucijama. Nemojte da to radimo u okviru nekih ambasada u kasnim večernjim časovima - poručio je Milatović.
Ocijenio je da je ovaj sporazum dobar korak naprijed ako će se opozicija vratiti u skupštinske klupe i ako ćemo dobiti funkcionalnu Skupštinu.
- Ne možete imati funkcionalnu skupštinu bez pozicije i opozicije u skupštinskim klupama. Ono što želim takođe da kažem je da Skupština zaista ima jednu dodatnu važnost u kontekstu nadzorne uloge u odnosu na izvršnu vlast. U prethodnom periodu ta nadzorna uloga Skupštine nekako je izostala. Volio bih da, recimo, u narodnom periodu, dodatno, nakon povratka opozicije, ali prije svega i u kontekstu onoga što su predstavnici pozicije u skupštinskim klupama, građani Crne Gore od poslanika u skupštini vide puno kvalitetniju nadzornu ulogu - naveo je on.
Sa druge strane je rekao da neće da ulazi u partijske razmirice koje trenutno postoje.
<h2>STAVLJANJE DEMOKRATIJE PO STRANI</h2>
Na pitanje smatra li, u kontekstu postignutog sporazuma, da pitanja dvojnog državljanstva i jezika trenutno treba da budu stavljena po strani, Milatović je odgovorio da bi to bilo kao da da demokratiju stavljamo po strani.
- Mislim da to nije dobro i da je svaka tema legitimna da bude otvorena. Ali mi trebamo da imamo dovoljno zrelosti, ta se zrelost naravno reflektuje kroz dialog koji se vodi u Skupštini između opozicije i pozicije, da rješavamo neke teme koje možda nijesu lake da budu riješene. I u tom smislu vidio sam da je sporazum potpisan opet u jednoj stranoj ambasadi. Ja mislim da to nije dobra praksa - kazao je Milatović.
Dodaje da bi volio i da vidi puno više razgovora, rasprava i konkretnih rješenja u odnosu na ono što su svakodnevni problemi građana.
- Vraćam se na, recimo, jednu inicijajivu koju sam uputio i Vladi Crne Gore, koja se tiče problema svakodnevnih građana, a to su visoke cijene - kazao je Milatović dodajući da nije vidio previše razgovora na tu temu.
<h2>OKO ZAKUPA PLAŽA NEOPHODNA TRANSPARENTNOST</h2>
U tom kontekstu je pomenuo i sektor turizma.
- Vidite jedan pad prometa u turizmu, pad prihoda od turizma, koji se dešava prvi put u prethodnih 20 godina. Mi u Skupštini ne vidimo previše razgovora upravo na ove teme koje ja mislim da su suštinski najvažnije - ocijenio je Milatović.
Milatović je komentarisao i razgovor sa predsjednikom Opštine Ulcinj Gencijem Nimanbeguom u vezi za tenderom za zakup plaža.
- Velika plaža je veliki resurs Crne Gore - prije svega resurs grada Ulcinja, ali onda naravno cijele države. I ono što ja kao predsjednik i u tom telefonskom razgovoru koji sam imao sa predsjednikom Opštine, istakao sam jednu zabrinutost koja postoji i u samom gradu Ulcinju, među građanima Ulcinja. Mislim da je, kad su u pitanju tako važne teme, neophodna puna i potpuna transparentnost - ocijenio je on.
Ističe da je iz medija vido da je jedna firma koja se prijavila, u Crnoj Gori se registrovala nakon što je istekao prvobitni rok za taj tender.
- Sad zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režimima Mila Đukanovića, kako bi opozicija reagovala? Postavljam to pitanje. Tender je trebalo da se završi, čini mi se do početka marta, produžen je za nekih nedelju dana, onda dolazi neka firma iz inostranstva, registruje se po prvi put, nakon što je tender trebalo da bude završen i dobija na tenderu. E sad, postavljam pitanje, kako bi reagovale partije trenutno parlamentarne većine da je takva situacija se desila za vrijeme prethodnog režima? - upitao je predsjednik.&nbsp;
<h2>ŠTO PRIJE RIJEŠITI PITANJA SA HRVATSKOM</h2>
U odnosu na poruku ministra spoljnih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana da bi bilo dobro usvojiti rezoluciju kojom se osuđe agresija na Dubrovnik, Milatović je kazao da je imao jedan vrlo jasan stav još prošle godine - da je nažalost, loša politika, koja je početkom devedesetih postojala u Crnoj Gori, doprinijela i razaranju te naše bivše države.
- Ali nekako stalno, to vam je kao u onoj pjesmi, kada se gradi Skadar na Bojani, preko dana majstori sagrade, pa onda preko noći vile razruše. Dajte da se ne vraćamo non stop na neke rezolucije. Ja sam i prošle godine rekao &nbsp;poslanicima ,,nemojte to da radite". U tom smislu, ja sam pristalica da zaista riješimo ova otvorena pitanja koja postoje. Kritikovao sam prošle godine onu rezoluciju, ne zbog toga što treba negirati genocid u Jasenovcu, koji se desio, nego zbog toga što sam smatrao da ćemo mi smanjiti i oslabiti našu pregovaračku poziciju u otvorenim bilateralnim pitanjima koja imamo sa Republikom Hrvatskom - naveo je Milatović.&nbsp;
Traži, kako je rekao, da se uradi nešto kako bismo što prije u dobroj vjeri riješili pitanja sa zvaničnim Zagrebom.
- A isto tako pozivam i zvaničn Zagreb da dodatno pokažu razumijevanje prema Crnoj Gori. Ja mislim da je sjajna vijest što predsjednik Milanović krajem marta dolazi u zvaničnu posjetu Podgorici na moj poziv. On nakon Ljubljane bira da dođe u Podgoricu. Dajte da u tom duhu šaljajmo dobre poruke - poručio je Milatović.
Odrično je odgovorio na pitanje hoće li biti na izborima u Nikšiću.

Milatović: Dajte da naša pitanja rješavamo u našim institucijama, pitanje dvojnog državljanstva legitimna tema

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić smatra da je potezanje pitanja dvojnog državljanstva i srpskog jezika pred izbore u Nikšiću pokazatelj nedostatka svijesti za realne potrebe građana.
Čarapićeva izjava dolazi nakon što je lider koalicije Za budućnost Crne Gore i predsjednik Skupštine Andrija Mandić u intervjuu za Politiku rekao da se ulazi u fazu otpočinjanja širokog dijaloga o inicijativi za proglašenje srpskog jezika službenim u Ustavu Crne Gore, te da će njegov pravni tim detaljno proučiti i "plavi kartom" kao jednu vrstu pristupa statusa državljana jedne zemlje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.9963%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-otpocinjemo-sirok-dijalog-srpski-ne-moze-biti-jezik-drugog-reda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Potezanje pitanja dvojnog državljanstva i srpskog jezika pred nikšićke izbore je pokazatelj nedostatka svijesti za realne potrebe građana i obilje neznanja kako da se radi posao u opštem interesu. Prosto - nemaju plan za Nikšić pa im stoga i ne treba više davati povjerenje - poručio je Čarapić, čija partija je u Vladi sa Mandićevim predstavnicima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCarapicVasilije%2Fstatus%2F1898704664477958466&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Čarapić kritikuje Mandića: Nemaju plan za Nikšić pa im ne treba više davati povjerenje

Nećemo podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budemo dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, poručio je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević u emisiji na Adria TV.
- Želimo da znamo šta je problem da oni ljudi koji su trenutno u Srbiji, a koji su zbog nakaradnih zakona ostali bez crnogorskog državljanstva jer smo živjeli u zajedničkoj državi sa Srbijom, koji su rođeni u Crnoj Gori, koji ovdje imaju kuće, imanja familije, grobove, ne mogu da dobiju plavu kartu- rekao je on.
Postojala je priča, kako je kazao, kako će se oni naći u biračkom spisku.&nbsp;
- Evo sad nudimo turski model - nije ruski, nije srpski, nego turski. Van granica Turske živi osam miliona Turaka. Oni su riješili njihov status na način što su im svima dodijelili plave karte. Plava karta znači da imaju prava i obaveze kao i svi državljani Turske koji žive u matičnoj državi, izuzev prava glasa. Kad umre vlasnik plave karte, tu kartu nasleđuje njegova porodica- precizirao je Knežević.
Pita se imamo li pravo da se odreknemo 200 hiljada ili 300 hiljada ljudi koji direktno vode porijeklo iz Crne Gore.
- Pritom, svi su drugi, neću da griješim dušu za Bošnjake, dominantno riješili pitanje dvojnog državljanstva-i sa Hrvatskom, i sa Albanijom i sa nekim drugim državama. Da vas ne podsjećam na period referenduma, kad su se neki protivzakonito našli u biračkom spisku i iskoristili pravo glasa da glasaju na referendumu za nezavisnu Crnu Goru. Doveli su ih preko okeana i iz Zapadne Evrope, a došli su tad u Crnu Goru i nikad više. Oni se i sad nalaze u biračkom spisku, a nemaju prebivalište u Crnoj Gori- naglašava Knežević.
S druge strane, naveo je njegov lični primjer.
- Ja sam crnogorski državljanin. Moja supruga je crnogorski državljanin, istovremeno i srpski državljanin. Ima srpsku ličnu kartu i pasoš. Dijete mi se rodilo u Beogradu i moje dijete nije moglo da bude crnogorski državljanin. Znate zašto? Zato što moja supruga nema crnogorsku ličnu kartu i crnogorski pasoš. A ovdje joj je rođen i otac i majka i đed i prađed i prababa… Svi su joj rođeni u Crnoj Gori- saopštio je Knežević.
Dodaje da je i on sam morao dijete da uvedem u Crnu Goru na ličnu kartu za privremeni boravak.
- Moje dijete ima srpsko državljanstvo i nije moglo da dobije crnogorsko državljanstvo. Ima li moje dijete pravo da bude crnogorski državljanin kao što su mu otac i majka? Imaju li na desetine hiljada građana Crne Gore koji žive u Srbiji pravo da dobiju crnogorsko državljanstvo, ili makar tu plavu kartu- ističe Knežević u emisiji „Fakti“ Adria televizije.
Kaže da se nedavno u Beogradu sreo sa Crnogorcima koji se tako nacionalno izjašnjavaju.
- Ne izjašnjavaju se kao Srbi i mislim da su na referendumu 2006. glasali za nezavisnu Crnu Goru. U međuvremenu su ostali bez crnogorskog državljanstva. Mole i preklinju da se riješi ovaj problem koji opterećuje ogroman broj porodica. Šta njima predstavlja problem? Vidio sam da im je zasmetao moj govor u Sremskoj Mitrovici gdje sam govorio o crnogorskim državljanima. Oni kažu da u Srbiji ima oko 20.000 Crnogoraca. E, tu je problem. Znači vi samo za državljane Crne Gore smatrate one koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci. Znači, samo onih 20.000 koji su se izjasnili kao Crnogorci imaju pravo da apliciraju?- smatra Knežević
Ističe da je to ''fašizam“.&nbsp;
- Dakle, ja kao Srbin u Crnoj Gori nemam pravo da se osjećam ravnopravan sa nekim ko se nacionalno izjašnjava kao Crnogorac, prema njihovom tumačenju. Šta ćemo sa onim crnogorskim državljanima koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi? Jesu li oni vanzemaljci, šta su oni? E, tu je muka njima sad i više nemaju argumentaciju. Kad ja kažem, evo plava karta rješava i neće biti u biračkom spisku. Kažu, ali mogu kroz prebivalište. Ali i po sadašnjem zakonu ako neko promijeni prebivalište i ostane da živi u Crnoj Gori poslije određenog vremena stiče pravo da aplicira za crnogorsko državljanstvo bez ikakvih smetnji. Ne mogu ja da zabranim mojoj sestri od strica ako želi da se vrati da živi u Zeti- naveo je Knežević.
Lider DNP-a očekuje podršku za njihov model uvođenja plave karte, i to dominantno od kolega iz Bošnjačke stranke.

Knežević: Nećemo podržati rekonstrukciju Vlade bez jasnog vremenskog okvira o pitanjima dvojnog državljanstva

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da je situacija na poplavljenim područjima glavnog grada pod kontrolom, ali i dalje nepredvidljiva.
- Međutim, znate sami, sa prirodnim stihijama je vrlo nezahvalno praviti bilo kakvu prognozu i stanje se praktično iz minuta u minut može promijeniti. Sjutra smo dogovorili sa Vojskom Crne Gore da počne postavljanje novog pontovskog mosta, kako bi ovaj most, koji predstavlja prirodnu prepreku, bio uklonjen - rekao je Mujović.
Istakao je da je tokom današnjeg dana urađeno najviše što se moglo. Pohvalio je mještane i aktiviste nevladinih organizacija koji su, kako je rekao, učinili mnogo kako bi problem bio riješen. Takođe, pohvalio je i predstavnike Vojske Crne Gore, ministra Krapovića i ministra Šaranovića, koji su, prema njegovom mišljenju, dali značajan doprinos u rješavanju problema.
On je kazao da večeras, nažalost, neće moći uraditi sve, ali da su stvari trenutno pod kontrolom.
- Dakle, ono što je ranije rađeno sada dolazi na naplatu. Dolazimo u situaciju da jedan kanal, čija je prirodna funkcija bila da odvodi suvišne vode, zbog neodgovornosti pojedinih ljudi i njihovog bahatog ponašanja, sada predstavlja prirodnu prepreku koja onemogućava normalni tok vode i čini da imovina i životi građana budu ugroženi - kazao je Mujović.
On je dodao da se nada da će se tome stati na put, da će se drugačije ponašati i imati drugačiji odnos prema ovim vrijednostima grada, te da će sanacija problema biti nastavljena.
- Tokom 2026. godine očistićemo najveći dio kanala Mareza, čija ukupna dužina iznosi 8.500 metara - kazao je gradonačelnik.
Izvršni direktor DOO „Deponija“ Aleksandar Božović je pohvalio rad pauk-bagera i sve kolege iz Puteva, Čistoće, Zelenila, Uprave za inspekcijske poslove i Komunalne policije, naglašavajući da su svi zajedno i jedinstveni kada je u pitanju ovako ozbiljan problem.
Takođe, pohvalio je mještane Donje Gorice koji su spremni da pruže svaku vrstu pomoći.
Dogovoreno je i ustupanje parcele za postavljanje pontovskog mosta, koji će Vojska Crne Gore montirati rano sjutra ujutro, kako bi mehanizacija nesmetano nastavila čišćenje ovog višedecenijskog problema.
Gradonačelnik je dodao da je veliki problem i u blizini takozvane DJ arene, kod stadiona u Donjoj Gorici.
- Vrlo kompleksna situacija je pred nama, nema odmora, iako su praznični dani. Tako nam je sudbina da rješavamo probleme koji su godinama stavljani pod tepih, a bahatim odnosom prethodnih vlasti doveli su živote i bezbjednost građana u opasnost - zaključio je Mujović.

Mujović: Poplavljena područja pod kontrolom, Vojska sjutra postavlja pontonski most u Donjoj Gorici

Iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera (32), sina ubijenog holivudskog filmskog stvaraoca Roba Rajnera, po optužbama da je ubio svoje roditelje, odloženo je danas nakon što je njegov advokat Alan Džekson na ročištu saopštio da se povlači iz slučaja, prenosi Rojters.
Promjena advokata odbrane dogodila se na sudskom ročištu na kojem se očekivalo da će se Nik Rajner izjasniti da nije kriv, u jednom od najšokantnijih slučajeva ubistva poznatih ličnosti u istoriji Los Anđelesa, navodi agencija.
Umjesto toga, iznošenje optužnice odloženo je po drugi put za tri sedmice. Sudija Višeg suda okruga Los Anđeles ponovo je zakazao ročište za 23. februar i Niku Rajneru dodijelio javnog branioca.
Alan Džekson, bivši tužilac koji je postao advokat za krivičnu odbranu, čiji su klijenti bili brojni nekadašnji velikani iz svijeta šou-biznisa, uključujući i osramoćenog filmskog producenta Harvija Vajnstina, nije naveo na sudu neposredan razlog zbog kojeg se povlači iz slučaja.
Nik Rajner optužen je po dvije tačke optužnice za ubistvo prvog stepena u smrtonosnom napadu nožem na svoje roditelje – glumca i reditelja Roba Rajnera (78) i producentkinju Mišel Rajner (70).
Njihova tijela pronađena su popodne 14. decembra prošle godine u njihovoj vili u zapadnom Los Anđelesu, a obdukcijama je utvrđeno da su obje žrtve preminule od „višestrukih povreda oštrim predmetom“.
Ukoliko bude osuđen po optužnici, Nik Rajner suočio bi se sa doživotnom kaznom zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta ili sa smrtnom kaznom.
Nik Rajner, koji je javno priznao višegodišnju borbu sa zavisnošću od droga i periode beskućništva, živio je u kući za goste na imanju svojih roditelja.
Rob Rajner bio je poznat po plodnoj karijeri u šou-biznisu, koja se kretala od zajedničke uloge u televizijskoj komediji iz 1970-ih „Svi u porodici“, do režije filma iz 1989. godine „Kada je Hari sreo Sali“.

Odloženo iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera, advokat se povukao iz slučaja

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je danas da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima Danske i Grenlanda.
Rubio je to rekao novinarima poslije sastanka iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima.
Predstavnici Danske - članice Evropske unije i NATO-a, kao i predstavnici autonomne teritorije Danske, ostrva Grenlanda, danas su tražili sastanak s Rubiom.
Ostrvo Grenland, na krajnjem sjeveru Atlantskog okeana strateški je važno i ima veliki rudni potencijal.
Zabrinutost za budućnost Grenlanda ponovo je oživjela pošto je Tramp u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venecuele, a ranije je Bijela kuća saopštila da je u vezi s Grenlandom korišćenje američke vojske „uvijek opcija“.
Više evropskih lidera odbacilo je Trampov zahtjev da SAD preuzmu Grenland, koji on navodno opravdava „strateškim razlozima“.
Rubio je danas izjavio: „Ako predsjednik identifikuje prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, svaki predsjednik zadržava opciju da je rješava vojnim sredstvima“.
Potom je dodao: „Kao diplomata, a to je ono što sam ja sada, i ono na čemu mi radimo, uvijek radije biramo da stvari rješavamo na različite načine, što uključuje i Venecuelu“.
Takođe danas, a prije izjave Rubija, ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro rekao je da mu je Rubio u telefonskom razgovoru kazao da „otpisuje mogućnost invazije“ na Grenland.

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

Fudbaleri Budućnosti kao drugoplasirani završili su nastup na kadetskom turniru u Sevilji.
Budućnost je u finalnom meču poražena od domaćina turnira, ekipu Sevilje, 1:0.
Podgorički sastav na putu do finala eliminisao je Sevilju (2:0), Kordobu (3:1), All Canadian (2:1) i u polufinalu Uesku (2:1).
Meč za trofej igran je istog dana kada i polufinale, pa je očigledno da su za takve napore u ovom trenutku spremniji bili domaćini koji na startu turnira nisu imali mnogo šanse protiv ekipe Minje Ljumovića.
- Kadeti su ispisali lijepu evropsku priču osvajanjem drugog mjesta na snažnom međunarodnom turniru u Sevilji. Daroviti dječaci su tokom cijelog turnira pokazali srce, karakter i kvalitet, a nakon sjajne grupne faze pobjeda nad Ueskom u polufinalu (2:1) bila je još jedna snažna potvrda talenta koji posjeduju - stoji u saopštenju podgoričkog tima.
Navodi se da drugo mjesto u izuzetno jakoj konkurenciji zaslužuje veliki aplauz.
- Naši kadeti dostojno su predstavili klub, grad i državu. Omladinska škola Budućnosti je još jednom pokazala da stvara fudbalsku budućnost - i to na međunarodnoj sceni - saopšteno je iz podgoričkog kluba.

Tag: dvojno-drzavljanstvo