<p>Bivši sudija Apelacionog suda, a sada advokat, <b>Dragoje Jović</b> uputio je Sudskom savjetu otvoreno pismo jer jer odbijen njegov zahtjev za naknadu zarade.</p>
<p>On se, u tom kontekstu, pozvao na članu 17 stav 1 Zakona o PIO i član 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru - iako mu je, kako je sam naglasio, sudijska funkcija prestala usljed ispunjenja ustavno-zakonskih uslova za starosnu penziju.</p>
<p>- Posebno zabrinjava što je Administrativni odbor Skupštine Crne Gore, kao nadležni skupstinški odbor i svojevrsni tumač volje zakonodavca, samo mjesec dana ranije, što je Vama moralo biti poznato, usvojio zahtjev sutkinje Ustavnog suda - <b>Dragane Đuranovic</b> i prije toga bivšeg predsjednika tog suda, kojima je funkcija prestala iz istog razloga. Ovakva očigledna neujednačenost u primjeni zakona, u okviru istog pravnog sistema, dodatno potvrđuje da se u mom slučaju radi o selektivnoj primjeni prava i diskriminaciji, čime se grubo povrjeđuju osnovna načela pravne sigurnosti, jednakosti i pravičnosti – ocijenio je Jović.</p>
<p>Pravo, poručuje on, nije instrument povremenog moralnog oportunizma - već dosljedne pravne zaštite svakog pojedinca bez obzira na njegovu funkciju ili fazu karijere.</p>
<p>- Pa ova praksa nije samo pravno neutemeljena, nego otvara prostor za diskriminaciju ne samo na osnovu funkcionalnog statusa, nego potencijalno i starosne dobi. Uostalom, pravo na penziju i pravo na funkcionersku naknadu su pravno različite kategorije – naveo je Jović.</p>
<p>Penzija je, ističe on, pravo iz obaveznog osiguranja, dok je funkcionerska naknada privremeno pravo, koje obezbjeđuje kontinuitet prihoda nakon prestanka javne funkcije.</p>
<p>- Dakle, pravo na naknadu je zakonom zagarantovano pravo koje nastaje ex lege i ne radi se o pravu koje se ostvaruje na osnovu Vaše diskrecione ocjene. Podsjećam Vas da Ustav Crne Gore, međunarodni standardi i EU pravna tekovina jasno garantuju: jednakost pred zakonom (čl. 19 Ustava); zabranu diskriminacije po bilo kom osnovu (čl. 8 Ustava i čl. 2 Zakona o zabrani diskriminacije); pravo na pravnu sigurnost i jednaki tretman u uživanju prava koja proizilaze iz odnosa u kome su se nalazile sudije redovnih sudova - poručio je Jović.</p>
<p>On smatra da zabrinjava i selektivna praksa i u odnosu na raniji sastav Sudskog savjeta, koji je dugo primjenjivao praksu kao u slučaju sudija Ustavnog suda i ostalih funkcionera iz drugih državnih organa.</p>
<p>- Koju ste najednom promijenili, iako bi po svojoj ulozi Sudski savjet trebalo da bude uzor zakonitosti i institucionalne dosljednosti - naveo je on.</p>
<p>Sudski savjet, podvlači Jović, ne smije postati simbol arbitrernosti i neujednačene primjene zakona.&nbsp;</p>
<p>- Vaše odluke moraju biti mjerilo povjerenja u pravosuđe i zakonitost. Ako se bavite fiskalnim uticajem i održivošću odredbe iz čl. 36 citiranog zakona, nemojte to činiti na štetu nosilaca sudijske funkcije, nego inicirajte izmjenu te odredbe, koja se primjenjuje na mnogo veći broj funkcionera iz druge dvije vlasti - naglasio je Jović.</p>
<p>Zato je pozvao Sudski savjet da: preispita svoju praksu u ovakvim slučajevima, u svjetlu principa jednakosti i vladavine prava, uspostavi jasne i transparentne kriterijume koji neće diskriminisati pojedine kategorije pravosudnih funkcionera, te da obavijesti javnost o razlozima zbog kojih je promijenio sopstvenu praksu i pravne posljedice, uspostavljanjem dvostrukih standarda, koji su jednima donijeli ,,korist”, a drugima nanijeli štetu.</p>
<p>- Pored toga, morate imati u vidu da ove slučajeve pažljivo prate i delegacije iz EU i OEBS-a, kao i javnost čije povjerenje u pravosuđe počiva na principima dosljednosti, nepristrasnosti i zakonitosti. U suprotnom, ukoliko i dalje budete insistirali na nedosljednosti, otvaraju se vrata samovolji, koja po prirodi stvari, upravo i predstavlja najveću prijetnju vladavini prava - zaključio je Jović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jović pisao Sudskom savjetu: Pravo na naknadu je zagarantovano, ne ostvaruje se Vašom diskrecionom ocjenom

<p>Bez obzira na to gdje idem, svuda se suočavam sa optužbama za dvostruke standarde - izjavio je visoki predstavnik EU za spoljne poslove Žozep Borelj u maju na Univerzitetu Oksford, piše Dojče vele.</p>
<p>Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je na prošlogodišnjoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji: "Šokiran sam koliko smo izgubili povjerenje Globalnog juga".</p>
<p>A njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, nakon što je kritikovala stanje ljudskih prava u Kiniod svog tadašnjeg kineskog kolege Ćin Ganga dobila je odgovor: "Ono što Kini najmanje treba jeste učitelj sa Zapada".</p>
<p>Iz zemalja Globalnog juga odavno stižu optužbe da Zapad podržava globalni poredak zasnovan na pravilima samo kada mu to odgovara. Međutim, u posljednje vrijeme ove optužbe su se pojačale, naročito od početka rata u Ukrajini i sukoba između Izraela i Hamasa.</p>
<h2><b>Indija: Evropski problemi nisu problemi cijelog svijeta</b></h2>
<p>Posebno je ruski napad na Ukrajinu natjerao zapadne lidere da ovaj sukob predstave kao borbu za svjetski politički poredak: predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je da bi pobjeda Rusije "mogla značiti kraj međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima". Odbrana Ukrajine je odbrana principa tog poretka.</p>
<p>Međutim, pokušaji Zapada da za sankcije protiv Rusije pridobije demokratske zemlje Globalnog juga, koje su mu inače bliske, često su propadali. Tako je bilo sa Indijom, Brazilom i Južnoafričkom Republikom. Sve te zemlje nastavljaju trgovinu sa Rusijom, u nekim slučajevima više nego prije rata, iako ne žele da to bude shvaćeno kao podrška ruskom napadu na Ukrajinu.</p>
<p>Govoreći o ratu u Ukrajini, indijski ministar spoljnih poslova Subrahmanjam Džajšankar je rekao da Evropljani očigledno vjeruju da su "evropski problemi problemi cijelog svijeta, ali problemi svijeta nisu evropski problemi."</p>
<p>A indonežanski ministar odbrane Prabovo Subijanto Džojohadikusumo dodao je da, kada je riječ o zalaganju za mir, zapadne vlade očigledno imaju "jedne principe za Ukrajinu, a druge za Palestince."</p>
<h2><b>Pravila za sve ili „raznolikost civilizacija"?</b></h2>
<p>Sofi Ajzentraut, šefica istraživačkog odjeljenja Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC), u svom radu "Standardna devijacija – pogledi na zapadne dvostruke standarde i vrijednost međunarodnih pravila" opisuje rastući problem za Zapad: U svijetu sve veće geopolitičke rivalizacije, zapadni model poretka zasnovanog na pravilima sve više gubit kredibilitet, i to baš u trenutku kada Zapad gubi relativnu moć.</p>
<p>Alternativni model nudi, na primjer, Kina. Umjesto globalno važećih pravila, Kina govori o „apsolutnom suverenitetu", što znači ne miješanje u unutrašnje poslove - i o poštovanju „raznolikosti civilizacija".</p>
<p>Kina, kao i Rusija, širom svijeta promoviše ovaj alternativni model. Predsjednik Vladimir Putin rekao je na samitu sa afričkim vladama prošlog ljeta, oko godinu i po nakon početka rata:</p>
<p>„Pravi multipolarni svjetski poredak je u nastajanju, a era u kojoj je jedna zemlja ili grupa zemalja vladala bliži se kraju". Mnoge afričke vlade su ovaj stav dočekale raširenih ruku.</p>
<p>Rasprostranjeno je mišljenje da postojeći poredak međunarodnih pravila i institucija, oblikovan od Zapada, koristi prije svega Zapadu samom, dok se zapadne države ne pridržavaju sopstvenih standarda.</p>
<p>To potvrđuje i anketa MSC-a sprovedena u devet gusto naseljenih zemalja Globalnog juga. Istovremeno, anketa pokazuje da mnogi ljudi u ovom dijelu svijeta ipak vjeruju u vrijednost postojećih međunarodnih pravila.</p>
<h2><b>Kritika je često opravdana</b></h2>
<p>Sofi Ajzentraut jasno ističe: Kritika zapadnog licemjerja često je opravdana. Tako zemlje Globalnog juga ukazuju, na primjer, da su SAD i druge zapadne države insistirale na principu teritorijalnog integriteta Ukrajine, ali su se oglušile o taj princip tokom američke invazije na Irak 2003.</p>
<p>Zapadne države su, takođe, kršile ljudska prava tokom nezakonitih hapšenja u borbi protiv terorizma. A Evropljani su sarađivali sa sjevernoafričkim autokratama kako bi spriječili migraciju u Evropu.</p>
<p>Međutim, Ajzentraut napominje da kritičari iz zemalja poput Kine i Rusije često koriste ove optužbe da bi relativizovali sopstvene prekršaje. Ili opravdavaju spoljnopolitički pristup koji se uopšte ne vodi moralnim principima, već isključivo sopstvenim, usko shvaćenim interesima. Kao posljedica toga, širom svijijeta se dovodi u pitanje vrednost univerzalnih pravila.</p>
<h2><b>Svijet bez ikakvih pravila bio bi noćna mora</b></h2>
<p>Zapadne države, prema rečima Sofi Ajzentraut, suočene su s dilemom: Boje se da bi samokritičan odnos prema sopstvenoj nedosljednosti išao na ruku njihovim globalnim rivalima. S druge strane, ako ignorišu kritike, s pravom će biti smatrane arogantnim, što, kako je predsjednik Makron jednom prilikom &nbsp;rekao na MSC-u, "podstiče novi cinizam koji razara globalni poredak".</p>
<p>Autorka preporučuje tri stvari kao odgovor.</p>
<p>Prvo zapadne države bi, naravno, trebalo da što je više moguće smanje takve protivrječnosti između zahtjeva i sopstvenih postupaka.</p>
<p>Drugo, trebalo bi da govore iskrenije o tome gdje „dosljednost ima svoje granice". To takođe znači da svijet više ne dijelimo crno-belo, na države koje poštuju pravila i države koje krše pravila, jer postoji mnogo nijansi sive. Komunikacija uključuje i ukazivanje da autokratski sistemi nemaju otvorenu debatu o sopstvenim protivrječnostima niti mogućnost ispravljanja grešaka.</p>
<p>Na kraju, Ajzentraut smatra da Zapad treba da se suprotstavi onome što kritika zapadnog licemjerja često podrazumijeva, ali ne izgovara otvoreno: naime, da poredak obilježen dvostrukim standardima nije ništa bolji od poretka bez ikakvih standarda. Ne samo zapadne zemlje, već i mnoge zemlje Globalnog juga imaju mnogo toga da izgube u svijetu bez opšteprihvaćenih pravila.</p>

1250x600

1084x550

Dojče vele: Da li dvostruki standardi Zapada podrivaju svjetski poredak

<p>Pred poslanicima u Skupštini Crne Gore uskoro bi se mogao naći Prijedlog zakona o zabrani fašističkih simbola i organizacija.</p>
<p>Kako su poručili iz Demokratske partije socijalista, oni privode kraju izradu pomenutog akta, nakon čega će otvoriti javnu raspravu.</p>
<h2>Cilj – stati na put reviziji</h2>
<p>Aktom će biti obuhvaćene fašističke, nacističke i ekstremno nacionalističke organizacije, te njihovi simboli, a ključni cilj je – kako su naveli iz pomenute partije – da se stane na put reviziji nasljeđa antifašizma.</p>
<p>Otud, za očekivati je da aktom budu obuhvaćeni i kolaboranti fašističkih okupatora sa ovih prostora, koji u novije vrijeme – nerijetko i sa zvaničnih adresa – doživljavaju glorifikaciju.</p>
<p>No, pitanje je da li takav zakonski prijedlog uopšte i može imati podršku 41 poslanika u Skupštini. Jer, osvrnemo li se na svježiju istoriju – slično rješenje jednom već nije prošlo.</p>
<h2>Nedavno većine nije bilo ni na odborima ni u plenumu</h2>
<p>Podsjećanja radi, Zakon o zabrani fašističkih simbola i organizacija je 2020. u skupštinsku proceduru predala Liberalna partija. Međutim, tada je trebalo da proteknu gotovo dvije godine kako bi o aktu uopšte i bilo raspravljano na radnim tijeNa kraju, prilikom glasanja na sjednicama dva odbora nije bilo dovoljno podrške. Identično je bilo i na plenumu.</p>
<h2>Za 13. jul u Podgorici najavljen antifašistički skup</h2>
<p>Inače, juče se na internetu pojavila i <a href="https://www.peticije.online/stop_reviziji_istorije_zahtijevamo_protest_13_jula_i_hitno_usvajanje_zakona_o_zabrani_faistikih_organizacija_i_simbola" target="_blank"><b>peticija podrške predloženom zakonu</b></a>, pri čemu su inicijatori najavili antifašističko okupljanje u Podgorici.lima Skupštine.</p>
<p>Skup će, kako su precizirali, biti održan u subotu, 13. jula, u 20 sati ispred zgrade Skupštine Crne Gore.</p>
<p>Protest, kako ističu, ima za cilj da ukaže na pokušaje istorijske relativizacije i izjednačavanja zločinačkih ideologija sa antifašističkim nasljeđem Crne Gore.</p>
<p>„Ćutanje danas znači zaborav sjutra. Naš identitet i sloboda počivaju na tekovinama antifašističkog ustanka i otpora“, poručuju organizatori.</p>
<h2>U Sloveniji je zabrana glatko prošla</h2>
<p>Podsjetimo, krajem prošle godine, slovenački parlament izglasao je zabranu veličanja simbola vezanih za nacizam i fašizam, ali i glorifikacije pokreta koji su pripadali tom spektru i njihovih kolaboranata.</p>
<p>U pitanju su bile izmjene Zakona o očuvanju javnog reda i mira, koje su naišle na podršku 48 poslanika, dok je njih šest bilo protiv.</p>
<p>Na spisku grupa na koje se zakon odnosi su i ustaški i četnički pokret, pri čemu su kazne predviđene zakonom od 500 do 1.000 eura.</p>
<p>Dio desničarskih stranaka tražio je tada da zakonom bude obuhvaćen i komunizam, ali taj prijedlog nije prošao.</p>

Da li u Crnoj Gori ima većine spremne da zaštiti antifašizam?

<p>Viši sud odbio je kao neosnovanu žalbu na rješenje o produženju pritvora<b> Zoranu Ćoću Bećiroviću </b>i njegovom tjelohranitelju i službeniku MUP-a <b>Mladenu Mijatoviću </b>koji su nepravosnažno osuđeni na godinu i deset mjeseci zatvora zbog napada na novinarku Pobjede <b>Anu Raičković.</b></p>
<p>Žalbu na rješenje o produženju pritvora Bećiroviću i Mijatoviću podnijeli su braniteljka okrivljenih, advokatica Marta Šćepanović i advokat Danilo Mićović, zbog, kako su naveli, bitne povrede odredaba krivičnog postupka, povrede Krivičnog zakonika, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede Ustava Crne Gore, povrede člana 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima.</p>
<p>U rješenju Višeg suda se navodi da žalbe nijesu osnovane.</p>
<p>- Viši sud u Podgorici je, na sjednici vijeća, ispitao pobijano rješenje i cijenio navode izjavljenih žalbi, te razmotrio cjelokupne spise predmeta, pa je utvrdio da je prvostepeni sud dao detaljne i jasne razloge o odlučnim činjenicama - navodi se u obrazloženju Višeg suda.</p>
<p>Po ocjeni ovog vijeća, prvostepeni sud je pravilno ocijenio da postoje posebne okolnosti koje opravdavaju produženje pritvora. Iako Zoran Bećirović ranije nije pravosnažno osuđivan, po ocjeni ovog suda, to ne znači da on neće počiniti djelo kojim prijeti ili ponoviti krivično djelo pa se stoga moraju uzeti u obzir okolnosti koje se tiču njegove ličnosti i njegovog ponašanja u odnosu na oštećenu Raičković.</p>
<p>- Ovakvo ponašanje okrivljenog Bećirovića, za koje postoji osnovana sumnja, upućuje na zaključak da ispoljena količina bezobzirnog ponašanja, prije svega u odnosu na oštećenu Raičković, a sve u vezi sa obavljanjem njenog novinarskog posla, kao i ozbiljnost upućene prijetnje, ukazuje da je okrivljeni ispoljio visok stepen namjere da tu prijetnju i ostvari, pa sve navedeno, i po ocjeni ovog vijeća, a nasuprot navodima izjavljene žalbe, predstavlja posebne okolnosti koje ukazuju da će okrivljeni, u slučaju boravka na slobodi izvršiti krivično djelo kojim prijeti ili ponoviti krivično djelo. Upravo navedene okolnosti razložno opravdavaju da se zarad opšteg interesa, osnovna ljudska prava pojedinca ograniče, pri čemu je riječ o ograničenjima koja su u skladu sa zakonom i u skladu sa načelom proporcionalnosti, pa je ova odluka u konačnom upodobljena sa međunarodnim standardima i praksom Evropskog suda za ljudska prava - stoji u obrazloženju rješenja Višeg suda.</p>
<p>Bez uticaja su, kako je pojašnjeno, žalbeni navodi da okrivljeni Zoran Bećirović do sada nije osuđivan, da je nenasilan, i sa ozbiljnim privatnim poslovima i investicijama u zemlji i inostranstvu, pa se zaključuje kako ne može postojati opasnost da će okrivljeni izvršiti bilo koje krivično djelo koje bi ugrozilo teško stečenu poslovnu reputaciju i ugled.</p>
<p>– Kod svih prethodno navedenih činjenica, okolnosti pod kojima se kako se to osnovano sumnja odigrao kritični događaj, prijetnji koje je okrivljeni uputio oštećenoj, ukazuju da opasnost od ponavljanja djela nije prošla, odnosno da nije prošla opasnost da će okrivljeni izvršiti krivično djelo kojim prijeti. Naprotiv, ukazuju da su narušeni i konfliktni odnosi koji su kako se osnovano sumnja i doveli do ove životne situacije, i dalje postoje, a tim prije i opasnost od ponavljanja djela, odnosno opasnost da će okrivljeni izvršiti krivično djelo kojim prijeti. Po ocjeni ovog vijeća, svrha navedenog pritvorskog osnova ne bi se mogla ostvariti nekom drugom zakonskom mjerom iz čl.163 ZKP-a, odnosno mjera pritvora javlja se kao nužna, navedeno je u obrazloženju.</p>
<p>Sudija Ilija Radulović je 24. aprila izrekao presudu okrivljenima za napad 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ u Bloku pet.</p>
<p>Sin Bećirovića, okrivljeni Luka Bećirović osuđen je na sedam mjeseci uslovne kazne, dok je Ljubiša Dukić oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo.</p>
<p>- Sud je poklonio vjeru iskazu Ane Raičković koja je u odnosu na veći dio događaja zaista detaljno i jasno predstavila što se sve dešavalo u noći napada i iskaz je u bitnom utvrđen pregledanjem video-snimka - objasnio je sudija Radulović.</p>
<p>Naglasio je i da je njen iskaz potvrđen video snimkom koji je sačinila svojim telefonom, u kojem su se jasno čule riječi koje su joj okrivljeni izgovarali.</p>
<p>Uprava policije dodijelila je policijsku zaštitu Raičković, pet mjeseci nakon napada.</p>

Postoji opasnost da bi Bećirović i Mijatović puštanjem na slobodu ponovo napali Raičković

<p>Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje<b> Zoran Lakušić </b>podnio je ostavku na tu funkciju još 16. decembra prošle godine, ali je Vlada do danas, čak šest mjeseci, nije konstatovala i razriješila ovo upravljačko tijelo jednog od najznačajnijih državnih preduzeća.</p> <p>Portal ETV objavio je 19. februara da je Lakušić podnio ostavku, a ta informacija potvrđena je tek 16. aprila u Skupštini Crne Gore kada je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić odgovarajući na pitanja poslanika Borisa Mugoše o dešavanjima u Regionalnom vodovodu potvrdio da je predsjednik Odbora direktora podnio ostavku.</p> <p>Pisali smo da Vlada na dnevni red nije stavila Lakušićevu ostavku, jer lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, stranke koja ga je kandidovala za tu funkciju, nije našao drugo uhljebljenje za njega.</p> <p>U Lakušćevoj ostavci, u koju Portal ETV ima uvid, on je u dvije rečenice obavijestio premijera Milojka Spajića da podnosi ostavku, a da je njegova odluka motivisana „iskrenom željom da Vladi Crne Gore“ pruži priliku da „izvrši ocjenu povjerenja o“ njegovom dotadašnjem radu.</p> <p>Sudeći po tome da je Lakušić i dalje na čelu Odbora direktora Regionalnog vodovoda „ocjena povjerenja“ se i te kako odužila, ali prema našim informacijama, njegov učinak niko ne ocjenjuje, već se Spajić našao „između dvije vatre“. S jedne strane su Milan Knežević i njegova DNP odakle je stigao Lakušić, a opstanak Vlade zavisi od glasova nekadašnjeg Demokratskog fronta, koalicije čiji je jedan od ključnih konstituenata bila ova partija, dok sa druge strane čeka i „zeleno svjetlo“ Demokratske Crne Gore, stranke koju je Lakušić zadužio nezakonitom smjenom bivšeg izvršnog direktora Regionalnog vodovoda Borislava Ivankovića i, isto tako, nezakonitim imenovanjem novog čelnika ovog preduzeća Krsta Radovića, kadra Demokrata. Radović nije posjedovao tražene kvalifikacije za poziciju izvršnog direktora, ali to Lakušiću i Odboru direktora nije bila prepreka da ga postave na funkciju. Osim toga, i resorni ministar – Ćulafić je funkcioner Demokrata.</p> <p>Tako se Regionalni vodovod našao „u sendviču“ preklopljen partijskim interesima i zarobljen partijskim uhljebima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="vodovod regionalni"> <figcaption>ZAROBLJENI PARTIJSKIM UHLJEBIMA: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje<span></span><span>etv</span></figcaption> </figure>  <p>Grupa zapošljenih iz Regionalnog vodovoda koja mjesecima upozorava na nezakonitosti u ovom državnom preduzeću, saopštila je ranije Portalu ETV da je Radovićeva plata 4.000, a Lakušićeva 4.500 eura.</p> <p>Oni su u proteklih pola godine u više navrata pisali otvorena pisma premijeru Spajiću i ministru Ćulafiću, zahtijevajući hitno razrješenje članova Odbora direktora, ukazujući na nezakonit izbor Radovića, ali i upozoravajući da je Lakušić početkom prošle godine pokušao da namjesti tender za postrojenje za filtraciju vode firmi Exploring doo, kojoj je, kako su napisali, namjeravao da uplati avans, prije raspisivanja tendera, u iznosu od 700.000 eura. Ukazali su u tim pismima i na brojne druge probleme i nezakonita postupanja, ali nijesu dobili odgovor.</p> <p>Bivši izvršni direktro Regionalnog vodovoda <b>Borislav Ivanković</b>, koji je nezakonito razriješen u novembru prošle godine, u razgovoru za Portal ETV 5. februara kazao je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, istakao je on, i za Specijalno tužilaštvo.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618060656_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250618060656_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="radović"> <figcaption>BEZ POTREBNIH KVALIFIKACIJA: Krsto Radović<span></span><span>etv</span></figcaption> </figure>  <p><b>Krsto Radović</b>, funkcioner Demokrata, imenovan je za v. d. direktora krajem novembra prošle godine, kada je razriješen Ivanković, iako nije ispunjavao elementarne uslove za ovu poziciju – najmanje pet godina iskustva na rukovodećim funkcijama sa VII stepenom stručne spreme. Osim toga, Radović je, kako je objavio Portal Antena M, svega 21 dan prije imenovanja za izvršnog direktora Regionalnog vodvoda nostrifikovao fakultetsku diplomu stečenu na Univerzitetu „Union – Nikola Tesla“, koji je bio u središtu afera o lažnim diplomama u Srbiji.</p> <p>Lakušić je na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Od tada do danas nezakonito su smijenjena čak tri izvršna direktora ovog preduzeća.</p>

Zoran Lakušić u ostavci još od 16. decembra prošle godine

<p>Ako je suditi prema dosadašnjim potezima vladajuće većine, oni će pokušavati da odgode slučaj sutkinje Dragane Đuranović sve dok se ne steknu zakonski uslovi za njen odlazak u penziju, i na taj način će obesmisliti neke eventualno druge akcije koje bi trebalo da vode njenom povratku u Ustavni sud, kaže za <i>Antenu M</i> predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring <b>Zlatko Vujović</b>.</p>
<p>- S obzirom na to da je riječ o sporazumu, koji su potpisali premijer i lider opozicije, uz posredovanje ambasadora EU u CG Johana Satlera, za očekivati je da ambasador Satler posreduje u tome da se ispoštuje ono što je dogovoreno. Da li mimo toga postoji još nešto što je dogovoreno, mi ne znamo, ali je za očekivati da vladajuća većina uz podršku opozicije sprovede ono što je u skladu sa zaključcima Venecijanske komisije, kao i onoga što je saopštila Evropska komisija - navodi Vujović.</p>
<p>Smatra da su stavovi Venecijanske komisije veoma jasni.</p>
<p>- Može vlast da ignoriše stavove Evropske komisije, Venecijanske komisije i opozicije, i da jednostavno kažu – može nam biti, nećemo ništa raditi po tom pitanju – ali s druge strane, onda ulaze u sukob sa Evropskom komisijom, koja je bila garant da će biti ispoštovano ono što je dogovoreno - kazao je.</p>
<p>Dodaje, ipak, da je ministar pravde Bojan Božović rekao da će u potpunosti ispoštovati sve zaključke i preporuke Venecijanske komisije.</p>
<p>- Tako da vjerujem da bi trebalo da dođe do poštovanja onoga što je rečeno, odnosno da se stavi van snage ono što je bila, ne možemo reći ni odluka Skupštine Crne Gore, nego nekakva vrsta proglašenja od strane predsjednika Mandića, da je to konstatovala Skupština, i da se vratimo na neki način u stanje koje je u skladu sa poštovanjem Ustava Crne Gore. To bi bio najbolji potez vladajuće većine, da jednostavno omogući povratak sutkinje Đuranović u sam rad Ustavnog suda, a ako ne, onda je sve bilo besmisleno. Onda je obmanuta ne samo opozicija, već i Evropska komisija, što znači da bismo onda mogli skliznuti u ono stanje koje je postojalo prije sporazuma vlasti i opozicije, ali sa bitnom razlikom. Razlika je da opozicija sada ima potvrde Venecijanske komisije i Evropske komisije da je u pravu - potcrtava Vujović.</p>
<p>Podsjeća da je opozicija blokirala rad parlamenta, te kaže da "ako vlast ne bude htjela da ispoštuje ono što je obećala, onda opozicija ne samo da ima obavezu, nego i pritisak javnosti da se ponovo vrati na one postupke koje je koristila prije potpisivanja sporazuma".</p>
<p>Lično vjeruje da će vlast pokušati da odgađa, ali realno gledajući, moraće, kaže, da ispoštuje dogovoreno, u protivnom sve gubi smisao.</p>
<p>Upitan da prokomentariše izjavu predsjednika države Jakova Milatovića, koji je kazao da očekuje konstruktivnu ulogu EU u slučaju sutkinje, nakon što je nedavno, po potpisivanju sparazuma izjavio da probleme treba da rješavamo u našim institucijama, a ne u stranim ambasadama, Vujović kaže:</p>
<p>- Nije pohvalno za zemlju da je potrebna inostrana intervencija da biste se usaglasili oko poštovanja Ustava. To je poražavajuće – da mi moramo da zovemo strane autoritete da potvrde nešto što su svi ozbiljni pravnici veoma jasno rekli. Nije ispoštovan Ustav i tačka. To Skupština nije smjela da uradi, jer bi na osnovu svoje procjene mogla da razvlasti druge organe vlasti. Ovdje imamo podjelu vlasti da bi sudska vlast vršila pravnu kontrolu, zakonsku kontrolu rada izvršne i zakonodavne vlasti. Ovdje je bilo mnogo veće pitanje u igri nego što je to da li je u konkretnom slučaju dovedeno u pitanje pravo gospođe Đuranović da li će ona nekoliko mjeseci više primati platu ili ne. Došli smo u situaciju da se Skupština protivustavno miješa u rad Ustavnog suda i čak penzioniše protivustavno, u konkretnom slučaju, sutkinju Ustavnog suda – i ako bi se to dopustilo, otvorila bi se vrata anarhije, i veoma je dobro što se reagovalo i što su na kraju Venecijanska komisija i evropski zvaničnici jasno rekli da tako ne može. Nažalost, kada govorimo o potezima crnogorskih vlasti – i ove vlasti i prethodne – najviše se i najbolje su se stvari dešavale pod pritiskom Evropske unije i pod teretom evropskih integracija. Evropeizacija je bila ključni akcelerator demokratizacije u Crnoj Gori. Nažalost, i dalje smo u tom stadijumu da bez evropskih integracija i pritiska javnosti da se ispune zahtjevi koje Evropska unija od nas traži, da bi oni koji su na vlasti stalno prolongirali i odgađali neke odluke, kao što sada imamo slučaj sa izbornom reformom, gdje se jednostavno pokušava po svaku cijenu odložiti ili obesmisliti čitav proces - zaključio je Vujović.</p>

Vujović: Vlast će pokušati da odgađa slučaj sutkinje Đuranović, ako ne ispoštuju dogovor opozicija ima obavezu da se vrati blokadi rada parlamenta

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>