Večeras, sa ponovljene projekcije filma „Roda“, šaljemo jasnu poruku - Crna Gora jeste i mora ostati građansko društvo u kojem se njeguje sloboda umjetničkog izraza, kulturna raznolikost i međusobno uvažavanje, saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Prema njegovim riječima, ovaj sjajan crnogorski film, snimljen na albanskom jeziku, koji tretira univerzalne teme, pokazuje bogatstvo našeg multietničkog sklada. &nbsp; - U zemlji u kojoj se svi jezici, kulture i vjere poštuju i uvažavaju, nema mjesta podjelama. Samo tako možemo graditi modernu, demokratsku i evropsku Crnu Goru - poručuje Milatović.&nbsp; Kultura je, kako ističe, prostor spajanja, a ne razdvajanja.&nbsp; - I zato netrpeljivost i netolerancija ne smiju da pobijede. Nikada - zaključuje Milatović.&nbsp; Podsjećamo, grupa mladića je u srijedu veče prekinula projekciju filma „Roda“, koji je emitovan na albanskom jeziku, na Džada film fest-u u Ulici 27. marta u podgoričkom naselju Zabjelo.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907220948_964f0a2b2f9837bab8f2eeed2c333e2290bc561c9622671933556972e4d68a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907220948_964f0a2b2f9837bab8f2eeed2c333e2290bc561c9622671933556972e4d68a0e" data-rendition-name="original" width="768" height="480" loading="lazy" alt="Film Roda "> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Fim "Roda" pokazuje bogatstvo našeg multietničkog sklada

Projekciju su prekinuli ekstremni srpski nacionalisti, a to me nimalo ne iznenađuje - poručio je reditelj filma Roda Isa Ćosja u izjavi za kosovske medije nakon što je grupa mladića na Džada film festu prekinula njegovo emitovanje.
To, cijeni on, govori da oni nemaju tolerancije ni prema jeziku drugog naroda, a kamoli prema narodu, prostorima ili kulturi.
Kako piše <a href="https://www.koha.net/en/kulture/nacionalizimi-serb-ne-mal-te-zi-con-krye-perballe-filmit-shqip">Koha</a>, Ćosja ističe da mu je žao zbog crnogorske javnosti koja je taj film doživjela sa divljenjem.
- Mnogi filmofili, sineaste i intelektualci iz Crne Gore su me kontaktirali. Žao im je zbog toga što se dogodilo, ali su oduševljeni filmom. On je već imao premijeru u Podgorici i dočekan je uz ovacije - naglasio je Ćosja, koji smatra kako je prekid orkestrirala Srbija.
Film Roda biće prikazan večeras u Crnogorskoj kinoteci, tokom zatvaranja Džada film festa. Događaj će početi u 20 sati.

Ćosja: Projekciju mog filma u Podgorici prekinuli ekstremni srpski nacionalisti, nijesam iznenađen

Nova Demokratska Snaga - Forca najoštrije osuđuje incident koji se dogodio u Podgorici, u okviru filmskog festivala “Džada Fest”, gdje je tokom prikazivanja filma “Roda” poznatog albanskog reditelja Isa Ćosje, grupa ljudi kojoj je zasmetao film na albanskom jeziku, prekinula prikazivanje koristeći uvredljive riječi i agresivno ponašanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovakvi napadi nijesu samo usmjereni protiv jednog umjetničkog djela, već predstavljaju direktan atak na identitet i ustavom zagarantovana prava Albanaca u Crnoj Gori - ocijenili su oni.
Takvo nedopustivo ponašanje je, podvlače oni, u suprotnosti, sa osnovnim vrijednostima suživota, poštovanja i multietničnosti na kojima počiva savremena Crna Gora.
- Forca poziva nadležne institucije da odlučno reaguju i identifikuju odgovorne, kako bi se spriječilo ponavljanje govora mržnje i netrpeljivosti prema albanskom identitetu i jeziku - zaključili su oni.

Forca: Nedopustivo ponašanje na Zabjelu je atak na zagarantovana prava Albanaca, nadležni da odlučno reaguju i identifikuju odgovorne

To što je projekcija filma „Roda“, u režiji Ise Ćosje, u okviru Džada Film Fest-a prekinuta, prema riječima reditelja Branka Baletića, nije slučajni incident ni mali mangupluk, već kontinuitet dešavanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Poražavujaća je, naglašava Baletić, spremnost mladih ljudi da učestvuju u takvim radnjama.
- Ako pogledate čak i kontekst vremena i situacije u regionu, neki hrabri mladi ljudi u Srbiji odlučuju da preuzmu u svoje ruke sopstvenu sudbinu, a vidite čime se mi ovdje bavimo - dodaje Baletić.
On je podsjetio i na dešavanja na Kanli kuli kada je, najavljen kao humanitarni događaj, održan skup koji je prerastao u četničko orgijanje sa nacionalističkim pjesmama i slavljenjem ratnog zločinca Pavla Đurišića. A sve to, kako dodaje, prošlo je ispod radara.
- To je prošlo gotovo nezapeženo, kao što nije bilo ni krajnjih rezultata ni oko one akcije 'Nož, žica, Podgorica', te je očigledno da je neko manipulisao sa tim mladim ljudima. Ali, ja i dalje mislim da je najtužnija ta spremnost mladih ljudi u ovome. A paralelno slušam dok se to dešava izjave nekih nedovršenih ljudi iz vlasti kako blebeću da samo to nijesmo ušli u Evropsku uniju. Pa čekajte, ko ulazi? Ne ulaze propisi, ulazi kompletno društvo. To društvo treba da pokaže određenu zrelost, a ne da se vraćamo u devedesete godine, koje su nama izgleda sudbina i limit još neki period - ističe sagovornik Antene M.
Najgore je, naglašava Baletić, što izostaje reakcija nadležnih institucija. A cilj je, objašnjava, urušavanje slike o građanskoj Crnoj Gori.
- Izvanredna je slika kad vidite da neki ljudi izlaze na ulice, sjede jedni pored drugih, uživaju u tom zajedničkom događaju, gledanju filma. I onda se tom narodu zbog tog zajedništva ovo i radi. Da se ta priča o građanskoj Crnoj Gori ospori. Gdje je reakcija na društva? To je ključno pitanje. Za ove i očigledno buduće slične događaje, koji će se dešavati - ističe sagovornik Antene M.
Znajući raspoloženje jednog dijela javnosti, neke stvari su se, naglašava Baletić, mogle i predvijeti.
- Mi stalno govorimo o posljedicama, a ne o tome da nešto spriječimo. Ako se pojavi na kraju krajeva reakcija, pa mi saznamo ko su ti ljudi imenom i prezimenom, za neke buduće stvari. Ja vam tvrdim biće većina onih koji su još i onda učestvovali u “Nož, žica, Podgorica”. Čućemo mi još te mlade ljude u nekim sljedećim akcijama, jer posljedica nije bilo - kaže Baletić.
Situacija se, kaže, neće promijeniti, jer ne postoji niti svijest niti spremnost, a mišljenja je da sve ovo dobrim dijelom potiče od ljudi koji vrše vlast u Crnoj Gori.
- Možda su neki od tih koji treba da se izjasne i kolovođe i naručioci ovih stvari - upozorava Baletić.
Kako bi se ova situacija iole popravila, ključna je, kategoričan je Baletić, reakcija institucija.
&nbsp;- A postoji odgovornost - ne samo na izvođačima radova, nego i na onima koji su morali da vode računa da do ovoga uopšte ne dolazi više - naglašava Baletić.
Važno je da i ovaj događaj ne ode u sjutrašnji zaborav, kaže Baletić dodajući da je sve ovo što se dešava mnogo ozbiljnije nego što izgleda.&nbsp;
Potebno je, kaže, o ovome govoriti, ali i, kako zaključuje, izvršiti pritisak na institucije da odrade svoj posao do kraja.

Baletić: To što je projekcija filma „Roda“ prekinuta je kontinuitet dešavanja, najgore je što izostaje reakcija nadležnih

Najoštrije osuđujem nasilni prekid projekcije crnogorskog filma “Roda” reditelja Ise Ćosje na Džada Film Festivalu u Podgorici. Taj čin predstavlja grubu diskriminaciju i otvorenu netrpeljivost samo zato što je film, čija je radnja smještena u gusinjskom selu Vusanje, snimljen na albanskom jeziku - kazala je savjetnica predsjednika Crne Gore za kulturu i protokol Milena Pejović Eraković.
Posebno je paradoksalno, kako dodaje, da se u Crnoj Gori ne može javno prikazati film čiji je većinski producent iz Crne Gore.
- Isključivost u bilo kojem obliku zatvara vrata dijalogu, guši slobodu izraza i postavlja granice tamo gdje ih ne bi smjelo biti. Kada se netrpeljivost ispoljava na javnim mjestima i udara na umjetnički izraz, to nije tek pojedinačni incident - to je alarm da temeljne društvene vrijednosti trpe ozbiljan udar - ističe Pejović Eraković.
Zato očekuje od Uprave policije i nadležnog tužilaštva da bez odlaganja identifikuju počinioce i obezbijede njihovo procesuiranje, kako se ovakvi događaji više nikada ne bi ponovili.&nbsp;
- Podjednako je važno omogućiti ponovnu javnu projekciju prekinutog filma, jer je to jedini jasan način da poručimo da nasilje ne može pobijediti umjetnost, kulturnu raznolikost i međuetnički sklad - zaključila je Pejović Eraković.

Pejović Eraković osudila prekid filma "Roda": Taj čin predstavlja grubu diskriminaciju i otvorenu netrpeljivost

Tokom prikazivanja filma “Roda” našeg sjajnog reditelja Isa Ćosje prekinuto je ono što nikada ne bi smjelo biti prekinuto - pravo autora da ispriča priču. Pravo publike da je čuje. Pravo filma da bude prikazan. U tom trenutku, bez dileme, donijeli smo odluku. Taj film, koji je neko pokušao da utiša, biće film koji će zatvoriti ovogodišnju Džadu - poručila je izvršna direktorica Džada film festa Nina Lončar.
- Dragi prijatelji Džade i svi građani Podgorice, svi vi koji nas podržavate, ali i vi koji nas osuđujete. Kada smo počeli da pripremamo ovogodišnje jubilarno izdanje Džada film festivala, nismo ni slutili da ćemo morati govoriti o ovakvim temama i ovakvim stvarima - navela je Lončar.
Ušli su u desetu godinu sa entuzijazmom.
- Sa ponosom na sve što smo do sad izgradili zajedno sa publikom, autorima, komšijama, i filmskim stvaraocima iz cijelog svijeta. Pripremili smo izuzetno bogat takmičarski program i filmove koji su promišljeni, hrabri, nježni i važni. I sve je išlo onako kako smo zamislili…do jednog trenutka - rekla je Lončar.
Zato poziva sve da se pridružite na zatvaranju festivala u nedjelju, u 20 sati, u Crnogorskoj kinoteci.&nbsp;
- Prikazaćemo film koji nije samo film. On je poruka. On je tačka i on je naš odgovor. Zatvorićemo jubilarnu Džadu dostojanstveno, hrabro i onako kako jedino znamo - zajedno - istakla je Lončar.
Zahvalila se svima koji su reagovali, jer te reakcije potvrđuju da ravnodušnosti nema i ne smije je biti.&nbsp;
- A Džada nije ravnodušna već punih 10 godina i to jako dobro znaju ljudi koji nas prate i znaju da festival ne podržava nikakav oblik nasilja, a ponajmanje nacionalne netrpeljivosti. Rekla bih da je Džada kolateralna šteta, društvenih devijacija kojima bi trebalo da se bave pa i institucije koje nas i danas prozivaju. Festival ovih razmjera organizije mali tim ljudi koji se godinama trudi da bez dovoljnih finansijskih sredstava organizuje 10. izdanje u ovom obimu i sve prvenstveno za dobrobit zajednice, a ne ličnu - navela je Lončar.
Iskreno se nada da će svako na mikro i makro nivou zastati na trenutak i promisliti o važnosti uvažavanja i poštovanja različitosti.
- Da će crnogorsko društvo, ali posebno institucije pokazati želju i volju da se bore protiv primitivnih učenja i ideologija kojima nema mjesta nigdje, a ponajmanje u kulturi. Možda će baš Roda na Zabjelu doprinijeti tome - zaključila je Lončar.

Lončar o prekidanju filma "Roda": Prekinuto ono što nikada ne bi smjelo - pravo autora da ispriča priču

Stranka evropskog progresa najoštrije osuđuje prekid projekcije filma „Roda“ u Podgorici, ocjenujući da je prekid ovog filma samo zato što je snimljen na albanskom jeziku opasan čin, koji vrijeđa i umjetnost i osnovne vrijednosti Crne Gore.
Podgorica, kako ističu, nije i nikada ne smije biti mjesto cenzure, mržnje i nasilja, već grad slobode, kulture i različitosti.
- Ponižavanje umjetnika i osporavanje prava građana da čuju službeni jezik, albanski, direktan je udar na građanski i multietnički identitet naše države. To je opasna poruka koja vodi ka podjelama, netoleranciji i fašizaciji društva - ističu iz Stranke evropskog progresa.
Albanski narod je utemeljen u kulturnom, istorijskom i državnom biću Crne Gore, kao i njihov jezik i kultura kao dio naše zajedničke tradicije.
- Pitamo se: Da li je prekid filma na Džada festivalu odraz naivnog revizionizma devedesetih i buđenja starih antagonizama? Ono što sigurno znamo jeste da ovakav čin ne priliči ni državi ni građanima koji streme Evropskoj uniji, a čiji je moto „Ujedinjeni u različitosti“. Da li smo zaista dostojni tog bogatstva različitosti, ako se ovako odnosimo prema jezicima, kulturama i ljudima koji su stoljećima dio milenijumskog trajanja Crne Gore - zaključuju iz Stranke evropskog progresa.

Stranka evropskog progresa najoštrije osudila prekid projekcije filma „Roda“: Opasan čin koji vrijeđa osnovne vrijednosti Crne Gore

Incident na Zabjelu je ozbiljna prijetnja slobodi umjetničkog izraza i na samu ideju zajedništva u našem gradu. Umjesto da Podgorica bude simbol otvorenosti i različitosti, svjedočimo atmosferi zastrašivanja, prijetnji i nacionalne netrpeljivosti - ocijenili su iz Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada.
U reagovanju je povodom incidenta na Džada Film Festivalu, kada je na Zabjelu nasilno prekinuta projekcija filma „Roda“ na albanskom jeziku, naveli su da je posebno sramotno što se o ovakvom događaju nije oglasio gradonačelnik Saša Mujović.
- Na ovakav napad reagovali su civilni sektor i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, dok gradonačelnik Mujović koji je prvi pozvan da štiti vrijednosti evropske Podgorice ostaje nijem. Njegovo ćutanje šalje poruku da nasilje i nacionalizam mogu da imaju prednost nad kulturom i slobodom - ističu odbornici Evropskog saveza.
Kako dodaju, zabrinjavajuće je i odsustvo reakcije vladajuće većine u Skupštini Glavnog grada.&nbsp;
- Još poraznije je to što ni konstituenti vladajuće većine nijesu našli za shodno da osude ovakvo ponašanje. Partije koje čine vlast u Podgorici tako pokazuju da im je politički komfor važniji od elementarne odbrane građanskog i evropskog identiteta našeg grada - navodi se u saopštenju.
Evropski savez je pozvao gradonačelnika i partije vlasti da se jasno i nedvosmisleno odrede prema ovom događaju.
- Vrijeme je da konačno stanu u odbranu umjetnika, festivala i građana koji imaju pravo da uživaju u kulturi bez prijetnji i straha. Nedopustivo je da Podgorica postane prostor u kojem se nacionalizam i primitivizam tolerišu, dok se kultura i sloboda guše - poručili su iz kluba odbornika Evropskog saveza.

Evropski savez: Sramotno ćutanje gradonačelnika Mujovića na incident na Zabjelu

- Najviši pravni akt Crne Gore, posebnim manjinskim pravima jemči zaštitu identiteta pripadnicima /ama manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. Ovakvi postupci predstavljaju grubo kršenje ljudskih prava i sloboda i u direktnoj su suprotnosti sa multinacionalnim i multikulturalnim karakterom Crne Gore - navode u saopštenju iz ovog resora na čijem je čelu Fatmir Đeka.
Prekid projekcije filma na albanskom jeziku, ističu oni, direktno ugrožava i slobodu umjetničkog izražavanja i pravo na kulturnu raznolikost.
- Ministarstvo poziva nadležne organe da hitno reaguju, utvrde identitet počinilaca i preduzmu sve zakonom propisane mjere kako bi se osiguralo da se ovakvi incidenti ne ponavljaju - navedeno je u saopštenju.
Takođe, apeluju na sve građane da se suzdrže od govora mržnje i podjele, da poštuju jednako prava svih.
- Umjetnost i kultura moraju biti slobodne od pritisaka i nasilja. Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava će nastaviti da pruža punu podršku svim kulturnim manifestacijama koje promovišu različitost, suživot i ljudska prava - zaključuju u saopštenju iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava osudilo prekidanje projekcije filma na Džada festivalu: Nadležni da reaguju i utvrde identitet počinilaca

Zbog ćutanja tužilaštva i policije na „skladištenje“ spomenika fašističkog koljača (Pavla Đurišića) i mnogih drugih primjera, ništa drugo se nije moglo ni očekivati - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković nakon što je grupa mladića prekinula projekciju filma „Roda“ na albanskom jeziku na Džada film festu na Zabjelu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Očuvanje građanske Crne Gore mora, podvlači on, biti tačka oko koje će se saglasiti sve napredne snage u državi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdrjevtoerakovic%2Fstatus%2F1963847221880770830%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nakon profašističkog istupa režimskog profesora na Javnom servisu, juče se nastavilo sa isto takvom reakcijom na Zabjelu i prekidom filma na albanskom jeziku od strane organizovanih nasilnika. Ovom zlu se mora stati na kraj - zaključio je Eraković.

Eraković o incidentu na Džada film festu: Ništa drugo se nije moglo ni očekivati nakon ćutanja tužilaštva i policije na „skladištenje“ spomenika fašističkom koljaču

S&amp;P 500 dostigao je u srijedu novi rekordni nivo, prvi put dosegnuvši sedam hiljada bodova, prije nego što se povukao, nastavljajući biti pod pritiskom nakon najnovije odluke Federalnih rezervi o kamatnim stopama.
&nbsp;Široki tržišni indeks posljednji je put trgovao oko statične linije nakon što je ranije tokom sesije porastao 0,3 odsto na rekordnih 7002,28 bodova u jednom danu. Dow Jones Industrial Average takođe je bio stagniran, dok je Nasdaq Composite porastao 0,3 odsto, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Fed je zadržao svoju referentnu kamatnu stopu stabilnom u ciljanom rasponu od 3,5 odsto do 3,75 odsto. Trgovci će sada tražiti naznake o dugoročnijim promjenama monetarne politike.&nbsp;
&nbsp;Prinosi državnih obveznica porasli su nakon odluke, jer je izjava centralne banke otkrila da se ekonomska aktivnost širi solidnim tempom i da je stopa nezaposlenosti pokazala neke znakove stabilizacije.
- Mislim, i mnogi moji kolege misle, da je teško pogledati dolazne podatke i reći da je politika u ovom trenutku značajno restriktivna - rekao je predsjednik Fed-a Jerome Powell tokom svoje konferencije za novinare.
Raniji rast šireg tržišta podstaknut je rastom dionica čipova nakon optimističnih rezultata zarade. Dionice Seagate Technology skočile su 20 odsto nakon što su zarada i prihodi kompanije za infrastrukturu za čuvanje podataka u drugom tromjesečju premašili očekivanja analitičara.

Indeksi blago porasli

Licencirani privatni vrtići u Baru povećali su cijene boravka djece u ovim predškolskim ustanovama za 50 eura na mjesečnom nivou po djetetu. Vlasnice privatnih licenciranih vrtića “Svetionik” i “Mala bajka” u razgovoru za Primorski portal navode da su planirale povećanje cijena zbog poskupljenja hrane i ostalih troškova, nezavisno o usvajanju Odluke da Opština Bar subvencioniše troškove boravka i ishrane u javnoj i privatnim predškolskim ustanovama.
Dva dana nakon što su odbornici usvojili Predlog odluke o finansiranju troškova boravka i ishrane djece u vrtićima u Baru, iz dva privatna vrtića roditeljima je stigla cirkularna poruka od vlasnica koje obavještavaju “cijena vrtića je 50 eura skuplja od januara, zbog poskupljenja kirije i hrane”.
- Roditelji ovaj iznos ne plaćaju već je to preuzeo na sebe vrtić, a u narednim mjesecima će to preuzeti Opština po novoj odluci, za podršku svih vrtića u gradu. Dakle, ostaje svima ista cijena. Hvala na razumjevanju - navodi se u obajvještenju koje su vlasnice privatnih vrtića poslale roditeljima djece.
Nezadovoljni roditelji su proslijedili obavještenje iz vrtića Primorskom portalu, ogorčeni poskupljenjem privatnih vrtića, pored ostalog izražavajući sumnju da je “poskupljenje kirije” bilo baš krajem januara. Neki od roditelja najavljuju ispisivanje djece iz privatnih vrtića, nadajući se da će moći da ih upišu u državne predškolske ustanove gdje je od februara boravak i ishrana predškolaca za njih besplatna. Roditelji državni vrtić na mjesečnom nivou plaćaju 50 eura. Privatni vrtići “Svetionik” i “Mala bajka” do kraja januara su koštali 150 eura, a vlasnice vrtića najavile su poskupljenje, 200 eura mjesečno po djetetu.
Vlasnice privatnih licenciranih vrtića “Svetionik” i “Mala bajka” u razgovoru za Primorski portal navode da su planirale povećanje cijena zbog poskupljenja hrane i ostalih troškova, neovisno o usvajanju Odluke da Opština Bar subvencioniše troškove boravka i ishrane u javnoj i privatnim predškolskim ustanovama.
- Na nivou Crne Gore dva licencirana privatna vrtića u Baru su među najpovoljnijim po pitanju cijena. Cijene privatnih vrtića u Budvi, Podgorici od 400 do 500 eura. Tačno je da su nam povećane kirija, a sami snosimo sve troškove. Svakako smo mislili nezavisno od subvencija Opštine da podignemo cijene koje dugo nismo korigovale, a svi smo svjedoci koliko je poskupila hrana, i ostali troškove. Na vrijeme smo informisali roditelje - kazala je Ivana Durutović, direktorica PPU "Svetionik".
Ona je podsjetila da za državne javne predškolske ustanove resorno ministarstvo finansira plate, dok privatni vrtići snose sami sve troškove.
- Mi moramo ispoštovati i kiriju, i dobavljače i radnike. Imamo devet zaposlenih: vaspitačice, profesorica engleskog, logoped, nutricionista, kuvarica..od kojih su neki stalno zaposleni, neki po ugovoru o djelu. U “Svetioniku” je od 35 do 40 djece, taj broj varira - kazala je Durutović.
Sagovornica Primorskog portala kaže da su napravile dogovor na nivou Bara o povećanju cijene vrtića zbog već navedenih razloga.
Roditelji sa direktorima privatnih vrtića potpisuju ugovore u kojima je ostavljena mogućnost povećanja cijena.
- Na ime izvršenih usluga za boravak djeteta u predškolskoj ustanovi, dogovoreni iznos cijene za cjelodnevni boravak se uplaćuje unaprijed, najkasnije do 5.u mjesecu. Za djecu od tri do šest godina cijena boravka iznosi 150 eura. U slučaju povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, energetika, komunalnih usluga, ostavljamo mogućnost za povećanje cijena boravka. Cijena je za boravak djece u predškolskoj ustanovi u trajanju od osam sati, u prvoj ili drugoj smjeni - kazala je Stanka Rujka Jelenić, dodajući da ima djece koja ostaju i po 10 sati.
Jelenić ističe da je pravo vlasnica vrtića da podignu cijene, a već godina cijene koriguje početkom februara.
- Prošle godine sam u ovo vrijeme povećala cijenu za 30 eura. U protekloj godini svi znamo koliko je sve poskupilo. Kad sam otvorila vrtić, 2004.godine, cijena je bila 80 eura. A, koje cijene su bile tada. Kupila sam od sopstvenih sredstava mobilijar za dvorište ispred vrtića. Hranu kupujem na pijaci, djeca imaju dovoljno hrane. Ne želim da me neko etiketira. Sa djecom radim cijeli život - kazala je Jelenić.
Prema njenim riječima u privatnom vrtiću “Mala bajka” je oko 30 djece.
- Niko nije prinuđen da upiše dijete u privatni vrtić. U javnoj ustanovi svako djete je prihvaćeno. Mi same moramo snositi troškove, a niko nas ne pita – da li možemo plaćati zakupe, hranu, isplaćivati plate - kazale su sagovornice Primorskog portala.
Durutović kaže da u Baru nesmetano radi preko 40 ilegalnih vrtića, bez licence, nadzora, bez stručnog kadra, finansijskih nameta. 
- Rade u stanovima, poslovnim prostorima, a ne podliježu inspekcijama, kontrolama, nadzorima. Nas dvije već godinama radimo legalno, imamo licence među prvima u Crnoj Gori. Radimo bez podrški od strane države. Ekonomska cijena vrtića iznosi preko 300 eura. Javnu ustanovu podržava ministarstvo, a ovo je prvi put da i. licencirani privati vrtići imaju podršku od strane Opštine, odnosno roditelje djece koja su upisana u licencirane private vrtiće - kazala je Durutović.
Ona je navela da se preko Udruženja licenciranih privatnih vrtića zalažu za veće subvencije na nivou države.
- Želimo i podršku na nivou države. Kada bude veća podrška privatnim licenciranim vrtićima od države, koju imaju državni vrtići, naravno da će to još više osjetiti roditelji - zaključila je Durutović. 
Iz Budžeta opštine Bar za 2026.godinu opredijeljeno je 900 hiljada eura za subvencionisanje troškova boravka i ishrane u javnoj i privatnim predškolskim ustanovama, licenciranim od strane nadležnog Ministarstva, do iznosa od 50 eura mjesečno po djetetu. U Baru oko 1.500 mališana pohađa javnu ili privatne predškolske ustanove

Privatni vrtići u Baru podigli cijene 50 eura po djetetu, koliko iznosi mjesečna subvencija Opštine

Visokopozicionirani član Hamasa Abu Marzuk kaže da Hamas nikad nije pristao na razoružavanje, dok izraelski premijer Benjamin Netanjahu i američki predsjednik Donald Tramp insistiraju da ova grupa mora odustati od oružja u bliskoj budućnosti.
U razgovoru za Al Džaziru Marzuk je rekao da unutar grupe još nisu vođeni razgovori o oružju, te da im se niko nije direktno obratio.
- Nismo razgovarali s američkom stranom ili posrednicima o ovom pitanju, tako da ne možemo govoriti o tome šta to znači ili koji je cilj - kazao je Marzuk.
Naglašava da se sporazum Hamasa o predaji oružja nikada nije dogodio te nisu o tome razgovarali.
- Ako Izrael, SAD i Zapad nisu uspjeli razoružati Hamas tokom dvije godine rata, kako to mogu postići pregovorima - pitao je Marzuk.
Hamas zaista nikada nije javno pristao na razoružavanje.
Trampov plan za Gazu od 20 tačaka eksplicitno navodi da se Hamas mora razoružati, ali Hamasova izjava kojom se podržava plan, izdata 3. oktobra, sadržavala je značajne uslove i nije direktno spominjala razoružavanje.
Hamas, Izrael i zemlje posrednice potpisale su još jedan dokument od jedne stranice u Šarm el-Šeiku dan prije početka primirja, ali se on fokusira na prvu fazu programa američkog predsjednika Donalda Trampa, prvenstveno na razmjenu talaca za zarobljenike.
Marzuk kaže da će za pregovaračkim stolom razgovarati o tome koje će oružje biti uklonjeno, šta će biti uklonjeno i kako će biti uklonjeno.
Osim toga, naglašava da Hamas upravlja Gazom.
- Pokret je uspostavio red u Pojasu Gaze kako bi služio palestinskom narodu i očuvao njihovu sigurnost - navodi Marzuk.

Zvaničnik Hamasa prkosi Trampu i Netanjahuu: Nikada nismo pristali na razoružavanje

Prime Minister Milojko Spajić stated that the Parliament of Montenegro is the appropriate place to launch an initiative regarding the Serbian language and to consider it, with the involvement of all interested stakeholder - not only parliamentary ones, but also social, professional, and academic actors.
Officials of the Democratic People’s Party (DNP) are expected to submit demands to the Government today concerning the resolution of several identity-related issues, which they have set as a condition for their continued participation in the ruling coalition. One of the demands is for the Serbian language to become an official language. The Government session is scheduled for 2 p.m.
- It is completely understandable that the most represented linguistic community in Montenegro has a legitimate aspiration to raise the issue of the status of the Serbian language. Although the European path is a priority above all others, all important topics deserve full attention and a responsible approach - Spajić wrote on the social network X.
Such an approach, he said, is precisely what is envisaged by Barometer 26, which has been agreed upon by all parliamentary parties in Montenegro.
On the other hand, Spajić said that the issue of building a wastewater treatment plant in Botun is a civilizational and environmental matter and should not be linked to cultural or identity-related topics.
- The Government has provided clear and precise guarantees that protect every citizen of Botun and the entire Zeta area, which further confirms the sustainability of this project. This is just one of 32 facilities we plan to build by the end of 2035 in order to meet the environmental standards required for membership in the European Union - Spajić emphasized.
The Prime Minister stressed that a model of cooperation based on blackmail will not be allowed for any political structure within the current parliamentary majority.
- And decisions on the vital interests of Montenegro will be made exclusively in our country - Spajić concluded.

Tag: dzada-film-fest