Ulcinjska policija uhapsila je F.R. (39) sa Kosova zbog sumnje da je na području ulcinjske i barske opštine tokom ljetnjih mjeseci provaljivao u džamije i iz njih krao novac.
F.R. se sumnjičio da je ilegalno prešao granicu i pobjegao u Albaniju. Međutim, preduzimajući niz mjera i radnji iz svoje nadležnosti policijski službenici došli su do saznanja da, takođe, ilegalnim putem vratio na teritoriju Crne Gore i da se nalazi u selu Kolomza, gdje je i lociran, pa doveden u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj.
Od njega su prikupljena obavještenja na zapisnik. Sumnja se da je F.R. tokom jula ove godine upao u džamiju u selu Gornja Klezna, kao i džamiju u selu Leskovac u Ulcinju i iz kutija sa prilozima vjernika krao novac.
Takođe, sumnjiči se da je provalio i u porodičnu kuću u selu Pistula i ukrao oko 200 eura, tri ručna sata i četiri mobilna telefona. 
Takođe, na teritoriji Bara je, kako se sumnja, izvršio provale u tri džamije, odakle je ukrao novac.
- Po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju koji je upoznat sa događajem F.R. je lišen slobode i on će u zakonskom roku istom biti priveden uz krivičnu prijavu na dalju nadležnost - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uhapšen zbog pljačke više džamija u Ulcinju i Baru

Nekoliko desetina ljudi povrijeđeno je i hospitalizovano nakon eksplozije koja se u petak dogodila tokom molitve u džamiji u obrazovnom kompleksu indonežijske prijestonice Džakarte, saopštila je policija te zemlje.
Vlasti istražuju uzrok eksplozije u Kelapa Gadingu, na sjeveru Jakarte, izjavio je šef policije Asep Edi Suher. U bolnicu je primljeno 54 osobe, dodao je Suher, napominjući da težina povreda varira – od lakših do ozbiljnih, uključujući teške opekotine.
Televizijski kanali KompasTV i MetroTV prikazali su snimke policijskih snaga i hitne pomoći oko školskog kompleksa. Snimke džamije ne pokazuju značajniju štetu na zgradi.

Džakarta: U eksploziji u džamiji povrijeđeno preko 50 ljudi

Dvoje ljudi je povrijeđeno danas u pucnjavi kod džamije u švedskom gradu Orebru, saopštila je policija, dodajući da se slučaj istražuje kao pokušaj ubistva.
Oboje povrijeđenih je prevezeno u bolnicu, rekao je portparol policije za Reuters. On nije želio da komentariše stepen njihovih povreda.
Javni emiter SVT je prenio, pozivajući se na neidentifikovanog svjedoka, da je jedna osoba pogođena ubrzo nakon što je napustila džamiju poslije petkovih molitvi.
U februaru, deset učenika i nastavnika je ubijeno u pucnjavi u Orebru, oko 200 km zapadno od Stokholma, u najkrvavijem oružanom napadu u Švedskoj.

1250x600

1084x550

Dvoje povrijeđeno u pucnjavi kod džamije u Švedskoj

Ministarstvo javnih radova raspisalo je javnu nabavku za radove u cilju sanacije Hadži Ismailove džamije u Nikšiću, saopšteno je iz tog Vladinog resora.
Iz Ministarstva su rekli da je procijenjena vrijednost radova 215 hiljada EUR bez poreza na dodatu vrijednost.
- Realizacijom tog projekta Ministarstvo nastavlja sa sprovođenjem aktivnosti usmjerenih na očuvanje i unapređenje kulturno-istorijskog nasljeđa, s posebnim akcenatom na sanaciju i valorizaciju objekata od značaja za lokalne zajednice - kaže se u saopštenju.

Raspisana javna nabavka za sanaciju džamije u Nikšiću

Islamska zajednica u Crnoj Gori uputila je zvaničan dopis Glavnom gradu – Sekretarijatu za kulturu i sport – povodom idejnog rješenja revitalizacije lokaliteta Depedogen u Staroj Varoši. Dopis je potpisao glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Podgorica, Džemo ef. Redžematović, a u njemu se izražava duboka zabrinutost zbog izostavljanja ključnih elemenata islamske i kulturne baštine sa ovog značajnog istorijskog lokaliteta. U saopštenju se ističe da je Islamska zajednica sa interesovanjem ispratila najave revitalizacije ovog prostora koji se nalazi u srcu istorijske Podgorice, ali da sadržaj objavljenog idejnog rješenja, kako se navodi, “pokazuje selektivnost u tumačenju kulturnih slojeva” i “ignoriše postojanje džamije sultana Mehmeda Fatiha sa munarom”, iako je njeno postojanje jasno dokumentovano u brojnim istorijskim, arhivskim i kartografskim izvorima. - Još je ozbiljnije to što se ovakvim pristupom stvara utisak institucionalnog prećutkivanja jednog čitavog segmenta kulturno-vjerske baštine, i to na prostoru koji je bio simbol zajedničkog života i identiteta Podgorice - navodi se u dopisu. <h2>Autentični izvori se zanemaruju</h2> U dokumentaciji koja je dostupna javnosti lokalitet se netačno naziva “Tvrđava na Ribnici”, čime se zanemaruje autentičan naziv Depedogen, koji je potvrđen u brojnim osmanskim i evropskim dokumentima. Dodatno, autor idejnog rješenja u jednom dijelu se poziva na poznatu sliku iz Marubijeve kolekcije, a istovremeno izostavlja sadržaje koji su na toj istoj slici jasno prikazani – džamiju i njenu munaru, koje su ucrtane i numerisane kao objekti 9 i 10 na zvaničnom planu tvrđave, prenosi Radio Fatih. - Selektivni pristup u procesu revitalizacije nudi pogrešnu sliku i nije u cilju realnog predstavljanja nekadašnjeg stanja, pa se s pravom postavlja pitanje – s kojim ciljem se revitalizacija sprovodi - kaže se u dopisu. Islamska zajednica podsjeća i da je u ranijem periodu podnosila zahtjev za izvođenje arheoloških istraživanja radi identifikacije temelja džamije i munare, ali taj zahtjev tada nije bio odobren. U aktuelnim okolnostima, kada se lokalitet tretira kao prostor kulturne i turističke prezentacije, iz Zajednice poručuju da “više ne postoji samo mogućnost, već i zakonska i moralna obaveza da svi slojevi prošlosti budu vidljivi i ravnopravno predstavljeni.” <h2>Tri konkretna zahtjeva Islamske zajednice</h2> U dopisu se iznose tri jasna zahtjeva Glavnom gradu: Ispravna identifikacija lokaliteta kao Depedogen, utemeljena u istorijskim i stručnim izvorima; Uvrštavanje džamije Mehmeda Fatiha sa munarom u idejno rješenje revitalizacije, na osnovu postojećih kartografskih i arhivskih podataka; Odobrenje za izvođenje arheoloških istraživanja, koja bi se sprovela u saradnji sa relevantnim institucijama i pod stručnim nadzorom. U prilogu dopisa Glavnom gradu dostavljeni su: Fotografija iz Marubijeve kolekcije; Originalni katastarski crtež lokaliteta iz perioda Osmanske imperije, sa jasno ucrtanom džamijom i munarom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519150512_32b9bff404ce48a12865448f942cd00e79939cd884b3fe4be625743d0e973dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250519150512_32b9bff404ce48a12865448f942cd00e79939cd884b3fe4be625743d0e973dc9" data-rendition-name="original" width="1279" height="792" loading="lazy" alt="Osmanski nacrt "> </figure>  <h2>Neprihvatljivo brisanje slojeva identiteta</h2> Iz Islamske zajednice upozoravaju da se ovakvim načinom tretiranja kulturne baštine šalje opasna poruka – da segmenti identiteta jedne zajednice mogu biti uklonjeni iz kolektivnog sjećanja i institucionalne prezentacije. “Ispravno predstavljanje prošlosti nije stvar izbora, već odgovornosti. Istorija ne može biti vlasništvo jedne vizije – ona pripada svima i traži istinu, a ne selekciju.”, zaključuje se u obraćanju Islamske zajednice Glavnom gradu. U prilogu ove vijesti dostavljamo integralni tekst dopisa Islamske zajednice, kao i arhivsku fotografiju i nacrt lokaliteta koji potvrđuju istorijsko prisustvo džamije na prostoru Depedogena. Očekuje se da će nadležni organi Glavnog grada preispitati idejno rješenje i uvažiti sve legitimne i stručno potkrijepljene zahtjeve, kako bi revitalizacija Depedogena postala primjer inkluzivne i autentične kulturne obnove.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519150512_0b49ac813a6eb39ae0b5b8c86374474b5808f3f88fc30509a2ea4ed97eedc28d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250519150512_0b49ac813a6eb39ae0b5b8c86374474b5808f3f88fc30509a2ea4ed97eedc28d" data-rendition-name="original" width="696" height="1491" loading="lazy" alt="Depedogen"> </figure>

Islamska zajednica: Revitalizacija Depedogena mora uključivati i džamiju

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović kazao je da je rješenje o rušenju džamije "Husein Kovač" na Koniku u Podgorici donijeto nakon inspekcijskog nadzora 16. jula 2024. godine, kojim je utvrđeno da objekat nije građen shodno građevinskoj dozvoli iz 2012. godine, te da su parametri predviđeni ovim dokumentom prekoračeni. Tvrdi i da u vrijeme inspekcijskog nadzora Mešihat islamske zajednice nije bio upisan kao vlasnik u listu nepokretnosti, te da Ugovor o kupoprodaji nije sproveden do današnjeg dana.
Radunović je to naveo u pisanom odgovoru na poslaničko pitanje Nađe Laković iz Pokreta Evropa sad (PES) koja je upitala ministra smatra li ispravnom svoju odluku o rušenju džamije s obzirom na to da je Crna Gora multietnička država.
Ta odluka izazvala je revolt građana islamske i pravoslavne vjeroispovijesti. Iz Islamske zajednice kazali su da se spremni da legalizuju objekat i da se nadaju povlačenju tog rješenja.
Odgovarajući poslanici Laković, Radunović je naveo da vjerski objekat nije mogao da bude građen po dozvoli iz 2012. i iz razloga je je ona istekla tri godine kasnije.
- Rješenje o rušenju pomenutog objekta donijeto je nakon inspekcijskog nadzora izvršenog 16.07.2024. godine, a kojim je utvrđeno da objekat nije građen shodno građevinskoj dozvoli iz 2012. godine (čiji je period važenja istekao 2015. godine), te se po istoj nije moglo graditi. Osim toga, inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da su parametri predviđeni građevinskom dozvolom prekoračeni - navedeno je u odgovoru Radunovića.
On je dodao da se, pored glavnog, gradi i pomoćni objekat koji je na nadležnost proslijeđen komunalnoj inspekciji.
Govoreći o roku za rušenje, Radunović je istakao da je propisan dispozitivom rješenja, kojim je predviđeno da se prije toga potrebno sačini elaborat o rušenju.
- Zakonski način da se predmetno rješenje opozove ili preinači ne postoji, budući da je rješenje donijelo ovlašćeno službeno lice koje je samostalno u vršenju poslova iz svoje nadležnosti - dodao je Radunović.
Što se tiče najavljenog podnošenja zahtjeva za legalizaciju ovog objekta, Radunović je napomenuo da ti postupci predstavljaju javni interes.
- Konačno, uz sve navedeno, napominjemo da u momentu inspekcijskog nadzora po Listu nepokretnosti broj 6429 KO Podgorica III, Mešihat islamske zajednice nije bio upisan kao vlasnik u pomenutom Listu nepokretnosti i da Ugovor o kupoprodaji u istom nije sproveden do današnjeg dana - zaključio je Radunović.
Pripadnici islamske vjere porijeklom iz Crne Gore koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) ocijenili su da je donošenje odluke o rušenju džamije urađeno ciljano i zlonamjerno. Pitali su Radunovića hoće li potpisati i rješenje o rušenju brojnih crkava i pratećih vjerskih objekata sagrađenih bez dozvola.
- Mi ne pozivamo na rušenje, već provjeravamo da li će te to uraditi. Ali, podržavamo vas da uklonite sve spomenike koji su podignuti ličnostima koji su povezane sa ratnim zločinima u Crnoj Gori i šire – ističe se u njihovom saopštenju.

Tamara Klikovac

Radunović: Rušenju džamije mora da prethodi elaborat, do danas nije sproveden Ugovor o kupoprodaji

Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj kazao je u emisiji "Na kraju dana" na TV E da ne treba rušiti džamiju na Koniku u Podgorici, poručujući da to neće dozvoliti.
Romski savjet je izrazio zabrinutost zbog odluke Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da sruši džamiju na Koniku, tokom svetog mjeseca Ramazana, pozivajući Ministarstvo da odustane od te namjere. Istovremeno Medžlis Islamske zajednice Podgorica pokrenuo je akciju prikupljanja sredstava za izgradnju nove džamije Idris ef. Demiri na Koniku koja će nositi ime po prvom predsjedniku mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori.
Odluka o rušenju džamije u blagoslovenim danima Ramazana, kaže Šaljaj, teško je pala, ne samo romskoj zajednici, već i svim vjernicima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori.
- Odluka Ministarstva u ovom momentu ne znam da li je pokazivanje sile i moći, i da li na neki način pokazuje koja se politička partija pita u vlasti, i u samoj Vladi - rekao je Šaljaj.
Romski savjet će uraditi sve, poručuje Šaljaj, što je u njegovoj moći i poručuje neće dozvoliti rušenje džamije.
- Smatram da poslije toliko truda, ali i emotivne vezanosti za samu džamiju, je najlakše pokazati moć nad onim najranjivijim, najslabijim, da se tako izrazim. Po zadnjem popisu stanovništva Roma je 0,9 posto, te smatram da, pored svih diskriminacija sa kojima se suočavamo, ne treba da budemo još i vjerski diskriminisani. Bez obzira koliko je neka porodica ekonomski slaba, za džamiju je odvajala određena sredstva kroz donacije, za njenu izgradnju. Smatram da ne treba da se ruši džamija, nećemo to dozvoliti. Izaći ćemo, kao u subotu što je bilo protest ljudi koji nijesu saglasni sa rušenjem došli su ispred džamije i sugerisali da se sa toga mjesta neće pomaći, prvo će morati nas da pregazi, uhapsi, na neki način ukloni sa toga mjesta i kasnije nastavi sa rušenjem džamije. Zaista ne mislim, i ne želim da prijetim niti Ministarstvu urbanizma i prostornog planiranja, niti Vladi gospodina Milojka Spajića, samo želimo da dođe do dogovora, i da odustanu od rušenja džamije, i da dođemo do kompromisa sve što smo greškom prekršili da platimo naknadu, i riješimo ovu situaciju - poručio je Šaljaj.
Sagovornik emisije "Na kraju dana" se nada da će sa Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine postići kompromis, te uz naknadu uspjeti da sačuvaju džamiju na svom mjestu.
- Svakako sam sugerisao da je najbolje da tu džamiju zavedemo regularno, kako i dolikuje, i jednostavno sve platimo ono što do sada nijesmo platili. Mi stojimo iza toga i raspoloženi smo da skupimo određena sredstva i platimo. Svjesni smo.da smo imali te greške koje naša zajednica nije na vrijeme prijavila, ali svakako ako krenemo.ispočetka gradnje, taj plac se vodi na jedno fizičko lice, koje je krenulo u gradnju, imali su dozvolu, ali je ta dozvola istekla. Ono što je činjenica, sa čime se moramo suočiti svi i Ministarstvo koje je za ovo nadležno, jeste da je 70 ili 80 odsto Roma polupismeno, ili nepismeno, i oni su mislili da ta potvrda koju imaju za izgradnju i dalje traje. Međutim, ta potvrda je istekla i oni su na neki način nesvjesno ušli u sam taj projekat, krajem decembra - početkom januara, nakon završenih svih radova, mi smo odlučili da tu džamiju ovakufimo Islamskoj zajednici. Nijesmo željeli da se taj džemat Konik odvoji od Islamske zajednice, smatramo da pripadamo njìma i stojimo im na raspolaganju. Mi smo uz Islamsku zajednicu, a siguran sam da je i Islamska zajednica uz nas - zaključio je Šaljaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DA8NTs96ZBqs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šaljaj: Nećemo dozvoliti rušenje džamije na Koniku, pozivamo Vladu na kompromis

Civilna odbrana u Gazi saopštila je danas da su najmanje 24 osobe poginule, a 93 su ranjene u izraelskom napadu na džamiju pretvorenu u sklonište za raseljene ljude u Deir el-Balahu, u centralnom dijelu te palestinske teritorije.
Izraelska vojska je saopštila da je ciljala borce palestinske organizacije Hamas.
Portparol Civilne odbrane Mahmud Basal izjavio je da su mnogi ranjeno ljudi ispred ulaza u bolnicu Mučenika Al-Akse u tom gradu, prenio je Frans pres.
U saopštenju izraelske vojske je navedeno da je „izvela precizan udar“ na teroriste Hamasa koji su dejstvovali u komandnom i kontrolnom centru lociranom u zgradi koja je prethodno služila kao džamija Šuahad al-Aksa u region Deir al – Balaha.
Rat u Gazi izazvao je napad Hamasa na jug Izraela 7. oktobra prošle godine, u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, većinom civila, a više od 250 talaca je odvodeno u Pojas Gaze.
U izraelskoj ofanzivi u odgovoru na napad poginulo je najmanje 41.285 Palestinaca, većinom civila, po podacima tamošnjeg ministrstva zdravlja objavljenim u subotu. Taj bilans žrtava UN smatraju pouzdanim.
Napad na džamiju dogodio se rano jutros pošto je Izrael bombardovao Liban u subotu gdje napada i borce libanskog Hezbolaha i palestinskog Hamasa, navodi Asošijeted pres.
Ta agencija prenosi da su ubijeni u napadu na džamiji muškarci.
Hiljade ljudi u Libanu beže, uključujući palestinske izbjeglice jer se sukob širi u regionu, dok se demonstracije održavaju širom svijeta uoči godišnjice početka rata u Gazi.
Snažne eksplozije u subotu čule su se oko ponoći i nastavljene su danas pošto je izraelska vojska upozorila stanovnike bejrutskog predgrađa Dahije da se evakuišu.
Na video snimku AP se vidi kako eksplozije osvjetljavaju gusto naseljena većinom šiitska predgrađa gdje je Hezbolah prisutan.
Prethodnnog dana udari su bili sporadični i gotovo stalno su se čuli izviđački dronovi.
Izraelska vojska je potvrdila da izvodi vazdušne udare kraj Bejrutu i da je 30 projektila prešlo iz Libana na izraelsku teritoriju, te da su neki presretnuti.
U udarima je navodno ciljana zgrada kraj puta koji vodi do libanskog međunarodnog aerodroma i još jedna zgrada koju je ranije koristio javni servis Hezbolaha Al-Manar.
Ubrzo potom Hezbolah je saopštio da je uspješno ciljao grupu izraelskih vojnika kraj naselja Manara na sjeveru Izraela.
U subotu je u izraelskom napadu na logor Bedavi ubijen zvaničnik vojnog krila Hamasa, njegova supruga i dvije ćerke, rekla je ta palestinska ekstremistička organizacija prisutna i u Libanu.
Hamas je kasnije saopštio da je drugi član vojnog krila ubijen u izraelskom udarima u dolini Beka na istoku.
Izrael je ubio nekoliko zvaničnika Hamasa u Libanu od početka rata protiv Hamasa u Gazi i veći dio rukovodstva proiranskog Hezbolaha pošto su borbe naglo eskalirale.
Najmanje 1.400 Libanaca, uključujući civile, zdravstvene radnike i borce Hezbolaha je ubijeno a 1,2 miliona je raseljeno za manje od dvije nedjelje.
Hezbolah, najjača oružana sila u Libanu, počela je da raketira Izrael gotovo odmah poslije napada Hamasa u znak podrške Palestincima, kako je rekla.

Najmanje 24 mrtvih u izraelskom udaru na džamiju u Gazi

Sjednica Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) biće održana danas. Na sjednici tog ključnog partijskog organa biće razmatrano dalje učešće DNP-a u državnoj i lokalnoj vlasti u Podgorici, nakon intervencije policije u Botunu.
Predsjednik DNP Milan Knežević ranije je saopštio da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti Vladu i vlast u Podgorici.
Podsjećamo, u Botunu i Zeti na snazi je dogovor prema kojem je policija deblokirala ulice i prilaze tom naselju, dok su protesti obustavljeni. Za sada nije poznato da li su u toku pregovori, koje je, prema ranijim najavama, predložio Andrija Mandić.
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpredsjednistvo-dnp-a-9-januara-o-izlasku-te-partije-iz-vlasti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

DNP danas o izlasku iz državne i podgoričke vlasti

Opravdani razlog zašto se pustinjski pijesak ne može koristiti.
Uprkos ogromnim pustinjskim prostranstvima, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) uvoze velike količine pijeska iz Australije, prvenstveno zato što je pustinjski pijesak fizički nepogodan za građevinarstvo, piše N1 Sarajevo.
Zašto se pustinjski pijesak ne može koristiti?
Oblik: Zrna pustinjskog peska su zaglađena i zaobljena dugotrajnim djelovanjem vjetra tokom milenijuma. Takva zrna, često opisana kao „nalik mermeru“, ne povezuju se efikasno jedno s drugim, što onemogućava izradu betona visoke čvrstoće.
Veličina: Pustinjski pijesak je često previše sitan i ujednačene granulacije, dok je za građevinu potreban grublji pijesak sa uglastim zrncima kako bi se cement pravilno vezao.
Sastav: Veliki dio obalnog pijeska u regionu sadrži povišene količine soli ili kalcijuma, što može dovesti do korozije čelične armature unutar betonskih konstrukcija.
Uloga australijskog pijeska
Građevinski kvalitet: Australija je jedan od vodećih svjetskih izvoznika visokokvalitetnog silicijum-dioksida i građevinskog pijeska.
Ovaj pijesak se uglavnom dobija iz riječnih korita ili obalnih područja gdje erozija vode stvara potrebna oštra i uglata zrna pogodna za izradu izdržljivog betona.
Veliki projekti
UAE: Burdž Kalifa je izgrađena uz korišćenje uvoznog australijskog pijeska jer lokalne zalihe nisu bile dovoljne ili nisu ispunjavale zahtjeve za beton visoke čvrstoće.
Saudijska Arabija: U okviru programa Vizija 2030, megaprojekti poput NEOM-a, Projekta Crvenog mora i Qiddiye značajno su povećali potražnju za uvoznim pijeskom. Tokom 2023. godine Saudijska Arabija je iz Australije uvezla prirodni građevinski pijesak u vrijednosti od približno 140.000 dolara.

Zašto Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati uvoze pijesak - šta je sa pustinjom?

Potpredsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini Crne Gore Abaz Dizdarević u razgovoru za Portal ETV govori o evropskim integracijama, identitetskim pitanjima, bezbjednosnoj situaciji, pritiscima na medije i mogućim političkim raspletima uoči ključnih godina za budućnost Crne Gore. Dizdarević upozorava da aktuelna vlast sistemski usporava EU proces, produbljuje društvene podjele i ugrožava stabilnost države.
<h3>Evropske integracije pod aktuelnom vlašću</h3>
Portal ETV: Kao opozicija, kako DPS ocjenjuje tempo i smjer evropskih integracija pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS-a konstantno ocjenjujemo da su tempo i smjer evropskih integracija značajno usporeni, u odnosu na širom otvorena vrata i dinamiku koju nameće EU.
Odsustvo političke volje za sprovođenje ključnih reformi, pitanje izbora nosilaca pravosudnih funkcija (Sudski savjet, Tužilački savjet, Ustavni sud) se konstantno prolongira i odluke se ne donose na vrijeme. Izostanak konsenzusa unutar vladajuće većine i potpuno odsustvo komunikacije s opozicijom usporava donošenje odluka. Zatim, konstantno se radi na uvođenju tema koje nijesu na EU agendi, poput revidiranja Zakona o državljanstvu ili pitanja identiteta, koje odvlače pažnju sa EU puta.
Sve su to teme koje ugrožavaju spoljnopolitičke pozicije Crne Gore sa očiglednom namjerom da se naša država zaustavi na putu članstva u EU.
<h3>Ko u vlasti ne želi Crnu Goru u EU</h3>
Portal ETV: Da li smatrate da u aktuelnoj vlasti postoje oni koji će učiniti sve da Crna Gora ne postane članica EU? Ako da, ko su oni?
DIZDAREVIĆ: U Vladi i parlamentarnoj većini postoje političke strukture čiji cilj nije punopravno članstvo Crne Gore u EU, već njeno vezivanje za interese drugih centara moći (Beograd i Moskva).
Ti akteri na nasoj politickon sceni strateški usporavaju reforme i insistiraju na temama koje su u suprotnosti sa sekularnim, građanskim i evroatlantskim vrijednostima.
Da li smatrate da ih je neophodno nabrajati? Cjelokupna javnost u Crnoj Gori se u decenijama iza nas mogla uvjeriti koje strukture su zaustavljale progres u razvoju crnogorskog društva, te ne smatram da je potrebno potcrtavati o kome je riječ.
<h3>Srpski jezik kao službeni – politička agenda koja ugrožava suverenitet</h3>
Portal ETV: Neki politički akteri, konkretno ZBCG i SNP, zagovaraju uvođenje srpskog jezika kao službenog. Šta se krije iza ove inicijative i koja je njena namjera?
DIZDAREVIĆ: Jasno je da je ova inicijativa politički motivisana i da se iza nje krije namjera rušenja crnogorskog građanskog i identitetskog tkiva. U pitanju je pokušaj da se sprovede kulturna i jezička asimilacija sto je samo jedan od koraka ka de-suverenitetu Crne Gore u kojoj će se negirati crnogorski identitet, jezik i kultura.
Znamo da su ovakva pitanja dobro zaštićena Ustavom Crne Gore, ta da se nakon dvotrećinske podrške u Parlamentu mora organizovati referendum na kojem će se tri petine od ukupno upisanih birača izjasniti pozitivno prema ovoj inicijativi, i na taj način verifikovati izmjena Ustava. Kad se sprovede ova procedura, neka bude srećno svim stranama u procesu.
Istovremeno, jasno je da otvaranje vještačkih identitetskih pitanja u momentu kada je ključno fokusirati se na EU integracije služi isključivo opstrukciji našeg puta u EU.
<h3>Kapela na Lovćenu – politička provokacija</h3>
Portal ETV: Ponovo se od strane Andrije Mandića, ZBCG, ali i SPC aktuelizuje priča o izgradnji kapele na Lovćenu. Da li je ovo pitanje koje bi zaista moglo da naruši mir i stabilnost u Crnoj Gori?
DIZDAREVIĆ: Poznat ja nas stav da je to pitanje zatvoreno i da je svako njegovo ponovno otvaranje direktna provokacija i pokušaj rušenja građanskog mira i stabilnosti.
Njegošev mauzolej na Lovćenu se posmatra kao simbol moderne i suverene Crne Gore.
Aktuelizovanje kapele u službi je produbljivanja podjela u crnogorskom društvu i riječ je o političkom alatu kojim se održavaju tenzije.
<h3>Urušavanje crnogorskog identiteta</h3>
Portal ETV: Da li aktuelna vlast sistemski radi na rušenju crnogorskog identiteta?
DIZDAREVIĆ: Da Vlada, kroz svoje kulturne politike, sistematski radi na marginalizovanju crnogorskog istorijskog i kulturnog nasljeđa. Bogata istorija naše zemlje je na udaru falsifikatora činjenica a institucionalna zaštita kulturnog nasljeđa kao da ne postoji.
Od informacija koje se prenose digitalnim platformama kao sto je Wikipedia, osnova su za edukaciju mladih ljudi koji crpe svoje znanje putem interneta. Vec na prvi pogled mozete vidjeti da se falsifikatima najveći dio kulturnog blaga Crne Gore zeli pripisati drugim kulturama.
Na tom važnom medijskom polju, Crna Gora uveliko gubi utakmicu, a institucije države ne rade ništa po pitanju zaštite identiteta. Slično je sa situacijom na polju zaštite kulturno-istorijskih spomenika, pa se stiče utisak da se sistematski prepušta i razgrađuje ono što je najvrjednije u identitetskom smislu.
<h3>Pogoršana bezbjednosna situacija</h3>
Portal ETV: Kako ocjenjujete trenutnu bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Bezbjednosna situacija je značajno &nbsp;pogoršana u posljednjih nekoliko godina. Odliv profesionalaca ili politički motivisana čistka profesionalaca u policiji i Agenciji za nacionalnu bezbijednost dovela nas je u poziciju da su nas naši međunarodni partneri, naročito NATO, počeli posmatrati sa rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija i kompromitovanja službi.
<h3>Selektivna pravda u bezbjednosnom sektoru</h3>
Portal ETV: Da li bezbjednosni sektor kojim rukovode Demokrate sprovodi selektivnu pravdu?
DIZDAREVIĆ: Često ukazujemo da je borba protiv kriminala i korupcije politički motivisana i selektivna. Fokus je na tome da se procesuiraju isključivo raniji funkcioneri, dok se u kontinuitetu toleririšu nezakonite radnje aktuelne vlasti i njihovih koalicionih partnera.
Skloni smo da ukazujemo na egzaktnim primjerima da se pravda koristi kao politički alat za obračun s neistomišljenicima, a ne kao istinska borba protiv svih oblika kriminala. Zbog bezbroj primjera selektivnosti, ne možemo vjerovati u dobre namjere ukupnog sistema bezbijednosti.
<h3>Pritisci na medije i novinare</h3>
Portal ETV: Primjećujete li pritiske i prijetnje, posebno prema novinarima i medijima?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS- često ukazujemo da postoje politički pritisci na medije i novinare, naročito one koji su kritički nastrojeni prema aktuelnoj vlasti.
Ti pritisci se vide kroz političke kampanje blaćenja funkcionera u dijelovima medija bliskim Vladi, i zloupotrebama javnog servisa RTCG za potrebe aktueĺne većine.
To se jasno vidi i kroz zapošljavanje politički podobnih lica u javnom servisu (RTCG), čime se gubi objektivnost i povjerenje u servis svih građana.
<h3>Rekonstrukcija vlasti i uloga DPS-a</h3>
Portal ETV: Smatrate li da će doći do rekonstrukcije vlasti kako bi Crna Gora ubrzala put ka EU? Kakvu ulogu u tom procesu imaju DPS i opozicija?
DIZDAREVIĆ: Smatramo da je rekonstrukcija neodrživa ukoliko se u nju uključuju stranke koje su ideološki protivne EU putu a jasno je da aludiramo na ZBCG koja je u prošlim decenijama sprovodila otvorenu destrukciju po pitanju EU integracija.
Naglašavamo da je jedino održivo rješenje formiranje vlade koja bi vratila Crnu Goru na kolosjek građanske države i pripremila izbore.
Sigurni smo da možemo ponuditi stabilnu, proevropsku alternativu aktuelnoj vlasti koja je opterećena unutrašnjim tenzijama i neslaganjima oko temeljnih vrijednosti. Pitanje je da li postoji razumijevanje za takve ideje, koje su jedini garant uspjeha na krhkom putu evropskih integracija.
<h3>Izazovi koji čekaju Crnu Goru u 2026. godini</h3>
Portal ETV: Koji su najveći izazovi sa kojima će se Crna Gora suočiti tokom 2026. godine?
DIZDAREVIĆ: Najveći izazovi su definitivno ekonomske prirode. Ekonomska kriza koja se osjeća posljedica je povećanja javnog duga, i proizvodi neizvjesnost budžetskog finansiranja, što se jasno čita kroz pad životnog standarda.
Drugo, ulazimo u ozbiljnu fazu političke .. nestabilnosti s pojačanom nestabilnošću aktuelne Vlade, što neminovno vodi našu državu u blokadu ključnih reformi na EU putu.
Kao treće, kako budemo bliže evropskom snu to će recipročno uvećati rast identitetskih podjela a znamo da dalja polarizacija društva zavisi od nametanja vještačkih tema koje takođe mogu biti kamen spoticanja na EU putu.
Nije na odmet spomenuti i bezbjednosni rizik od daljeg kompromitovanja sigurnosnog sektora i ugrožavanje partnerstva sa NATO-om i Zapadom. Sve su to rizici koji će usložnjavati sliku u 2026.godini.
<h3>Suverenistički i proevropski blok pred izbore 2027.</h3>
Portal ETV: Hoće li doći do stvaranja suverenističkog i proevropskog bloka koji će zajednički djelovati u vremenu koje je ključno za pristup EU, a u susret izborima 2027?
DIZDAREVIĆ: Stvaranje širokog suverenističkog, građanskog i proevropskog bloka koji bi donio željeni rezultat na predstojećim izborima može biti jedno od rješenja za suočavanje s nazadnom politikom koja se sprovodi već šest godina. Važno je pronaći siguran model da se ojača opoziciona snaga koja će zaštiti crnogorski identitet i sekularni, antifašistički karakter države.
Zadatak takve strukture je da dodatno ubrza EU put i okonča, urušavanje institucija. Razmotrićemo najbolje opcije i adekvatno se pripremiti za izazove koji slijede u 2027. godini.

Dizdarević: Sektor bezbjednosti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Crnu Goru će danas u jutarnjim satima zahvatiti novo naoblačenje, koje će u popodnevnim satima ponegdje, a tokom noći u većem dijelu zemlje usloviti padavine, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Više uslova za padavine biće u južnim i centralnim predjelima, dok će na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku biti i dosta suvog vremena.
Vjetar mjestimično umjeren do jak, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od -15 do tri, najviša dnevna od -2 do 11 stepeni.

Tag: dzamija