Nekoliko desetina ljudi povrijeđeno je i hospitalizovano nakon eksplozije koja se u petak dogodila tokom molitve u džamiji u obrazovnom kompleksu indonežijske prijestonice Džakarte, saopštila je policija te zemlje.
Vlasti istražuju uzrok eksplozije u Kelapa Gadingu, na sjeveru Jakarte, izjavio je šef policije Asep Edi Suher. U bolnicu je primljeno 54 osobe, dodao je Suher, napominjući da težina povreda varira – od lakših do ozbiljnih, uključujući teške opekotine.
Televizijski kanali KompasTV i MetroTV prikazali su snimke policijskih snaga i hitne pomoći oko školskog kompleksa. Snimke džamije ne pokazuju značajniju štetu na zgradi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Džakarta: U eksploziji u džamiji povrijeđeno preko 50 ljudi

Dvoje ljudi je povrijeđeno danas u pucnjavi kod džamije u švedskom gradu Orebru, saopštila je policija, dodajući da se slučaj istražuje kao pokušaj ubistva.
Oboje povrijeđenih je prevezeno u bolnicu, rekao je portparol policije za Reuters. On nije želio da komentariše stepen njihovih povreda.
Javni emiter SVT je prenio, pozivajući se na neidentifikovanog svjedoka, da je jedna osoba pogođena ubrzo nakon što je napustila džamiju poslije petkovih molitvi.
U februaru, deset učenika i nastavnika je ubijeno u pucnjavi u Orebru, oko 200 km zapadno od Stokholma, u najkrvavijem oružanom napadu u Švedskoj.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Dvoje povrijeđeno u pucnjavi kod džamije u Švedskoj

Ministarstvo javnih radova raspisalo je javnu nabavku za radove u cilju sanacije Hadži Ismailove džamije u Nikšiću, saopšteno je iz tog Vladinog resora.
Iz Ministarstva su rekli da je procijenjena vrijednost radova 215 hiljada EUR bez poreza na dodatu vrijednost.
- Realizacijom tog projekta Ministarstvo nastavlja sa sprovođenjem aktivnosti usmjerenih na očuvanje i unapređenje kulturno-istorijskog nasljeđa, s posebnim akcenatom na sanaciju i valorizaciju objekata od značaja za lokalne zajednice - kaže se u saopštenju.

Raspisana javna nabavka za sanaciju džamije u Nikšiću

Islamska zajednica u Crnoj Gori uputila je zvaničan dopis Glavnom gradu – Sekretarijatu za kulturu i sport – povodom idejnog rješenja revitalizacije lokaliteta Depedogen u Staroj Varoši. Dopis je potpisao glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Podgorica, Džemo ef. Redžematović, a u njemu se izražava duboka zabrinutost zbog izostavljanja ključnih elemenata islamske i kulturne baštine sa ovog značajnog istorijskog lokaliteta. U saopštenju se ističe da je Islamska zajednica sa interesovanjem ispratila najave revitalizacije ovog prostora koji se nalazi u srcu istorijske Podgorice, ali da sadržaj objavljenog idejnog rješenja, kako se navodi, “pokazuje selektivnost u tumačenju kulturnih slojeva” i “ignoriše postojanje džamije sultana Mehmeda Fatiha sa munarom”, iako je njeno postojanje jasno dokumentovano u brojnim istorijskim, arhivskim i kartografskim izvorima. - Još je ozbiljnije to što se ovakvim pristupom stvara utisak institucionalnog prećutkivanja jednog čitavog segmenta kulturno-vjerske baštine, i to na prostoru koji je bio simbol zajedničkog života i identiteta Podgorice - navodi se u dopisu. <h2>Autentični izvori se zanemaruju</h2> U dokumentaciji koja je dostupna javnosti lokalitet se netačno naziva “Tvrđava na Ribnici”, čime se zanemaruje autentičan naziv Depedogen, koji je potvrđen u brojnim osmanskim i evropskim dokumentima. Dodatno, autor idejnog rješenja u jednom dijelu se poziva na poznatu sliku iz Marubijeve kolekcije, a istovremeno izostavlja sadržaje koji su na toj istoj slici jasno prikazani – džamiju i njenu munaru, koje su ucrtane i numerisane kao objekti 9 i 10 na zvaničnom planu tvrđave, prenosi Radio Fatih. - Selektivni pristup u procesu revitalizacije nudi pogrešnu sliku i nije u cilju realnog predstavljanja nekadašnjeg stanja, pa se s pravom postavlja pitanje – s kojim ciljem se revitalizacija sprovodi - kaže se u dopisu. Islamska zajednica podsjeća i da je u ranijem periodu podnosila zahtjev za izvođenje arheoloških istraživanja radi identifikacije temelja džamije i munare, ali taj zahtjev tada nije bio odobren. U aktuelnim okolnostima, kada se lokalitet tretira kao prostor kulturne i turističke prezentacije, iz Zajednice poručuju da “više ne postoji samo mogućnost, već i zakonska i moralna obaveza da svi slojevi prošlosti budu vidljivi i ravnopravno predstavljeni.” <h2>Tri konkretna zahtjeva Islamske zajednice</h2> U dopisu se iznose tri jasna zahtjeva Glavnom gradu: Ispravna identifikacija lokaliteta kao Depedogen, utemeljena u istorijskim i stručnim izvorima; Uvrštavanje džamije Mehmeda Fatiha sa munarom u idejno rješenje revitalizacije, na osnovu postojećih kartografskih i arhivskih podataka; Odobrenje za izvođenje arheoloških istraživanja, koja bi se sprovela u saradnji sa relevantnim institucijama i pod stručnim nadzorom. U prilogu dopisa Glavnom gradu dostavljeni su: Fotografija iz Marubijeve kolekcije; Originalni katastarski crtež lokaliteta iz perioda Osmanske imperije, sa jasno ucrtanom džamijom i munarom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519150512_32b9bff404ce48a12865448f942cd00e79939cd884b3fe4be625743d0e973dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250519150512_32b9bff404ce48a12865448f942cd00e79939cd884b3fe4be625743d0e973dc9" data-rendition-name="original" width="1279" height="792" loading="lazy" alt="Osmanski nacrt "> </figure>  <h2>Neprihvatljivo brisanje slojeva identiteta</h2> Iz Islamske zajednice upozoravaju da se ovakvim načinom tretiranja kulturne baštine šalje opasna poruka – da segmenti identiteta jedne zajednice mogu biti uklonjeni iz kolektivnog sjećanja i institucionalne prezentacije. “Ispravno predstavljanje prošlosti nije stvar izbora, već odgovornosti. Istorija ne može biti vlasništvo jedne vizije – ona pripada svima i traži istinu, a ne selekciju.”, zaključuje se u obraćanju Islamske zajednice Glavnom gradu. U prilogu ove vijesti dostavljamo integralni tekst dopisa Islamske zajednice, kao i arhivsku fotografiju i nacrt lokaliteta koji potvrđuju istorijsko prisustvo džamije na prostoru Depedogena. Očekuje se da će nadležni organi Glavnog grada preispitati idejno rješenje i uvažiti sve legitimne i stručno potkrijepljene zahtjeve, kako bi revitalizacija Depedogena postala primjer inkluzivne i autentične kulturne obnove.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519150512_0b49ac813a6eb39ae0b5b8c86374474b5808f3f88fc30509a2ea4ed97eedc28d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250519150512_0b49ac813a6eb39ae0b5b8c86374474b5808f3f88fc30509a2ea4ed97eedc28d" data-rendition-name="original" width="696" height="1491" loading="lazy" alt="Depedogen"> </figure>

Islamska zajednica: Revitalizacija Depedogena mora uključivati i džamiju

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović kazao je da je rješenje o rušenju džamije "Husein Kovač" na Koniku u Podgorici donijeto nakon inspekcijskog nadzora 16. jula 2024. godine, kojim je utvrđeno da objekat nije građen shodno građevinskoj dozvoli iz 2012. godine, te da su parametri predviđeni ovim dokumentom prekoračeni. Tvrdi i da u vrijeme inspekcijskog nadzora Mešihat islamske zajednice nije bio upisan kao vlasnik u listu nepokretnosti, te da Ugovor o kupoprodaji nije sproveden do današnjeg dana.
Radunović je to naveo u pisanom odgovoru na poslaničko pitanje Nađe Laković iz Pokreta Evropa sad (PES) koja je upitala ministra smatra li ispravnom svoju odluku o rušenju džamije s obzirom na to da je Crna Gora multietnička država.
Ta odluka izazvala je revolt građana islamske i pravoslavne vjeroispovijesti. Iz Islamske zajednice kazali su da se spremni da legalizuju objekat i da se nadaju povlačenju tog rješenja.
Odgovarajući poslanici Laković, Radunović je naveo da vjerski objekat nije mogao da bude građen po dozvoli iz 2012. i iz razloga je je ona istekla tri godine kasnije.
- Rješenje o rušenju pomenutog objekta donijeto je nakon inspekcijskog nadzora izvršenog 16.07.2024. godine, a kojim je utvrđeno da objekat nije građen shodno građevinskoj dozvoli iz 2012. godine (čiji je period važenja istekao 2015. godine), te se po istoj nije moglo graditi. Osim toga, inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da su parametri predviđeni građevinskom dozvolom prekoračeni - navedeno je u odgovoru Radunovića.
On je dodao da se, pored glavnog, gradi i pomoćni objekat koji je na nadležnost proslijeđen komunalnoj inspekciji.
Govoreći o roku za rušenje, Radunović je istakao da je propisan dispozitivom rješenja, kojim je predviđeno da se prije toga potrebno sačini elaborat o rušenju.
- Zakonski način da se predmetno rješenje opozove ili preinači ne postoji, budući da je rješenje donijelo ovlašćeno službeno lice koje je samostalno u vršenju poslova iz svoje nadležnosti - dodao je Radunović.
Što se tiče najavljenog podnošenja zahtjeva za legalizaciju ovog objekta, Radunović je napomenuo da ti postupci predstavljaju javni interes.
- Konačno, uz sve navedeno, napominjemo da u momentu inspekcijskog nadzora po Listu nepokretnosti broj 6429 KO Podgorica III, Mešihat islamske zajednice nije bio upisan kao vlasnik u pomenutom Listu nepokretnosti i da Ugovor o kupoprodaji u istom nije sproveden do današnjeg dana - zaključio je Radunović.
Pripadnici islamske vjere porijeklom iz Crne Gore koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) ocijenili su da je donošenje odluke o rušenju džamije urađeno ciljano i zlonamjerno. Pitali su Radunovića hoće li potpisati i rješenje o rušenju brojnih crkava i pratećih vjerskih objekata sagrađenih bez dozvola.
- Mi ne pozivamo na rušenje, već provjeravamo da li će te to uraditi. Ali, podržavamo vas da uklonite sve spomenike koji su podignuti ličnostima koji su povezane sa ratnim zločinima u Crnoj Gori i šire – ističe se u njihovom saopštenju.

Tamara Klikovac

Radunović: Rušenju džamije mora da prethodi elaborat, do danas nije sproveden Ugovor o kupoprodaji

Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj kazao je u emisiji "Na kraju dana" na TV E da ne treba rušiti džamiju na Koniku u Podgorici, poručujući da to neće dozvoliti.
Romski savjet je izrazio zabrinutost zbog odluke Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da sruši džamiju na Koniku, tokom svetog mjeseca Ramazana, pozivajući Ministarstvo da odustane od te namjere. Istovremeno Medžlis Islamske zajednice Podgorica pokrenuo je akciju prikupljanja sredstava za izgradnju nove džamije Idris ef. Demiri na Koniku koja će nositi ime po prvom predsjedniku mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori.
Odluka o rušenju džamije u blagoslovenim danima Ramazana, kaže Šaljaj, teško je pala, ne samo romskoj zajednici, već i svim vjernicima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori.
- Odluka Ministarstva u ovom momentu ne znam da li je pokazivanje sile i moći, i da li na neki način pokazuje koja se politička partija pita u vlasti, i u samoj Vladi - rekao je Šaljaj.
Romski savjet će uraditi sve, poručuje Šaljaj, što je u njegovoj moći i poručuje neće dozvoliti rušenje džamije.
- Smatram da poslije toliko truda, ali i emotivne vezanosti za samu džamiju, je najlakše pokazati moć nad onim najranjivijim, najslabijim, da se tako izrazim. Po zadnjem popisu stanovništva Roma je 0,9 posto, te smatram da, pored svih diskriminacija sa kojima se suočavamo, ne treba da budemo još i vjerski diskriminisani. Bez obzira koliko je neka porodica ekonomski slaba, za džamiju je odvajala određena sredstva kroz donacije, za njenu izgradnju. Smatram da ne treba da se ruši džamija, nećemo to dozvoliti. Izaći ćemo, kao u subotu što je bilo protest ljudi koji nijesu saglasni sa rušenjem došli su ispred džamije i sugerisali da se sa toga mjesta neće pomaći, prvo će morati nas da pregazi, uhapsi, na neki način ukloni sa toga mjesta i kasnije nastavi sa rušenjem džamije. Zaista ne mislim, i ne želim da prijetim niti Ministarstvu urbanizma i prostornog planiranja, niti Vladi gospodina Milojka Spajića, samo želimo da dođe do dogovora, i da odustanu od rušenja džamije, i da dođemo do kompromisa sve što smo greškom prekršili da platimo naknadu, i riješimo ovu situaciju - poručio je Šaljaj.
Sagovornik emisije "Na kraju dana" se nada da će sa Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine postići kompromis, te uz naknadu uspjeti da sačuvaju džamiju na svom mjestu.
- Svakako sam sugerisao da je najbolje da tu džamiju zavedemo regularno, kako i dolikuje, i jednostavno sve platimo ono što do sada nijesmo platili. Mi stojimo iza toga i raspoloženi smo da skupimo određena sredstva i platimo. Svjesni smo.da smo imali te greške koje naša zajednica nije na vrijeme prijavila, ali svakako ako krenemo.ispočetka gradnje, taj plac se vodi na jedno fizičko lice, koje je krenulo u gradnju, imali su dozvolu, ali je ta dozvola istekla. Ono što je činjenica, sa čime se moramo suočiti svi i Ministarstvo koje je za ovo nadležno, jeste da je 70 ili 80 odsto Roma polupismeno, ili nepismeno, i oni su mislili da ta potvrda koju imaju za izgradnju i dalje traje. Međutim, ta potvrda je istekla i oni su na neki način nesvjesno ušli u sam taj projekat, krajem decembra - početkom januara, nakon završenih svih radova, mi smo odlučili da tu džamiju ovakufimo Islamskoj zajednici. Nijesmo željeli da se taj džemat Konik odvoji od Islamske zajednice, smatramo da pripadamo njìma i stojimo im na raspolaganju. Mi smo uz Islamsku zajednicu, a siguran sam da je i Islamska zajednica uz nas - zaključio je Šaljaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DA8NTs96ZBqs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šaljaj: Nećemo dozvoliti rušenje džamije na Koniku, pozivamo Vladu na kompromis

Civilna odbrana u Gazi saopštila je danas da su najmanje 24 osobe poginule, a 93 su ranjene u izraelskom napadu na džamiju pretvorenu u sklonište za raseljene ljude u Deir el-Balahu, u centralnom dijelu te palestinske teritorije.
Izraelska vojska je saopštila da je ciljala borce palestinske organizacije Hamas.
Portparol Civilne odbrane Mahmud Basal izjavio je da su mnogi ranjeno ljudi ispred ulaza u bolnicu Mučenika Al-Akse u tom gradu, prenio je Frans pres.
U saopštenju izraelske vojske je navedeno da je „izvela precizan udar“ na teroriste Hamasa koji su dejstvovali u komandnom i kontrolnom centru lociranom u zgradi koja je prethodno služila kao džamija Šuahad al-Aksa u region Deir al – Balaha.
Rat u Gazi izazvao je napad Hamasa na jug Izraela 7. oktobra prošle godine, u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, većinom civila, a više od 250 talaca je odvodeno u Pojas Gaze.
U izraelskoj ofanzivi u odgovoru na napad poginulo je najmanje 41.285 Palestinaca, većinom civila, po podacima tamošnjeg ministrstva zdravlja objavljenim u subotu. Taj bilans žrtava UN smatraju pouzdanim.
Napad na džamiju dogodio se rano jutros pošto je Izrael bombardovao Liban u subotu gdje napada i borce libanskog Hezbolaha i palestinskog Hamasa, navodi Asošijeted pres.
Ta agencija prenosi da su ubijeni u napadu na džamiji muškarci.
Hiljade ljudi u Libanu beže, uključujući palestinske izbjeglice jer se sukob širi u regionu, dok se demonstracije održavaju širom svijeta uoči godišnjice početka rata u Gazi.
Snažne eksplozije u subotu čule su se oko ponoći i nastavljene su danas pošto je izraelska vojska upozorila stanovnike bejrutskog predgrađa Dahije da se evakuišu.
Na video snimku AP se vidi kako eksplozije osvjetljavaju gusto naseljena većinom šiitska predgrađa gdje je Hezbolah prisutan.
Prethodnnog dana udari su bili sporadični i gotovo stalno su se čuli izviđački dronovi.
Izraelska vojska je potvrdila da izvodi vazdušne udare kraj Bejrutu i da je 30 projektila prešlo iz Libana na izraelsku teritoriju, te da su neki presretnuti.
U udarima je navodno ciljana zgrada kraj puta koji vodi do libanskog međunarodnog aerodroma i još jedna zgrada koju je ranije koristio javni servis Hezbolaha Al-Manar.
Ubrzo potom Hezbolah je saopštio da je uspješno ciljao grupu izraelskih vojnika kraj naselja Manara na sjeveru Izraela.
U subotu je u izraelskom napadu na logor Bedavi ubijen zvaničnik vojnog krila Hamasa, njegova supruga i dvije ćerke, rekla je ta palestinska ekstremistička organizacija prisutna i u Libanu.
Hamas je kasnije saopštio da je drugi član vojnog krila ubijen u izraelskom udarima u dolini Beka na istoku.
Izrael je ubio nekoliko zvaničnika Hamasa u Libanu od početka rata protiv Hamasa u Gazi i veći dio rukovodstva proiranskog Hezbolaha pošto su borbe naglo eskalirale.
Najmanje 1.400 Libanaca, uključujući civile, zdravstvene radnike i borce Hezbolaha je ubijeno a 1,2 miliona je raseljeno za manje od dvije nedjelje.
Hezbolah, najjača oružana sila u Libanu, počela je da raketira Izrael gotovo odmah poslije napada Hamasa u znak podrške Palestincima, kako je rekla.

Najmanje 24 mrtvih u izraelskom udaru na džamiju u Gazi

Austrijski javni emiter ORF saopštio je da se i dalje nada kompromisu oko učešća Izraela na Eurosongu sljedeće godine u Beču, dok raste pritisak zemalja koje prijete bojkotom događaja.
Govoreći u Beču, generalni direktor ORF-a Roland Vajsman rekao je da je intenzivno radio na uvjeravanju kolega emitera da dođu u Austriju na 70. takmičenje sljedećeg maja, dodajući da je ovo vrijeme za diplomatiju.
Evropska radiodifuzna unija (EBU) odgodila je odluku o tome da li Izrael može da se takmiči 2026. godine. Glasanje koje se očekivalo na vanrednom sastanku u novembru sada će se održati na redovnoj generalnoj skupštini EBU-a u decembru.
Španija je saopštila da će bojkotovati takmičenje ako Izrael bude učestvovao, a Irska, Slovenija, Island i Holandija su izdale slična upozorenja. Drugi emiteri, uključujući one u Belgiji, Švedskoj i Finskoj, još uvijek razmatraju svoje stavove prije sastanka u decembru.
Austrijski državni sekretar za vanjske poslove Sep Šelhorn kritikovao je pozive na bojkot, opisujući kulturne bojkote kao "glupe i besmislene" i tvrdeći da bi Eurosong trebao ostati susret muzičara, a ne mjesto za političke sporove.
Njemačka je takođe upozorila protiv isključivanja Izraela, rekavši da bi to politizovalo kulturni događaj i bilo u suprotnosti s njenom "istorijskom odgovornošću".
Irska radiotelevizija je ranije saopštila da neće učestvovati na Eurosongu 2026. ako Izrael ostane među kandidatima, navodeći kao razlog "strašan gubitak života" u Gazi i zabrinutost zbog napada na novinare. Televizija je saopštila da će konačna odluka o učešću zavisiti od ishoda decembarskih diskusija EBU-a.
Debata se održava u trenutku kada se takmičenje priprema za svoje 70. izdanje. Austrija će biti domaćin u bečkoj Viner Štathale 12, 14. i 16. maja 2026. godine, nakon što je austrijski pjevač JJ (Johannes Pietsch) pobijedio na Eurosongu 2025. u Baselu s pjesmom "Wasted Love", koja je miješala tehno produkciju s opernim vokalima.

Austrija traži kompromis oko učešća Izraela na narednom Eurosongu, glasanje će se održati u decembru

Ruski predsjednik Vladimir Putin ponovo je posegnuo za istorijskim paralelama kako bi opravdao agresiju na Ukrajinu.
On je ovaj put je rat uporedio s legendarnom Bitkom za Staljingrad. Ovu izjavu dao je tokom ceremonije polaganja kobilice za novi ruski nuklearni ledolomac koji će nositi ime "Staljingrad".
Obraćajući se jednom od preživjelih veterana Staljingradske bitke, Putin je naglasio da se, po njegovom mišljenju, borci koji učestvuju u invaziji na Ukrajinu nalaze u istoj istorijskoj liniji kao i vojnici iz 1940-ih.
- Hvala vam što ste se prisjetili učesnika specijalne vojne operacije. Oni i mi svi zajedno, kao i vi, uvijek ćemo pamtiti da je iza nas Rusija – izjavio je Putin, jasno povezujući savremenu rusku vojnu kampanju s najkrvavijim bitkama Drugog svjetskog rata.
Dodao je i da izražava "iskrene riječi zahvalnosti ne samo vama, nego i svim vašim saborcima koji su ne samo odbranili našu domovinu, nego su je nakon rata podigli iz ruševina".
Bitka za Staljingrad, jedna od najkrvavijih i najvažnijih operacija Drugog svjetskog rata, trajala je od jula 1942. do februara 1943. godine i završila se kapitulacijom njemačkih snaga te preokretom u ratu u korist Crvene armije. Procjenjuje se da su samo sovjetski "bespovratni gubici" u toj bici iznosili gotovo 480.000 ljudi.
Putin već godinama koristi simboliku Staljingrada i Velikog otadžbinskog rata kako bi opravdao ratne ciljeve u Ukrajini. Ranije je "specijalnu vojnu operaciju" nazvao "pravednom" i "poštenom borbom", tvrdeći da ruski vojnici djeluju "kao heroji iz 1812. godine, Prvog svjetskog rata ili Velikog otadžbinskog rata".
Tokom govora 4. novembra, povodom Dana narodnog jedinstva, Putin je tvrdio da Rusija u Ukrajini "osigurava nezavisnost države i štiti nacionalnu čast", poredivši današnje događaje s borbom Ruskog carstva protiv Poljske u razdoblju Smutnog vremena u 17. vijeku.

Putin uporedio napade na Ukrajinu sa pobjedom kod Staljingrada: "Iza nas je Rusija"

Predstavnički dom američkog Kongresa danas je sa 427 glasova za i jednim protiv usvojio zakon kojim se nalaže Ministarstvu pravde da javno objavi sva dokumenta iz istrage o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, objavio je SiEnEn (CNN).
Za usvajanje zakona bila je potrebna dvotrećinska većina, a protiv je glasao samo republikanski poslanik Klej Higins iz Luizijane.
Zakon sada ide u Senat, gdje lideri Republikanske stranke, koja ima većinu, moraju brzo da odluče da li će ga usvojiti i proslijediti predsjedniku Donaldu Trampu, koji mora da ga potpiše da bi stupio na snagu.
Tramp je rekao da će potpisati zakon ako ga Kongres usvoji, iako je mjesecima to nazivao „demokratskom prevarom“.
Higins je poslije glasanja branio svoj stav, rekavši da je zakon napisan tako da bi mogao da nanese štetu nevinim ljudima.
- Ovim zakonom napuštamo 250 godina krivičnopravnog postupka u Americi. Kako je napisan, zakon otkriva identitete i povređuje hiljade nevinih ljudi – svjedoke, ljude koji su pružili alibi, članove porodica - napisao je Higins na društvenoj mreži Iks.
Predsjedavjući Predstavničkog doma Majk Džonson rekao je da je razgovarao sa liderom većine u Senatu Džonom Tjunom o izmjeni zakona, kako bi se zaštitile žrtve.

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio zakon o objavi dokumenata iz istrage o Epstinu

Ombudsman RTCG zatražio je pokretanje disciplinskog postupka protiv komentatora Nebojše Šofranca zbog načina na koji je tokom prenosa utakmice Crna Gora - Hrvatska komentarisao incidente na tribinama, uključujući govor mržnje i provokativna skandiranja.
Smatra da je Šofranac, kako prenosi Portal RTCG, relativizovao događaj, jer nije jasno osudio ekstremističke ispade, a nakon meča izjavio da je atmosfera bila korektna.
Ombudsman navodi da je time prekršio profesionalne standarde RTCG.
Podsjetimo, navijači Hrvatske tokom jučerašnje utakmice sa Crnom Gorom, u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo skandirali su "Ubij Srbina", "Za dom spremni".
Crnogorski navijači odgovorili su zvižducima i skandiranjem "Ustaše i četnici, zajedno ste bježali".

Ombudsman RTCG tražio disciplinski protiv Nebojše Šofranca zbog načina prenosa meča sa Hrvatskom

Od jula prošle godine Nevladina organizacija „Vozom kroz Crnu Goru“ pokušava da privoli crnogorske institucije da provjere fakultetsku diplomu jednog do nedavno visokopozicioniranog službenika u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore zbog sumnje da je lažna. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija uputili su ih da pokrenu postupak pred tužilaštvom, jer su oni ustanovili da je procedura nostrifikacije sporne diplome 2017. godine sprovedena zakonito. <h2>PRIJAVA TUŽILAŠTVU</h2> U martu su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv službenika u Željezničkoj infrastrukturi zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje. U prijavi su napisli da osnovano sumnjaju da je „pribavio radi upotrebe lažnu tj. neistinitu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od strane Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet 'Union- Nikola Tesla', Republika Srbija i takvu lažnu tj. neistinitu javnu ispravu upotrijebio kao pravu predajući je Ministarstvu prosvjete radi priznavanja tj. nostrifikacije, dovodeći u zabludu navedeno Ministarstvo kao nadležnog organa da navedenu javnu ispravu tj. diplomu, prizna“. Terete ga da je sa lažnom diplomom zasnovao radni odnos u Željezničkoj infrastrukturi 2022. godine. Optužuju ga i da je počinio krivično djelo - navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, tako što je, kako tvrde, lažnu diplomu koristio za zasnivanje radnog odnosa kod više poslodavaca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT"><figcaption>Osnovno državno tužilaštvo u PodgoriciODT</figcaption></figure>  Portalu ETV iz tužilaštva je saopšteno da je predmet još u fazi takozvanog izviđaja i da je osumnjični saslušan. - ...a preduzimaju se i druge dokazne radnje. Zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo će donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – odgovorili su iz podgoričkog osnovnog tužilaštva na naša pitanja. S obzirom na to da je i Ministarstvo javne uprave, odnosno Upravna inspekcija bila jedna od adresa kojima se u proteklih skoro godinu i po obratila NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ i njih smo pitali u kojoj fazi je postupak koji su pokrenuli po inicijativi za inspekciji nadzor od 2. oktobra 2024. godine u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u slučaju sporne fakultetske diplome, a odgovorili su da još nije okončan. - Upravna inspekcija – predmetna inspektorka je postupajući po predmetnoj inicijativi, dana 19. 08. 2025. godine sačinila Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, br. UPIN -10-700/425/6, kojim je naložila subjektu nadzora da otkloni utvrđenu nepravilnost – kratko su odgovrili. Nijesu objasnili kakva je nepravilnost utvrđena. Dodali su i da će podnositelj inicijative „o ishodu postupanja biti obaviješten nakon što se postupak inspekcijskog nadzora okonča“. <h2>SPORNI FAKULTET</h2> U krivičnoj prijavi dostavljenoj tužilaštvu u martu, pored ostalog, piše da je službenik Željezničke infrastrukture „lažnu tj. neistinitu Diplomu br. 633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine“ dobio na Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta „Union - Nikola Tesla“ u Srbiji. Ovaj univerzitet našao se u žiži nakon što je policija uhapsila 2021. godine čak 17 osoba zbog sumnje da su bile dio lanca izdavanja lažnih diploma. Tužilaštvu je u tužbi preedloženo „da se izvrši provjera prelaska državne granice Crna Gora – Republika Srbija od strane XY u periodu 'studiranja', kao i kopija radne knjižice imenovanog kao dokaz da je imenovani bio u radnom odnosu u vrijeme studiranja s obzirom da se i u Dodatku diplomi i u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave navodi 'Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)', a i kao dokaz korišćenja falsifikovane isprave u više navrata prilikom zapošljavanja nakon njenog 'sticanja'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b" data-rendition-name="original" width="378" height="252" loading="lazy" alt="mju"><figcaption>Upravna inspekcija još nije okončala nadzor u Ministarstvu prosvjete (Foto: Vlada)vlada cg</figcaption></figure>  Podnosilac krivične prijave ukazuje u obrazloženju da iz diplome i dodatka diplomi proizilazi da je osumnjičeni „za nepune dvije godine pohađao predavanja i položio ispite iz 23 predmeta“. - U odgovoru Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union Nikola Tesla“ br. PO-686 od 02. 10. 2017. dostavljenom na upit Ministarstva prosvjete Crne Gore br. UPI 636/1423/2017-1 od 21. 09. 2017, stoji da je imenovani „na osnovu uverenja o položenim ispitima, upisan školske 2015/16 godine na treću godinu osnovnih akademskih studija“…, što je, po nama, u suprotnosti sa Dodatkom diplomi gdje se navodi da je imenovani u toku studija na navedenom fakultetu pohađao predavanja i položio ispite iz četiri predmeta sa prve godine i šest predmeta sa druge godine, a pri tom je, valjda u istom periodu, pohađao predavanja i polagao ispite iz šest predmeta sa treće i sedam predmeta sa četvrte godine – piše u obrazloženju krivične prijave. Dostavili su i Potvrdu o studiranju dobijenu od Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na osnovu rješenja o slobodnom pristupu informacijama br.01-525/1 od 24. 04. 2024. godine, u kojoj piše da je okrivljeni upisan na ovaj fakultet studijske 1997/1998. godine na osnovne akademske studije u trajanju od tri godine sa obimom 180 kredita. - Iz uvjerenja o položenim ispitima izdatom od navedenog pravnog fakulteta vidi se da je imenovani od 1998. godine do 2009. godine, tj. za 11 godina položio ispite iz ukupno 14 predmeta – piše u prijavi. - Na osnovu pribavljene dokumentacije smatramo da je Rješenje o priznavanju diplome doneseno na osnovu loše, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja – konstatuju u prijavi. <h2>BROJNE NELOGIČNOSTI</h2> Upozoravaju i na činjenicu da je „(iz)davaocu diplome - Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta 'Union-Nikola Tesla' u Beogradu, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije Beograd izdalo dozvolu za rad br.612-00-02939/2016-06 dana 15. 11. 2016.godine“, pa se, ističu, „postavlja pitanje kako je imenovani mogao da se upiše na navedeni fakultet školske 2015/2016“. Ukazuju i da je „web adresa www.fbp.edu.rs (koja je upisana na Dodatku diplomi u rubrici 6.2) nedostupna, a provjerom web adrese www.ppf.edu.rs , koja je navedena u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom obrazovanju u svrhu zapošljavanja u Crnoj Gori“ pojavljuje se Fakultet za industrijski menadžment koji je, kako piše, promijenio „poslovni naziv“ krajem 2016. godine u Poslovni i pravni fakultet koji je dozvolu za rad dobio 15. novembra 2016. - Dalje se, shodno navedenom aktu br. PO-686 od 02.10.2017. od strane Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union-Nikola Tesla“ u Beogradu, tvrdi da se imenovani školske 2015/2016 upisao na treću godinu studija, a diplomirao 07.06.2017. godine, što bi trebalo da znači da je, shodno rubrici „Pojedinosti studijskog programa i postignute ocjene“ iz Dodatka diplomi, u tom periodu odslušao i položio četiri ispita iz prve godine, šest ispita sa druge, šest ispita sa treće i sedam ispita iz četvrte. ZAISTA IMPRESIVNO! Posebno ako je u to vrijeme bio u radnom odnosu... a pri tom je pohađao „Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)“, kako stoji u rubrici 4.1 Dodatka diplomi „Način studiranja“, a takođe i u njegovom zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave – piše u prijavi. Ističu i da se „postavlja pitanje kako su mu priznati ispiti iz predmeta Uvod u pravo, Osnovi ekonomije i Savremene promjene u društvu i pravo, ako ih nije položio na Pravnom fakultetu u Podgorici“. Zaključuju da se „na osnovu svega iznijetog može zaključiti da postoji osnovana sumnja da je XY svjesno pribavio lažnu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet „Union- Nikola Tesla“, Republika Srbija“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9" data-rendition-name="original" width="850" height="528" loading="lazy" alt="MPNI"><figcaption>Ministarstvo prosvjete nije našlo ništa sporno u proceduri nostrifikacije diplome (Izvor: ZUNS) ZUNS</figcaption></figure>  U prijavi naglašavju i da su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obaviješteni da je utvrđeno da je „predmetno Rješenje donijeto na zakonit način, nakon provjere svih činjenica i okolnosti koje se cijene u postupku priznavanja“, pa je NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ poučena da „ukoliko postoji osnov sumnje da predmetno lice obrazovnu ispravu steklo na nezakoniti način svako je u obavezi da saznanja o tome podijeli sa nadležnim organima kako bi isti preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti utvrdili postojanje bića krivičnog djela falsifikovanja isprave“. NVO je u prijavi kategorična da je Ministarstvo imalo osnova da reaguje i poništi diplomu, kako su istakli, samo na osnovu činjenice da je okrivljeni, kako to piše u priloženim dokumentima, upisao fakultet u Srbiji školske 2015/16. godine, a da je ta viskokoškolska ustanova tek krajem 2016. godine promijenila naziv u Poslovni i pravno fakultet i dobila dozvilu za rad. Prtehodno je to bio Fakultet za poslovno industrijski menadžment. - Samo ovaj detalj je bio dovoljan da se rješenje o priznavanju predmetne diplome poništi – kategorični su u prijavi. Portal ETV obratio se i službeniku Željezničke infrastrukture za kojeg NVO „Vozom kriz Crnu Goru“ tvrdi da je nostrifikovao lažnu diplomu, ali on nije odgovorio.

Tužilaštvo istražuje slučaj lažne diplome, Upravna inspekcija još nije okončala proces nadzora nostrifikacije

Poslanici u Skupštini Crne Gore izabrali su Gordanu Kalezić za viceguvernerku Centralne Banke Crne Gore. Takođe, izabran je Milan Remiković za viceguvernera.
Radović: Uvjerena sam da će dodatno osnažiti kapacitet CBCG
Guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović danas je na sjednici Skupštine, u okviru prijedloga za izbor dva viceguvernera Gordane Kalezić i Milana Remikovića, kazala je da je uvjerena da će oni dodatno osnažiti kapacitet CBCG da ubrzano pristupi zatvaranju pregovaračkih poglavlja i pozvala poslanike da ukažu povjerenje ovim kandidatima kojima je jedino opredjeljenje Crna Gora i struka.&nbsp;
Poslanik DPS-a Nikola Milović je pozvao javnost da vide koliko je poalanika većine prisutno kada se biraju viceguverneri.
"Većina pokazala kakav odnos ima prema CBCG i guvernerki. Ogolili način funkcionisanja koji je vezan za partijske trgovine" , kazao je on.
Navodi da ni prošlog puta kada je došao prijedlog za viceguvernere, DPS nije imala ništa protiv kandidata kada je riječ o njihovim biografijama.
Ukazao je na neodgovoran odnos parlamentarne većine prema ekonomskim pitanjima.&nbsp;
Kazao je da će DPS podržati izbor dva viceguveenera.
Potpredsjednica Skupštine iz redova Demokrata Zdenka Popović je kazala da će ta partija podržati ozbor dva kandidata.
"Vjerujem da ćemo sa njihovim izborom dobiti jednu stabilnu instituciju. Saznala sam da su kandidati stručni, ljubazni i voljeni u svom kolektivu", navela je ona.
Mugoša većini: Krenuli ste trupački na CBCG
Poslanik DPS Mihailo Anđušić &nbsp;podsjetio je da su ova dva prijedloga za viceguvernere još od septembra 2024.&nbsp;
"Neshvatljivo da ovo toliko traje. Imamo dva izuzetba kandidata, a za nas nikad nije bio problem da podržimo kvalitetna rjeŝenja. Najmanje je biko potrebno da neko u fioci drži toliko dugo ovakve prijedloge", naveo je on.
Boris Mugoša iz SD-a ukazao je da funkcionišemo u političkom beznađu i ludilu.&nbsp;
"Osam mjeseci su ovi prijedlozi stajali u fioci parlamenta", naveo je on.&nbsp;
Naveo je da je neko svjesno opstruirao izbor viceguvernera. Podsjetio je da većina prošlog puta nije glasala za ove predloge, već bila uzdržana.&nbsp;
Kazao da se većina igra sa isntituciojama.
"Krenuli ste u brutalni obračun sa CBCG. Prezirem vašu predstavu. Ja ove ljude glasam zbog znanja a vi zbog moranja", poručio je on većini.&nbsp;
Mugoša je kazao da je većina krenula trupački na CBCG jer im je ova institucija ukazala na greške.

Kalezić i Remiković viceguverneri Centralne banke

Sa ovom većinom bi mogli promijeniti i Ustav, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić tokom glasanja za izbor dva viceguvernera.
Ova poruka ukazuje na potencijalno veoma opasnu namjeru, koja bi mogla da vodi ka promjeni jezika i državnih simbola.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DX4bUgU11dp0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Da situacija nije za ignorisanje, javnost treba podsjetiti na Mandićeve riječi još iz 2023.
Predsjednik Skupštine Crne Gore je tada, u izjavi koju je dao dnevnom listu „Novosti“ iz Srbije, rekao da će se po okončanju popisa okrenuti jeziku, jer smatra da srpski jezik u Crnoj Gori treba da bude službeni.
„Vjerujem da ćemo nakon popisa otvoriti dijalog u Skupštini koji bi mogao dovesti do takvog rješenja. Kao politički predstavnik srpskog naroda, svakako bih se zalagao da natpolovična volja naroda bude odslikana i u najvećem pravnom aktu naše zemlje“, kaže Mandić.
Na ozbiljnost poruke upućuju i riječi Mandićeve ranije iz parlamenta.
On je kazao da, ako se na popisu utvrde neke činjenice, srpski jezik treba da bude službeni.
„Ova nova većina želi da poštuje svakoga. Završeno je vrijeme kad se nasiljem moglo sve. Ako se utvrde neke činjenice, za sve stvari koje treba da usmjere život građana Crne Gore, ako se budu vrednovale te činjenice, da i onaj jezik kojim se govori najviše u Crnoj Gori, da i on bude službeni. To ne bi bilo na štetu bilo koga, i to je činjenica koju treba uvažavati“, naveo je Mandić.

(VIDEO) Da li je Mandić naumio da prekraja Ustav Crne Gore?

Mogla se očekivati neka novost čim je na sva medijska zvona najavljeno da će legalni mitropolit Joanikije gostovati kod nelegalnog direktora Javnog servisa Raonikija, alijas Borisa Raonića. &nbsp;&nbsp; Očito, imali su zajednički interes. &nbsp; JA TEBI, A I TI MENI Tri puta nelegalno izabranom direktoru RTCG Borisu Raoniću bilo je karijerno bitno da se pokaže i dokaže pred Andrijom Mandićem koji ga i drži u direktorskoj fotelji. Zato je, po nalogu, dao mikrofon mitropolitu Crkve Srbije, obezbijedio mu medijsku pozornicu i bogobojažljive studente. &nbsp; I, naravno, obećao mu da - neće biti teških pitanja. A Joanikiju Mićoviću, koji je do skora bio jedini mitropolit u Crnoj Gori, bilo je očajnički važno da sada, baš sada nakon imenovanja Metodija Ostojića za mitropolita, pokaže i dokaže kako Metodije - iako je Spajićev ujak i Porfirijev miljenik - neće biti prvi i najvažniji mitropolit, nego drugi i manje važan mitropolit. &nbsp; I, naravno, Joanikije je za ustupljeno vrijeme na Javnom servisu obećao Raoniću protivuslugu: da će da saopšti neku važnu novost. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; I stvarno - bi novost. Joanikije je ekskluzivno obznanio da se Mitropolija crnogorsko-primorska sprema za uvođenje vjerske nastave: ,,osposobljavamo mlade teologe i sveštenike da bi sjutra, kada dođe to vrijeme, mogli da popune sva ta mjesta po osnovnim i srednjim školama ukoliko se uvede vjeronauka“. E, sad, ko sve sprema buduće teologe i sveštenike za učitelje vjeronauke ostala je – crkvena tajna. &nbsp; Valja se samo nadati da se u to neće mnogo plekati sam Joanikije. Jer, od ponavljača iz nikšićke gimnazije i beogradskog studenta sa apsolvenstkim stažom od čak 35 godina - ne očekuje se baš da bude edukator budućim edukatorima vjeronauke. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117181136_c0c4dd6a14d9449487823a7b3f58e15f4db1b3c7e106f2f797a2021e37ae05d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251117181136_c0c4dd6a14d9449487823a7b3f58e15f4db1b3c7e106f2f797a2021e37ae05d3" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="AKCIJA POLITIČARA I CRKVE SRBIJE: Ilustracija "> <figcaption>AKCIJA POLITIČARA I CRKVE SRBIJE: Ilustracija(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SPREM’TE SE, SPREM’TE - VJEROUČITELJI Mada, po onome što je sve ispričao na Javnom servisu, reklo bi se da je - baš Joanikije glavni čovjek za uvođenje vjeronauke u crnogorksim školama. &nbsp; Pa zato tvrdi, ponovo ga citiram, ,,da se bez vjerskog obrazovanja ne mogu razumjeti istorija, arhitektura, kultura, književnost...“ Nije poznato kako je mitropolit Crkve Srbije našao blisku vezu vjeronauke sa, recimo, arhitekturom ili kulturom, ali sasvim je sigurno da će – oni sveštenici koje Joanikije bude rukopoložio na nastavnike u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori - propovijedati lažnu istoriju. Jer tako nalaže dogma Crkve Srbije. Počev od učenja da je Crna Gora srpska država, da je Srpska pravoslavna crkva stara 800 godina iako je zvanično oformljena pod tim imenom 1920. godine ukazom regenta Aleksandra Karađorđevića, sve do ove savremene istorijske karikature da su četnici bili oslobodioci. &nbsp; Ili one sramne istorijske podvale: da je četnički koljač Pavle Đurišić – nosilac Hitlerovog gvozdenog krsta, koji je po sopstvenim pismenim priznanjima pobio i zaklao više od 8.200 ljudi – bio ,,veliki junak nepobjedivog karaktera“. &nbsp; I ne samo što će Joanikijevi vjeroučenici propagirati lažnu istoriju, oni neće &nbsp;znati ništa o ustavu i zakonima. Jer, kada mitropolit Joanikije na Javnom servisu ustvrdi da pravo na vjeronauku omogućava međunarodno pravo, Ustav Crne Gore i crnogorski zakoni, onda dokazuje da ne zna ništa o međunarodnom pravu a da &nbsp;– ili nije čitao crnogorski &nbsp;Ustav i crnogorske zakone – ili mu ih je neko pogešno pročitao. &nbsp; Da li je, dok je decenijama pokušavao da završi Filozofski fakultet, Joanikije Mićović uopšte slušao, svakog jutra na radiju, velikog aforističara, legendu Beograda, Duška Radovića? &nbsp; Da jeste, valjda bi se prepoznao u onoj Duškovoj poznatoj: ,,Oni koji mnogo znaju, malo govore. I obrnuto, najviše govore oni koji ništa ne znaju. To ima veze – jer samo razmišljanje može čovjeka spriječiti da govori." A mitropolit Crkve Srbije baš mnogo, mnogo govori. &nbsp; VELIKOSRPSKI PROJEKAT &nbsp; Ali, to što mnogo govori bez osnova i pozivanja na zakone i Ustav, ne znači da čelnik Crkve Srbije u Crnoj Gori govori tek tako, napamet... &nbsp;&nbsp; Priča o uvođenju vjeronauke, samo je još jedan pritisak na vlast u Crnoj Gori da uvede vjeronauku. I to je neka vrsta političke ironije, političkog sarkazma koji živi i u kojem se guši današnja Crne Gore: pritisak na vlast se odvija - u dogovoru sa dijelom vlasti?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117181132_0c49d0336281ab059fef018bf4683f7d2408b8c0fa80d144084c3ea8ff358797.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251117181132_0c49d0336281ab059fef018bf4683f7d2408b8c0fa80d144084c3ea8ff358797" data-rendition-name="original" width="1586" height="874" loading="lazy" alt="NEPISANI DOGOVOR: Andrija Mandić, Joanikije Mićović i sveštenik Crkve Srbije kao držač mikrofona"> <figcaption>NEPISANI DOGOVOR: Andrija Mandić, Joanikije Mićović i sveštenik Crkve Srbije kao držač mikrofona(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Jasno je: mitropolit Mićović koji slavi četničke komandante ima nepisani dogovor sa četničkim vojvodom Mandićem, predsjednikom crnogorske Skupštine o ulasku Crkve Srbije sa vjeronaukom u javne škole Crne Gore. &nbsp; Jasan je i cilj: da se ulaskom sveštenika u javne škole što više novih generacija &nbsp;indoktrinira velikosrpskom politikom koju Crkva Srbije vodi i sprovodi u Crnoj Gori. To je samo djelić plana, krupnije slike projekta preoblikovanja Crne Gore od građanske u državnu zajednicu koja će – onako obezličena i bez crnogordskog identieta - biti pretvorena u stalni dio, ,,srpskog sveta“. &nbsp; Aprila ove godine na skupštinskom Odboru za prosvjetu i nauku nije &nbsp;bilo većine da se inicijativa o uvođenju vjeronauke u škole proslijedi Vladi Milojka Spajića na dalje razmatranje. Tada su za uvođenje vjeronauke glasali poslanici Mandićeve Nove srpske demokratije Andrije Mandića i Demokrata Alekse Bečića i to nije bilo dovoljno jer Spajićev PES ipak nije dao ,,zeleno svjetlo“. Ali, očito da se akcija obnavlja. Sadašnja najava Joanikija Mićovića, baš na Njegošev dan, i baš sa ciljem da se ponovo otvori priču o uvođenju vjeronauke u crnogorske škole dokaz je da Crkva i srpske stranke, prevashodno Mandićeva Nova srpska demokratija, Kneževićeva Demokratska narodna partija i Bečićeve Demokrate žele da stvari istjeraju do kraja. Nakon što su obesmislili logotip Skupštine stavljajući u logo zgradu Zetske banovine kada Crne Gore nije bilo kao države, pošto su krenuli u legalizaciju crkve na Rumiji i rušenja hiljadugodišnjeg kulta suživota svetog Vladimira, kada već obećavaju povratak Karađorđevića kapele na vrh Lovćena, kao završni čin obilježavanja teritorije, baš onako kako to rade predatori. &nbsp; Sada se govori o đeci koja treba i moraju da uče vjeronauku, želi se čitavo crnogorsko školstvo pretvoriti u jedan veliki Ćacilend da bi se tako stvorile generacije koje neće imati svijst o sopstvenoj istoriji. A kome se otme budućnost, otima mu se i prošlost. &nbsp;&nbsp; I sada je ključno pitanje: ima li građanska Crna Gora dovoljno snage i kuraži da se suprotstavi toj ideji preoblikovanja Crne Gore. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWcmp4FG0shY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: dzamija